Turizam u 2017. godini

Hrvatski turizam spada u jednu od najvažnijih gospodarskih grana

Republike Hrvatske. Iako se prema broju turista ne može mjeriti sa

velikim turističkim silama poput Francuske, Španjolske ili Italije,

zahvaljujući sve većoj popularnosti, Hrvatska je u 2017. godini

ostvarila rekordnih 86,2m noćenja, što predstavlja rast od 10,6% u

odnosu na prethodnu 2016. godinu, (Turizam HR u brojkama 2017.)

a djelomično je i posljedica utjecaja migranata na pad broja turista u

Turskoj u 2017. godini.

Prema podacima HNB-a, prihod od turizma Hrvatske u 2017. godini

iznosio je 9,5mlrd EUR, što čini 19,6% BDP-a navedene godine.

Time je Hrvatska postala zemlja sa najvećim udjelom prihoda od

turizma u BDP-u od svih zemalja EU, što oslikava veliku ovisnost

hrvatskog gospodarstva o jednom sektoru tj. turističkom sektoru.

Prema istraživanju Europske komisije (European Economy

Economic Briefs), Hrvatska je u posljednjem desetljeću premašila

prosjek država sjeverno mediteranske regije (Španjolska, Grčka,

Italija, Malta i Cipar) u segmentu rasta nerezidencijalnih turističkih

noćenja, inozemnih turističkih prihoda, te dolazaka turista iz

inozemstva.

Najznačajnije turističke regije u Hrvatskoj

Turizam Hrvatske koncentriran je na Mediteran zahvaljujući

pogodnoj klimi, te prirodnim i povijesnim ljepotama obale, stoga su

hrvatsko priobalje i Zagreb turistički najposjećenije regije u Hrvatskoj

sa ostvarenih 88% od ukupnog broja noćenja turista u 2017. godini.

Zastupljenost inozemnih turista u Hrvatskoj

Prema posljednjim statističkim podacima Hrvatsku je u 2017. godini

posjetilo 17,4 milijuna turista što predstavlja porast od 12,7% u

odnosu na prethodnu godinu. Od toga 15,6 milijuna turista dolazi iz

inozemstva. U posljednje dvije godine najveći broj čine turisti iz

Njemačke (17%), Austrije (9%), Slovenije (8%), Italije (7%) te ostalih

zemalja.

Što se tiče smještaja prema vrsti smještajnog objekta najveći broj

noćenja ostvaren je u privatnim sobama (47,4%), hotelima (22,8%)

i apartmanima (22,1%). Prema publikaciji Instituta za turizam, 67%

ljudi informira se o smještaju putem društvenih medija (Facebook,

TripAdvisor, Instagram, Twitter), te putem online turističkih agencija

(Booking.com, Expedia, Airbnb, Holidaycheck.de) i dr.

U 2017. godini ostvareno je 86 milijuna noćenja što predstavlja

rast od 10,6% u odnosu na prethodnu 2016. godinu. Od ukupnog

broja noćenja, 93,1% ostvarili su strani turisti ponajviše turisti iz

Njemačke (23%) i Austrije (8%). Broj dolazaka i noćenja je u

kontinuiranom porastu, pri čemu prosječan broj dana boravka turista

iznosi 5,3 dana.

Najposjećenije

turističke regije u

Hrvatskoj su Istra,

Kvarner,

Dalmacija,

Dubrovnik te

Zagreb.

U 2017. godini Hrvatsku

je posjetilo 2,6m

Nijemaca, pri čemu su

ostvarili 19,5m noćenja.

Druga je Austrija sa 1,3m

turista i ostvarenih 6,9m

noćenja.

TOP županije RH prema dolascima i noćenjima turista u 2017. godini

(u 000) Dolasci Struktura Noćenja Struktura

Istarska 4 104 24% 25 426 29%

Splitsko-dalmatinska 3 160 18% 16 596 19%

Primorsko-goranska 2 789 16% 14 898 17%

Dubrov ačko-neretv anska 1 864 11% 7 712 9%

Zadarska 1 559 9% 9 218 11%

Grad Zagreb 1 286 7% 2 264 3%

Ostale županije 2 668 15% 10 086 12%

Ukupno 17 430 100% 86 200 100%

Izvor: Turizam HR u brojkama 2017, Hrvatska turistička zajednica

-5,0%

0,0%

5,0%

10,0%

15,0%

20,0%

25,0%

0,0%

5,0%

10,0%

15,0%

20,0%

25,0%

30,0%

Njemačka Austrija Slovenija Italija Poljska

Pet glavnih emitivnih tržišta inozemnih turista prema državi porijekla

Udio u ukupnom broju ostvarenih noćenja stranih turista

God. stopa rasta ostvarenih noćenja

Izvor: Turizam HR u brojkama 2017., Hrvatska turistička zajednica

Kako iz godine u godinu Hrvatsku posjeti sve veći broj turista, u

porastu su i smještajni kapaciteti. Od ukupnog broja smještajnih

jedinica u 2017. godini (7.946 objekata), najveći udio čine hoteli i

aparthoteli (9,1%), hosteli (3,7%), te kampovi i kampirališta (3,6%).

Od ukupnog broja hotela, najveći udio čine hoteli sa 3 zvjezdice

(44%), te 4 zvjezdice (41%). Ukupan broj smještajnih kapaciteta u

zadnjih 10 godina porastao je sa 900k na 1,2m kreveta.

Kretanja prihoda od turističke djelatnosti

U 2017. godini ostvareni su iznimno dobri turistički rezultati;

pokazatelji ostvarenih dolazaka i noćenja turista premašili su

maksimalne vrijednosti iz 2016. godine. U 2017. godini prihodi od

turizma iznosili 9,5mlrd EUR, što predstavlja porast prihoda za 9,9%

u odnosu na 2016. godinu.

Prihodi od turizma su sezonalni, tako da je od ukupnog broja turista

koji su u 2017. godini posjetili Hrvatsku, najveći udio broja turista

zabilježen u u kolovozu (31,1%), a potom u srpnju (29,3%), lipnju

(14%), rujnu (11,5%) što znači da Hrvatsku u tom periodu (06.-

09.2017.) posjeti 85,9% turista.

Najveća hotelska društva u Hrvatskoj

U djelatnosti hotelske industrije i smještaja djeluje 1076 registriranih

poduzeća koja su u 2017. godini ostvarila ukupno 14mlrd HRK

poslovnih prihoda (prema pojedinačnim financijskim izvještajima), te

EBITDA-u u iznosu od 4,1mlrd HRK (Fininfo). Najveća tri subjekta u

djelatnosti (prema pojedinčanim financijskim izvještajima) drže

23,51% udjela u poslovnim prihodima, dok najvećih 10 subjekata

drži 42,75% udjela u ukupnim poslovnim prihodima.

Na prvom se mjestu nalazi društvo Valamar Riviera d.d. sa 1,6mlrd

HRK poslovnih prihoda, što čini ukupno 11,7% ukupnih poslovnih

prihoda u djelatnosti. Jedino društvo sa poslovnim prihodima većim

od 1mlrd HRK je Maistra d.d., no nakon pripajanja Istraturist Umag

d.d. Plavoj Laguni d.d. 01.01.2018. godine, može se očekivati da će

i Plava Laguna d.d. ostvariti značajniji rast poslovnih prihoda.

U nastavku će se analizirati konsolidirani podaci 5 značajnih

hrvatskih društava iz sektora turizma: Valamar Riviera d.d., Maistra

d.d., Plava Laguna d.d., Arena Hospitality Group d.d., te Solaris d.d.

Sva društva su u 2017. godini poslovala sa neto dobiti pri čemu su

ostvarili kumulativnu neto dobit od 724,8m HRK. Najveću neto dobit

ostvarilo je društvo Valamar Riviera d.d. u visini od 245,1m HRK.

Vrijednost koeficijenta tekuće likvidnosti za vodeća turistička društva

u 2017. godini kretala se na razini od 0,05x (Maistra d.d.), pa do

4,98x (Arena Hospitality Group d.d.), odnosno medijan od 0,72x.

Niži koeficijenti likvidnosti u turizmu su uobičajeni s obzirom na

kraće dane naplate potraživanja. Pritom je bitno da je zadovoljen

preduvjet da su ostali pokazatelji poslovanja pozitivni.

Poslovni prihodi i udio u poslovnih prihodima djelatnosti

(u 000) Poslovni prihod Udio u djelatnosti

Valamar Riv iera d.d. 1 636 413 11,69%

Plav a Laguna d.d.* 1 094 800 7,82%

Maistra d.d. 1 077 616 7,70%

Arena Hospitality Group d.d. 487 916 3,48%

Jadranski Luksuzni hoteli d.d. 464 739 3,32%

Solaris d.d. 352 453 2,52%

Liburnia Riv iera Hotel 321 155 2,29%

Jadranka Hoteli 283 993 2,03%

HUP-Zagreb d.d. 267 638 1,91%

Ostatak industrije 8 016 506 57,25%

Ukupno 14 003 229 100%

* uključeni poslovni prihodi pripojenog društva Istraturist Umag d.d.

Izvor: FININFO

2017.

900

950

1 000

1 050

1 100

1 150

1 200

1 250

1 300

0

10 000

20 000

30 000

40 000

50 000

60 000

70 000

80 000

90 000

100 000

2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

No

ćen

ja u

tis

.

Noćenja turista i smještajni kapacitet u RH (u 000)

Noćenja, tis. Broj postelja, tis

Izvor: Priopćenje kolovoz 2018.,DZS

40 000

41 000

42 000

43 000

44 000

45 000

46 000

47 000

48 000

49 000

2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

5 000

5 500

6 000

6 500

7 000

7 500

8 000

8 500

9 000

9 500

10 000

BDP (u mil. EUR) Prihodi od turizma (u mil. EUR)

Izvor: Turizam HR u brojkama 2017., Hrvatska turistička zajednica

Kretanje prihoda od turizma i BDP-a Republike Hrvatske od 2012.-2017.

Na prvom mjestu u

2017. godini nalazi se

Valamar Riviera d.d.

sa poslovnim

prihodima od 1,6mlrd

HRK što je činilo

11,69% ukupnih

poslovnih prihoda

djelatnosti.

Prema najnovijim podacima objavljenim od strane DZS-a (MSI

Turizam) u 2018. godini nastavljen je pozitivan trend kretanja broja

dolazaka turista, kao i ostvarenih noćenja.

U prva dva kvartala zabilježen je dolazak 6,1m turista, što u odnosu

na isti period 2017. godine (5,4m noćenja) predstavlja porast od

12,2%. U prvom polugodištu 2018. godine zabilježeno je 22,1m

noćenja, što u odnosu na 2017. godinu predstavlja porast od 8,8%.

(DZS, lipanj 2018.)

Koeficijent zaduženosti u 2017. za navedena društva kretao se u

prosjeku na razini 0,43 odnosno 57% imovine je financirano iz

kapitala vlasnika.

Financijske obveze/EBITDA kreće se u prosjeku na razini od 2,9 pri

čemu Maistra d.d. bilježi najmanji broj godina povrata financijskih

obveza (0,57x), dok Solaris d.d. bilježi 4,61x što je, prema

dostupnim informacijama, posljedica visokih razina investicija koje je

potonje društvo provelo posljednjih nekoliko godina.

EBITDA marža za navedenih 5 društava u sektoru turizma kreće se

na prosječnoj razini od 35,5%, pri čemu najveću maržu bilježe

Solaris d.d. i Plava Laguna d.d. (39,3%), dok najmanju Arena

Hospitality Group (29,7%).

Povrat na uloženi kapital (ROIC) u prosjeku se kreće na razini od

7,1% pri čemu najveći povrat u 2017. godini bilježi Maistra d.d.

(12,7%), dok najmanji povrat od analiziranih društava bilježi Solaris

d.d. sa 1,6% povrata na uloženi kapital.

Kako bi se utvrdila operativna vrijednost ranije navedenih hotelskih

društava u Hrvatskoj, korištena je metoda multiplikatora. Pri tome je

korišten EBITDA multiplikator, odnosno omjer operativne vrijednosti

društava i EBITDA-e.

Na temelju Mergermarket baze podataka o provedenim

kupoprodajnim transakcijama za hotelska društva u CEE regiji

(Central and Eastern Europe) u periodu od 2013. do kolovoza 2018.

godine, dobiveni medijan za multiplikator EV/EBITDA iznosi 9,8x.

Na temelju medijana multiplikatora EV/EBITDA, te ostvarene

EBITDA-e hrvatskih društava u 2017. godini, izračunate su

implicitne operativne vrijednosti (EV) za svako trgovačko društvo.

Operativna vrijednost je korigirana za pripadajući neto dug, te se

dobila implicitna vrijednost vlasničkog kapitala (Equity). Tablica

prikazuje navedene vrijednosti usporedivih društava, njihov iznos po

redovnim dionicama koje kotiraju na burzi, zadnjoj tržišnoj cijeni po

dionici te knjigovodstvenoj vrijednosti dionice.

-2,0%

0,0%

2,0%

4,0%

6,0%

8,0%

10,0%

12,0%

14,0%

16,0%

18,0%

0,00

100,00

200,00

300,00

400,00

500,00

600,00

700,00

ValamarRiviera

Maistra d.d,Rovinj

Plava lagunad.d.

ArenaHospitalityGroup d.d.

Solaris d.d.

Usporedba polugodišnjih konsolidiranih poslovnih prihoda 2017. i 2018. u sektoru turizma

Posl. prih. I. - VI. 2017. Posl. prih. I. - VI. 2018. Rast posl. prih. 2018./2017.

Izvor: Zagrebačka burza

EBITDA multiplikator u CEE regiji Turizam u 2018. godini

Pokazatelji najvećih društava u industriji u 2017. godini te implicirane vrijednost vlasničkog kapitala (EV/EBITDA multiplikator)

Društv aEBITDA

(mHRK)

Neto

dobit

(mHRK)

Koef icijent

zaduženosti

(x)

Financijske

obv eze/

EBITDA (x)

Koef icijent

tekuće

likv idnosti

(x)

EBITDA

maržaROIC

Implicirana

operativ na

v rijednost

društv a

(mHRK)

Neto

nov ac/

(dug) -

manjinski

interesi

(mHRK)

Implicirana

v rijednost

v lasničkog

kapitala

(mHRK)

Broj

redov nih

dionica u

opticaju

Vrijednost

po dionici

(HRK)

Tržišna

v rijednost

dionice

(HRK)

Knjig.

v rijednost

po dionici

(HRK)

Valamar Riv iera d.d. 605,9 245,1 0,50 3,50 0,85 34,1% 5,6% 5 932 (2 055,1) 3 877 123 920 129 31,3 39,8 20,3

Maistra d.d. 399,9 162,1 0,47 0,57 0,05 35,0% 12,7% 3 915 (220,9) 3 694 10 944 339 337,6 286,0 143,4

Plav a Laguna d.d. 426,3 225,2 0,28 1,47 1,39 39,3% 9,3% 4 174 (68,3) 4 105 2 197 772 1 868,0 1 800,0 990,8

Arena Hospitality Group d.d. 212,9 88,1 0,41 4,32 4,98 29,7% 6,0% 2 084 (82,8) 2 001 5 128 721 390,2 380,0 305,3

Solaris d.d. 151,8 4,2 0,49 4,61 0,62 39,3% 1,6% 1 486 (674,1) 812 532 659 1 523,7 630,0 1 497,6

Ukupno 1 796,8 724,8 17 591 (3 101) 14 489

Napomena:Koeficijent zaduženosti = uk. obveze/ uk. imovina; Koeficijent tekuće likvidnosti = KI/KO; ROIC = EBIT/ (vl. kapital + fin. obveze); Neto(dug)/novac = novac + fin.imovina - fin. obveze

Izvor: FININFO; EIZG: Sektorske-analize; Revizorski izvještaji trg. društava; SKDD d.d.

Okvirna procjena metodom multiplikatora,

upućuje da postoji potencijal rasta dionica

hotelskih društava

prosječna

EBITDA marža35%

Financijske obveze/

EBITDA2,9x

9,8x EBITDA multiplikator

Što se tiče poslovno najuspješnijih hotelskih

društava iz 2017. godine, na temelju analize

poslovnih prihoda ostvarenih u prva dva

kvartala 2017. i 2018. godine za koje smo

imali dostupne podatke, sva društva

zabilježila su rast poslovnih prihoda osim

Plave Lagune d.d. koja bilježi blagi pad od

0,1%.

S obzirom da je turizam jedna od najvažnijih gospodarskih grana, te

da kao takav značajno doprinosi razvoju hrvatskog gospodarstva,

od iznimnog je značaja da porezni sustav podupire i ne otežava

razvoj turizma u Hrvatskoj.

U tom pogledu, postoje razni problemi s aspekta PDV-a s kojima se

porezni obveznici koji se bave turizmom u praksi susreću, a kao

pomoć pri rješavanju takvih problema uvelike mogu pomoći presude

i stajališta Europskog suda pravde.

Presude Europskog suda pravde dio su pravne stečevine Europske

unije te su ih države članice EU obvezne primjenjivati, pa samim

time i Republika Hrvatska. Budući da Europski sud pravde često

donosi odluke u korist poreznih obveznika, navedene presude mogu

biti sigurna luka za porezne obveznike pri raznim postupcima te im

osigurati zaštitu u eventualnim sudskim procesima s poreznim

vlastima.

Kako porezno priznati otkazane rezervacije u hotelima?

Jedan od problema s kojima se hotelijeri često susreću u praksi je

kako postupiti u situacijama kada gost uplati određeni dio novčanih

sredstava unaprijed, međutim, u konačnici odustane te ne iskoristi

uslugu te hotel zadrži takva sredstva kao oblik odštete za

nedolazak.

Sukladno standardnim pravilima, nastanak obveze PDV-a kod

usluga smještaja nastaje tek po stvarnom izvršenju usluge

posjetitelju, odnosno, u praksi prilikom same odjave posjetitelja iz

hotela. Također, u slučajevima kad posjetitelj unaprijed uplati uslugu

smještaja, isto se načelno smatra predujmom te je hotel kao porezni

obveznik dužan obračunati PDV temeljem primljenog predujma u

samom trenutku uplate od strane posjetitelja. Međutim, postavlja se

pitanje kako postupiti u situaciji kada hotel primi dio sredstava od

strane posjetitelja kao osiguranje da će koristiti uslugu smještaja, te

Razvojna očekivanja do 2020. godine

Temeljem strategije razvoja turizma RH do 2020. godine

(Ministarstvo turizma RH), očekuje se 0,96mil. kreveta u

komercijalnim smještajnim objektima, 86milijuna ostvarenih

noćenja, ukupna turistička potrošnja od 14,3mlrd EUR, 31k

novozaposlenih u turizmu i posljedično ostalim djelatnostima.

koja se ne vraćaju posjetitelju u slučaju da isti ne odluči ili nije u

mogućnosti koristiti uslugu smještaja koju je ranije rezervirao.

U tom pogledu, zanimljivo je stajalište Europskog suda pravde u

slučaju C-277/05 - Société thermale d'Eugénie-les-Bains u kojem je

francuska hotelijerska kuća prikupljala depozite prilikom rezervacije

hotelskog smještaja kao osiguranje da će se usluga izvršiti.

Prikupljeni depoziti bi se koristili za umanjenje ukupnog iznosa kada

bi se usluga izvršila, dok bi hotel zadržavao depozit u slučaju

otkazivanja rezervacije.

Hotel je obračunavao PDV prilikom zaprimanja depozita kao da je

riječ o predujmu, a kad bi gost odustao od rezervacije hotel je

ispravljao PDV jer je smatrao taj depozit odštetom koja je

neoporeziva u poreznom smislu. Iako su takav stav osporile

francuske porezne vlasti, Europski sud pravde potvrdio je stajalište

poreznog obveznika da se takvi depoziti mogu smatrati odštetom

koja ne podliježe obračunu PDV-a.

Međutim, potrebno je uzeti u obzir i posebnost ovog slučaja

Europskog suda pravde prilikom primjene iste u praksi s obzirom da

je u drugim slučajevima i okolnostima Europski sud pravde zaključio

da se ipak radi o oporezivoj isporuci koja podliježe obračunu PDV-

om.

Primjena posebnog postupka oporezivanja marže kodpružanja dodatnih sadržaja

U praksi, hotelijeri i drugi porezni obveznici koji pružaju usluge u

turizmu, osim same usluge smještaja pružaju i raznolike dodatne

usluge kako bi privukli što je veći broj posjetitelja (izleti, wellness i

razne druge aktivnosti). Međutim, hotelijerska društva često nemaju

vlastite kapacitete za pružanje svih dodatnih sadržaja te za njih

takve usluge pružaju specijalizirane tvrtke koje se bave takvim

sadržajima(prijevozničke tvrtke koje organiziraju izlete na otoke i sl.)

Odricanje od odgovornosti

Ovaj dokument se ne može smatrati preporukom za kupnju/prodaju bilo

kojeg vrijednosnog papira i/ili savjetom za donošenjem strateških odluka.

Samim time, isti je pripremljen isključivo za informativne svrhe.

U situacijama kada su takvi sadržaji sadržani u cijeni smještaja koju

posjetitelj plaća hotelu, posebno je zanimljiv PDV tretman takvih

isporuka. Naime, sličnom situacijom bavio se i Europski sud pravde

u slučaju C-308/96 T.P. Madgett, R.M. Baldwin u kojem je zauzeo

stav da kada hotelijer svojim klijentima redovito nudi usluge koje

nadilaze zadatke koje tradicionalno obavlja, te ako se te usluge ne

mogu obaviti bez velikog utjecaja na samu cijenu paketa, da se

takve usluge ne mogu smatrati pomoćnim uslugama smještaja.

U praktičnom smislu, Europski sud pravde dosudio je da je u takvim

situacijama hotelijer dužan primijeniti poseban postupak

oporezivanja marže na takve dodatne sadržaje kao što su izleti, a

koji su isporučeni od trećih osoba.

S obzirom na navedeno, potrebno je u praksi obratiti pažnju u kojim

situacijama se radi samo o pomoćnim uslugama usluzi smještaja s

kojom dijeli porezni tretman, a kada o posebnim uslugama koje

mogu imati različiti PDV tretman od same usluge smještaja koja je

pružena posjetiteljima hotela.

Porezni izazovi u turizmu