u kreativnim i kulturnim industrijama u Hrvatskoj · 2015. 11. 6. · 2 Projekt HRZZ: Razvoj i primjena modela predikcije rasta za mala i srednja poduzeća u Hrvatskoj Projektni izvještaj:

Mala i srednja poduzeća u kreativnim i kulturnim

industrijama u Hrvatskoj

Projektni izvještaj

Prof.dr.sc. Sanja Pfeifer

Prof.dr.sc. Nataša Šarlija

Doc.dr.sc. Marina Jeger

Ekonomski fakultet u Osijeku, 15.06.2015.

2

Projekt HRZZ: Razvoj i primjena modela predikcije rasta za mala i srednja poduzeća u Hrvatskoj

Projektni izvještaj: Mala i srednja poduzeća u kreativnim i kulturnim industrijama u Hrvatskoj

Autori:

Prof.dr.sc. Sanja Pfeifer, Ekonomski fakultet u Osijeku

Prof.dr.sc. Nataša Šarlija, Ekonomski fakultet u Osijeku

Doc.dr.sc. Marina Jeger, Ekonomski fakultet u Osijeku

Izdavač: Ekonomski fakultet u Osijeku

Za izdavača: prof.dr.sc. Vladimir Cini

Ovaj je izvještaj pripremljen u sklopu projekta „Razvoj i primjena modela predikcije rasta za mala i srednja poduzeća u Hrvatskoj“ koji je financiran od strane Hrvatske zaklade za znanost ugovorom br. 3933.

Za interpretaciju korištenih podataka odgovorni su isključivo autori, a ne Ekonomski fakultet u Osijeku, Hrvatska zaklada za znanost, ili FINA

ISBN 978-953-253-139-8

CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 140210070

3


Sadržaj

Popis slika ................................................................................................................................................4Popis tablica ............................................................................................................................................51. Kreativne i kulturne industrije .............................................................................................................7

1.1. Poluga industrijske renesanse ......................................................................................................71.2. Ekonomski potencijal kreativnih i kulturnih industrija .................................................................7

2. Kreativne i kulturne industrije u Hrvatskoj ..........................................................................................92.1. Prethodna istraživanja ..................................................................................................................92.2. Cilj, informacijska i metodološka osnova ....................................................................................10

3. Položaj kreativnih i kulturnih industrija u Hrvatskoj ..........................................................................133.1. Doprinos zapošljavanju ...............................................................................................................133.2. Doprinos prihodima ....................................................................................................................14

4. Položaj MSP-a u kreativnim i kulturnim industrijama u Hrvatskoj .....................................................175. Strukturna analiza malih i srednjih poduzeća u kreativnim i kulturnim industrijama .......................216. Dinamika malih i srednjih poduzeća u sektoru kreativnih i kulturnih industrija u Hrvatskoj .............25

6.1. Utjecaj recesije na MSP u kreativnim i kulturnim industrijama ..................................................286.2. Dekomponirani potencijal rasta MSP-a u kreativnim i kulturnim industrijama .........................31

7. Zaključna razmatranja ......................................................................................................................33Literatura ...............................................................................................................................................35

4


Popis slika

Slika 1. Učešće malih i srednjih poduzeća (MSP) u ukupnom broju poduzeća, zapošljavanju, prihodima i dobiti sektora kreativnih i kulturnih industrija u 2013. godine .............................17

Slika 2. Kreativne i kulturne industrije u kojima je registrirano 85% ukupno registriranih MSP u sektoru ..........................................................................................................................21

Slika 3. Kreativne i kulturne industrije koje generiraju 85% ukupne zaposlenosti MSP u sektoru ........22

Slika 4. Kreativne i kulturne industrije u kojima je koncentrirano 85% ukupnog prihoda MSP u sektoru ...........................................................................................................................22

Slika 5. Kreativne i kulturne industrije s konsolidiranom dobiti ............................................................23

Slika 6. Djelatnosti s velikim konsolidiranim gubitcima .........................................................................24

Slika 7. Dinamika broja registriranih MSP u kreativnim i kulturnim industrijama u razdoblju 2008.-2013. godine ...................................................................................................25

Slika 8. Stopa rasta zapošljavanja u MSP u kreativnim i kulturnim industrijama 2008.-2013. godine ...................................................................................................................26

Slika 9. Stopa rasta prihoda u MSP u kreativnim i kulturnim industrijama 2008.-2013. godine ............27

Slika 10. Dominantni industrijski razredi prema udjelu u zapošljavnju i prihodima (2008.-2013. godine) ..............................................................................................................31

Slika 11. Dominantni industrijski razredi prema stopi rasta zapošljavanja i prihoda (2008.-2013. godine) ..............................................................................................................32

5


Popis tablica

Tablica 1. Sektor kreativnih i kulturnih industrija prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti ...............10

Tablica 2. Broj poduzeća, udio i stopa rasta ...........................................................................................13

Tablica 3. Broj zaposlenih, udio i stopa rasta .........................................................................................14

Tablica 4. Prihodi, udio i stopa rasta ......................................................................................................14

Tablica 5. Usporedan prikaz ekonomskog značaja kreativnih i kulturnih industrija i tradicionalnih sektora (2013. godine ) ...................................................................................15

Tablica 6. Usporedni prikaz udjela MSP-a u kreativnim i kulturnim industrijama i u ukupnom gospodarstvu .........................................................................................................18

Tablica 7. Ponderirana godišnja stopa rasta velikih nasuprot MSP-a u kreativnim i kulturnim industrijama ..........................................................................................................19

Tablica 8. Minimum broja zaposlenih u kreativnim i kulturnim industrijama u razdoblju 2008.-2013. godine ................................................................................................28

Tablica 9. Minimum u konsolidiranoj dobiti u kreativnim i kulturnim industrijama u razdoblju 2008.-2013. godine ...............................................................................................30

6


7


1. Kreativne i kulturne industrije

Skupni naziv „kreativne i kulturne industrije“ obuhvaća djelatnosti koje su povezane s osmišljavanjem kreativnih sadržaja, te njihovom proizvodnjom, reprodukcijom, promocijom, distribucijom i/ili općenito komercijalizacijom. Film, dizajn, kazališta, glazba, izdavaštvo, elektronski mediji, arhitektura, promidžba, tisak, video igre i slične računalne aplikacije često su pojedinačno nedovoljno velike industrije da bi bile zamašnjak ekonomskog rasta, no značajno pridonose razvoju svih ostalih sektora gospodarstva i nacionalnom blagostanju. Temeljna je značajka kreativnih i kulturnih industrija njihova povezanost s umjetničkim ili simboličkim sadržajima koji proizlaze iz osobne kreativnosti, kulture ili povijesne baštine (UNDP/UNESCO, 2013.). Kreativne industrije su one u kojima je stvaranje, proizvodnja ili distribucija proizvoda i usluga povezana s kreativnim izričajem te utemeljena na različitim oblicima autorskih i ostalih srodnih prava intelektualnog vlasništva.

Kreativne i kulturne industrije obuhvaćaju velik broj relativno disperziranih djelatnosti koje su posljednjih dvadesetak godina narastale na tromeđi tehnološke, kreativne i poslovne domene. Razvoj je tehnologije omogućio lak pristup kreativnim sadržajima i njihovo povezivanje, oblikovao nove domene kreativnog izričaja (mobilne aplikacije, reality show), te istovremeno potaknuo potencijal komercijalizacije kreativnosti i osmišljavanja novih poslovnih modela. Blisku povezanost i međuovisnost kreativnih i kulturnih industrija dobro ilustrira komercijalni uspjeh jednog fiktivnog literarnog junaka kakav je primjerice Harry Potter. Na autorskoj zamisli jedne spisateljice pokrenuta je tiskarska i izdavačka djelatnost, oblikovani su filmski scenariji, snimljeni filmovi, osmišljeni sofisticirani oblici njihove promidžbe i distribucije. No komercijalni potencijal tu nije stao, već se nastavio prelijevati na brojne povezane djelatnosti. Uključili su se grafički dizajneri, proizvođači video igrica i mobilnih aplikacija, a mreža ljubitelja hranila se informacijama koje su oblikovali audio, TV i elektronski mediji. Prebacivanje sve više sadržaja u digitalnu domenu i internetizacija svakodnevice potaknula je proizvodnju mobilnih telefona, ali i ostale elektroničke opreme nove „web 2.0“ generacije Kreativne i kulturne industrije, osim što se međusobno podupiru i osnažuju, imaju značajan potencijal poticanja inovacija u ostalim tradicionalnim sektorima.

1.1. Poluga industrijske renesanse

Kreativne i kulturne industrije djeluju kao katalizator inovacija u tradicionalnim gospodarskim aktivnostima pa su ih nositelji nacionalnih politika počeli promatrati kao polugu industrijske renesanse. Mnoga, a posebice najrazvijenija gospodarstva razvila su metriku usmjerenu na bolju prepoznatljivost, praćenje i vrednovanje doprinosa ovog sektora nacionalnom blagostanju i ekonomskom rastu (European Cluster Observatory, 2011.), s ciljem što potpunijeg korištenja njegovog ekonomskog potencijala.

1.2. Ekonomski potencijal kreativnih i kulturnih industrija

Postoje brojni pristupi klasificiranja kreativnih i kulturnih industrija (UNDP/UNESCO, 2013.), od kojih je svaki bar djelomično arbitraran, što rezultira niskom usporedivošću efekata kreativnih i kulturnih industrija tijekom vremena ili transnacionalno. Međutim, neovisno o pristupu i obuhvatu, u velikom se broju studija potvrđuje njihov velik ekonomski potencijal (Andari et al., 2007.; Potts i Cunningham, 2008.).

Izravni učinci koje sektor kreativnih i kulturnih industrija ima na gospodarstvo EU povezani su s njegovim iznadprosječnim stopama rasta agregatnih ekonomskih pokazatelja kao što su zapošljavanje, prihodi ili dobit, kao i s njegovom otpornosti na krizu i sposobnosti bržeg i lakšeg izlaska iz nje. Nedavna istraživanja (ECIA, 2014.) pokazuju kako su kreativne i kulturne industrije 2012. godine u zemljama Europske Unije uprihodovale 535.9 milijardi eura, zapošljavaju više od 7 milijuna ljudi, generiraju ukupno 4.2% europskog BDP-a, te značajno pridonosile rastu, izvozu i konkurentnosti EU. Sektor kreativnih i kulturnih industrija prednjači po zapošljavanju

8


pa je 2012.g u EU zapošljavao više od snažnih industrija kao što su metalurška (4,9 mil.), prehrambena (4,8 mil.), automobilska, (3 mil.) kemijska (1,3 mil) ili telekomunikacijska (1,2 mil). U razdoblju 2000.-2007. broj zaposlenih u kreativnim i kulturnim industrijama EU-27 rastao je po prosječnoj godišnjoj stopi od 3,5% za razliku od ostatka gospodarstva u kojem je zapošljavanje raslo po stopi od 1%. Osim toga, kreativne i kulturne industrije pokazuju bolju otpornost na negativne makroekonomske trendove. U razdoblju 2008.-2012. u EU-27, kreativne su industrije povećavale zapošljavanje za 0,7%; dok je ostatak gospodarskih djelatnosti bilježio smanjenje od -0,7% godišnje (ECIA, 2014.).

Sektor kreativnih i kulturnih industrija ima i brojne neizravne korisne učinke. Primjerice, naglašava se kako značajno utječe na privlačenje i koncentriranje ostalih industrija, u kojima ponudom visoke razine profesionalnih kreativnih usluga intenzivira inovacije u proizvodima, uslugama, poslovnim procesima i poslovnim modelima. Ukupni indirektni ekonomski učinci očituju se kroz poticanje općenito novih ideja, što pridonosi razvoju inovativnosti u tradicionalnim sektorima (Higgs, Cunningham i Bakhshi, 2008.). Stvara usluge koje doprinose sofisticiranijem dizajnu i performansama ostalih sektora (Bakhshi i McVittie, 2009.), te potiče potražnju za komplementarnim proizvodima i uslugama drugih industrija (Andari et al. 2007.). Kreativne industrije potiču konvergenciju proizvoda, usluga, sadržaja i tehnologije te tako pridonose interdisciplinarnosti i razvoju novih poslovnih modela (Sapsed, et al, 2008), te poduzetničkoj kulturi općenito (HKU, 2011.). Uočena je i pozitivna veza između visoke regionalne koncentracije kreativnih i kulturnih industrija i visoke razine regionalnog blagostanja (The European Cluster Observatory, 2011.). Kreativne i kulturne industrije u prosjeku upošljavaju osobe višeg stupnja obrazovanja te tako privlače dolazak i drugih industrija koje postaju zamašnjak lokalnog gospodarstva (Stam, de Jong i Marlet, 2008.). U kontekstu visoke nezaposlenosti mladih uočeno je kako su u kreativnim i kulturnim industrijama natprosječno zastupljene mlađe dobne skupine zaposlenika, pa se tako pokazuju i kao poluga smanjenja stope nezaposlenosti mladih ljudi (ECIA, 2014.). Osim toga, ovaj sektor pridonosi stvaranju socijalne kohezije, optimizma i percepcije sreće (Reid, Albert i Hopkins, 2010.).

9


2. Kreativne i kulturne industrije u Hrvatskoj

Kreativne i kulturne industrije su u Hrvatskoj relativno nov pojam i nisu eksplicitno definirane kao jedinstven gospodarski sektor. Unatoč napretku u sustavu klasifikacije kreativnih i kulturnih industrija (UNESCO, 2009.; ESSnet-CULTURE, 2012.), relativno je teško ujednačiti brojne pristupe njihovog definiranja. U Hrvatskoj je prisutan relativno mali broj istraživanja ekonomskog doprinosa ili strukture ovog sektora.

2.1. Prethodna istraživanja

Prvo je mapiranje sektora kreativnih industrija u Hrvatskoj rađeno prema metodologiji Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo od strane Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo. U sektor kreativne industrije svrstane su one industrije čiji proizvodi i usluge djelomično ili potpuno podliježu autorskim i srodnim pravima intelektualnog vlasništva. Rezultati su pokazali kako su 2004. godine kreativne industrije u Hrvatskoj generirale 4,29 % BDP-a i zapošljavale 36.054 ljudi (Topić i sur., 2007.). Drugo je mapiranje sektora kreativnih i kulturnih industrija koristilo metodološki pristup koji kreativne i kulturne industrije temelji na nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti i uključuje preko četrdeset industrijskih razreda, grupiranih prema glavnim sadržajnim domenama i fazi u lancu proizvodnje (izdavačke djelatnosti, oglašavanje, umjetnost, arhitektura, film i fotografija, itd.). Preliminarni rezultati navedenog istraživanja (Bakarić, Bačić, Božić, 2015.), pokazuju kako kreativne i kulturne industrije, u 2012., generiraju 2,3 % hrvatskog BDP-a, što je više nego li koliko pridonose tradicionalni sektori kao što su kemijska industrija i industrija plastike i gume (1,1% BDP-a) ili farmaceutska industrija (1% BDP-a). Utvrđeno je i kako je tijekom 2014. g u ovom sektoru zaposleno preko 40.000 ljudi, što ga čini važnim generatorom zapošljavanja.

S druge strane, udio kreativnih i kulturnih industrija u generiranju BDP-a na razini EU je gotovo dvostruko veći, te tako kreativne i kulturne industrije čine 4.2% europskog BDP-a. Vrijedi napomenuti i kako je u Ujedinjenom Kraljevstvu kao najistaknutijem primjeru dobre prakse u pozicioniranju i generiranju rasta iz kreativnih industrija, njihov doprinos BDP-u procijenjen na preko 6% (Reid, Albert i Hopkins, 2010.).

Kreativne industrije u Hrvatskoj, još uvijek nisu dovoljno prepoznate kao specifičan potencijal u gospodarskoj politici i ekonomskom razvoju. Razvoj pojedinih kreativnih ili kulturnih industrija najvećim se dijelom regulira neizravno i parcijalno putem zasebnih politika npr. politikama pojedinih djelatnosti, kulture, regionalnim politikama i strateškim dokumentima jedinica lokalne uprave i samouprave. Tek se 2013. godine pojavljuju profilirana koordinacijska tijela (Hrvatski klaster konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija- HKKKKI, HUP-ova koordinacija kreativnih i kulturnih industrija) čija je misija usmjerena na promicanje i realiziranje ekonomskog potencijala ovog sektora. Jedan od rijetkih programskih dokumenata usmjerenih na kreativne i kulturne industrije kao integralni sektor, objavljen je 2014. g, a niti on ne nudi cjelovitu strategiju već smjernice strateškog razvoja ovog sektora (HKKKKI, 2013.).

Postojeća istraživanja kreativnih i kulturnih industrija agregiranjem podataka i praćenjem udjela kreativnih industrija u ukupnom gospodarstvu svjedoče o pozitivnim trendovima odnosno povećanju njihovog udjela u ukupnom hrvatskom gospodarstvu. Međutim, potreban je i uvid u vrijednosne statične i dinamične pokazatelje kako bi se oslikalo stanje i trendovi unutar kreativnog sektora. Iako kreativne i kulturne industrije imaju brojne zajedničke značajke one su ipak zasebne industrije. Zajednička značajka kreativnih i kulturnih industrija je prisustvo velikog broja malih poduzeća, pa tako gotovo 60% ukupnog broja poduzeća u tom sektoru zapošljava jednu do tri osobe (HKU, 2010.). Takva mikro poduzeća nemaju pregovaračku snagu niti s partnerima, niti s ostalim sektorima ili nositeljima ekonomskih, regionalnih ili sektorskih politika.

10


2.2. Cilj, informacijska i metodološka osnova

Mala i srednja poduzeća (MPS) koja čine glavninu ovog sektora i u Hrvatskoj, a prema dostupnim informacijama, do sada nisu integralno obuhvaćena niti jednim istraživanjem. Istraživanja izvan Hrvatske pokazala su kako se mala i srednja poduzeća suočavaju s nizom dodatnih izazova vezanih uz razvijanje poslovanja, pristup profesionalnim ili financijskim ustanovama, zaštitu autorskih i ostalih srodnih prava, internacionalizaciju poslovanja i sl. (ECIA, 2014.). Svrha je ove studije analizirati temeljne ekonomske i strukturne pokazatelje malih i srednjih poduzeća u različitim segmentima ovog sektora s ciljem ocjene njihove uloge, strukture i dinamike tijekom pred-recesijskog i recesijskog razdoblja (2008.-2013.). Za razliku od ostalih studija u ovoj studiji fokus je na analizi internih trendova i horizontalnoj analizi uspješnosti MSP-a u sektoru kreativnih i kulturnih industrija, kako bi se ocijenio efekt recesije na uspješnost pojedinih industrija u ovom sektoru i trendove u njihovu rastu.

Budući da ne postoji eksplicitna definicija kreativnih i kulturnih industrija u Hrvatskoj, temeljem pregleda relevantne literature (ESSnet-CULTURE, (2012.), u sektor kreativnih industrija izdvojeno je 40 industrijskih razreda iz standardne nacionalne klasifikacije djelatnosti (vidi tablicu 1).

Tablica 1. Sektor kreativnih i kulturnih industrija prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti

Kod Opis djelatnosti 1811 Tiskanje novina1812 Ostalo tiskanje1813 Usluge pripreme za tisak i

objavljivanje1814 Knjigoveške i srodne usluge1820 Umnožavanje snimljenih zapisa3220 Proizvodnja glazbenih instrumenata4761 Trgovina na malo knjigama u

specijaliziranim prodavaonicama4762 Trgovina na malo novinama,

papirnatom robom i pisaćim priborom u specijaliziranim prodavaonicama

4763 Trgovina na malo glazbenim i videozapisima u specijaliziranim prodavaonicama

5811 Izdavanje knjiga 5813 Izdavanje novina5814 Izdavanje časopisa i periodičnih

publikacija5819 Ostala izdavačka djelatnost5821 Izdavanje računalnih igara5829 Izdavanje ostalog softvera5911 Proizvodnja filmova, video filmova i

televizijskog programa5912 Djelatnosti koje slijede nakon

proizvodnje filmova, video filmova i televizijskog programa

5913 Distribucija filmova, video-filmova i televizijskog programa

5914 Djelatnosti prikazivanja filmova5920 Djelatnosti snimanja zvučnih zapisa i

izdavanja glazbenih zapisa6010 Emitiranje radijskog programa6020 Emitiranje televizijskog programa6201 Računalno programiranje6312 Internetski portali6391 Djelatnosti novinskih agencija7111 Arhitektonske djelatnosti7311 Agencije za promidžbu (reklamu i

propagandu)7312 Oglašavanje preko medija7410 Specijalizirane dizajnerske djelatnosti7420 Fotografske djelatnost7430 Prevoditeljske djelatnosti i usluge

tumača7722 Iznajmljivanje videokaseta i diskova8552 Obrazovanje i poučavanje u području

kulture9001 Izvođačka umjetnost9002 Pomoćne djelatnosti u izvođačkoj

umjetnosti9003 Umjetničko stvaralaštvo9004 Rad umjetničkih objekata9101 Djelatnosti knjižnica i arhiva9102 Djelatnosti muzeja9103 Rad povijesnih mjesta i građevina te

sličnih zanimljivosti za posjetitelje

Izvor: NKD, 2007.

11


Informacijska su osnova ovog rada podatci iz Registra godišnjih financijskih izvještaja pravnih i fizičkih osoba koje su obveznici poreza na dobit, koje za statističke i druge potrebe vodi FINA. Registar sadrži podatke godišnjih financijskih izvještaja i ostale dokumentacije koju su poduzetnici prema članku 20. ZOR-a dužni radi javne objave dostaviti Registru godišnjih financijskih izvještaja kojeg vodi FINA. Za potrebe ove studije analizirani su podatci o poslovanju poduzetnika koji su registrirani za djelatnosti u sektoru kreativnih i kulturnih industrija, u razdoblju 2008.-2013. godine. Naglasak je na horizontalnoj analizi odabranih indikatora poslovanja MSP kao što su veličina sektora, broj zaposlenih, prihodi, dobit. U tu svrhu korištene su metode deskriptivne statistike.

12


13


3. Položaj kreativnih i kulturnih industrija u Hrvatskoj

Udio kreativnih i kulturnih industrija (KKI) u ukupnom gospodarstvu (UI) se u razdoblju 2008.-2013. povećavao, te su 2013. godine ove industrije činile ukupno 7,7% poslovnih subjekata u FINA Registru (vidi tablicu 2). U analizi nisu uključeni svi poslovni formati registriranja i praćenja poslovanja u Hrvatskoj te se analiza fokusira na podatke stotinjak tisuća pravnih i privatnih subjekata koji podliježu obvezi javne dostupnosti financijskih izvještaja (npr. analiza nije uključila podatke o proračunski financiranim organizacijama). Stoga je udio kreativnih i kulturnih industrija u odnosu na ukupan broj poslovnih subjekata koji su obveznici poreza na dobit veći.

Tablica 2. Broj poduzeća, udio i stopa rasta

Broj poduzeća Udio %

Gospodarske djelatnosti

FINA – Registar

Ukupno KKI

% KKI u ukupnom registru

Godina EU-28 Hrvatska Hrvatska Hrvatska2008. 21298064 90302 6501 7,20%2009. 20337988 91320 6100 6,68%2010. 21903317 96662 6838 7,07%2011. 21674607 98395 7153 7,27%2012. 19317566 97104 7196 7,41%2013. 101015 7775 7,70%Ponderirana godišnja stopa rasta 2008.-2013.

-1,93% 1,89% 3,03%

Izvor Eurostat SBS Fina

Sektor kreativnih i kulturnih industrija u promatranom razdoblju raste brže od ukupnog gospodarstva, što potvrđuje njegovu atraktivnost u Hrvatskoj.

3.1. Doprinos zapošljavanju

Udio zapošljavanja kreativnih i kulturnih industrija u odnosu na ukupno zaposlene se povećava i 2013. godine iznosi 4,57%. Međutim, kreativne i kulturne industrije tijekom 2008.-2013. i same prolaze kroz proces transformacije te se tako broj zaposlenih u kreativnim i kulturnim industrijama smanjivao po ponderiranoj godišnjoj stopi od -1,2% (vidi tablicu 3).

14


Tablica 3. Broj zaposlenih, udio i stopa rasta

Broj zaposlenih (AOP-295) Udio %

Gospodarske djelatnosti

FINA – Registar

Ukupno KKI

% KKI u ukupnom registru

Godina EU-28 Hrvatska Hrvatska Hrvatska2008 115598356 951030 40253 4,23%2009 112224647 882845 35966 4,07%2010 113278332 847045 36236 4,28%2011 115012889 842570 37055 4,40%2012 100321493 825794 36552 4,43%2013 n.a. 819458 37447 4,57%Ponderirana godišnja stopa rasta 2008.-2013.

-2,80% -2,45% -1,20%


Unatoč nepovoljnim makroekonomskim okolnostima, smanjenje broja zaposlenih u ovom sektoru bilo je manje nego u ostatku gospodarskih djelatnosti (vidi tablicu 3). Zaposlenost iz 2008. godine još nije dosegnuta, no broj se zaposlenih u ovom sektoru postepeno stabilizira.

3.2. Doprinos prihodima

Udio kreativnih i kulturnih industrija u ukupno generiranim prihodima se blago smanjuje, te 2013. godine iznosi 3,54% (vidi tablicu 4).

Interna dinamika u sektoru kreativnih i kulturnih industrija pokazuje kako su prihodi opadali brže nego u ukupnom gospodarstvu Hrvatske što indicira kako je ovaj sektor intenzivno osjetio krizu.

Tablica 4. Prihodi, udio i stopa rasta

Ukupni prihodi (AOP 146) Udio %Gospodarske

djelatnostiFINA – Registar

Ukupno KKI % KKI u ukupnom registru

EU-28 Hrvatska Hrvatska Hrvatska2008 24688435 701227406677,00 26141307077,00 3,73%2009 21868540 613366627153,00 21479290788,00 3,50%2010 23810586 598132868882,00 21687392522,00 3,63%2011 25270348 624728747045,00 22783418539,00 3,65%2012 22063514 610289368661,00 21253182186,00 3,48%2013 612356564841,00 21674077709,00 3,54%Ponderirana godišnja stopa rasta 2008.-2013. -2,22% -2,23% -3,08%


15


Vidljivo je i kako je recesija ostavila dubok trag na razinu prihoda, pa se oni još nisu vratili na pred-recesijsku razinu.

Kreativne i kulturne industrije čine 7,7% ukupnog broja poduzeća u Registru FINE, 2013. godine (vidi tablicu 5). Zapošljavaju 4,57% ukupno zaposlenih, a njihov je udio u ukupno generiranim prihodima 3,54%. Sektor kreativnih i kulturnih industrija osim toga učestvuje u ukupnoj vrijednosti izvoza sa 7,69% što ga čini relevantnim čimbenikom gospodarskog rasta Hrvatske.

Tablica 5. Usporedan prikaz ekonomskog značaja kreativnih i kulturnih industrija i tradicionalnih sektora (2013. g)

2013. Broj poduzeća

Ukupni broj

zaposlenih

Ukupna vrijednost prihoda

Ukupna vrijednost

dobitka/gubitka

Ukupna vrijednost

izvozaKreativne i kulturne industrije (mala, srednja, velika poduzeća)

7775 37447 21674077709,00 815553715,00 1995348,00

Udio 7,70% 4,57% 3,54% 23,41% 7,69%……Ukupno gospodarstvo 101015 819458 612356564841,00 3484205916,00 25960855,00

100% 100% 100% 100% 100%

16


17


4. Položaj MSP-a u kreativnim i kulturnim industrijama u Hrvatskoj

U sektoru kreativnih i kulturnih industrija u Hrvatskoj prevladavaju mala i srednja (MSP) poduzeća, koja ujedno dominiraju u zapošljavanju, ostvarenim prihodima i dobiti (vidi sliku 1).

Slika 1. Učešće malih i srednjih poduzeća (MSP) u ukupnom broju poduzeća, zapošljavanju, prihodima i dobiti sektora kreativnih i kulturnih industrija u 2013. g

Izvor: FINA, 2013.

18


U ukupnoj gospodarskoj aktivnosti u Hrvatskoj velika poduzeća čine ukupno 0,4 % svih registriranih poslovnih subjekata, generiraju ukupno 48,9% prihoda, te čine 32% ukupno zaposlenih (CEPOR, 2013.). U sektoru kreativnih i kulturnih industrija njihovo je prisustvo manje naglašeno pa ovdje čine 0,1% ukupno registriranih poduzeća, generiraju 31,1% prihoda, te zapošljavaju 26,3% od ukupno broja zaposlenih. Odsustvo ili slab utjecaj velikih sugerira kako u sektoru kreativnih i kulturnih industrija u Hrvatskoj mala poduzeća dominiraju i u pogledu veličine sektora i u pogledu prihoda i zapošljavanja. Zanimljivo je istaknuti kako MPS u sektoru kreativnih i kulturnih industrija u Hrvatskoj imaju veći utjecaj na prihode i dobit, nego li je to slučaj u Njemačkoj, gdje generiraju ukupno 59,1% ukupnih prihoda u sektoru (Dapp, Ehmer, 2011.). Ovaj pokazatelj sugerira kako MSP u Hrvatskoj u sektoru kreativnih i kulturnih industrija imaju veću kontrolu nad generiranim prihodima ili dobiti, ali istovremeno i određene osobne, generičke ili sistemske barijere koje sprečavaju tranziciju malih i srednjih u velike poslovne subjekte. U proizvodnji i distribuciji filmova, video-filmova i televizijskog programa, snimanju i izdavanju glazbenih zapisa, dizajnu, fotografiji, prevoditeljstvu, obrazovanju i poučavanju te kreativnim, umjetničkim i zabavnim djelatnostima velikih poduzeća u RH uopće nema.

Prosječan broj zaposlenih u MSP-ima u sektoru kreativnih i kulturnih industrija u Hrvatskoj u 2013. godini bio je 3,5. Istovremeno, u ukupnom gospodarstvu Hrvatske, prosječan je broj zaposlenih u MSP-ima 5,7 (CEPOR, 2013.). U usporedbi sa pokazateljima ukupnog gospodarstva prosječan broj zaposlenih u sektoru kreativnih i kulturnih industrija je manji, te potvrđuje kako ovaj sektor karakterizira usitnjena struktura. Ovakva je struktura karakteristična i za većinu kreativnih i kulturnih industrija u EU. Budući da podatci FINE ne evidentiraju specifične statuse dionika ovog sektora (slobodni umjetnici često rade na ugovor o djelu, autorski ugovor), strukturna usitnjenost ovog sektora je vjerojatno i veća. Usitnjena struktura sektora ukazuje na ranjivost pojedinih malih dionika u odnosu na ukupno gospodarstvo, ali i njihov poduzetnički mentalitet.

Usporedna analiza udjela MSP-a u ukupno kreativnom sektoru s udjelom MSP-a u svim gospodarskim sektorima pokazuje kako su MSP-a u sektoru kreativnih industrija ključna pogonska snaga zapošljavanja, prihoda, dobiti, ili izvoza (vidi tablicu 6.).

Tablica 6. Usporedni prikaz udjela MSP-a u kreativnim i kulturnim industrijama i u ukupnom gospodarstvu

2013.MSP u

kreativnim industrijama

Ukupno kreativne

industrije (MPS i veliki)

Relativni udio

MSPKI/KKI

%

MSP u svim industrijama

Ukupno (MSP i veliki) u svim industrijama

Relativni udio

MSPSI/UI

%

Broj zaposlenih 27609 37447 73,73 550754 819458 67,21

Ukupna vrijednost prihoda u kn.

14941,35234 21674077709,00 68,94 319129,554158 612356,564841 52,11

Konsolidirana vrijednost dobitka /gubitka u kn.

655541144,00 815553715,00 80,38 59546350,00 3484205916,00 1,71

Ukupna vrijednost izvoza

1995348 1998175,00 99,86 25870905 25960855 99,65

Izvor: Fina, izračun autora

MSP-a u kreativnim i kulturnim industrijama u Hrvatskoj osim što dominiraju u ovom sektoru, godišnje imaju manju stopu pada zapošljavanja i prihoda (vidi tablicu 7.)

19


Tablica 7. Ponderirana godišnja stopa rasta velikih nasuprot MSP-a u kreativnim i kulturnim industrijama

Broj poduzeća Ukupno zapošljavanje Ukupni prihodi MSP Veliki MSP Veliki MSP Veliki

Ponderirana godišnja stopa rasta 2008.-2013. 3,04% -5,04% -0,25% -3,55% -2,29% -4,68%

Izvor: FINA, izračun autora

20


21


5. Strukturna analiza malih i srednjih poduzeća u kreativnim i kulturnim industrijama

U sektoru kreativnih i kulturnih industrija najveći je broj MSP registriran za djelatnosti računalnog programiranja, promidžbe, arhitektonske djelatnosti, tiskarske djelatnosti (izuzev tiskanja novina), specijalne dizajnerske djelatnosti itd. (vidi sliku 2). Navedeni sektori čine oko 85% svih registriranih MSP u kreativnim i kulturnim industrijama.

Slika 2. Kreativne i kulturne industrije u kojima je registrirano 85% ukupno registriranih MSP-a u sektoru

Najveća zaposlenost kao i ukupni prihodi također su koncentrirani u malom broju djelatnosti. Poput udjela u ukupnom broju poduzeća najveći udio u zapošljavanju i prihodima imaju djelatnosti računalno programiranje, promidžba, arhitektonske djelatnosti i sl. (vidi sliku 3-4).

22


Slika 3. Kreativne i kulturne industrije koje generiraju 85% ukupne zaposlenosti MSP u sektoru

Slika 4. Kreativne i kulturne industrije u kojima je koncentrirano 85% ukupnog prihoda MSP u sektoru

Mala i srednja poduzeća u sektoru kreativnih i kulturnih industrija ostvaruju ukupnu konsolidiranu dobit, ali pojedine industrijske grane ostvaruju već godinama konsolidirane gubitke. Računalno programiranje, promidžbene djelatnosti, tisak ostalih tiskovina (izuzev novina), arhitektonske djelatnosti i distribucija filmova, videofilmova i televizijskog programa predvode po ukupnoj konsolidiranoj dobiti (vidi sliku 5).

23


Slika 5. Kreativne i kulturne industrije s konsolidiranom dobiti

Vodeće kreativne i kulturne industrije u Hrvatskoj po kriteriju zapošljavanja, prihoda i dobiti su računalno programiranje, promidžba i tisak ostalih tiskovina (izuzev novina). Po kriteriju konsolidirane dobiti slijede ih distribucija filmova, video-filmova i TV programa, izdavanje softvera, knjiga, priprema za tisak, proizvodnja filmova i sličnih sadržaja te prevoditeljske usluge i dizajn.

Pojedine djelatnosti iako imaju relativno visok doprinos prihodima ili zapošljavanju istovremeno generiraju konsolidirani gubitak. Posebice se ističu djelatnosti kao što su: izdavanje časopisa i periodike, ostalih tiskovina, emitiranje TV i radio programa, djelatnost maloprodaje knjiga, glazbenih i video zapisa, pomoćne djelatnosti u izvođačkoj umjetnosti (vidi sliku 6.).

24


Slika 6. Djelatnosti s velikim konsolidiranim gubitcima

25


6. Dinamika malih i srednjih poduzeća u sektoru kreativnih i kulturnih industrija u Hrvatskoj

Sektor kreativnih i kulturnih industrija uključuje raznovrsne djelatnosti u kojima je broj registriranih malih i srednjih poduzeća značajno varirao tijekom 2008.-2013., no ponderirana godišnja stopa rasta cijelog sektora iznosi 3,04%. U daljoj analizi naročito će biti zanimljiva one industrije koje imaju velik udio i pozitivne stope rasta. Neke industrije s najvišim stopama rasta, imaju marginalan udio u ovom sektoru te je visoka ponderirana godišnja stopa rasta objašnjiva njihovim niskim startnim pozicijama.

Slika 7. Dinamika broja registriranih MSP u kreativnim i kulturnim industrijama u razdoblju 2008.-2013.

Izvor: Baza podataka FINA

26


Zapošljavanje je u razdoblju 2008.-2013. u MSP-a u kreativnim i kulturnim industrijama neznatno opadalo po ponderiranoj godišnjoj stopi od -0,25%. Zanimljivo je kako je djelatnost promidžbe, iako uspješna, u ovom razdoblju gubila zapošljavanje i još nije dosegla razinu zapošljavanja koju je imala prije nego li je hrvatsko gospodarstvo pogodila ekonomska recesija. Distribucija filmova, videofilmova i televizijskog programa prosječno je godišnje smanjivala broj zaposlenih po stopi od -16%.

Slika 8. Stopa rasta zapošljavanja u MSP u kreativnim i kulturnim industrijama 2008.-2013.


MSP-a u kreativnim i kulturnim industrijama su ipak u prosjeku u recesijskom razdoblju imale povoljniji utjecaj na zapošljavanje nego li ostatak gospodarstva, te su i u Hrvatskoj pokazale veću otpornost na utjecaj krize.

27


Ukupni prihodi ovog sektora opadaju po stopi od -2,29% godišnje, no za razliku od ostalih gospodarskih sektora pad je bio blaži. Utjecaj recesije nejednako se odrazio na ukupne prihode pojedinih kreativnih i kulturnih industrija. Najbrže je godišnje rasla medijska promidžba, a najbrže je opadala ostala izdavačka djelatnost. Za mnoge od navedenih, prihodi kao i konsolidirana dobit u 2013. g. nisu dosegli razinu iz 2008. g.

Slika 9. Stopa rasta prihoda u MSP u kreativnim i kulturnim industrijama 2008.-2013.


28


6.1. Utjecaj recesije na MSP u kreativnim i kulturnim industrijama

Utjecaj recesije nejednako se odrazio na zapošljavanje, prihode i dobit u pojedinim kreativnim i kulturnim industrijama. Tablice 8 i 9 predstavljaju pregled industrijskih razreda prema godinama u kojima su ti industrijski razredi doživjeli minimum u zapošljavanju i dobiti.

Tablica 8. Minimum broja zaposlenih u kreativnim i kulturnim industrijama u razdoblju 2008.-2013.

2008 2009 2010 2011 2012 20135912 6201 7312 7410 9103

1811 4763 5829 5911 5914 6312 7111 7420 7430 7722 8552 9002 9003 9102 3220 5811 5821 7311 9001 9101 4761 5920 9004 1812 1813 6010 6020 1814 1820 4762 5813 5814 5819 5913 6391

Izvor: FINA

29


Vidljivo je kako je 5 industrijskih razreda kontinuirano povećavalo zapošljavanje od 2008., odnosno pokazalo otpornost na djelovanje recesije. Objašnjenje ovakvog rezultata moguće je pronaći u internim i eksternim trendovima karakterističnim za sektor kreativnih i kulturnih industrija. Izvozna orijentacija i globalna konkurentnost, primjerice djelatnosti računalnog programiranja, osigurala ga je od djelovanja recesije. Sve veća glad tržišta za prilagođenim dizajnom, kao i brzo omasovljenje dizajnerskih proizvoda pridonosi njegovoj snazi u recesijskim vremenima. Digitalizacija koja smanjuje transakcijske troškove medijskog oglašavanja te općenito sve veći broj korisnika virtualnih domena poticalo je rast ove djelatnosti tijekom recesije.

Neki značajni industrijski razredi, primjerice arhitektonske djelatnosti, dno zapošljavanja dotaknuli su vrlo rano - 2009. godine, a nakon njega počeli ponovo rasti. Promidžbene su djelatnosti dno dotaknule godinu dana kasnije (2010. g) kada je i većina poslovnih subjekata počela rezati proračune za promidžbu. Iako ove djelatnosti još nisu doživjele potpuni oporavak one ipak pokazuju značajnu brzinu u prilagodbi, i napreduju prema performansama pred-recesijskih vremena. Nasuprot njima, neki sektori s relativno velikim brojem zaposlenih su tijekom recesije, djelomično zbog restrukturiranja počele ponovo rasti od 2011. ili 2012. godine. Najsporije i najbolnije su kroz recesiju prolazile izdavačke djelatnosti (novine, časopisi i periodika, ostala izdavačka djelatnost) koje su u navedenom razdoblju, uključivši i 2013. g, kontinuirno smanjivale broj zaposlenih. Nasuprot njima, djelatnosti novinskih agencija, distribucija filmova, videa i tv programa, iako u 2013. bilježe minimalan broj zaposlenih, nisu dramatično mijenjale broj zaposlenih već je on tijekom razdoblja povremeno čak i rastao.

Recesijski učinak moguće je promatrati i kroz utjecaj na konsolidiranu dobit/gubitak pojedinih industrija (vidi tablicu 9).Recesijski učinak počinje se osjećati na konsolidiranoj dobiti/gubitku većine industrijskih razreda u 2010. g. Računalno programiranje, promidžba, izdavanje softvera, proizvodnja filmova, distribucija filmova, medijsko oglašavanje i dizajn se nakon najnižih zabilježenih dobiti tijekom 2010. g., u nastavku oporavljaju, a neke i prerastaju predrecesijske performanse (računalno programiranje, distribucija filmova). Izvođačka umjetnost doseže dno 2011. g, a nakon toga dramatično raste. MSP u arhitektonskoj djelatnosti 2011. g. završavaju s konsolidiranim gubitkom, a nakon toga se oporavljaju iako su još daleko od predrecesijskih performansi. Emitiranje radijskog i TV programa, te umjetničko stvaralaštvo učinke recesije osjeća najteže 2012. g kada ostvaruju velike konsolidirane gubitke.

30


Tablica 9. Minimum u konsolidiranoj dobiti u kreativnim i kulturnim industrijama u razdoblju 2008-2013

2008 2009 2010 2011 2012 2013 5821 6391

1814 1820 5811 5813 5829 5911 5912 5913 6201 7311 7312 7410 7722 9102 1812 6312 7111 7420 8552 9001 9004 9101 1813 4762 4763 5819 5914 5920 6010 6020 9003 9103 1811 3220 4761 5814 7430 9002

31


Naročito bolno učinak recesije osjećaju: tisak novina, specijalizirane maloprodaje knjigama, izdavači časopisa i periodike, pomoćne djelatnosti u izvođačkoj umjetnosti koje tijekom 2008.-2013. proživljavaju dramatične promjene, a 2013. g završavaju s konsolidiranim gubitcima. Pomoćne djelatnosti u izvođačkoj umjetnosti 2013. g ostvaruju konsolidirani gubitak, a prevoditeljske djelatnosti kontinuirano smanjuju konsolidiranu dobit i dno dosežu 2013. g.

MSP u kreativnom sektoru nisu niti istovremeno, a niti jednako osjetila učinak recesije na dobiti. Dio objašnjenja u dugom putu do dna i velikim konsolidiranim gubitcima industrijskih razreda djelomično leži u mehanizmima upravljanja, a dio u eksterno nametnutoj evoluciji tehnologije i nestanku tradicionalnih tržišta.

6.2. Dekomponirani potencijal rasta MSP-a u kreativnim i kulturnim industrijama

Ukupna dinamika sektora prikriva unutrašnje snage i slabosti ovog sektora. Stoga su industrijski razredi razmješteni u kvadratnoj matrici prema njihovim ponderiranim godišnjim stopama rasta broja zaposlenih i prihoda. Neke su industrije zbog svoje male veličine u razdoblju 2008.-2013. unatoč činjenici da pokazuju velike ponderirane godišnje stope rasta, zbog svog marginalnog udjela u ukupnom sektoru izuzete iz prikaza.

Slikom 10 predstavljeni su industrijski razredi prema prosječnom udjelu u broju zaposlenih, prihodima, te ukupnom broju registriranih poduzeća (u razdoblju 2008.-2013.). U ukupno pet industrijskih razreda koncentrirano je preko 60% malih i srednjih poduzeća u ovom sektoru.

Slika 10. Dominantni industrijski razredi prema udjelu u zapošljavnju i prihodima (2008-2013)

Međutim, performansa malih i srednjih poduzeća u ovim značajnim industrijskim razredima još uvijek nije dosegla predrecesijske razine poslovnih rezultata. Jedino računalno programiranje u razdoblju 2008.-2013. g stabilan rast prihoda i zapošljavanja (vidi sliku 11). Ostali veliki industrijski segmenti u sektoru još uvijek hvataju priključak. S druge strane ostala mala i srednja poduzeća koja pokazuju znakove rasta mala su pa njihove nemaju velikog efekta na ukupni sektor.

32


Slika 11. Dominantni industrijski razredi prema stopi rasta zapošljavanja i prihoda (2008.-2013.)

Moguće je zaključiti kako je performansa cijelog sektora kreativnih i kulturnih industrija visoko ovisna o malom broju kreativnih i kulturnih industrija, među kojima se još uvijek osjećaju duboki ožiljci recesije.

33


7. Zaključna razmatranja

Broj malih i srednjih poduzeća registriranih u sektoru kreativnih i kulturnih industrija u Hrvatskoj raste, po ponderiranoj godišnjoj stopi koja je veća nego za ukupno registrirana poduzeća. Iako je sektor kreativnih i kulturnih industrija osjetio recesiju intenzivnije od ukupnog gospodarstva, MSP-a su pokazala u razdoblju 2008.-2013. veću otpornost na utjecaj dugogodišnje recesije. Agregatni pokazatelji potvrđuju kako su MSP u ovom sektoru tek neznatno smanjila zapošljavanje, a pad prihoda bio je podjednak padu prihoda u ukupnom gospodarstvu. MSP u ovom sektoru u razdoblju 2008.-2013. ostvaruju konsolidiranu dobit.

Međutim, ova pozitivna ocjena položaja, ili uloge MSP-a prikriva interne trendove unutar pojedinih djelatnosti u sektoru kreativnih i kulturnih industrija. Prosječan broj zaposlenih po poslovnom subjektu u kreativnim i kulturnih industrijama je manji od ostatka gospodarstva, što MSP u ovom sektoru čini izloženijim recesiji budući da ih karakterizira odsutnost izdašnih internih rezervi za apsorpciju negativnih trendova. Rezultati analize ukazuju kako se cjelokupni rast i atraktivnost kreativnog sektora u Hrvatskoj usko veže uz mali broj i to prvenstveno profitno orijentiranih MSP-a u industrijama u kojima prevladavaju poduzeća u privatnom vlasništvu koja brzo i fleksibilno prilagođavaju strategije poslovanja eksterno uvjetovanim trendovima.

Poslovanje MSP u kreativnim i kulturnim industrijama snažno je pod utjecajem trenda globalizacije, ekonomske štednje, tehnološke digitalne integracije te sadržajne konvergencije klasičnih domena sektora (proizvodi, usluge, sadržaji). Navedeni trendovi dijelom objašnjavaju i zašto je doticanje dna u nekim kreativnim industrijama bilo bolnije a oporavak sporiji ili još uvijek odsutan. Tržište kreativnih i kulturnih dobara je hiper-dinamično, a karakterizira ga kratak životni ciklus proizvoda ili usluga, velika mogućnost omasovljavanja i imitacije, snižavanje tehnoloških transakcijskih troškova, korisničko su-kreiranje sadržaja što nameće potrebu preispitivanja i poslovnih modela ali i sistemskih rješenja koja mogu potaknuti potpuno razvijanje potencijala ovog sektora. Transparentnije razumijevanje internih snaga i slabosti unutar ovog sektora potrebno je kako bi se uravnotežila njegova pregovaračka snaga u odnosu na ostale gospodarske sektore, a posebno u odnosu na potporne, financijske ili infrastrukturne regulative (posebno vezano uz poštivanje autorskih i srodnih prava, te pristup izvorima financiranja).

Ova studija fokusirana je na analizu registriranih poduzeća koja su obveznici poreza na dobit. Ovakav pristup ima svojih ograničenja jer se u tom registru ne evidentiraju slobodna zanimanja, rad na ugovor o djelu, autorski rad i sl., te je tako mogućnost usporedbe i generaliziranja ovih rezultata smanjena. S druge strane, korištena baza podataka ipak nudi nekoliko zanimljivih istraživačkih pravaca koji mogu biti važne za procjenu potencijala rasta malih i srednjih poduzeća u kreativnim i kulturnim industrijama u Hrvatskoj. Primjerice, potrebno je analizirati poziciju mikro, malih i srednjim poduzeća prema fazama u lancu vrijednosti (od osmišljavanja kreativnih sadržaja, preko proizvodnje do distribucije) kako bi se identificiralo imaju li poslovni subjekti u industriji izjednačenu poziciju i podjednaki potencijal u rastu. Osim toga, potrebno je ispitati i poziciju pojedinih poduzeća u ovisnosti o njihovoj poziciji u lancu vrijednosti ove industrije. Na taj način bilo bi moguće analizirati poslovni subjekti u industrijama koje su osmišljavaju ili proizvode kreativne i kulturne proizvoda, usluge i sadržaje u ravnopravnom položaju u odnosu na distribuciju i ponudu kreativnih sadržaja, odnosno jesu li mikro i mala poduzeća u rastu ograničena sustavnim ili internim barijerama rasta.

34


35


Literatura

Andari et al (2007) Staying Ahead: The Economic performance of the UK Creative and Cultural Industries, Work Foundation/DCSM, London http://snipurl.com/stayingahead (pristup 30.11.2014.)

Bakhshi, H., McVittie, E. (2009) Creative supply-chain linkages and innovation: Do the creative industries stimulate business innovation in the wider economy?, Innovation Management, Policy and Practice, 11/2, 169-89

CEPOR- Izvješće o malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj (2013), Cepor, Zagreb

Creating growth – Measuring cultural and creative markets in the EU (2014) Ernest and Young, http://www.ey.com/Publication/vwLUAssets/Measuring_cultural_and_creative_markets_in_the_EU/$FILE/Creating-Growth.pdf (pristup 21.02.2015.)

Creative Economy Report: Widening Local Development Pathways 2013, Special Edition, UNDP/UNESCO http://www.unesco.org/culture/pdf/creative-economy-report-2013-en.pdf (pristup 10.11.2014.)

Dapp, T.F., Ehmer, P. (2011) Cultural and creative industries – Growth potential in specific segments, Deutsche Bank Research, https://www.dbresearch.com/PROD/DBR_INTERNET_EN-PROD/PROD0000000000272899/Cultural+and+creative+industries%3A+Growth+potential.pdf (pristup 15.08.2014.)

Deroin, V. (2011) European statistical Works on Culture ESSnet-Culture Final report, 2009-2011, ESSnet, Culture Etudes 2011, no 8. http://www.culturalpolicies.net/web/files/134/en/ESSnetSummaryDEPS-2011.pdf (prisup 23.02.2014.)

ECIA Report (2014) Create, Innovate, Grow - A new policy agenda to maximise the innovative contributions of Europe’s creative industries, European Creative Industries Alliance: European Commission’s Directorate General for Enterprise and Industry, http://www.eciaplatform.eu/wp-content/uploads/2014/11/ECIA_report_Create-Innovate-Grow-1.pdf (pristup 02.02.2015.)

ESSnet-CULTURE (2012) European Statistical System Network on Culture FINAL REPORT 2012, Directorate-General Education and Culture of the European Commission, Luxembourg (LU) http://ec.europa.eu/culture/library/reports/ess-net-report_en.pdf (pristup 28.01.2015.)

European Cluster Observatory (2011). Priority Sector Report: Cultural and creative industries. Luxembourg, , European Commission Enterprise and Industry, http://ec.europa.eu/enterprise/newsroom/cf/_getdocument.cfm?doc_id=7070 (pristup 15.06.2014.)

European Commission Green Paper (2010). Communication ‘Unlocking the potential of potential of cultural and creative industries’, COM (2010) 183. http://ec.europa.eu/culture/our-policy-development/doc/ GreenPaper_creative_industries_en.pdf (pristup 07.01.2014.)

Higgs, P., Cunningham, S., Bakhshi, H., (2008) Beyond the Creative Industries: Mapping the Creative Economy in the United Kingdom, NESTA, London

HKKKI (2013) Strateške smjernice za razvoj kreativne i kulturne industrije, Hrvatski klaster konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija, http://www.hkkkki.eu/dokumenti/strateske_smjernice.pdf (pristup 24.04.2014.)

H K U ( 2 0 1 0 ) T h e E n t r e p r e n e u r i a l D i m e n s i o n o f t h e C u l t u r a l a n d C r e a t i v e I n d u s t r i e s , Hogeschool vor de Kunsten Utrecht, Utrecht, http://www.creativwirtschaft.at/document/11_StudyontheEntrepreneurialDimensionoftheCulturalandCreativeIndustries.pdf (pristup 17.04.2015.) Isto što i (Bellini, Crombie, Hagoort, Ioannidis, Koymann & Arezzo, 2014)

Potts, J., Cunningham, S. (2008) Four models of the creative industries, International Journal of Cultural Policy, 14/3, 233-47

Rašić Bakarić I., Bačić, K., Božić, LJ. (2015) Mapiranje kreativnih i kulturnih industrija u Republici Hrvatskoj,

36


http://www.eizg.hr/hr-HR/Mapiranje-kreativnih-i-kulturnih-industrija-u-Republici-Hrvatskoj-(CREATICO)-1335.aspx (pristup 11.06.2015.)

Reid, B., Albert, A., Hopkins, L. (2010) A Creative Block? The Future of the UK Creative Industries - A Knowledge Economy & Creative Industries report, The Work Foundation, http://www.theworkfoundation.com/assets/docs/publications/277_A%20creative%20block.pdf (pristup 29.12.2014.)

Sapsed, J., Mateos-Garcia, J., Adams, R., i Neely, A. (2008) A Scoping Study of Contemporary and Future Challenges in the UK Creative Industries, Advanced Institute of Management Research- AIM, London, UK, http://eprints.brighton.ac.uk/5643/ (pristup 27.05.2014).

Stam, E., de Jong, J.P.J., Marlet, G. (2008) Creative industries in the Netherlands: Structure, development, innovativeness and effects on urban growth, Geografiska Annaler 90 (2), 119-132.

Topić, Ž., Matanovac R., Bregeš-Gorjan, M., Škegro-Vdović, M. (2007) Ekonomski doprinos djelatnosti temeljenih na autorskom pravu u gospodarstvu Republike Hrvatske, Državni zavod za intelektualno vlasništvo, https://www.dziv.hr/files/File/obrasci/autorsko/Ekonomski_doprinos_APRH_web.pdf (pristup 07.07.2014.)

UNESCO Framework for cultural statistics (2009) Measuring the economic contribution of cultural industries, UNESCO Institute for Statistic. Handbook no.1. http://www.uis.unesco.org/culture/Documents/FCS-handbook-1-economic-contribution-culture-en-web.pdf (pristup 07.01.2014.)