Embed Size (px)
Citation preview
Uvod u turizam
Definicije turizma
Turizam je teško definirati. Postoje mnogobrojne definicije turizma i turista.
Definicije turizma
• Nominalističke,
• Gospodarske,
• Univerzalne,
• Statističke
• Nominalističke definicije turizma
“Turizam je ukupnost odnosa i pojava koje rezultiraju iz putovanja, s tim da to nije u svrhu
stalnog nastanjenja.”
Gospodarske definicije turizma
“Turizam je agregat gospodarskih djelatnosti i ostalih (društvenih) ljudskih aktivnosti u funkciji
potražnje za danim (prirodnim) i stvorenimturističkim dobrima – uslugama i proizvodima”.
“Turizam dovodi potrošača na mjesto proizvodnje”
“Turisti su sve osobe koje ispunjavaju dva uvjeta: da su izvan mjesta stalnog boravka manje od
godinu dana i da u posjećenom mjestu troše novac koji u njemu nisu zaradile”
• Univerzalne definicije turizma
“Turizam je proces, aktivnost i rezultat proizašao iz interaktivnog odnosa turista, turističke
ponude, vlade, lokalne sredine i okruženja (uključeni u proces atraktivnosti i usluživanja)”.
• Statističke definicije turizma
“Turistom se smatra ona osoba koja duže od 24 sata putuje u neku zemlju u kojoj nema svoje
prebivalište.”
Nisu uključeni u statistiku turizma:
Granični radnici, nomadi, tranzitni putnici,izbjeglice, članovi oružanih snaga, predstavnici
konzulata, diplomati, privremeni i trajni Imigranti
• Putnik Svaka osoba koja napušta domicil i odlazi na putovanje iz bilo kojeg razloga
(službeni put,krstarenje, privremeni rad u inozemstvu).
Posjetitelj
Svaka osoba koja napušta mjesto stalnog boravka u svrhu posjete neke prostorno udaljene
turističke destinacije. U toj destinaciji nema stalno mjesto boravka i ne smije obavljati nikakvu
djelatnost sa svrhom zarade. Sastoji se od podskupina TURISTA i IZLETNIKA
Turist
• Dobrovoljno napušta mjesto boravka i u mjestu izvan mjesta boravka provodi najmanje
jednu noć u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj gostiju, radi odmora ili
rekreacije, zdravlja, obitelji, poslova.Boravi najmanje 24 sata – 365 dana.(slobodan čovjek
jedno od najvećih dostignuća civilizacije).
Izletnik
Svaka osoba koja privremeno napušta domicilno mjesto boravka i koja u turističkoj destinaciji ne
boravi dulje od 24sata. Nemoguće brojčano iskazati jer ne odsjedaju u nikakvim smještajnim
objektima, boravak im nije registriran. (procjena:br. putnika u lučkoj kapetaniji, br. pristanaka
broda na krstarenju).
Pojmovne razlike:
putnik i posjetitelj
Definicija posjetitelja isključuje svaku mogućnost stalnog nastanjenja, tj. zasnivanja radnog
odnosa u tom prostoru.
UTJECAJI TURIZM A
EKONOMSKI UTJECAJ TURIZMA
TURIZAM – nije jedna djelatnost
- skup grana djelatnosti – ugostiteljstvo, trgovina, promet, posredništvo
(turističke agencije ) te drugih djelatnosti
Polazna točka istraživanja svih efekata turizma jest turistička potrošnja, dakle dio osobne
potrošnje namijenjene putovanju i boravku izvan mjesta stalnog boravka radi
odmora, oporavka, zabave, razonode
TURISTIČKA POTROŠNJA – mjerenje efekata:
- Prometa – putovanje, gorivo, cestarine, trgovina
- Ugostiteljstva – smještaj, hrana i piće
- Trgovine – raznolika ponuda potiče “shopping”, kvaliteta robe
- Turističkih agencija – posredničke usluge, približavanje ponude, izleti
- “nevidljivi izvoz” ili “izvoz na licu mjesta” - devizni priljev koji se ostvaruje u mjestu
prodaje
potrošač putuje robi a ne roba potrošaču
ušteda na transportu i ambalažiranju
postizanje većih cijena ( piće )
mogućnost varijacije kvalitete (riba, voće, vino )
- Uključivanje svih djelatnosti i infrastrukture mjesta za formiranje cjelovitog
turističkog proizvoda
- Ostvarenim prihodima od turizma razvija se veći društveni proizvod – mjesto /grad
prosperira i razvija, stanovništvo postaje bogatije
-Ostvarenje zaposlenosti i manje migracije stanoviništva
- Neto devizni efekt – uvozna komponenta u robi koja se prodaje kroz turizam
( nepostojanje domaće proizvodnje ili nedovoljna kvaliteta (coca cola))
razvijenija zemlja = visoka domaća proizvodnja = manja uvozna ovisnost = visoki
neto devizni efekt
Ekonomske funkcije turizma su:
multiplikativna – umnožavanje početnog djelovanja, proširuje tržište, potiče i
ubrzava proizvodnju.
induktivna – povećava proizvodnju
akceleratorska – ubrzava opći razvoj
konverzijska – pretvara neprivredna dobra u privredna ( zdravstvo, kultura)
funkcija zapošljavanja – nova radna mjesta, smanjenje migracijskih pojava
razvitak nerazvijenih područja
usklađivanje robno – novčanih odnosa – unos stranih sredstava plaćanja bez
izvoza protuvrijednih
jačanje platne bilance – olakšava nabavu robe u inozemstvu
DRUŠTVENI UTJECAJ TURIZMA
- Način na koji turizam utječe na lokalno stanovništvo i zajednicu
način odijevanja, potrebe stanovanja, navike prehrane, potrošačka dobra
- Turizam pomaže u promociji i upoznavanju drugih kultura no opasnost je da se u
promociji kultura ne uništi originalni kulturološki uzorak
( primjer kuhinja i tradicionalna jela – hoteli – internacionalna kuhinja)
- Turisti očekuju usluge i sadržaje koje su kulturološki i ekonomski strane lokalnom
stanovništvu
- Važnost turističkih agencija i posrednika za približavanje kulture i običaja turistima
- Turistički aranžman standardizira kulturu ( trgovine, plesovi, razgledavanja
znamenitosti ), te vodi ka cvjetanju raznolikih fragmenata stranih kultura i
običaja
Stavovi lokalnog stanovništva prema turizmu – faze:
• Euforija – početna faza – i investitori i turisti su dobrodošli,
• Apatija – tranzicija do te faze vremenski varira ovisno o brzini i količini
razvitka. Turisti su stereotipizirani i njihove potrebe se podrazumijevaju
unaprijed,
• Zasićenje – lokalno stanovništvo počinje izražavati svoje sumnje i nervozu,
• Netrpeljivost – nepodnošljivost i iritacija. Svi društveni i osobni problemi se pridaju
turistima.
UTJECAJ TURIZMA NA KULTUROLOŠKU OKOLINU - opasnosti
Povijest - Rukotvorine, formiranje muzeja, stil stanovanja
Tradicionalne umjetnosti - Eksploatacija umjetnosti, mijenjanje festivala,običaja
Jezik - Strane riječi, gubljenje dijelekta
Religija - Eksploatacija, oskvrnuća svetišta
Tradicija - Internacionalizacija hrane, pića, stila odijevanja
Vrijednosti i norme - Promjene u porodičnim strukturama vrijednosti,
- Stvaranje servilnog stava prema turistima
- Povećanje prostitucije i kriminala
UTJECAJ TURIZMA NA OKOLIŠ – EKO SUSTAV
• Prirodna okolina ( eko sustav ) uključuje sljedeće karakteristike: zrak, voda, flora i fauna,
prirodno tlo, krajolici ( uključujući i geološke strukture ), i klima,
• Izgrađena okolina obuhvaća građevne tvorevine, interijere, zgrade i spomenike,
infrastrukturu, dizajnirane i uređene parkove, te druga mjesta i elemente “Townscape-a”
– urbana okolina
- Svijet flore i faune razmnožavanje, migracije, hranilišta ( pašnjaci )
- Zagađivanje odlagališta, emisije plinova, buka
- Prirodni izvori veća potrošnja vode,fosilnih goriva, opasnost od požara
- Erozija promjene u morfologiji tla, iskliznuća,lavine, zatrpavanja (plaže )
- Vizualne promjene gradnja zgrada, parkirališta, odlagališta smeća, zagađenje mora
ODRŽIVI RAZVOJ TURIZMA
Otpor prema masovnom nekontroliranom razvoju i negativnim učincima turizma
1970-te - WBCSD
:"Održivi turizam je oblik razvoja koji koristi prirodne sustave kao resurs rasta
proizvodnje i potrošnje, ali ih slijedećim generacijama ostavlja neizmijenjene kakvoće“
“Kvalitativni rast “ = povećanje u kvaliteti života koje može biti postignuto sa manjim
korištenjem neobnovljivih resursa i sa manje stresova okoline i ljudi, ali tako da se na sve aspekte
utječe jednako, bez dominacije određenog aspekta.“
• Ekonomski razvoj
• Subjektivna dobrobit stanovništva,
• Zaštita resursa,
• Zdrava okolina,
• Optimalna satisfakcija zahtjeva gostiju
TURIZAM – VRSTE, RAZVOJNE FAZE
UNWTO turizam dijeli na sljedeće vrste:
– domaći turizam (domestic tourism) – uključuje turistička putovanja (i boravak)
domicilnog stanovništva (rezidenata) u različite destinacije unutar granica vlastite
zemlje (npr. putovanja državljana Hrvatske u turistička odredišta unutar Hrvatske)
– receptivni turizam (inbound tourism) – uključuje turiste ne-rezidente koji borave
u promatranoj zemlji (npr. turisti iz Austrije u Hrvatskoj)
– emitivni turizam (outbound tourism) – uključuje turistička putovanja rezidenata u
druge zemlje (npr. turistička putovanja hrvatskih državljana u destinacije u drugim
zemljama)
– interni (unutrašnji) turizam (internal tourism)– predstavlja kombinaciju,
ukupnost domaćeg i receptivnog turizma (prati se turistički promet npr. svih
hrvatskih i stranih državljana na području Hrvatske)
– nacionalni turizam – (national tourism) uključuje sva turistička putovanja
domicilnog stanovništva (rezidenata) u zemlji i inozemstvu (npr. putovanja
građana Hrvatske u turistička odredišta unutar vlastite zemlje i sva turistička
putovanja u turističke destinacije izvan zemlje)
– međunarodni turizam – (international tourism) uključuje kombinaciju, ukupnost
receptivnog i emitivnog turizma (na primjeru Hrvatske to bi značilo da se pod
međunarodnim turizmom podrazumijevaju sva putovanja inozemnih turista u
Hrvatsku te sva putovanja hrvatskih građana u inozemstvo)
– intraregionalni turizam – podrazumijeva sva turistička putovanja stanovnika
jedne zemlje određene regije u drugu zemlju te iste regije (npr. turistička
putovanja Europljana unutar Europe)
– interregionalni turizam – podrazumijeva turistička putovanja stanovnika jedne
zemlje određene regije u drugu zemlju, ali izvan te regije (npr. turistička putovanja
Europljana izvan Europe)
VRSTE TURIZMA
• Trajanje boravka turizma:
• Boravišni - najmanje tri uzastopna noćenja. Ujedno to je najniži broj noćenja na
temelju kojeg se radi aranžmani s uslugom punog pansiona.
• Izletnički - aktivnosti turista prema određenom aktivnom resursu u trajanju do
unutar 24 sata. Dnevni i poludnevni izleti.
• Vikend turizam – obuhvaćaju aranžmane bazirane na dva noćenja. Proizlaze iz
spoznaje da je tjedno slobodno vrijeme pojedinca raspoloživog za dokoličarske
aktivnosti sve dulje.
• Stupanj mobilnosti turista
• STACIONIRANI – volja za stacioniranim boravkom u određenoj turističkoj
destinaciji
• MOBILNI – neprekidno kretanje turista i kratko zadržavanje u pojedinim
turističkim destinacijama radi noćenja, obroka, razgledavanja…Skuplji za turiste
jer se noćenje ne temelji na skupnoj već na pojedinačnoj usluzi. To su turisti na
krstarenju (individualni i organizirani), turističkim turama i turisti na
proputovanjima.
• Nacionalnoj pripadnosti turista Domaći
Međunarodni
• Prostornom obuhvatu:
Lokalni - kretanje turista na lokalnoj razini
Regionalni – kretanje turista u smjeru atraktivnih resursa na prostoru jedne regije
Nacionalni – kretanje turista unutar granica jedne zemlje
Međunarodni – globalni razmjeri
• Dobna strukturi turista
Dječji – za djecu do 14 godina
Omladinski
Obiteljski – od 18 do 60 godina. Najveći segment s najvećim prihodima
Umirovljenički – segment – bez obaveza, određena fin. sredstva, vrijeme
• Prostoru na kojemu se odvija turističko putovanje
Primorski Planinski Termalno kupališni
Jezerski Seoski Gradski
• Specifični oblici suvremenog turizma
• Zdravstveni – ističe zdravlje kao središnji motiv bez obzira na prirodni
prostor u kojima se turistička aktivnost obavlja (priobalje, planine, jezera ili
termalni izvori).
• Kulturni – dolazak turista u nepoznatu sredinu sa svrhom upoznavanja
povijesnih vrednota, ali i suvremenog načina življenja na tom prostoru.
• Lovni i ribolovni – karakterizira onu skupinu turista koji soje slobodno
vrijeme provode u organiziranom lovu i ribolovu, ali i svojom
natprosječnom potrošnjom pomažu u obnovi i očuvanju eko sustava.
Podrazumijeva posebnu organizaciju i zaštitu ljudi i dobara.
• Naturizam – objedinjuje želje, milijun posjetitelja čiji je moto slobodan
odnos čovjek i prirode koji se očituje u nekorištenju odjevnih predmet za
boravak na nekom prostoru. Trebaju imati prostore na kojem se mogu
nesmetano kretati neodjeveni
• Ekoturizam – pokret je očuvanja prirode i zdravog okoliša u okviru
turističkih putovanja.
• Kongresni turizam – najčešće obuhvaća tematske skupove znanstvenog i
stručnog karaktera organizirane u određenom mjestu. Obuhvaća relativno
veliki broj sudionika čija je potrošnja u destinaciji prosječno viša od uobičajih
posjetitelja.
• Nautički turizam – uključuje boravak turista na plovilima, najčešće u
vlastitom aranžmanu. Razvoj ovog oblika turizma podrazumijeva prije svega
postojanje prirodnih pogodnosti dobru cestovnu i priobalnu infrastrukturu
koja će turistima nesmetano omogućiti bavljenje ovim aktivnostima. Ovi su
gosti višeg imovinskog statusa, pa se očekuje da će više potrošiti
• Vjerski turizam – turisti zadovoljavaju potrebe religijskog i duhovnog
karaktera. Često se naziva i hodočasnički turizam
• Manifestacijski turizam – podrazumijeva kretanje relativno velike skupine
turista na manifestacije sportskog, kulturnog, zabavnog i nekog drugog
karaktera. NABROJITE…..
• Robinzonski turizam – noviji oblik turizma razvijen u priobalnom području i to
najčešće na otocima s vrlo oskudnim infrastrukturnim i životnim uvjetima.
Važno je naglasiti da ovakav oblik turizma ne poznaje standarde kod
“pružanja” usluga smještaja i prehrane, jer se za to brinu sami turisti.
• Turizam s temom gastronomije , vinskih cesta itd.
Razvojne faze turizma:
INDIVIDUALNI ( Turizam povlaštenih skupina )
MASOVNI ( masovnost, strukturalna nerazvijenost, sezonalnost, prostorna ograničenost =
negativnost ) Karakterizira ga “relativna ekonomska učinkovitost” , unificiranosti i
standardizacija
SELEKTIVNI = NOVI OBLICI TURIZMA ( identifikacija segmenata ponude i tržišnih niša,
usmjerenost ka interesima turista, individualnost )
Motiv je poticaj za stvaranje potreba – ovisi o subjektivnim faktorima, objektivnim
mogućnostima ( kulturno nasljeđe, društveni položaj, edukacija, politička situacija…)
Selektivni turizam: uravnotežen, autentičan, ekološki i infrastrukturno podnošljiv, individualan,
edukativan, elitan
Selektivne vrste turizma:
- Ambijentalni turizam - Arheološki turizam -Naturizam
- Obiteljski turizam -Robinzon turizam -Kulturni turizam
- Zdravstveni turizam - Seoski turizam - Sportsko rekreacijski
- Planinski
- Ekološki turizam – očuvanje, humanizacija, revitalizacija i oplemenjivanje prostora
turizam koji se temelji na uravnoteženom razvoju ekologije i ekonomike
- Turizam Nacionalnih Parkova, prirodnih rezervata, otočni, pejzažni i spomenički
turizam
- Alternativne vrste turizma – posebni turistički projekti i programi, razgledavanja i
doživljaji postojećih atraktivnosti, bez daljnjeg razvoja turističkih receptivnih kapaciteta
od 1990-ih sve učestalije u teoriji i praksi počinje se koristiti termin specifični oblici
turizma (SOT), što je slobodan prijevod pojma korištenog u engleskom govornom
području – special interest tourism
Specifične oblike turizma moguće je definirati kao posebnu skupinu turističkih kretanja
koja su uvjetovana određenim, dominantnim turističkim motivom koji turističkog
potrošača pokreće na putovanje u destinaciju čija je turistička ponuda svojim sadržajima
prilagođena ostvarenju doživljaja vezanih uz dominantan interes tog potrošača.
Dvije osnovne skupine SOT-a (prema sadržaju ponude)
– prirodni resursi : zdravstveni turizam, sportski turizam, nautički turizam, eko
turizam, seoski (agro) turizam, lovni i ribolovni turizam, naturizam, robinzonski
turizam
– društveni resursi : kongresni (M.I.C.E. – meetings, incentives, conventions, events)
turizam, kulturni turizam, gastronomski i enofilski turizam, turizam događanja
(event tourism), vjerski turizam, turizam na umjetno stvorenim atrakcijama, casino
turizam.
UNWTO – definicija turizma
Turizam uključuje aktivnosti proizašle iz putovanja i boravka osoba izvan njihove
uobičajene sredine ne duže od jedne godine radi odmora, poslovnog putovanja i drugih
razloga nevezanih uz aktivnosti za koje bi primili ikakvu naknadu u mjestu koje posjećuju.
Pet temeljnih karakteristika turizma:
turizma nema bez putovanja i kretanja ljudi te njihova boravka u turističkim
odredištima (što uključuje i sudjelovanje u različitim aktivnostima u turističkoj
destinaciji)
putovanje i boravak mora se odvijati izvan uobičajene sredine u kojoj se osoba inače
kreće, živi i radi, pa tako turizam inicira neke nove aktivnosti koje osobe ne prakticiraju u
domicilu
privremeni boravak u turističkom odredištu znači da se turizam zasniva na
dvosmjernom, odnosno kružnom putovanju (domicil-turističko odredište-domicil) koje
ima definiran vremenski interval u kojem se odvija (ne duži od 12 mjeseci)
svrha turističkog putovanja nikad se ne veže uz stalni boravak u destinaciji i/ili uz
zapošljavanje
u turističkom odredištu turisti troše, ali ne privređuju
PUTNIK, TURIST I TURIZAM - TURISTIČKO PUTOVANJE
Svaki turist je putnik ali svaki putnik nije turist
Objašnjenje iz definicije Hunzikera i Krapfa
( AIEST Međunarodno udruženje naučnih turističkih stručnjaka – 1951 )
TURIZAM je skup odnosa i pojava koji nastaju zbog putovanja i boravka posjetilaca nekog
mjesta ukoliko se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako tim boravkom nije povezana
neka privredna djelatnost
• Putnik je svaka osoba koja napušta domicil i odlazi na putovanje iz bilo
kojeg razloga ( posao, kongres, privremeni rad …)
• Posjetitelj –napuštanje domicila u svrhu posjete turističke destinacije
Posjetitelji- ulaze u turističku statistiku kao: turisti (od 24h do 365 dana)
izletnici (borave do 24h )
Turističke potrebe
Razvoj turizma prati migracije čovječanstva iako se migracije kroz povijest vezuju uz rat,
osvajanja, hranu, posao
W. Freyer razlikuje 4 razvojne faze putovanja:
1. predfaza od «prapočetaka» do 1850.g. ( 17. i 18. st. – putovanja aristokracije: The grand
tour of Europe )
2. početna faza od 1850 do 1914.g. – industrijska revolucija
- Razvoj željeznice i razvoj moderne znanosti o zdravlju
- 1841. Thomas Cook organizira prvo putovanje željeznicom.
- 1845. Osnivanje prve turističke agencije “Cook & sons”
- 1869. Organizacija prvog putovanja iz Europe u Egipat
- 1871. Organizirano prvo putovanje oko svijeta
- Karl Beadecker izdaje seriju turističkih vodiča po pojedinim zemljama
- 1884. U hrvatskoj izgrađen prvi hotel u Opatiji – Hotel Kvarner
- 1908. U Puli izgrađen prvi hotel – Hotel Riviera
3. razvojna faza od 1914. do 1945.g.
- 20. lipnja 1936. g. kada su radnički sindikati u Francuskoj od vlade i
izborili pravo na 14-dnevni godišnji odmor za svoje radnike i da je taj
odmor plaćen u punom iznosu. Radnici su bili u mogućnosti izboriti i
kraći radni tjedan od 42. sata
Trend se proširio po Europi
Stvoreni su preduvjeti za organizaciju masovnih turističkih kretanja
Intervencije državne uprave u infrastrukturu destinacija u cilju što
snažnijeg razvitka turizma
4. visoka faza od 1945. do danas.
- razvoj prometne infrastrukture- modernih prometnica, željeznice i zračnog prijevoza
- procvat masovnog turizma 70-tih godina, gradnja velikih hotelskih smještajnih
kompleksa ( sagrađeno 69 % osnovnih i 72 % komplementarnih kapaciteta )
- saturacija prirodnih obilježja
TURIZAM – MOTIVACIJA ZA PUTOVANJIMA
odmor i rekreacija izvan uobičajene sredine i želja za novim doživljajima,
zdravlje, kultura, sport, zabava i ekološki motivi,
ljudsko biće ima raznovrsne potrebe motivi se neprestano mijenjaju.
Turistička potreba je skup pojedinačnih potreba koje zajednički (skupno) zadovoljavaju
pojedinca ili skupinu potrošača u njihovoj namjeri da se odmore i rekreiraju na turistički
način, a to znači radi obnavljanja svoje psihičke i fizičke kondicije
UNWTO – razvoj turizma
rano doba – prve civilizacije, Grčka, Rim, Azija
srednje doba – od V. do XIV. stoljeća, hodočašća, istraživačka putovanja
doba renesanse – od XIV. do XVII. stoljeća, edukativna putovanja, Grand Tour
industrijska revolucija – od 1750. – 1850., razvitak gradova, parni stroj
moderni turizam - razvoj prometa, osobna potrošnja, masovni turizam
Povijesni razvoj turizma u Hrvatskoj
razdoblje do Prvog svjetskog rata (1850.- 1914.)
razdoblje između dva svjetska rata (1918. -1939.)
razdoblje od Drugog svjetskog rata do 1990.
razdoblje novije hrvatske povijesti do danas
Faze razvoja hrvatskog turizma:
– prva faza – razdoblje preteča turističkog razvoja ili pojava sličnih turizmu
– druga faza – konac devetnaestog stoljeća, odnosno faza znatiželje
– treća faza – razdoblje od početka dvadesetog stoljeća do konca Prvog svjetskog
rata, odnosno faza „osvješćivanja“
– četvrta faza – razdoblje između dva svjetska rata, odnosno faza prvih postignuća
– peta faza – razdoblje nakon Drugog svjetskog rata, odnosno faza intenzivnog
turističkog razvoja
šesta faza – razdoblje od 1991. do početka 21. stoljeća, odnosno faza oporavka i
konsolidacije turističkog života u Hrvatskoj
Temeljne karakteristike razvoja turizma krajem XIX. Stoljeća: Hrvatska
iskazana znatiželja za upoznavanjem novih krajeva
prvi ugostiteljski objekti u lokalnom vlasništvu
razvoj jedrenjaštva i parobrodarstva s prvim zabilježenim organiziranim putovanjima
začetak prvih „turističkih mjesta“, većinom klimatskih lječilišta, ali i stvaranje prvih većih
prostornih obalnih cjelina, „rivijera“ (Opatijska, Crikvenička, Kaštelanska, Dubrovačka)
dolazak stranog kapitala i izgradnja željezničke mreže
početak turističkog buđenja srednje Dalmacije
buđenje svijesti o koristima koje strani gosti donose turističkim mjestima
počeci državnog intervencionizma u području turizma (statistika, takse, zakonske
odredbe)
razdoblje od samostalnosti hrvatske države do kraja XX. stoljeća è privatizacija i
restrukturiranje kapaciteta turističke ponude
osnovni problem razvoja turizma i dalje ostaje nedefinirana vizija njegova budućeg
razvoja koja bi omogućila kreiranje toliko potrebne strategije razvoja na nacionalnoj
razini
1965. – 1975. è zlatno doba hrvatskog turizma (status strateškog pravca razvoja)
ekspanzija izgradnje smještajnih kapaciteta (do 1975. godine sagrađeno 69% svih
osnovnih i preko 72% svih komplementarnih kapaciteta s kojima je Hrvatska
raspolagala 1990. godine)
1986. – 1988. è kulminacija razvoja hrvatskog turizma
1986. godine najveći broj turističkih noćenja u povijesti (68 milijuna noćenja
turista)
TURISTIČKI RAZVOJ PULE
• Prvi turistički izleti u Pulu zabilježeni su početkom XIX. st.
• Giovanni Carrara, konzervator starina u Puli, 1828. turistički je vodič uglednim
osobama i organiziranim skupinama posjetitelja.
• 1832. Pulu posjećuje austrijski car Ferdinand I.
• 1945. Prvi turistički vodič o Puli (Cenni al forestiero che visita Pola - Napomene
strancu koji posjećuje Pulu) u izdanju Austrijskog Lloyda iz Trsta, Autor Pietro
Kandler.
• 1885. Prvo morsko kupalište Bagno Polese za potrebe građanstva i turista na
prostoru između otočića Uljanika i stožerne zgrade na rivi
• Poslije su uređena kupališta »Sakorđana« i mornaričko kupalište na otočiću Sveti Petar,
gdje su se prema utvrđenom rasporedu u različito doba dana kupali muškarci i žene.
• Prvi moderni hotel u Puli - Riviera - otvoren je 1908. ( Austro–Ugarski procvat Pule )
Posjet Carice Sissy
• Tijekom I. svjetskog rata otvoreno je kupalište Zelenika, a 1936. kupalište Stoja
(Stabilimento bagni di Stoia).
• Za vrijeme talijanske vladavine radili su hoteli Miramare, Bologna, Milano i
Centrale, te dječje ljetne kolonije Principe di
Piemonte na Stoji i Sandro Mussolini na Vargaroli.
• U Puli je 30-ih godina XX. st. djelovalo i nekoliko putničkih agencija.
• Turizam u Puli doživljava svoj procvat 60-ih godina, kada na lijepoj i razvedenoj te
vegetacijski bogatoj obali južno od Pule
počinje izgradnja turističkih kompleksa (Zlatne stijene, Ribarska koliba, Verudela).
Danas Pula pruža velike mogućnosti za turistički odmor u smještajnim kapacitetima,
te komplementarnom ponudom
DANAŠNJI SUVREMENI TURIZAM I OBILJEŽJA
Što suvremeni turizam čini posebnim?
• Snažna polarizacija, s izrazitim regionalnim obilježjima;
• Turizam je “nježna biljka”;
• Sposobnost transformacije;
• Pokretačka snaga;
• Investicije (atraktivan recipijent međunarodnog kapitala);
• Aktiviranje i primjena suvremenih dostignuća tehnološkog progresa;
• Sposobnost afirmacije u posve nedefiniranim uvjetima;
• Pogodan za političku instrumentalizaciju;
• Prema destruktivnoj sposobnosti;
• Prema promociji ljudske suvremenosti.
Turizam: danas
Turizam u neprestanom rastu – i kao aktivnost i kao ekonomski sektor:
• Turizam direktno i indirektno generira i podržava 195 mil. radnih mjesta globalno;
• Predviđanja preko 250 mil. poslova u 2010. g.;
• Polovina poslova u rukama SME-a (krvotoci turizma);
• Turizam je odgovoran za više od 10% globalnog rasta (GDP-a);
• Međunarodni dolasci procijenjeni na 1.5 mlrd. (2020)
Turizam: Mitovi i realnost
• Mitovi: većina turizma u svijetu je međunarodnog karaktera.
• realnost: Prevladao je domaći turizam (ljudi putuju u svoju vlastitu zemlju).
• Mitovi: Većina turističkih putovanja odvija se avionima kao turistički jet-set od zemlje do
zemlje.
• Realnost:većina putovanja odvija se automobilom.
• Mitovi: turizam je samo praznični odmor.
• Reality:Turizam uključuje sve tipove posjeta uključujući poslovne aktivnosti,
konferencije i edukaciju.
• Mitovi: Zaposlenost u turizmu znači prilika za putovanjem i učenje jezika.
• Realnost: Većina zaposlenih u turizmu je u sektoru hotelijerstva i vrlo malo putuje.
• Mitovi: Velike multinacionalne kompanije kao hotelski lanci i zračni prijevoznici
dominiraju turizmom.
• Realnost:Većina turističkih poduzeća u svakoj destinaciji su SME-ovi.
• Mitovi: Turizam je sektor niskog planiranja i istraživanja.
Realnost:Turizam je kompleksna industrija sa visokom razinom planiranja i neophodnim
istraživanjem za potrebe uspjeha
TURISTIČKO TRŽIŠTE
Turistička ponuda i potražnja
Novac je dominantan pokretač čitavog turističkog agregata u svijetu(nadopunjuje i
rješava sve ostale, teoretski stojeće čimbenike utjecaja na razvoj međunarodnog turizma).
OSTALE TEORIJE TURIZMA
Kompleksnost izražena kroz sociološko, kulturno i ino značenje.*Stalno obogaćene
definicije turizma u skladu sasuvremenim društvenim razvojem.
TURISTIČKA POTRAŽNJA
Struktura čimbenika turističke potražnje
Čimbenike koji djeluju na turističku potražnju je moguće agregirati u slijedeće skupine
utjecaja:
• individualni utjecaj (putovanje kao bijeg ili kontra ponašanje, cilj ili komplementarno
ponašanje; radoznalost, samoća…)
• društveni utjecaj (vrijednosti, norme…)
• državni utjecaj (politički odnosi, zakoni…)
• utjecaj okoline (klima, ekologija, urbanizacija…)
• utjecaj gospodarstva (privredni razvoj, dohodak, tečajevi…)
• utjecaj ponude (usluga, prodaja, cijene…)
VANJSKE PRETPOSTAVKE FORMIRANJA T. POTRAŽNJE
OBJEKTIVNE (životni standard, slobodno vrijeme, slobodna sredstva)
SUBJEKTIVNE (racionalne i iracionalne)
II. OBILJEŽJA TURIZMA
Raznovrsnost (heterogenost)
Dislociranost
mobilnost
Neproizvodni karakter rada
Sezonski karakter rada
Visok stupanj elastičnosti potražnje
RAZNOVRSNOST (HETEROGENOST)
Neodređena skupina ljudi + različite t. potrebe + različiti načini zadovoljenja + različita
turistička odredišta + različito vrijeme
SEZONSKI KARAKTER POSLOVANJA
Susreće se i u poljoprivredi i građevinarstvu (odraz tehnički-tehnoloških, vremenskih
uvjeta poslovanja),
turizmu posebice
(odraz koncentracije turista, turističke potražnje u vremenskom razdoblju).
III. TURISTIČKA PONUDA
KOLIČINA DOBARA I USLUGA KOJA SE NUDI TURISTIMA NA ODREĐENOM
TURISTIČKOM TRŽIŠTU, U ODREĐENO VRIJEME I PO ODREĐENOJ CIJENI.
Klasificira se u 4. temeljne kategorije:
1. Fizički resursi
2. Izgrađena okolina
3. Operativni sektor
4. Kulturni resursi i duh hotelijerstva
ZADATAK ANALIZA U TURIZMU
Procedura potrebna za definiranje ponude prema potražnji.
Koraci su sljedeći:
1. Identifikacija postojeće potražnje;
2. Kvalitativna i kvantitativna procjena postojeće ponude;
3. Adekvatnost postojeće ponude sa postojećom potražnjom.
4. Istraživanje postojećih tržišta i socioekonomskih trendova;
5. Prognoza turističke potražnje;
6. Usporedba ponude prema anticipiranoj potražnji.
Potražnja u destinaciji
Potražnja za putovanjem u pojedinu destinaciju je funkcija želje za putovanjem i opstanka veze
između emitivnog i receptivnog područja.
potražnja =f (predispozicije, rezistentnost
Predispozicije:
• Psihografske
• Demografske (socio-ekonomski status)
• Učinkovitost marketinga
Rezistentnost:
• Ekonomska distanca
• Kulturna distanca
• Troškovi turističke usluge
• Kvaliteta usluživanja
Sezonski utjecaji
NIVO I DINAMIKA MEĐUNARODNOG TURIZMA
PROGNOZE I DINAMIKA RAZVOJA MEĐUNARODNOG TURIZMA
Prva istraživanja vršena 1991. godine, predviđala su da će
se broj turista u svijetu prosječno godišnje povećavati: Od 1990. – 2000. za 3,8%
Od 2000. – 2010. za 3,5%
Na temelju istoga je procijenjeno da se u 2000. godini može očekivati ostvarenje od 661 milijuna,
a u 2010. godini 937 milijuna turista.
TURISTIČKO TRŽIŠTE
TURISTIČKA PONUDA I POTRAŽNJA
TURISTIČKO TRŽIŠTE – TURISTIČKA PONUDA I POTRAŽNJA
• Tržište je mjesto susreta ponude i potražnje
• Turističko tržište je skup odnosa ponude i potražnje u području usluga i dobara što služe
za podmirenje turističkih potreba na određenom prostoru
• Turističko tržište je skup odnosa ponude i potražnje koji nastaju pod utjecajem turističkih
kretanja
• Odgovor na pitanje: što, kako i za koga.
• Turističke usluge razmjenjuju se posredstvom novca na temelju određenih cijena =
TURISTIČKO TRŽIŠTE
tržište je određeni prostor na kojem djeluju:
• turistička ponuda – hoteli
• turistička potražnja - kupci (turisti )
• tržišne institucije (posredničke, transportne, bankarske, trgovačke djelatnosti)
• objekt razmjene ( roba ili usluge - turistički proizvod)
Uvjetuju ga:
• dohoci s jedne strane te cijene roba i usluga s druge strane
• cijena koja se formira ili pretežito formira na temelju odnosa ponude i potražnje
• ponuđači spremni ponuditi svoju robu i usluge ponuditi po danim cijenama a
potrošači - turisti platiti ( potrošiti svoj dohodak ) za isto.
• tržište mora biti regulirano s pravnog i društvenog stajališta tako da se zaštite
Izvedeno iz navedenih komponenti, osnovni konstitutivni elementi tržišta su:
• Tržišni subjekti (nosioci ponude – hotelske kuće i potražnje – turisti )
• Objekt razmjene (turističke usluge i robe )
• Cijena kao novčani izraz vrijednosti u razmjeni
Turisti na turističkom tržištu traže od ponuđača kompleksnu uslugu, uslugu formiranu od više
različitih, međusobno povezanih usluga.
Na tržištu se često javljaju takve usluge formirane u "paket usluga".
Paket može biti formiran od:
- više različitih usluga istog ponuđača - jedinstvena usluga – ( hotelske kuće – turističkog
poduzeća,
- više usluga različitog ponuđača (složena usluga )
USPJEŠAN NASTUP NA TURISTIČKOM TRŽIŠTU UVJETOVAN JE STRATEGIJAMA
MARKETING MIKSA
STRATEGIJE 4P
- PRODUCT - Proizvod: Što nuditi? Robe Usluge Marka Garancija Cijena Linije proizvoda
- PRICE - Cijena: Koliko naplatiti proizvod ili uslugu? Politike cijena Strategije cijena
Određivanje visine cijena
- PROMOTION - Promocija: Kako upoznati potrošače sa proizvodima i uslugama
Ekonomska propaganda Osobna prodaja Izložbe Prodajna promocija Publicitet Odnosi
s javnošću
- PLACE - Distribucija – prodaja: Kako i gdje potrošači mogu kupiti proizvode i usluge?
Izravna distribucija Neizravna distribucija Intenzivna distribucija Selektivna distribucija
Ekskluzivna distribucija Vertikalni marketinški sustavi
Da bi se uspješno pozicionirao,hotelski objekt mora utvrditi potrebe potencijalnih gostiju na
temelju sustavnog tržišnog istraživanja, mora se segmentirati turističko tržište te
sagledati sve sastavnice marketing spleta u cilju oblikovanja i uspješnog plasmana
hotelskog proizvoda.
TURISTIČKA PONUDA
Turistička ponuda je količina roba i usluga koja se nudi turistima na određenom
turističkom tržištu po određenoj cijeni.
Karakteristike su:
1. Dislociranost ponude od potražnje
2. Heterogenost
3. Segmentacija tržišta potražnje prema platežnoj
sposobnosti sudionika svakog pojedinog segmenta.
Platežni segment potražnje odgovara cjenovnom segmentu ponude
4. Neelastičnost
4. Statičnost – neprenosivost. Važnost promocije – promidžbe. Promocijom se ponuda vizualno
približava tržištu. Pokretna ponuda – kruzeri – ploveći hoteli ili boteli
5. Sezonski karakter – ponuda se tijekom godine prema sezonskim razdobljima ne koristi
jednakim intenzitetom niti je moguće pružiti uslugu.
Klimatske karakteristike utječu na raspored sezona:
- ljetnu
- zimsku
Ulaganje napora u produženje sezone.
Osnovni nositelji turističke ponude su:
1. HOTELI
2. APARTMANSKA NASELJA
3. KAMPOVI
4. OSTALO ( Pansioni, Turistički apartmani
privatni smještaj... )
TURISTIČKA PONUDA – ZAKONSKA REGULATIVA
KATEGORIZACIJA turističke ponude
Važeći zakoni i provedbeni propisi iz područja ugostiteljstva i turizma:
1. Zakon o pružanju usluga u turizmu – zakonski se regulira djelatnost turističkih
posrednika, vodiča, nautički turizam, postupanje pri nekvaliteti turističkih usluga
2. Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti – zakonski se reguliraju karakteristike
smještajne turističke ponude ( pravilnik o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i
kategorizaciji smještajnih objekata iz skupine kampovi, posebnim standardima iz
skupine hoteli pravilnici vezani za ostale segmente turističke ponude (domaćinstva)
3. Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma
4. Zakon o članarinama u turističkim zajednicama
5. Zakon o boravišnoj pristojbi
6. Zakon o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u
postupku pretvorbe i privatizacije
7. Zakon o igralištima za golf
UGOSTITELJSKI OBJEKTI IZ SKUPNE
II. “KAMPOVI I DRUGE VRSTE UGOSTITELJSKIH OBJEKATA ZA SMJEŠTAJ ”
1. KAMP
2. APARTMAN
7. OMLADINSKI HOTEL
6. ODMARALIŠTE
5. PRENOĆIŠTE
4. SOBA ZA IZNAJMLJIVANJE
3. KUĆA ZA ODMO
UGOSTITELJSKI OBJEKTI IZ SKUPNE
III. “RESTORANI”
1. RESTORAN
2. GOSTIONICA
3. ZDRAVLJAK
4. ZALOGAJNICA
5. PEČENJARA
6. PIZZERIA
7. BISTRO
8. SLASTIČARNA
9. OBJEKT BRZE PREHRANE
IV. “BAROVI”
1. KAVANA
2. BAROVI
3. PIVNICA
4. BUFFET
5. KONOBA
V. KANTINE I PRIPREMNICE OBROKA
HOTEL = Ugostiteljski objekt u kojem se pružaju usluge smještaja na hotelijerski
(gostoljubiv ) način
( vezano za genezu pojma hotel – hote = gost )
Traktovi hotela – građevinske cjeline:
- Hotelski - smještajni trakt
( ulazi, ulazne prostorije, društvene prostorije, stambene prostorije, sanitarno higijenske
prostorije, pomoćne prostorije na katovima, trgovačke prostorije, obrtničke prostorije, bazeni
za kupanje )
- Ugostiteljski trakt ( restoran, kavana, bar, bistro, buffet, pivnica, konoba, taverna )
- Ekonomsko tehnički trakt ( praonica rublja, garaža, kotlovnica, palionica smeća,
skladišta, gospodarske zgrade, ekonomat. )
HOTEL na turističkom tržištu – bolje pozicioniranje ukoliko je brendiran
Brend – ime, marka koja proizvod ili uslugu čini prepoznatljivom i izdvaja iz mase sličnih
proizvoda
“BRENDIRANI HOTEL"
- garantira standardiziranu kvalitetu usluge u sustavu "vrijednost za novac“
- hotel vezan u određene sustave i standarde koji se odnose na:
- kvalitetu usluga ( objekt i servis )
- vrstu i tip usluga
- lokaciju objekta te druge specifičnosti
Povezanost s brendom: - vlasništvo ili suvlasništvo
- zakup
- franšiza
- ugovor o menadžmentu
Najpoznatiji svjetski brendovi: Hilton, Sheraton, Sol Melia, Westin
TURISTIČKA POTRAŽNJA
Turistička potražnja predstavlja skupinu potencijalnih turista – potrošača koja svojim
stavovima, navikama, željama i mogućnostima određuje količine, kvalitetu i cijene pojedinih
usluga na tur. tržištu.
Bitne karakteristike tur. potražnje su :
• dislociranost potražnje od ponude
putovanje potražnje do ponude
• mobilnost potražnje
korištenje prometnih sredstava – povezanost prometa i turizma
• heterogenost potražnje
ljudi imaju različite turističke potrebe koje zadovoljavaju u različitim turističkim
destinacijama u različito vrijeme
• Elastičnost potražnje
- definira se kao promjena u ponašanju, tj. promjena količine tur. potražnje za
određenom tur. uslugom uslijed promjene osobnog dohotka, cijene ili nekog od bitnih
elemenata unutar tur. ponude.
Primarna elastičnost – utjecaj vezan za promjenu dohotka ili cijena ponude
Sekundarna elastičnost - utjecaj vezan za fizičke promjene – novi cestovni pravci
• Sezonski karakter potražnje - uvjetovan je s 2 čimbenika:
- klimatskim uvjetima
- trendovima u kretanju tur. potražnje ( korištenje godišnjih odmora).
Primjeri kreiranih hotelskih proizvoda usmjerenih na pojedine segmente potražnje:
Istraturist Umag
Hoteli Sol Garden Istra, Sol Coral
segment wellnesa,
sportski segment - tenis
Arenaturist Pula
Sport centar Belvedere
Segment sporta
Pripreme nogometnih klubova
na travnatim terenima, Zimski turizam
Maistra Rovinj
Hotel Monte Mulini
Romance & Wellness hotel
segment DINKY
Turističku potražnju pokreće turistička motivacija
Motivi mogu biti mnogobrojni, no ipak, osnovne grupacije turističkih motiva su
slijedeće:
• Samo-istraživanje – proširivanje vlastitih spoznaja i znanja, učenje
• Društvena interakcija – druženje i upoznavanje novih ljudi
• Uzbuđenje - prestige ići u određenu destinaciju, biti “in”
• Percepcija iskustava od strane samog turista – ispunjenje očekivanja
Pretežitost motiva – ispreplitanje motiva uz dominaciju jednoga
Strani turisti u Hrvatsku dolaze zbog ( TOMAS ) :
1. Odmor i relaksacija na moru 8. Povoljne cijene
2. Zabava 9. Posjet rodbini ili prijateljima
3. Upoznavanje prirodnih ljepota 10. Zdravstveni razlozi
4. Nova iskustva i doživljaji 11. Ronjenje
5. Blizina mjesta 12. Drugi motivi
6. Upoznavanje kulturnih znamenit. 13. Poslovne obveze
7. Sport, rekreacija, fitness 14. Kupnja
TURISTIČKE ATRAKCIJE
VAŽNOST TURISTIČKE ATRAKCIJSKE OSNOVE
Industrija:
SIROVINA PROIZVOD
Turizam (turistička industrija):
TURISTIČKE TURISTIČKI
ATRAKCIJE PROIZVOD
Dvojbe razgraničenja
Neatrakcije
• običan restoran
• običan brod
Atrakcije
• restoran s atraktivnom gastronomskom ponudom
• povijesni restoran
• brod na kružnom putovanju
AKTIVNI ODNOS
TURISTIČKE ATRAKCIJE za:
• Turističko razgledavanje (slušanje)(to see)
• Za provođenje turističke aktivnosti(to do)
N. Leiper:
Turističke atrakcije predstavljaju podsustav u okviru prostornog turističkog sustava.
Turistička atrakcija je sustavna veza triju elemenata:
– osobe s turističkim potrebama
– nukleusa (turističke destinacije)
– najmanje jednog obilježja (markera) (informacija o nukleusu)
ZBIRNE TURISTIČKE ATRAKCIJE
(za potrebe “masovnog” turizma)
Primjerice:
• panorame:
– Planine
– Morska obala
– Ravnice
– Pustinje
– Otoci
• osobitosti – orijentiri u prostoru
– Geološki
– Biološki
– Hidrografski itd.
POTENCIJALNE I REALNE TURISTIČKE ATRAKCIJE
• POTENCIJALNE TURISTIČKE ATRAKCIJE
“turističke” nedostupne
• REALNE TURISTIČKE ATRAKCIJE
“turistički” dostupne:
– Fizička dostupnost
– Javna dostupnost
– Obilježen pristup
– Interpretacija atrakcija
– Tiskane informacije
– Specifična oprema
VAŽNOST TURISTIČKIH ATRAKCIJA
• za održanje i razvoj turizma u cjelini
• za sadržaj i strukturu važnih sastavnica turizma:
– turistička destinacija
– turistički proizvod
TURISTIČKE ATRAKCIJE, POTENCIJALNE I REALNE, NEKOJ ZEMLJI ODREĐUJU
MOGUĆU:
• GOSPODARSKU STRATEGIJU
• BND
• MEĐUNARODNU PLATNU BILANCU
• MEĐUNARODNI KULTURNI UTJECAJ
• MEĐUNARODNI IMIDŽ
• DRUGO
ZEMLJE BOGATE TURISTIČKIM ATRAKCIJAMA MOGU PRUŽITI I BOGATIJU
TURISTIČKU PONUDU
• VEĆI PRIHVATNI KAPACITET TURISTIČKIH ATRAKCIJA (carrying capacity)
omogućuje veći prihvat gostiju
• VEĆA RAZNOLIKOST TURISTIČKIH ATRAKCIJA omogućava kreiranje
kompleksnijeg turističkog proizvoda
• Potražnja na turističkom tržištu određuju koje se turističke atrakcije mogu koristiti kao
“sirovina” za stvaranje aktualnih turističkih proizvoda
• Najnoviji trendovi pokazuju da se turistička atrakcijska osnova toplih mora i zasnježenih
planina sve više širi na kontinentalne i niže krajeve, na gradove i ruralni prostor
• Samo pojedine regije koje raspolažu s odgovarajućom paletom turističkih atrakcija i
njihovim potrebnim prihvatnim kapacitetom mogu zadovoljiti u cijelosti nadolazećim
zahtjevima turističkog tržišta
• Razvitak “novog turizma”, na tragu “održivog razvitka”, ovisi o cjelovitoj identifikaciji,
valorizaciji i zaštiti svih turističkih atraktivnosti i atrakcija, u postojećoj ili potencijalnoj
turističkoj destinaciji.
Atrakcije i atraktivnost
Atraktivnost turističke destinacije odražava osjećaje, vjerovanja, i stavove koje pojedinac ima
o mogućnostima destinacije u zadovoljenju specifičnih turističkih potreba.
• Prirodne atrakcije
– Fiksirane u ponudi;
– Ograničena ponuda (sezonalnost);
– Balansiranje između kvalitete resursa (primarni čimbenik) i njihove lokacije
(sekundarni čimbenik);
– Pitanje OPTIMALNE lokacije resursa;
– Odluke o upotrebi zemlje značajan čimbenik.
• Umjetne atrakcije
– Kulturne – religija, moderna kultura, muzeji, umjetničke galerije, arheološka
nalazišta;
– Tradicionalne – folklor, animacijska kultura, festivali.
Događaji – sportski i kulturni događaji
VELIKE MANIFESTACIJA – novi trendovi
• Tradicionalnost (kontinuirano održavanje)
• Međunarodnost (većina zemalja svijeta)
• Zastupljenost
• Promjenjivost mjesta
Geografska raspoređen
MOTIVI I FINANCIRANJE
• MOTIVI:
• zadovoljenje društvenih potreba
• povećanje turističkog prometa
• publicitet mjesta
• fizički efekti (izgradnja)
• politički motivi
• FINANCIRANJE:
• država, turističke organizacije
• prodaja ulaznica
• sponzorstva
• pokroviteljstva
• oglašavanje, TV prava
• prodaja suvenira
Clawsonova klasifikacija atrakcija
„Man made” „Natural”
Umjetno stvorene atrakcije prirodni resursi
Blizina centara udaljenost od pot. turista
Neovisna o sezonskom utjecaju Resurs determinira aktivnost
Npr. Tenis, tematski parkovi... Npr. Razgledavanje, znanstveni interesi…
Najviša moguća aktivnost Najvažniji resursi
Visoko intenziviranje razvoja Nisko intenziviranje razvoja
5 različitih destinacijskih tipova
1- Single Destinations: većina aktivnosti unutar jedne destinacije.
2- En Route: nekoliko destinacija posjećeno na ruti kao jedinstvena destinacija.
3- Base Camp: ostali posjeti za vrijeme boravka u primarnoj destinaciji.
4- Regional Tour: nekoliko destinacija posjećeno dok je turist u ciljanoj destinaciji.
5- Trip Chaining: kružni obilazak nekoliko odredišta.
Uloga prometa u turizmu
• Turizam pod velikim utjecajem prometa (prometne veze su inicijalni i potencijalni
čimbenik razvoja),
• Cijene prijevoza utječu na elastičnost prometne potražnje,
• Integracija domaćeg i međunarodnog sustava prijevoza nužna,
• Tehnološki razvoj vrši značaj utjecaj na vrste prijevoza,
• Smještaj treba usporedno rasti sa rastom prometa,
• Opremanje terminala i pratećih objekata dio razvoja.
Instrumenti prometne politike
Politika regulacije: tehnički standardi, politika parkiranja, ograničenja brzine, kontrola
regulacije
Instumenti politike cijena: parkirališne pristojbe, cijene za korištenje cestama, vozarine
Organizacijska politika: upravljanje javnim prijevozom, koordinacija javnog prijevoza
Ponašanje korisnika: prihvaćanje novih stavova, ekološka svijest
Izdavanje dozvola: nadziranje/ograničavanje broja prijevoznika i veličine ponude usluga
Nacionalizacija: uvjerenje da je uspješno ono što je javno
Koncesije: pravo izgradnje, održavanja i korištenja.
PROMETNA POLITIKA
PROMETNA POLITIKA: skup mjera koje poduzimaju različiti društveni i ekonomski
subjekti, dio gospodarske i razvojne politike zemlje.
INSTRUMENTI PROMETNE POLITIKE:
Ekonomska i administrativna sredstva što ih nositelji prometne politike upotrebljavaju za
ostvarenje određenog cilja ili skupine ciljeva.
Promet u destinaciji
Prirodna obilježja pojedinih vrsta putovanja
(Dužina, vrijeme, svrha ili motiv putovanja)
Učestalost pojedinih vrsta putovanja
(Zastupljenost u ukupnoj potražnji)
Kompatibilne baze podataka (Osnova za druga ciljna istraživanja).
PRIJEVOZ KAO TURIZAM (savladavanje udaljenosti)
PRIJEVOZ ZA TURIZAM (integralni dio doživljaja
Pristupi u razvoju prometa
1) Vanjska prometna dostupnost
Vrijeme trajanja putovanja
Cijena usluge, udobnost, sigurnost, osobne preferencije
2) Unutrašnja prometna dostupnost
Planiranje lokalne prometne infrastrukture
Organizacija prometa radi zadovoljenja potreba
Prilagođenost prijevoza za posebne potrebe
3) Prateći uslužni objekti
4) Promet u mirovanju (parkirna mjesta, promoviranje koncepcija, europske inicijative
zelenih putova, javne kampanje).
Promet Republika Hrvatska – pespektive razvoja
1) Dobra povezanost unutar zemlje
2) Dobra povezanost izvan zemlje
3) Razvoj tranzita u destinaciji
Turist se s aspekta ponude promatra kroz:
• pokretačke čimbenike;
• karakteristike lokacije koju odabire;
• interese za aktivnost;
● kulturnu pozadinu.
POKRETAČKI ČIMBENICI
Objektivni (racionalni):
Stanovništvo, Industrijalizacija, Urbanizacija, Financijska sredstva, Slobodno vrijeme.
Subjektivni (Iracionalni):
Moda, Oponašanje, Navike, Prestiž (snobizam), Vjera, Ljubav.
Predispozicije turista zavise od:
- Psihografskih karakteristika
- Demografskih karakteristika
- Socio-ekonomskog statusa i sl.
- Rezistentnost zavisi od:
- - “Ekonomske distance”
- - “Kulturne distance”
- - Troškova turističkih usluga
- - Kvalitete usluga
- - sezonalnosti
TURISTIČKI SEKTOR
Skup gospodarskih i negospodarskih aktivnosti:
1. Ugostiteljstvo
2. Turističko posredovanje
3. Promet
4. Trgovina
5. Komunalne djelatnosti,
6. Zdravstvo i dr.
U negospodarske djelatnosti posebno treba uključiti aktivnosti slijedećih institucija:
muzeja;galerija;društvenih turističkih organizacija; raznih udruženja i sl.
Karakteristike turističkog sektora (1)
1. Niska razina koncentracije u sektoru;
(malo poduzetništvo dominira)
2. Visoka razina FT;
3. Visoka razina kontakta sa kupcem i treninga osoblja (rastući profesionalizam);
4. Niska razina usvajanja tehnoloških dostignuća u većem dijelu sektora;
5. Značaj lokacije vis-a-vis pristupa tržištu;
6. Priroda proizvoda u turizmu zahtijeva kontinuitet investiranja;
7. Sezonalnost potražnje zahtijeva promocijske i cjenovne strategije;
8. Nekonzistentna primjena principa održivosti;
9. Rastuća razina vertikalne, horizontalne i dijagonalne integracije;
10. Rastuće usvajanje kolaboracije unutar i između različitih dijelova turističkog sektora;
11. Tradicionalnost usluživanja: osjetljivost sektora prema idejama i preuzimanjima od strane
drugih industrijskih sektora.
Čimbenici ponude
1) Atraktivni;
2) Komunikacijski;
3) Receptivni.
HRVATSKI SMJEŠTAJNI KAPACITETI - struktura
Hoteli 14%
Turistička Naselja 3%
Apartmanski Smještaj 4%
Kampovi 28%
Privatni Smještaj 45%
TURISTIČKI POSREDNICI
Pojmovna diferenciranost: Turoperator i turistička agencija
Turoperator Turistička agencija
-trgovac na veliko - trgovac na malo
- poduzetnik i posrednik - posrednik
- kupuje usluge u vlastito ime i za - prodaje usluge u svoje ime za
vlastiti račun tuđi račun
- kreira vlastiti proizvod - plasira tuđe proizvode
- osnovni prihod prodaja osnovni izvor prihoda provizija
- nema izravni kontakt s ljudima - izravni kontakt s ljudima
- prodaju vrši preko posrednika - izravna prodaja usluga klijentima
- lokacija nije presudna - lokacija bitna
- gl. funkcija organizatorska - gl. funkcija posrednička
- inf. savjetodavna uloga specifična - inf. savjetodavna prevladava
- promocija izražena - komercijalno-propagandna fun. bitna
ODNOS PREMA KLIJENTIMA
Zakup velikog broja različitih kapaciteta;
Proizvod: turistički aranžman;
Povoljne cijene;
Masovna prodaja.
FAZE U PROCESU FORMIRANJA PAKET-ARANŽMANA
ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA,
ODREĐIVANJE CILJNOG TRŽIŠTA,
ODLUKA O SADRŽAJU ARANŽMANA,
POSTAVLJANJE PRELIMINARNOG PROGRAMA I GRUBA KALKULACIJA
CIJENE.
IZBOR PONUĐAČA USLUGA,
PREGOVORI I UGOVARANJE USLUGA S DOBAVLJAČIMA,
KREIRANJE JEZGRE ARANŽMANA,
DEFINIRANJE SVIH ELEMENATA SADRŽAJA ARANŽMANA,
ODREĐIVANJE PRODAJNE CIJENE ARANŽMANA,
PRIPREMA I TISKANJE KATALOGA.
OBLICI POVEZIVANJA u turizmu
Horizontalno;
Vertikalno;
Dijagonalno.
Horizontalno povezivanje:
Turistička agencija turistička agencija
Hotelsko poduzeće hotelsko poduzeće
Zrakoplovna kompanija zrakoplovna kompanija
Vertikalno povezivanje:
Turistička agencija zrakoplovna kompanija
Zrakoplovna kompanija hotelsko poduzeće
Turistička agencija zrakoplovna kompanija
Trgovinske i druge organizacije
TuroperatoriDominacija 4. turoperatora:
TUI (Thomson)
First Choice
My Travel
Thomas Cook
THOMSON TRAVEL GROUP, THOMAS COOK obavljaju funkcije:
1. Turoperatora
2. Kompanija za iznajmljivanje kuća za odmor
3. Čarter-zrakoplovna kompanija
4. Lanac turističkih agencija
5. TUI, NUR.
Rječnik agencijskog poslovanja
Alotman Ugovor o zakupu najčešće hotelskog prostora za smještaj. Turistička agencija se
obvezuje da će u ugovorenom roku popuniti kapacitete.
Aranžman Nagodba, sporazum. Jedna ili više usluga koje se nude klijentu.
Čarter Najam broda ili aviona za jedno putovanje.
Back- to back Čarter letovi: koordinacija između polazaka
Bermuda plan Samo soba i doručak
Inclusive tour putovanje zračnim prijevozom, uključena ugostiteljska usluga u odredišnom
mjestu. Vrijedi povlaštena tarifa (agencije članovi IATA).
Turoperator Naziv za turističku agenciju koja djeluje kao grosist, kreira i organizira turistička
putovanja Prodaju vrši putem vlastite mreže filijala i poslovnica ili bilo posredstvom drugih
(detaljista).
TURISTIČKA POTROŠNJA
Obilježja turističke potrošnje
uloga i značaj turizma u gospodarskom sustavu zemlje, prvenstveno se mjeri ukupnim
prihodima od putovanja i boravka turista ostvarenih kroz turističku potrošnju
po svojim obilježjima, turistička potrošnja je:
– ukupnost izdataka turista (posjetitelja) namijenjenih financiranju putovanja i
boravka izvan mjesta stalnog boravka u zemlji ili inozemstvu radi zadovoljenja
turističkih potreba
– finalna, neproizvodna potrošnja
– u velikoj većini slučajeva diskrecijski dio osobne potrošnje (C), dok se u manjoj
mjeri odnosi na potrošnju poduzeća (I) i institucija (G)
– u prostorno-geografskom i realizacijskom smislu potpuno neograničena
u pravilu nije uvjetovana vremenskom, životnom, poslovnom, organizacijskom ili bilo
kojom drugom prisilom
jedina veza kojom istražujemo direktne i indirektne ekonomske učinke turizma na
gospodarstvo
visina i struktura ostvarene turističke potrošnje predstavlja odraz dostignutog stupnja
gospodarskog razvoja i raznolikosti ponude turističke destinacije
odvija se na vrlo specifičan način i u specifičnim okolnostima
Čimbenici deter. visine i strukture turističke potrošnje
unutrašnji – osobni dohodak pojedinca odnosno kućanstva, imovinsko stanje, veličina i
faza životnog ciklusa obitelji, stupanj obrazovanja i radno mjesto, razvijenost percepcije
turista o društvu, turizmu i njegovim mogućnostima, osjećaj osobne sigurnosti,
motivacija, kulturna obilježja, preferencije, navike, itd.
vanjski – cjenovna pozicioniranost i razvijenost ponude odabrane turističke destinacije,
trendovi u strukturi putovanja, razvijenost i intenzitet marketinških aktivnosti
turističkih destinacija i posrednika, kvaliteta i raspoloživost ljudskih resursa za potrebe
turizma, sigurnost putovanja, itd.
teorija multiplikatora – potrošnja turista u na proizvode i usluge u destinaciji potiče niz
gospodarskih aktivnosti i interakcija gdje su učinci inicijalne turističke potrošnje samo
jedan dio ukupnih ekonomskih učinaka turizma; multiplikatorima se mjere promjene
koje je potrošnja izazvala u proizvodnji, dohotku, zaposlenosti, javnim prihodima i
međunarodnoj razmjeni
Input-Output (I-O) analiza – temelji se na principima tzv. opće ravnoteže u
međusektorskim odnosima; prate se ukupne vrijednosti razmjene roba i usluga među
pojedinim sektorima, od proizvođača finalnih roba i usluga do njihovog finalnog
potrošača
Ogran. egzaktnog izračuna visine agregatne t. p.
gotovo nemoguće za pratiti i utvrditi sva mjesta potrošnje
problematična klasifikacija potrošača – putnici, posjetitelji u tranzitu, poslovna
putovanja, izletnici, domaći turisti, posjete rodbini i prijateljima, vikendaši, studijski
boravci?
domaći turisti – inozemna turistička potrošnja?
utvrđivanje strukture turističke potrošnje – jedino pomoću anketnih istraživanja
tretman sive ekonomije (utaja poreza i ilegalne aktivnosti)?
Ekonomski učinci turističke potrošnje
rast bruto domaćeg proizvoda
uravnoteženje odnosa platne bilance (smanjenje deficita)
rast cijena proizvoda i usluga
rast cijena zemljišta i nekretnina
oscilacije u kretanju tečaja nacionalne valute
povećano zapošljavanje
poticanje investicijske aktivnosti
jačanje i restrukturiranje regionalnog razvoja
FORMIRANJE CIJENA USLUGA NA TURISTIČKOM TRŽIŠTU
Opće karakteristike cijena
regulator odnosa turističke ponude i turističke potražnje odnosno visine i strukture
turističke potrošnje
upravljanje cijenama jedan je od ključnih strateških instrumenata u ostvarivanju
konkurentske prednosti na tržištu
u prosjeku, visoko konkurentno turističko tržište ne omogućava sudionicima turističke
ponude izraženiju fleksibilnost u upravljanju cijenama
uslijed komplementarnosti i međuovisnosti usluga na turističkom tržištu, snižavanje
cijene jedne vrste usluga (npr. smještaj ili manifestacije) može generirati ubrzani rast
ukupnih prihoda od turizma
s obzirom da se radi o uslugama, inicijalno cjenovno pozicioniranje i upravljanje
cijenama temelji se na kontinuiranom istraživanju tržišta i analizi okruženja (SWOT i
PEST)
kretanje cijena usluga u turizmu izravno ovisi o sezonalnosti turističke ponude i
potražnje, ali i o fazama životnog ciklusa turističkog proizvoda destinacije
zbog fiksnih kapaciteta ponude, rast potražnje na turističkom tržištu prati rast cijena
usluga (obrnuto od robnog tržišta!)
turistička potražnja je prosječno visoko osjetljiva na promjene razine cijena (cjenovna
elastičnost
Vrste cijena na turističkom tržištu
cijena za individualnog gosta – u pravilu najviša cijena koju gost plaća kada sam dolazi
na recepciju smještajnog objekta
cijena za organizirane grupe gostiju – cijena sobe po sniženoj tarifi koju odobrava
uprava smještajnog objekta, a daje se organizatoru putovanja u zamjenu za povećani
priljev turističke potražnje
povlaštena cijena – je specijalna cijena koju pružatelji usluga u turizmu daju samo
uskom krugu svojih “vjernih” korisnika ili korisnicima od visokog značaja (VIP gosti)
paušalna cijena – je skupna (jedinstvena) cijena turističkog aranžmana temeljena na
zbroju vrijednosti usluga od kojih se aranžman sastoji
zatvorena cijena – cijena hotelskog smještaja (gradski hotel) jedinstvena za sve sobe u
objektu, a formira se i unaprijed objavljuje za razdoblje trajanja velikih manifestacija
kada je potražnja za smještajem veća od ponude (npr. velesajam, sportski susreti)
cijene s obzirom na vrijeme korištenja tijekom godine:
– predsezonska
– sezonska (koja može biti podijeljena na više vremenskih intervala, najčešće
tjedno)
– posezonska
Dvosmjerni elementi utjecaja na cijene usluga
struktura tržišta
sezonalnost
veličina i struktura potražnje te sklonost potrošnji
kretanje tečaja
trendovi u putovanjima i gospodarski trendovi na emitivnom tržištu
životni ciklus turističkog proizvoda
lokacija i položaj pružatelja usluge u odnosu na glavnu turističku atrakciju
stupanj iskorištenosti fiksnog kapaciteta (diferenciranje cijena, yield management,
cjenovna diskriminacija)
odabir strategije formiranja cijena usluga
Obilježja suvremenih turističkih destinacija
Prostorna jedinica koja svojim komplementarnim sadržajima odgovara zanimanju jednog ili
više segmenata turističkih korisnika.
TURISTIČKO MJESTO
Mjesto koje turisti posjećuju u većem broju, bez obzira na to je li ljudsko naselje.
Svojom opremljenošću omogućuje prihvat i boravak gostiju.
IDENTIFIKACIJA ZONA DESTINACIJE – kriteriji
Regija mora imati skup (-inu) kulturnih, fizičkih i društvenih karakteristika koje čine
regionalni identitet prepoznatljivim (izv. Attractivity);
Nužna je raspoloživost potrebne infrastrukture koja će podupirati turistički razvoj
(kumunalna infrastruktura, ceste, poslovni centri, ostale usluge koje trebaju zadovoljiti
potrebe turista) (izv. Ammenities);
Regija mora biti veća od samo jedne zajednice ili jedne atrakcije (!)
Regija mora raspolagati postojećim atrakcijama i imati potencijala za potporu razvoja
dovoljnog broja atrakcija koje će privući turiste;
Regija mora biti sposobna podupirati rad agencije za planiranje turizma, kao i
marketinške inicijative za daljnji razvoj;
Regija mora biti pristupačna većem broju turista (izv. Access)
KORISTI OD TURISTIČKIH REGIJA
Formiranje partnerstva, mreža i clustera
Kreiranje kvalitetnih proizvoda i usluga
Demonstriranje inovacijske sposobnosti
Rast outputa
Veća neovisnost
Veća radna fleksibilnost
Djelovanje u poduzetničkom okruženju
Tehnološke promjene
Razvoj strategija prilagodbe globalizacijskim promjenama
Nužnost uvođenja ovakvog stanja u hrvatskom turizmu:
a) rast
Utjecaja na ekonomiju kroz porast zaposlenosti;
Diverzificiranih lokalnih ekonomija;
Povećanja životnog standarda.
(b) eliminacija
Nedostatka interesa poduzetnika u turizmu i nedostatka kvalifikacija;
Potencijalnih socijalnih konflikata;
Ovisnost o vanjskim čimbenicima;
Nedostatka potpore drugih
Sadržaj turističke destinacije
Fiksni (npr. slike krajolika, znamenitosti, atraktivnosti i sl.)
Infrastruktura, suprastruktura: hoteli, objekti za sport i zabavu, kulturni objekti, restorani,
bazeni, turistički uredi.
Fiksni čimbenik:
SVE AKTIVNOSTI, UTISCI I DOŽIVLJAJI KOJE MOŽE PRUŽITI ODREĐENA
TURISTIČKA DESTINACIJA
Varijabilni čimbenik:
turističke robe i ulaganja rada potrebnog za povezivanje tih roba i njihovo plasiranje na
tržište.
Različitost pristupa destinaciji
psihološki
sociološki
socio-ekonomski
MOGUĆNOST TURISTIČKOG DJELOVANJA
LOKALNO INTERNA (Infrastrukturno unutrašnje otvaranje);
Funkcija turističkih prilika i atraktivnosti (kvalitativni i kvalitativni čimbenici unutar
destinacije).
LOKALNO EKSTERNA
Mogućnost djelovanja susjednih lokacija, kao dopuna ponude promatranoj destinaciji.
Struktura koja povezuje susjedne lokacije i vlastitu destinaciju uz ograničavajuće mjere i
propise.
Ponuda i potražnja
(čimbenici konkurentnosti)
• Sezonske oscilacije,
• Sociodemografske promjene,
• sociokulturni aspekti,
• Ekološki aspekti,
• Tehnološki aspekti,
Politički aspekti.
Međunarodna turistička kretanja
Međunarodni turizam
• ...predstavlja kretanja turista van nacionalnih granica
• ...uključuje kombinaciju, ukupnost receptivnog i emitivnog turizma
• Omasovljavanje međunarodnih turističkih kretanja počinje nakon II. svjetskog rata
• Najpopularnija turistička određišta su veliki gradovi, mjesta uz popularne plaže te
skiljališna mjesta
• Uzroci turističkih kretanja:
• rast standarda,
• razvoj građanskog društva (urbanizacija),
• razvoj zračnog prijevoza,
• velika ulaganja razvijenih država u turističku privredu,
• ulaganja nerazvijenih zemalja u turizam,
• rast želje za turističkim kretanjima,
• upoznavanje novih kultura, područja, želje za relaksacijom, obnavljanje radnih
sposobnosti.
• Rast međunarodnog turizma nije bio ravnomjeran
• Uzroci neravnomjernosti:
• ekonomske recesije,
• oscilacije deviznih tečajeva,
• ratna zbivanja,
• Terorizam,
• razne epidemije,
• vizni režimi.
EKOLOŠKI UTJECAJ TURIZMA
Šest kategorija turizma
Etnički turizam,
2. Kulturni turizam,
3. Povijesni turizam,
4. Turizam okoliša, (održivi turizam)
5. Rekreacijski turizam,
6. Poslovni turizam.
Ekoturizam
– tip selektivnog turizma
Aktivnosti: trakking, rafting, jahanje, penjanje/
planinarenje, ronjenje, biciklizam
Navedene karakteristike zahtijevaju: individualne programe, prirodne atraktivnosti,
lokalnu organizaciju (organizacija “na terenu”)
Osnovna karakteristika: potpuna suprotnost masovnom turizmu !
Alternativni turizam
– određenje:
Zimmer, P. :
“Alternativni turizam može značiti bilo koju vrstu turizma koji na ovaj ili
onaj način odudara od standardne formule masovnog turizma” (u: Vuković,
B.(1994). Turizam ususret budućnosti. Zg: Mikrorad i EF, str. 111)
“alternativni turizam” ne znači neki novi turizam već KVALITATIVNE
PROMJENE istog fenomena.
“Vrhovni zakon alternativnih turista jest odvojiti se i udaljiti od masovnog
tuizma
Koncept održivog razvoja
razvoj koji izlazi u susret potrebama sadašnjih generacija bez kompromisa po mogućnosti
budućih generacija da zadovolje svoje potrebe” :
UN Komisija za okoliš i razvoj, 1987.
“proces zadovoljavanja potreba koji ne dovodi u pitanje vlastite prirodne (fizičke)
osnove”
glavni generatori ekoloških procesa koji sadrže elemente neodrživosti:
a) nedostatak razvitka u siromašnim i prezaduženim
zemljama;
b) rasipanje prirodnih dobara u visokorazvijenim zemljama:
ekološka cijena uključena u investicijske troškove
Rio Summit 1992. i njegove “posljedice
Svjetski savjet za putovanja i turizam
(WTTC – World Travel &Tourism Council),
Svjetska turistička organizacija
(WTO – World Tourism Organization) i
Zemaljski savjet (Earth Council)
pokreću zajedničku akciju izrade sektorskog razvojnog programa pod nazivom “Agenda 21
za industriju putovanja i turizma: prema ekološki održivom razvoju”.
OSNOVNI INDIKATORI ODRŽIVOG TURIZMA PREMA WTO (1/2)
INDIKATORI
Očuvanje lokacije,
Opterećenje lokacije,
Intenzitet uporabe,
Društveni utjecaj,
Kontrola razvoja,
Upravljanje otpadom,
Procesi planiranja
Kritični ekološki sustavi,
Zadovoljstvo potrošača,
Zadovoljstvo lokalnih sudionika,
Doprinos turizma lokalnom gospodarstvu
OSNOVNI INDIKATORI ODRŽIVOG TURIZMA PREMA WTO
SKUPNI INDEKSI
Opteretni kapacitet,
Opterećenje lokacije,
Atraktivnost.
Čimbenici procjene nosivosti kapaciteta
Prosječna dužina boravka,
Karakteristike turista i domaćina,
Geografska koncentracija turista,
Razina sezonalnosti,
Tipovi turističke aktivnosti,
Pristupačnost specifičnim lokacijama,
Razina upotrebe infrastrukture i kapaciteta,
Oskudnost kapaciteta nasuprot različitosti proizvodnih sektora ekonomije
Održivost i kapacitet nosivosti
Fizička oštećenja ili zagađenje okoliša limitacija turističkih tijekova, pojava
zdravstvenog rizika, narušavanje atraktivnosti destinacije.
Socijalna i kulturna oštećenja neraspoloženje i antagonizam turista prema
domaćinima.
Neodrživost destinacija niska razina satisfakcije turista potraga za
boljim proizvodima.
Ekonomska oštećenja propusti u alokaciji resursa i čimbenicima proizvodnje.
STRATEŠKI CILJEVI HRVATSKOG TURIZMA
• obnova, zaštita i potpunije vrednovanje hrvatskih turističkih potencijala,
• utvrđivanje novog identiteta hrvatskog turizma i pozicioniranje Hrvatske kao jedne od
vodećih turističkih zemalja na Mediteranu,
• kvalitetni turizam u suglasju s održivim razvitkom.
Vrste selektivnog turizma prisutne na tržištu turističkih usluga u Hrvatskoj
Sportska rekreacija
Sportski turizam
Turizam mladih
Zdravstveni turizam
Zimski turizam
Lovni turizam
Turistički ribolov
Nautički turizam
Naturalizam – nudizam
Izletnički turizam
Week-end turizam
Ruralni turizam
Hobby programi
Kulturni turizam (turizam naslijeđa)
Kongresni turizam
Vjerski turizam
Turističko planiranje
ZVONO (STEEPLE) model
Postoji nekoliko verzija modela – koristimo model makro-
okruženja:
• S ociokulturni čimbenici
• T ehnološke promjene
• E konomija
• E tika
• P olitički čimbenici
• L egislativa
• E kologija
• Međunarodne organizacije (izravni i neizravni utjecaji u turizmu),
• Međunarodni zakoni vezani uz srodna područja, okoliš, baštinu, trgovinu, radne odnosa i
prijevoz,
• međunarodni aranžmani u turizmu,
• dogovori između brojnih zemalja (regionalni kontekst).
• Meko međ. pravo” -
Sporazumi između zemalja na međunarodnoj razini i utjecaj na domaće aranžmane u turizmu.
(npr.regulatorna ponašanja koja nisu predviđena ugovorima – deklaracije prema
konferencijama i sl.).
• “Tvrdo međ. pravo”- utjecaji na tvrtku i obvezujuća (prisiljavajuća) pravila. (npr.
sadržaj ugovora na koji su relevantni narodi dužni po pitanju obveze)
Modeli nacionalnog turističkog planiranja
• Prostorno planiranje: U isto vrijeme konzultanti planiranja i Vlade probudili su potrebu
za planiranjem turizma, identificiranja struktura i procesa razvoja turizma, procjenu
prirodnih izvora i analizu utjecaja razvoja turizma.
• Razvojni čimbenici od interesa za geografe uključuju mjesto, korištenja zemljišta,
korištenje nosivosti i analize utjecaja turizma.
• Identificiranje pitanja prostornog planiranja: područja s najvećim razvojnim potencijalom,
poticanje rasta u raspršenim područjima.
• Često korištenje modela drugih zbog nedostatka podataka i stručnosti.
Regionalni čimbenici planiranja
• Regionalno planiranje - lokacije s povoljnim prirodnim i umjetno stvorenim čimbenicima
razvoja
• osiguranje veza između takvih povoljnih destinacija u regiji.
• Korisno je za narode i regije konceptualizirati
• planiranje ukupnog turističkog sustava.
• Model sugerira najmanje pet različitih tipova
• Odredišta kao posljedica: ZAJEDNIČKOG RADA PLANERA,
PROGRAMERA I MENADŽERA NA SVIM RAZINAMA.
Nacionalno planiranje
Domaća pitanja
a) Unutaragencijska kooperacija: Nacionalne vlade su uspostavile odjele (ministarstava)
radi provođenja pravila važnih za dobrobit nacije. Odjeli očuvanja okoliša, šumarstvo,
poljoprivreda, prijevoz i industrijski razvoj i njihove zajedničke jedinice.
b) Javno-privatna kooperacija,
c) Otkrivanje potencijala:
Glavna potreba planiranja na nacionalnoj i regionalnoj razini je IDENTIFICIRATI I
PRUŽITI POMOĆ destinacijama koje su najveći razvojni potencijal.
Unutardestinacijska kooperacija:
Regionalna kooperativnost može pomoći u rješavanju sukoba između odredišta.Npr.
mnoge regije su uspostavile kalendar festivala kako bi se izbjeglo preklapanje datuma.
Okolišna pitanja: Iako je zaštita okoliša odgovornost na svim razinama, najveća
integracija planiranja može biti ostvarena na regionalnoj razini.
Sezonalnost: Za mnoge destinacije, sezonalnost i dalje inhibira granice “zdravog” razvoja
turizma.
• Informacije i upute:
• Glavna prepreka za putnike je dobivanje odgovarajuće upute za pronalaženje i
razumijevanje sadržaja.
• Karte, knjige vođenja i opisne informacije su potrebne ali u većini regija neadekvatne.
• ) Promocija: Oglašavanje i dr. promotivni napori se često preklapaju među sponzorima -
vlade, destinacije, gradovi i atrakcije. Jednako je važno: ISTINITOST u oglašavanju i
PROMOTIVNA etičnost.
Nacionalne agencije trebaju postaviti standarde rada radi realizacije obećanog putniku.
Javni sektor i politike u turizmu
Neki nedostaci turizma
Nagli rast potražnje;
Kreira propuste toliko velike da se ekonomske koristi ne pojavljuju;
Odvraća fondove od više obećavajućih formi ekonomskog razvoja;
Kreira socijalne probleme zbog različitosti prihoda, socijalnih razlika, razvoja prostitucije,
kocke, kriminala i dr.
Degradira prirodnu fizičku okolinu;
Degradira kulturno okruženje;
Problem sezonalnosti;
Evocira ekonomske i političke promjene;
Inflacija vrijednosti zemlje i cijena lokalnih proizvoda i usluga.
Razlozi uključenosti države u turizam
Vanjska trgovina i važnost turizma za bilancu plaćanja;
Kreiranje radnih mjesta i potreba za osiguranjem edukacije i treninga;
Velika i fragmentirana industrija zahtjeva pažljivu koordinaciju razvoja i marketinga
destinacija;
Maksimiziranje koristi za zajednicu domaćina;
Podjednaka raspodjela troškovi vs koristi;
Turistička politika
Skup regulativa, pravila, uputa, direktiva i razvojno-promotivnih zadataka i strategija kao
okvira za kolektivne i individualne odluke koje direktno utječu na razvoj turizma i dnevne
aktivnosti čimbenika u turizmu.
Goeldner,R.C.,Ritchie J.R.B., et Mc
Organi koji provode turističku politiku
Neposredni (unutar izvršnih organa uprave)
- kolektivni
- posebni (ministarstvo)
Posredni
Ciljevi turističke politike
Ekonomski ciljevi turističke politike;
Sociokulturni ciljevi turističke politike;
Ciljevi vezani uz prirodne i društvene resurse;
Tržišni ciljevi (ciljevi tržišnog razvitka);
Ciljevi vezani uz razvitak ljudskih resursa;
Vladini ciljevi (koordiniranje između javnog i privatnog sektora).
Vrste turističke politike
Opća turistička politika
Posebna turistička politika
Opće ekonomske politike:
utjecaj na turizam
Instrumenti direktne kontrole
(zakonodavstvo);
Instrumenti monetarno – kreditne politike;
Instrumenti javnih financija (fiskalna politika);
Instrumenti sustava i politike cijena;
Instrumenti vanjskotrgovinskog i deviznog sustava;
Instrumenti sustava i politike dohodaka.
Posebne turističke politike
1. Ukupni socio-ekonomski razvoj destinacijskih regija;
2. Tip destinacije koji će u potpunosti zadovoljiti prohtjeve i želje;
3. Oporezivanje – tipovi i razine;
4. Financiranje turističkog sektora – izvori i rokovi;
5. Priroda i upravljanje turističkim proizvodom i opstanak;
6. Dostupnost destinacije i infrastrukturna opremljenost;
7. Regulatorna praksa (npr. zračni prijevoz, turističke agencije);
8. Zaštita okoliša i restrikcije;
9. Kredibilitet i imidž industrije;
10. Odnosi unutar destinacije;
11. Ljudski resursi i ponuda rada;
12. Sindikati i radna legislativa;
13. Tehnologija;
14. Marketing praksa i iskustvo;
15. Inozemne ture putovanja.
Pad prihoda i bogatstva u zemljama generatorima putovanja;
Nove destinacije u nastajanju i porast potražnje za međunarodnim putovanjima.
Posljedice globalizacije na turistički sektor:
Porast standardiziranih procedura i kontrola kvalitete;
Veća konkurencija;
Važne odluke na marketingu i tehnologijama velikih tvrtki;
Strateške alijanse;
Rastuća koncentracija smještajnog, prijevoznog i sektora prijevozništva;
Usvajanje globalnih brendova kao što su Disney, Hilton i American Express;
Promjene pristupa vođenja;
Primjena novih načina poslovanja, upotreba e-maila i Interneta;
Usvajanje globalnih distribucijskih sustava i menadžmenta zarade;
Promjena prakse menadžmenta ljudskih resursa;
Teži uvjeti prodaje za male i velike poduzetnike (SMEs
