Turska kuća - Arabički natpisi

81

Dr. sc. Muhamed ŽdralovićMubera Maslić-Ždralović, prof.

ARABIČKI NATPISI NA “TURSKOJ KUĆI” U RIJECIKuća osmanskog konzula Nikolaia Nikolakija Nikolaidesa

U Rijeci, na križanju ulica Verdijeve i Lisinskog, nalazi se prepoznatljiva zgradau neomaurskom stilu s lukovima iznad prozora, balkonskih vrata i potkrovnihprozora, ukrašenim biljnim i geometrijskim ornamentima, ljudskim likovima tearapskim pismenima i brojkama. Ta je zgrada u gradu, pa i šire, poznata kao “Turskakuća” ili “Casa turca”. Bila je vlasništvo Nikolaia Nikolaki Effendi de Nikolaidesa(1855.–1933.), dugogodišnjega osmanskog diplomatskog i trgovačkog predstavnikau Španjolskoj, a potom konzula u Rijeci od 1898. godine. Dva kata i potkrovljezgrade u neomaurskom stilu, dozidani na ranije već izgrađenom prizemlju, činezanimljivu kombinaciju karakterističnu za arhitekturu historicizma. Cjelokupnoznakovlje na fasadi odraz je utjecaja i prožimanja civilizacija i bolje od ikakvihispisanih redaka otkriva sklonosti, ukus i iskustvo, a ponajprije kulturu onovre-menog vlasnika zgrade. Tekstualni dio ukrasnih lukova, promatran skupa s arhi-tektonskim obilježjima zgrade, jedinstven je izvor za povijesnoumjetnička i kulturnaistraživanja.

Natpisi su predstavljeni po etažama, počevši s desna gledajući na pročelje zgrade.Prvo dolazi izvorni preslik/prijepis arabičkog natpisa, potom njegov slovni (transli-teracija) i izgovorni (transkripcija) prijenos i prijevod teksta na hrvatski. Budućida u prizemlju nema natpisa, počinje se od prvoga kata na pročelju u Verdijevojulici, potom se navode ispisi na drugom i trećem katu te natpisi u potkrovlju. Poistome se principu obrađuju natpisi u ulici Vatroslava Lisinskog.

Radi bolje preglednosti u prikazu će Verdijeva ulica biti označena s “V”, a UlicaVatroslava Lisinskog s “L”. Broj uz ta slova označava kat, dakle: prvi kat V1 i L1,drugi kat: V2 i L2, treći kat V3 i L3 te potkrovlje V4 i L4. Broj natpisa dolazi izabroja kata.• U V1 je šest trodijelnih, a u L1 je deset trodijelnih sadržajno istovjetnih natpisa.• U V2 je iznad prozora sedam, a u L2 deset natpisa od kojih su dva trodijelna.• U V3 je sedam, a u L3 deset natpisa.• U V4 je petnaest, a u L4 je trideset natpisa. Dakle, ukupno ima devedeset pet

natpisa. Većina je sačuvana i može se pročitati.

82

Kuća je nastala u vrijeme Austro-Ugarske, a natpisi iznad prozora, balkonskihvrata i u potkrovlju potvrđuju da je njihov naručitelj pod snažnim orijentalnimutjecajem, posebice pod utjecajem maurskoga graditeljstva u Španjolskoj. To senajbolje vidi na ornamentima, pismu, ali i u sadržaju natpisa. Natpisi su na arapskomjeziku i pisani su različitim varijantama arapskoga pisma. Oko njih su biljniornamenti, a ispisi su u središtu kupolastog i potkovičastog dijela iznad prozora,balkonskih vrata, kao i izravno ispod krova u četverokutnicima.

Arapsko pismo

Arapsko je pismo u principu konsonantsko. Zahvaljujući dugoj tradiciji naišloje na veliku primjenu i kod muslimana nearapa, a s vremenom se pod različitimutjecajima razvilo nekoliko glavnih tipova, vrsta. Neke od njih su podesne zaunošenje hareketa – vokala koji na tekstu djeluju ukrasno, pa se slijedom togauobičajeno dodaje i drugo ukrasno znakovlje. Na Nikolakijevoj kući su karakte-ristične četiri vrste arapskoga pisma: nastalik, sulus, kufi i tugrai.

Nastalik je kombinacija dvaju pisama, uobičajenog i najčešće korištenognashija, upotrebljavanog u većini pisanih materijala i talika, udesno nakošenogapisma, najčešće upotrebljavanog u Iranu, Pakistanu i istočnim islamskim zemljamau kojima se pisalo ili se još piše arapskim pismom. Znatno je više koristilo za pisanjena papiru, nego u arhitekturi.

Sulus je kitnjasto pismo u kojemu dominiraju kružnice. Podesno je za prido-davanje ukrasnih znakova i samoglasnika koji uz estetsku imaju i značenjskufunkciju, a kao takvo je razvilo i svoje podvarijante. U ovom je primjeru korištenanjegova osnovna varijanta.

Kufi pismo nazvano je po starom gradu Kufi u današnjem Iraku. Odlikuje sejako istaknutim kutovima. U ranome je islamu bilo zastupljeno u sakralnimtekstovima, prijepisima Kur’ana, a u arhitekturi se koristilo samostalno, ali i ukombinaciji s biljnim ornamentima i geometrijskim likovima. U našem primjeruje zanimljiva kombinacija pletene andaluzijske varijante i biljnih ornamenata okoljudskog lika.

Tugrai pismo je nazvano po tugri, turi – sultanovu monogramu – arapskimpismom umjetnički ispisanom imenu sultana na njegovim službenim dokumentima:ukazima, poveljama, medaljama ili novcu. Umjetnički ispisano sultanovo ime sejoš nazivalo i pendžom.

83

Sadržaj natpisa

Na prvom katu su prepoznatljivi ljudski likovi morčića ukomponirani u trodijelneispise, dva dijela u luku i jedan uz ljudski lik. Isti je tekst i uz muški (crni) lik i uzlik bijele žene. Iz Verdijeve ulice su naizmjenično tri puta ponovljena oba lika, a uulici Lisinskog po pet puta, ukupno u obje ulice osam puta po dva lika.

Na drugom katu u Ulici Verdija je ukupno sedam natpisa; jedan je ponovljen triputa, a dva su ponovljena dva puta. U Ulici Lisinskog je deset natpisa; dva sutrodijelna, dva su po dvaput ponovljena, a četiri natpisa su napisana jednom.

Na trećem katu u Ulici Verdija je ukupno sedam natpisa. Od toga je jedan tekstponovljen u dva natpisa, a ostalih pet natpisa je različito. U Ulici Lisinskog je desetnatpisa. Svi su različiti. Valja istaknuti da su dva natpisa, osmi i deseti, na tom katuoštećena. Uza sve natpise na tom katu s desne i lijeve strane glavnih tekstovazamjetni su istovjetni bijeli obrisi slova na crvenoj podlozi; s desna: dva puta alif,ra-, ya-, a s lijeva: sin, dva puta alif i ba-, kojima je teško naći smisao.

Na tom su katu ispod nekoliko natpisa ispisane i lunarne, hidžretske godine,1324. i 1325. godina.

U potkrovlju je u Verdijevoj ulici 15 natpisa u pravokutnicima. Dvije lunarnegodine, tugra sultana Abdulhamida II., i 11 puta varijante Nikolakijeva imena, tejednom Nikolakijevo ime i prezime. U potkrovlju u Ulici Lisinskog je ukupnotrideset natpisa. Od toga je 9 puta fraza mašala, jedanput hidžretske godine 1323.i 1325. i tugra spomenutoga sultana, 18 puta varijante vlasnikova imena i prezimena.

Može se reći da natpisi na prva tri kata imaju opću poruku i univerzalno značenje,što otkriva naručitelja kao vjernika i osobu koja traži Božju pomoć, traži zaštitu oduroka, iskazuje da se uzda u Boga i da je uvjeren da je Bog jedini pobjednik i najboljizaštitnik. Ne zaboravlja istaknuti da uspjeh valja tražiti u iskrenosti. U samompotkrovlju je niz varijanti njegova imena: Nikolaides, Nikolaki, Nikolaki efendi.Oslovljen je turskom/grčkom titulom efendi – gospodin. Uz taj su niz na obapročelja upisane u potkrovlju i dvije godine lunarnog kalendara 1323. (počinje8. 3. 1905.) i 1325. (počinje 14. 2. 1907.). Iako se tugrai pismom mogu pisatirazličite prigodne izreke, na Nikolaidesovoj su kući njime izvedene samo tugresultana Abdulhamida II. (vladao od 31. kolovoza 1876. do 27. travnja 1908.), jednana svakoj strani. Od natpisa koji se nalaze na nižim katovima jedino se mašala (Neureklo se!) ponavlja i u potkrovlju u Ulici Lisinskog devet puta. Tu frazu muslimanii narodi Istoka pod utjecajem islama koriste pri iskazivanju divljenja i radi zaštiteod uroka.

84

U natpisima je zastupljena i besmela. Ispisana je gotovo istovjetno 19 puta. Umuslimana je to uobičajena fraza pri započinjanju Bogom dopuštenog djela, a ukaligrafiji je imala čestu primjenu, što je razumljivo s obzirom na predaju – hadis,prema kojoj je poslanik Muhammed obećao raj onome tko uljepša besmelu. Onaje uza svaki lik na prvom katu s lijeve strane. Ipak, sama besmela bez drugogpopratnog teksta navedena je samo dva puta: jednom na drugom i jednom na trećemkatu u Ulici Lisinskog.

Fraza Wa la- ga-liba illa Allah, u značenju “Bog je jedini pobjednik” česta je naspomenicima arhitekture. Zanimljivo je da je tu frazu u arhitekturi uobičajenokoristila dinastija Banu Nasr u Španjolskoj (1232.–1492.). Uočljiva je u razniminačicama sačuvanih natpisa na palači Alhambra u Granadi.

Česta je fraza sa značenjem pouzdanja u Boga, tevekkula, u prvom licu perfekta.Ona je upotrijebljena 24 puta, 16 puta uz morčiće, 5 puta na drugom i 3 puta natrećem katu. Tevekkul je sa spomenutim značenjem kod muslimana različitoprihvaćen. Preporučen je i tekstom Kur’ana više puta. Kur’anski ajet-stavak “kadase na nešto odlučiš, onda se osloni na Boga” (III/159) različito su tumačili misticii racionalisti. Neki mistici su to prihvaćali doslovno pa su se u potpunosti predalipobožnosti zanemarujući životne potrebe.

U nekoliko su natpisa, osim Božjega poslanika, prizvani otac i majka s posvoj-nom zamjenicom prvog lica jednine. Natpisi u kojima se priziva (neimenovani)Božji poslanik, mogu se odnositi jednako na Isusa (Isu) i na Muhammeda. Izrazimoj oče i moja majko mogu imati i metaforičko značenje. Tu je vjerojatnije da jeNikolaki pod frazama Ya- abl-, ya- ummi podrazumijevao svoje roditelje.

Trankripcija/transliteracija

Svi su natpisi na prva tri kata na arapskome jeziku. Radi autentičnoga pred-stavljanja teksta odlučili smo donijeti stručnu transliteraciju, slovni prijenos izarapskog u latinično pismo i transkripciju teksta onako kako se ti natpisi izgovaraju.Transkripcija je rađena prema usvojenim pravilima za arapsko pismo koje primje-njuje Leksikografski zavod “Miroslav Krleža”.

85

Zaključak

Nikolaidesova kuća u neomaurskom stilu jedinstvena je u Hrvatskoj, a i šire.Osim prepoznatljivog stila jedinstvena je i po komponiranju natpisa u četiri varijantearapskoga pisma. U natpisima je istaknuta nada i pouzdanje u Boga, svojstvenosvakom vjerniku. Iz natpisa je vidljivo da je njihov naručitelj bio pod utjecajemkulture muslimanske Španjolske i da je poznavao i cijenio arapsku arhitekturu iumjetnost. To ne čudi jer se zna da je Nikolaides boravio u Španjolskoj duže vrijeme.Arhitektonska obilježja Turske kuće izraz su raznolikosti kulture onoga vremenau kome je podignuta. To je početak 20. stoljeća, vrijeme Austro-Ugarske Mo-narhije i Osmanskog Carstva na zalasku. Ispisane poruke na njoj imaju uni-verzalne vrijednosti bez obzira na prošlo, sadašnje i buduće vrijeme i oslikavajuvlasnikove životne stavove. Svoj je odnos prema osmanskome vladaru, sultanuAbdulhamidu II., Nikolai Nikolaki Nikolaides iskazao ukrasivši svoj domnjegovom tugrom.

Valja spomenuti i to da je u ovome dijelu Europe neuobičajeno naići na godinehidžretskoga, muslimanskoga kalendara. To je kuriozitet i u slučaju Turske kuće,zna li se da je natpise na njoj dao izraditi kršćanin, Armenac.

86

1. Verdijeva ulica

Prvi kat V1

V1 Po tri puta naizmjenično uz muški i ženski lik “morčića” isti tekst.

V1. 1. [3, 5]

1. Natpis oko lika: klasičan primjer arabeske u kojoj su uz floralne i geometrijskeornamente ukomponirani ljudski lik “morčića” i arapsko pismo. Tu je pismoposlužilo kao “pletenica” i mješavina je andaluzijskog (španjolskog) i kufskoguglatog pisma: Tekst:

2. Transliteracija:

3. Transkripcija:

4. Značenje: Bog je jedini pobjednik!

87

V1. 1 [3, 5] 2.

1. Natpis desno iznad lika u klasičnoj arapskoj grafiji. Obično pismo s elementimatalika, nakošenog pisma udesno:

2. Transliteracija:

3. Transkripcija:

4. Značenje: Oslanjam se na Boga! Bog je (čist)!

V1. 1 [3, 5] 3.

1. Natpis lijevo iznad lika: klasična arapska grafija. Obično pismo s elementimatalika, pisma nakošenog udesno

2. Transliteracija:

3. Transkripcija:

4. Značenje: U ime Boga milostivog i samilosnog.

88

V1.2 [4, 6] 1.1. Natpis oko lika: klasičan primjer arabeske u kojoj su uz floralne ornamente i

geometrijske oblike ukomponirani ženski lik i arapsko pismo. Pismo je poslužilokao “pletenica” i mješavina je andaluzijskog (španjolskog) i kufskog uglatogpisma: Tekst:

2. Transliteracija: 3. Transkripcija: 4. Značenje: Bog je jedini pobjednik!

V1.2 [4, 6] 2.1. Natpis desno iznad lika: klasična arapska grafija. Obično pismo s elementima

talika, nakošenog pisma u desno:

2. Transliteracija:

3. Transkripcija: 4. Značenje: Uzdam se u Boga! Bog je (čist)!

89

V1.2 [4,5,6] 3.1. Natpis lijevo iznad lika: klasična arapska grafija. Obično pismo s elementima

talika, pisma nakošenog u desno

2. Transliteracija: 3. Transkripcija: 4. Značenje: U ime Boga milostivog i samilosnog.

Drugi kat V2Na V2 natpisi su pisani kufi i sulus pismom. Ukupno je sedam natpisa

V2.11. Tekst, uglato ku-fi pismo: 2. Transliteracija: 3. Transkripcija: 4. Značenje: Ne ureklo se!

90

V2.2 [7] U natpisima sulus pismom

1. Tekst:

2. Transliteracija:

3. Transkripcija:

4. Značenje: O, Božji poslaniče, o, moj oče, o, majko moja!

91

V2. 3 [5] U natpisima sulus pismom

1. Tekst:

2. Transliteracija:

3. Transkripcija:

4. Značenje: Uzdam se u Boga!

92

V2.4 [6]

1. Tekst sulus pismom:

2. Transliteracija:

3. Transkripcija:

4. Značenje: Ne ureklo se!

93

Treći kat V3V3: Ukupno 7 natpisa, od toga su prvi i šesti isti. Pisani su sulus pismom.

V3.1 [6]

1. Tekst:

2. Transliteracija

3. Transkripcija: :


94

V3.2.

1. Tekst:

2. Transliteracija:

3. Transkripcija:

4. Značenje: Spas je u iskrenosti!

95

V3.3.

1. Tekst:

2. Transliteracija:

3. Transkripcija:

4. Značenje: O, Gospodaru moći!

96

V3.4.

1. Tekst:

2. Transliteracija: a

3. Transkripcija:

4. Značenje: Bog te zaštitio!

97

V3.5.

1. Tekst:

2. Transliteracija:

3. Transkripcija:

4. Značenje: Blagoslovio uzvišeni Bog!

98

V3.7.

1. Tekst:

2. Transkripcija:

3. Transliteracija:


99

Potkrovlje V4

V4. ima petnaest natpisa. Uglavnom su potpisi vlasnika kuće te datumi i tugra.

V4. 1.1. Natpis: Sene 1325.2. Komentar: Lunarna 1325. godina traje od 14. 2.1907. do 3. 2.1908. godine.

V4. 2.1. Tugra: Al-Gazi Sultan Abdulhamid2. Komentar. Tugra, kao posebna vrsta ukrasa pojavljuje se u kaligrafskim natpisima,

levhama, najčešće s prigodinim stihovima, a u administraciji je bila sultanov znak.U Nikolakijevo vrijeme, kad je obnašao dužnost osmanskog konzula, sultan je bioAbdulhamid II.

V4. 3.1. Natpis: Sene 1323.2. Komentar: Lunarna 1323. traje od 8.3.1905. do. 24.2.1906.

3 2 1

100

V4. 4 [5,6,7,8,9,10,11,12,13,14]

1. Natpis:

2. Transliteracija:

3. Transkripcija:

4. Značenje: Nikolaki (u dvije varijante)

5 4

101

V4. 15.

1. Natpis:

2 Transliteracija: efendi Niqolaides

3. Transkripcija:

4. Značenje: Nikolaki efendija Nikolaides

102

II. Ulica Vatroslava Lisinskog

Prvi kat L1Isti tekst po pet puta uz naizmjenično muški i ženski lik.

L1. 1. [3, 5, 7, 9]

Natpis oko lika klasičan je primjer arabeske u kojoj su uz floralne ornamente igeometrijske oblike ukomponirani ljudski lik morčića i arapsko pismo. Za prvi natpisje pismo poslužilo kao “pletenica” i mješavina je andaluzijskog (španjolskog) i kufiuglatoga pisma:

1. Tekst:

2. Transliteracija:

3. Transkripcija:

4. Značenje: Bog je jedini pobjednik!

103

L1. 1 [3, 5, 7, 9] 2.

1. Natpis desno od lika: klasična arapska grafija. Obično pismo s elementima talika,nakošenog pisma u desno:

2. Transliteracija:

3. Transkripcija:

4. Značenje: Uzdam se u Boga! Bog je (čist?)!

L1. 1 [3, 5, 7, 9] 3.

1. Natpis lijevo od lika: klasična arapska grafija. Obično pismo s elementima talika,

pisma nakošenog u desno

2. Transliteracija:

3. Transkripcija:


104

L1.2 [4, 6, 8, 10]Natpis oko lika: klasičan primjer arabeske u kojoj su uz floralne ornamente i geome-trijske oblike ukomponirani ženski lik i arapsko pismo. Za prvi natpis je pismoposlužilo kao “pletenica” i mješavina je andaluzijskog (španjolskog) i kufskoguglatog pisma:1. Tekst:

2. Transliteracija:

3. Transkripcija: 4. Značenje: Bog je jedini pobjednik!

L.1. 2 [4, 6, 8, 10] 2.1. Natpis desno od lika: klasična arapska grafija. Obično pismo s elementima talika,

nakošenog pisma u desno:

2. Transliteracija:

3. Transkripcija: 4. Značenje: Uzdam se u Boga! Bog je (čist)!

105

L1.2 [4, 6, 8, 10] 3.1. Natpis lijevo od lika: klasična arapska grafija. Obično pismo s elementima talika,

pisma nakošenog u desno

2. Transliteracija:

3. Transkripcija: 4. Značenje: U ime Boga milostivog i samilosnog.

Drugi kat L2Na ovom katu ima deset natpisa. Uglavnom su pisani sulus pismom, osimdesetog koji je pisan kufi pismom, te trodijelnih, trećeg i osmog, koji su dijelompisani nastalikom.

L2.1.

1. Tekst:


106

L2.2 [6]

1. Tekst:

2. Transliteracija:

3. Transkripcija: :

4. Značenje: Uzdam se u Boga.

107

L2. 3.1. Trodijelni tekst:

1. Tekst desno:


L2. 3.2.

1. Tekst lijevo:

2. Transliteracija:

3. Transkripcija: :4. Značenje: Uzdam se u Boga! On je [čist?]!

L2. 3.3.1. Tekst u sredini:

2. Transliteracija: 3. Transkripcija: 4. Značenje: Blagoslovio uzvišeni Bog, 1324. (lunarna godina traje od 25. 2.1906.

do 13. 2.1907. godine)

108

L2. 4.

1. Tekst:

2. Transliteracija:

3. Transkripcija:


109

L2.5.

1. Tekst:

2. Transliteracija:

3. Transkripcija:


110

L2. 7.

1. Tekst:

2. Transliteracija:

3. Transkripcija:


111

L2. 8. Trodijelni tekst:L2. 8.1.

1. Tekst desno:


L2. 8.2.1. Tekst lijevo:

2. Transliteracija:

3. Transkripcija: :4. Značenje: Uzdam se u Boga! On je (čist?)!

L2. 8.3.1. Tekst u sredini:

2. Transliteracija: 3. Transkripcija: 4. Značenje: O, Božji poslaniče, o, moj oče, o, majko moja!

112

L2. 9.

1. Tekst:

2. Transliteracija:

3. Transkripcija:

4. Značenje: Bog je najbolji zaštitnik!

113

L2. 10.

1. Teskt kufi pismo:

(transkripcija, transliteracija i prijevod kao kod 2.2.7.)

114

Treći kat L3 ima deset natpisa pisanih sulus pismom.

L3.1.

1. Tekst:

2. Transliteracija:

3. Transkripcija:

4. Značenje: Blagoslovio uzvišeni Bog!

115

L3. 2.

1. Tekst:

2. Transkripcija:

3. Transliteracija: :


116

L3. 3.

1. Tekst:

2. Transliteracija:

3. Transkripcija:


117

L3. 4.

1. Tekst:

2. Transkripcija: h. h.

3. Transliteracija:


118

L3. 5.

1. Tekst:

2. Transliteracija:

3. Transkripcija:


119

L3. 6.

1. Tekst:

2. Transliteracija:

3. Transkripcija:

4. Značenje: Bog je najbolji zaštitnik! 1324. (lunarna godina traje od 25. 2.1906.do 13. 2.1907.)

120

L3. 7.

1. Tekst:

2. Transliteracija:

3. Transkripcija:

4. Značenje: Blagoslovio uzvišeni Bog! 1325. (lunarna 1325. traje od 14. 2.1907.do 3. 2.1908. godine).

121

L3. 8.

1. Tekst je oštećen. Vjerojatno je isti kao V2.2. i V2.7

122

L3. 9.

1. Tekst:

2. Transliteracija:

3. Transkripcija:


123

L3. 10.

1. Tekst je oštećen. Prema raspoznatljivom obrisu slova može se naslutiti da jeispisano ime Nikolakides.

124

Potkrovlje L4 ima 30 natpisa:

L4. 1.

1. Natpis:

2 Transliteracija: efendi Niqolakides

3. Transkripcija:

4. Značenje: Nikolaki efendija Nikolaides

L4. 2 [5, 8, 11, 14, 17, 20, 23, 26]

1. Tekst:

2. Transliteracija:

3. Transkripcija:


3 2 1

q

125

L4.3. [19, 21]

1. Tekst:

2. Transliteracija:

3. Transkripcija:

4. Značenje: Nikolaides

L4.4 [6, 7, 9, 10, 12, 13, 15, 16, 18, 22, 24, 25, 27]

1. Tekst:

2. Transliteracija: q

3. Transkripcija:

4. Značenje: Nikolaki (ime u varijantama)

6 5 4

126

L4.28.

1. Tekst:

2. Transkripcija/tranliteracija: Sene 1325.

3. Komentar: Lunarna godina 1325. traje od 14. 2.1907. do 3. 2.1908. godine.

L4.29.

1. Tugra kao i kod: V4.2.1. Al-Gazi Sultan Abdulhamid

L4.30.

1. Natpis:

2. Transkripcija/tranliteracija: Sene 1323.

3. Komentar: Lunarna 1323. traje od 8. 3.1905. do. 24. 2.1906.

30 29 28

127

Recenzija monografije “Turska kuća – Casa Turca u Rijeci”

Hrvatsko-tursko društvo Rijeka uvidjelo je potrebu za znanstvenim istraživanjemarabičkih natpisa na pročelju Turske kuće, jedinstvenom kulturnom spomeniku ugradu Rijeci. Rezultati istraživanja, predstavljeni u ovoj monografiji sigurno ćeizazvati interes stručne javnosti, ali i samih građana, a prikazani će materijaliobogatiti gradske kulturne i povijesne arhive, jer je tu prvi put građa fotodoku-mentirana, zapisana i prevedena. Bit će to doprinos i turističkoj ponudi Rijeke, kojagradi svoju prepoznatljivost kao centar gradskog turizma na bogatoj povijesnoj ikulturnoj baštini, a Turska kuća simbol je bogatstva različitosti koje oplemenjuje imagično privlači posjetitelje ka gradu na Rječini.

Vesna Lukanović, dipl. oec.,članica Hrvatsko-turskog društva Rijeka

129

Inačica stila ili poetska pričaRiječka Turska kuća – urbanistički i arhitektonski kontekst

Usporedno s glavnim stilsko-konstruktivnim tijekom povijesti umjetnosti, odprapovijesti do danas pojavljuju se građevine koje se ne uklapaju u uži ili širidominantni prostorni, vremenski i stilski kontekst. One su različite – ili zakasnjeleu odnosu na taj kontekst, ili preuranjene pa ih smatramo avangardom, ili potpunosamosvojne, jedinstvene i autorske, neuklopljive ni u jednu kategorizaciju. Zahva-ljujući izmjenjivanju klasične i romantične komponente u povijesti umjetnosti, onesu često i sve to zajedno, te istovremeno pripadaju prethodnom i budućem stilu,ali ne i suvremenom.

Građevine van struje i njihove elemente nalazimo i u arhitekturi Rijeke. Ada-mićevo kazalište – ogromno i neuklopljeno u društveni i prostorni kontekst jednogmalog grada, nastalo kao rezultat velike iracionalne ambicije a ne stvarnih potrebagrada i građana, vjerojatno je jedan od najpoznatijih primjera. Nova plinara uIndustrijskoj ulici Ignazija Rossija sa zagonetnim tlocrtom baziranim na sedme-rokutnoj podjeli kruga i vanjskim izgledom mističnog neoromaničkog mauzolejajoš je jedan neobičan projekt. Veliki mlin u Žaklju, stari Žitni silos u Riječkoj luci,Hotel Emigranata u Industrijskoj ulici, Teatro Fenice, Luppisov zoomorfni stambenikompleks na Belvederu, Sušački željeznički kolodvor daljnji su primjeri samo-svojne, fantastične, metafizičke arhitekture koja to jest ili zbog svog nesvakidašnjegoblikovanja ili zbog specifičnog odnosa prema okruženju ili zbog jedinstvenogpovijesnog konteksta.

Zasigurno je da artefakt kao takav, u samom postupku nastajanja često i nijeidejno zamišljen kao metafizička – fantastična arhitektura, ali je dojam koji ostavljai atmosfera koju stvara, nastao od niza sasvim drugih utjecaja, postao dominantomkoja određuje njegov karakter, ujedno postajući i temeljnim elementom njegovevalorizacije.

Prethodnica riječke Turske kuće – Kuća Bartolich Gelletich, građena je sedam-desetih godina 19. stoljeća kao dio jedne od insula koje su mjerilom, oblikom iproporcijama predstavljale jezgru nove, ortogonalno planirane Rijeke. Grad se,međutim, nije razvio u tom pravcu – osim insula na Lidu i blokova duž Rive, Rijekablokova i nema – razvoj je bio organički ili po principu vrtnog grada. Projektpravilnog riječkog Donjeg grada zaustavilo je more i nova luka pred gradom. Napoluotoku Lida planirano je 12 insula – 9 velikih i 3 male. Jedna je ostala neiz-građena kao prostor parka, tri male i jednu veliku ispunili su javni sadržaji: dvijetržnice, ribarnica, kazalište, dok su ostale isparcelirane za stambenu namjenu.Cjelovitost tih palača – insula bila je proporcionalna broju podjela: Crvena kuća

130

(Casa Rossa) zauzima cijeli blok, insula južno od kazališnog parka sadrži dvijezgrade, krajnja jugozapadna insula tri, blok južno od kazališta šest, a dva blokazapadno od paviljona tržnice osam. Nakon što je početkom 20. st. rekonstruiranazapadna polovica krajnjeg sjeverozapadnog bloka i na mjestu četiri kuće izgrađenaPalača Bačić (Bacich), najheterogeniji je ostao središnji zapadni blok, u kojem senalazi i Turska kuća.

Istovremeno s rekonstrukcijom kuće Bartolich Gelletich u Tursku kuću, 1906.gradi se, odnosno rekonstruira i kuća Braun-Birò sa sjeverne strane bloka. Jasnoje da cjelovitost bloka u secesiji nije više imperativ, naprotiv, cilj je stvoriti naglaskekoji će ritmizirati, uznemiriti jednolične plohe uličnih pročelja.

Stilski, kuću možemo podvesti pod historicizam i secesiju. Historicizam joj dajetemelj, oblikuje gabarite, konstrukciju, proporcije, volumen, a secesija definirapovršine – plohe, teksturu, materijal, boje, detalj. Oblikovanje suprotstavljenoklasičnom, ono čiji su uzori drugačiji, jedna je od odlika secesije, te je i orijentalnaornamentika te kuće zapravo konceptualno bliža secesiji nego historicizmu. Ipak,izvor njena konačna oblika nisu kanoni stila, koliko karakter njenih naručitelja ivlasnika, ne toliko prostorni koliko povijesni kontekst.

Kakva je priroda tog konteksta, kakav je odnos glavnih aktera – vlasnika inaručitelja, arhitekta, te, napokon kakve je vrste simbiotska veza čovjeka i kuće uovom slučaju, možda je najteže za ustvrditi. Dok bismo materijalistički histo-ricistički kontekst mogli povezati s Antonijom Gelletich, nasljednicom bogatstvaobitelji Bartolich, secesijski i avangardni s Nikolaiem Nikolaki Effendi de Niko-laidesom, tursko grčkim konzulom, onda se kao temeljni i duhovni nameće poetskapriča o upoznavanju, približavanju i zajedničkom životu dvoje kontekstualnorazličitih ali duhovno vjerojatno bliskih ljudi.

Antonia Gelletich i njen 22 godine mlađi suprug neobičan su par iz današnjeperspektive, ali zacijelo i iz ondašnje, premda je u prošlosti o kojoj je riječ brakprije svega ekonomska kategorija. Ipak, u ovom je slučaju moralo biti riječi i onečem više. Bogatstvo udovice Gelletich bilo je važno, ali vjerojatno ne i presudno,jer Nikolaki nije bio siromašan i zasigurno je imao i drugih mogućnosti. Njena jekarizmatičnost očito imala i druge, nepoznate nam izvore. Kakav je bio odnos tihljudi te što je prethodilo odluci da se tradicionalna kuća rekonstruira na taj način,ostaje otvoreno pitanje. Arhitekt Carlo Conighi, historicist sklon egzotici kojisecesiju shvaća na vrlo osoban način, savršeno se uklopio u taj kontekst. Sačuvanifragmenti njegovih skica – studija pročelja, govore međutim u prilog tome da procesnastajanja te kuće nije bio jednostavan. Mnoge će činjenice vezane uz naručitelje,arhitekta, projekt i gradnju ostati nepoznate, a dokumenti koji se čuvaju po povi-jesnim i znanstvenim kriterijima koje pokušavamo dešifrirati, samo su krhotinecijele povijesne priče. Što međutim možemo iščitati iz rezultata?

131

Turska kuća je, poput njenih tvoraca, dvoznačna i kontroverzna. Ona je s jednastrane otvorena – njena su pročelja prepuna poruka, jasnih za one koji razumiju ilikoji se zanimaju. Ona je s druge strane vrlo zatvorena – poruke su tajna za sve ostale.Ona je tradicionalna – prema porukama koje potvrđuju duboku vjeru u Boga iuniverzalne općeljudske duhovne vrijednosti, a avangardna – prema hrabromodstupanju od jasnih pravila islamske ikonografije. Riječ je o Turskoj kući kakvane može postojati u Turskoj, već samo izvan nje.

Njeno je neuklapanje međutim u skladu s duhovnim kontekstom grada narazmeđi kultura – mediteranske i kontinentalne, domaće i strane, te je upravo njenadvojnost i dvoznačnost čini, ma koliko to neobično zvučalo, tipično riječkom.Recentno dešifriranje poruka na Turskoj kući bez sumnje pridonosi razjašnjavanjunjene dokumentarne i znanstvene dimenzije, ali i rasapu njene mističnosti. Ipak,rasvjetljavanje povijesne priče o toj kući, ma kako nepotpuno bilo, omogućit će,budući da volimo samo ono što poznajemo, naše prihvaćanje i udomljavanje – neviše Turske kuće u Rijeci, već jedne i jedinstvene riječke Turske kuće.

Mr. sc. Nana Palinić, dipl. ing. arh.

133

Recenzija teksta “Arabički natpisi na Turskoj kući u Rijeci”

Posebno mi je zadovoljstvo dati svoje mišljenje o radu “Arabički natpisi naTurskoj kući u Rijeci” autora dr. sc. Muhameda Ždralovića i Mubere Maslić-Ždralović, iz kojeg se vidi da je arapsko pismo u različitim varijantama i namjenamate arabesknim motivima bilo u upotrebi i na arhitektonskim spomenicima nahrvatskim prostorima.

U radu je istaknuto da se u Rijeci nalazi rijedak spomenik arhitekture na čijimsu vanjskim zidovima arabičke inskripcije koje daju sliku vremena u kojem sunastale. Naime, to je vrijeme Osmanlijskoga Carstva na izdisaju, koje pokušavapopraviti svoj politički i diplomatski položaj te u visoku državnu administracijuuključuje i neturke. Među takvima je bio i Armenac Nikolaki Nikolaides. Očito odanPorti, prepoznatljivim je elementima obilježio svoju rezidenciju u Rijeci, a lojalnostdomaćinu iskazao kroz arhitekturu u neomaurskm stilu, karakterističnu za ono-vremena austrijska zdanja, posebice česta u bosanskim gradovima – Sarajevu(Gradska vijećnica), Bugojnu (Gimnazija), Mostaru (Hotel Neretva) itd. Za razlikuod spomenutih građevina u Bosni, riječko je zdanje jedinstveno po inkorporiranimarabesknim natpisima. Stoga je Turska kuća, s 95 arabičkih natpisa univerzalnogaznačenja, ne samo arhitektonski već i jedinstven kulturološki spomenik.

Predstavljanjem svih arabeskno stiliziranih oblika i kaligrafskih natpisa nakatovima i potkrovlju zgrade te donošenjem značenja tih ispisa stručno pot-krijepljenom transkripcijom, transliteracijom i prijevodom na hrvatski jezik, autori,dr. sc. Muhamed Ždralović i Mubera Maslić-Ždralović, učinili su ih dostupnimastručnoj i znanstvenoj javnosti za moguća daljnja istraživanja, a široj javnosti dalitemeljna saznanja o tom unikatnom kulturnom objektu.

Prof. dr. sc. Ekrem Čaušević

ISBN 978-953-95659-0-7 (Hrvatsko-tursko društvo Rijeka)ISBN 978-953-7165-46-8 (Liber d.o.o. Rijeka)

CIP – Katalogizacija u publikacijiSVEUČILIŠNA KNJIŽNICA RIJEKA

UDK 341.81 Nikolaides, N. N. 94(497.5 Rijeka)”18/19" 728.3(497.5 Rijeka)

TURSKA kuća – Casa Turca u Rijeci / autori Esma Halepović Đečević ... <et al.> ;prijevodi sažetaka Elka Fanton (engleski jezik) ... <et al:> ; fotografije Mirjana Lončar>.- Rijeka : Hrvatsko-tursko društvo : Liber, 2007.Summary; Sommario; Özet.

ISBN 978-953-95659-0-7 (Hrvatsko-tursko društvo Rijeka).ISBN 978-953-7165-46-8 (Liber)

1. Halepović-Đečević, EsmaI. Nikolaides, Nikolai Nikolaki – Život i djeloII. Hrvatsko-tursko društvo (Rijeka)— DjelovanjeIII. Konzulati — Rijeka — Povijest — 19.-20. st.IV. Rijeka — Turska kuća — Povijesnoumjetnički prikaz

Documents

Turska kuća - Arabički natpisi