IDEA WSDC WIFI PRAVDE SARAJEVO KS - ckdbih.com novosti DECEMBAR SAD.pdf3 Riječi u slici... Pogledajte samo te mlade ljude i njihovu vedrinu. Ovo je slika koja prikazuje oslobođenje

0

IDEA WSDC WIFI NVO

VIJEĆE MREŽA

PRAVDE GRAD

SARAJEVO VLADA

KS

“Ovaj projekat je omogućila velikodušna podrška američkog naroda putem Američke

ambasade u Sarajevu i svi stavovi, mišljenja i zaključci izneseni u projektu ne

odražavaju nužno stav Američke ambasade ili Vlade SAD, već isključivo autora.“

1

GENERALNI CILJ:

Doprinijeti promociji tolerancije i inter-

etničkog pomirenja među mladima različitih

etničkih i geografskih pozadina kroz

povezivanje u zajedničkim aktivnostima i

inicijativama, ističući sličnosti između njih i

učeći ih da u isto vrijeme prihvate razlike

SPECIFIČNI CILJEVI:

Educirati mlade u oblasti održivog mira,

ističući važnost tolerancije i poštivanja

drugih kroz upotrebu kritičkog mišljenja i

argumentirane rasprave umjesto inter-

etničkih animoziteta.

Ojačati mlade da dignu svoj glas i

zagovaraju za promjene u društvu, posebno

na polju obrazovanja kroz rušenje

predrasuda, kao i da postanu aktivno

uključeni u neophodne obrazovne reforme i

promjene u lokalnim zajednicama.

Ojačati mlade da postanu pokretači

pozitivnih promjena u bh. društvu kroz

zaštitu ljudskih prava njihovih vršnjaka i

ostalih građana, posebno marginaliziranih i

ranjivih grupa.

SADRŽAJ

NAZIV PROJEKTA: “ALL DIFFERENT – ALL EQUAL:

YOUTH INTER-ETHNIC RECONCILIATION CAMPS”

AKTUELNI PROJEKT: “All

Different – All Equal: Youth Inter-

Ethnic Reconciliation Camps”

O projektu 1

Uvod 2

Pomirenje ili upoznavanje mladih ljudi 3

Pjesmom da ti kažem 4

Razgovor sa povodom – dio sam

promjene 5

Moja priča 9

Debatanti kažu – debatom do trajnog

mira 11

Stripom da ti kažem 14

Kviskoteka 15

Uradite sami 16

Motivacijska priča o interetničkom

dijalogu 17

Intervju – tolerancija, pomirenje,

segregacija i diskriminacija 18

Mediji o pomirenju – Djeca iz raznih

dijelova BiH: svi imamo iste probleme 21

Debatologija 23

Umjesto kraja 25

2

U ovom broju Debatnih novosti, čitat ćete o

prospektu jednakosti među građanima u BiH.

Postići jednakost i ravnopravnost u

današnjem društvu iziskuje velike napore, no

različitim debatantskim aktivnostima

potičemo na viziju ravnopravnosti. Mladi su

oni koji trebaju učiniti društvo boljim i

prikladnijim za suživot. A što su to mladi rekli

o ovoj temi, čitajte na narednim stranicama

Debatnih novosti.

UVOD




Mi smo grupa:

Nađa Brkić

Alma Ahmethodžić

Emilija Pavićević

3

Riječi u slici...

Pogledajte samo te mlade ljude i njihovu

vedrinu. Ovo je slika koja prikazuje

oslobođenje i trajni mir.

Zbor koji je po svojoj strukturi

(nacionalnoj) raznovrstan, no

osmišljavaju zajedničku aktivnost kroz

koju se zbližavaju.

Prolaznici slučajno nailaze jednom od

gradskih ulica, gdje imaju priliku vidjeti

dvoje mladih koji su se sukobili na

osnovu različitog fizičkog izgleda.

Učenici srednjoškolskog centra šalju

kreativne poruke o ljetnom debatnom

kampu.

POMIRENJE ILI UPOZNAVANJE MLADIH LJUDI




4

Riječi u slici...

ođi sa mnom da dohvatimo

blake, nebo i sunce i da

olimo za mir

zmeđu naroda različitih

asa, vjeroispovijesti,

ntiteta jer nam je cilj

egovanje zajedništva, razvijanje

mpatije i mira.

PJESMOM DA TI KAŽEM

P

O

M

I

R

E

NJ

E




5

A o temi su razgovarali:

1. Koliko je u vašoj zajednici vidljiva

spremnost za spoznavanje drugog i

drugačijeg?

Spremnost za upoznavanje drugog i

drugačijeg u mojoj lokalnoj zajednici je

dosta uočljiva jer su mnogi otvoreni za

promjene i upoznavanje drugog.

2. Koji čimbenici, po vašem mišljenju

utječu na pomirenje, te koliko mladi

mogu utjecati na promjene?

Na konačno pomirenje u našoj državi

utječu brojni vanjski i unutarnji faktori.

Također, veliki utjecaj na samo pomirenje

ima i prilagodljivost te volja i želja

pojedinaca. Mi, kao mladi „na kojima

ovaj svijet ostaje“ možemo pokrenuti

radionice, debate, akcije i slične sadržaje

s ciljem konačnog mira.

Razgovor s povodom – dio sam promjene




Almina Halvadžić

Asmira Nasić

Trener: Nađa Brkić

6


1. Koliko je u vašoj zajednici vidljiva


drugačijeg?

Debatant Amar Solunović je odgovorio

sljedeće: „U našoj zajednici spremnost

za pomirenje jeste izražena, no bilo bi

dobro precizno ju definirati i isticati."

Debatant Sandro Lukežić nije bio istog

razmišljanja, jer smatra da su za

konačno pomirenje potrebne više

instance, a da politička sila nije

usmjerena ka stvaranju pomirenja.

Debatantica Aldijana Delalić nam je rekla

da na pomirenje utječu dijalog, druženje

te razmjena učenika.





Amar Solunović

Sandro Lukežić

Aldijana Delalić

Trener: Alma

Ahmethodžić

7


Koliko je u vašoj zajednici vidljiva


drugačijeg?

Ena: U mojoj zajednici spremnost na

pomirenje je obostrana, međutim politika

je faktor koji koči to pomirenje i vraća

stvari nazad u prvu polovinu devedesetih

godina, XX vijeka.

Koji čimbenici, po vašem mišljenju

utječu na pomirenje, te koliko mladi

mogu utjecati na promjene?

Patrik: To je definitivno politika vladajućih

stranaka. Ona je sve zahuktala i

smatram da je na njoj red da i sve to

ispravi.

Koliko mladi mogu utjecati na

promjene?

Leon: Mladi trenutno ne mogu mnogo

utjecati na promjene jer vlast zanemaruje

njihov glas, međutim kada mladi dođu na

vlast, stvari će se promijeniti.





Ena Šljivo

Patrik Šajinović

Leon Miliša

Lejla Mujanović

Trener: Emilija

Pavićević

8


Uočavate li u svojoj zajednici

spremnost za pomirenje?

Alem: U mojoj zajednici spremnost za

pomirenje je obostrana, no politika je

faktor koji „koči“ to pomirenje i

onemogućuje napredak.

Na navedeno pitanje učenice Teona

Nešović i Melita Spahić su nam rekle da

je u njihovom okruženju izražena

jednakost te da su profesori oni koji

svojim potiču i održavaju jednakost.

Logično je da različitosti (fizičke,

psihičke, intelektualne...) postoje, no

upravo su one te koje stvaraju želju za

upoznavanjem nečeg novog i drugačijeg,

kao i za međusobnim pomirenjem.




Alem Balić

Melita Spahić

Teona Nešović

9

Ilustrirajte svoju priču...

Sve aktivnosti na kojima se jasno i

otvoreno govori o aktuelnim temama

jasno daju doprinos društvu. Interetničko

pomirenje u BiH najaktuelnija je tema.

Ljetni debatni kamp u Neumu je

konkretan dokaz prilika mladima za nova

iskustva i susrete. Centar za kulturu

dijaloga je samim sudionicima osigurao

sredstva i doprinio razvoju mladih u BiH.

MOJA PRIČA




Trener: Alma

Ahmethodžić

10

Ilustrirajte svoju priču...

Profesorica sam hrvatskog jezika i

književnosti te latinskog jezika i rimske

književnosti u Katoličkom školskom

centru „Sv. Josip“ u Sarajevu. O temi

„Svi jednaki – svi različiti“ sam mnogo

slušala, no dolaskom u spomenutu školu

to sam i u praksi doživjela. Predavati u

školi u kojoj unatoč razlikama svi

surađuju i stvaraju ugodnu i

kompromisnu atmosferu je upravo

primjer dobre prakse. Zato, smatram da

voljom, željom i odmjerenošću možemo

mlade naraštaje poučiti postizanju mira i

solidarnosti u našim školama.

MOJA PRIČA




Trener: Emilija

Pavićević

11

Ponešto u slici

U slozi je budućnost!

Svi za jednog, jedan za sve!

Svi se pokoravamo zakonima kako bi

bili slobodni.

Mir slobodu donosi, svađa sve

razdvaja.

Živi u miru!

DEBATANTI KAŽU – DEBATOM DO TRAJNOG

MIRA




Ponešto u slici

ŠKOLA

ŠKOLA: Gimnazija „Musa Ćazim

Ćatić”

GRAD: Tešanj

IMENA DEBATANATA

Almina Halvadžić

Asmira Nasić

Trener: Nađa Brkić

12

Učesnici

Lijepim govorom održavamo društvo i

uspostavljamo kompromis.

Ako želimo mir u društvu, napravimo

prvi korak prema pomirenju.


MIRA




ŠKOLA: Srednja škola za tekstil,

kožu i dizajn

GRAD: Sarajevo

IMENA DEBATANATA

Amar Solunović

Sandro Lukežić

Aldijana Delalić

Trener: Alma

Ahmethodžić

13

Sofisticiranim razgovorom možemo

utjecati na svijest pojedinaca.

Debata zbližava pojedince bez obzira

na različitosti.

Želim biti ravnopravni i imati državu

spremnu da bude zemlja svih


MIRA




Ponešto u slici

ŠKOLA: KŠC „Sv. Jospi” Sarajevo

i KŠC „Sv. Pavao” Zenica

GRAD

IMENA DEBATANATA

Leon Miliša

Melita Spahić

Teona Nešović

Trener: Emilija

Pavićević

14

Tema stripa

U stripu sa

strane je

prikazano da

nasilje i

nepovjerenje

nikada ne mogu

donijeti ništa

dobro.

Gađanjem

protivničke kuće

nisu dobili ništa,

a izgubili su

svoju kuću koju

je gađao

protivnik.

Umjesto sukoba

i rata, uvijek

trebamo težiti ka

miru i

pomirenju.

STRIPOM DA TI KAŽEM




15

OPIS KVISKOTEKE

Dragi čitatelji

pred vama su

pitanja na koja svi

moramo znati

odgovore, ne zato

što trebamo biti

sveznalice nego

zato što je ovo

tema koja se

odnosi i na tebe i

na mene. Na naše

pretke, naše

roditelje, nas i

našu djecu.

Znati znači umjeti

se oduprijeti zlim

iskušenjima!

Odgovori su na 25 stranici

RAZMISLITE I RECITE - KVISKOTEKA

1. Što je tolerancija?

2. Živimo li mi toleranciju?

3. Tko je definirao pojam „tolerancije“

1955. godine?

4. Jeste li vi tolerantni?

5. Što znači termin „lapsus calami“?

6. Bolje štiti nego...

7. „Lupus in fabula“ znači?

8. Tko je bio Platon?

9. Tko je napisao „Cvijeće zla“?

10. Književnost je...

11. Koje godine je završio I svjetski rat?

12. Koliko deklinacija postoji u latinskom

jeziku?

13. Što označava riječ „logos“?

14. Margaritas ante...

15. Glavni grad BiH je...




16

Dragi čitatelji,

pred vama je

scenarij radionice

koji možete sami

realizirati u

manjoj ili većoj

grupi.

Nije bitno da li ste

profesor ili

učenik, NVO

aktivista ili

naprosto

građanin koji želi

podići svijet ljudi

oko sebe o

ZNAČAJU

INTERETNIČKOG

DIJALOGA

Mesto radnje: Pusti otok

Likovi: Ivan, Šejla, Slaviša

SCENARIJ: Na pustom otoku ostali su Ivan, Šejla

i Slaviša koji su pripadnici različitih vjeroispovijesti.

Brod kojim su putovali na različite lokacije je

potonuo, a njih troje su spletom okolnosti zajedno

završili na pustom otoku. No Ivan, ne želi

komunicirati sa Šejlom i Slavišom i ne želi im „dati“

vodu. Razlog tomu su predrasude i loša iskustva

vezana uz protekli rat. No, dijalogom oni uspijevaju

uvjeriti Ivana da im pomogne i da pokušaju

razgovarati o problemu i pronaći rješenje za isti.

Radionica završava stvaranjem poruke s ciljem

interetničkog pomirenja.

URADITE SAMI




17

Dragi čitatelji,

pred vama je

motivacijska

priča, kakvih

uvjereni smo, ima

mnogo oko vas.

Na temelju ove

priče postavili

smo za vas teze

za debate, a vi ne

zaboravite:

- Pažljivo istražiti

temu

- Uraditi

brainstorming

- Kreirati

argumente

- Pripremiti

unakrsno

ispitivanje

I konačno

DEBATIRAJTE

Postoje različiti pristupi interetničkom dijalogu u

bosanskohercegovačkom društvu, a tako i različito definiranje istog.

Primjer za motivacijsku priču je primjer učenika Gimnazije „Jovan

Dučić“ iz Doboja i učenika Gimnazije „Mustafa Novalić“ iz Gradačca

( različiti entiteti) jer su sportskim i debatnim susretima pokušali

doprinijeti interetničkom pomirenju.

MOTIVACIJSKA PRIČA O INTERETNIČKOM DIJALOGU

TEZE ZA DEBATU:

1. Suživot između triju konstitutuvnih naroda u BiH je

moguć.

2. Predrasude su izvor nasilja.

3. Govor mržnje treba novčano kažnjavati.

4. Interetničko pomirenje je preduvjet trajnog mira.




18

INTERVJU VODIO:

Dario Vrdoljak

INTERVJUIRANE

OSOBE:

Demond Đonko

Branka Kukić

Demond Đonko, Mostar

Po vašem mišljenju, smatrate li da li postoji

diskriminacija po bilo kojem osnovu u BiH?

Da, naravno, naročito je vidljiv i prisutan nepotizam na

osnovu kojeg se negira nečije pravo da bude zaposlen na

osnovu svojih sposobnosti, nivoa obrazovanja, vještina a

primaju se podobni.

Gdje se najčešće uočava diskriminacija ili segregacija?

Prilikom zapošljavanja pogledajte npr. Zapošljavanje na višim

državnim pozicijama relativno čistim etničkim sredinama gdje

će se obično zaposliti pripadnik većinskog naroda.

Koji su mehanizmi prevladavanja problema?

Arbitraža, protektorat očito nam je potreban neko da nas

posloži i po našim stvarnim sposobnostima i kvalitetama

rasporedi.

Branka Kukić, Banja Luka

Smatrate li da debatni klubovi mogu doprinijeti većem

stupnju tolerancije?

Zaista smatram da mogu. Međutim, u ovom trenutku sam u

jednoj ovakvoj organizaciji. Ako pogledate, pozitivni efekti su

već vidljivi među učenicima koji iz sata u sat prevazilaze

svoje predrasude.

Kako uključiti širu društvenu zajednicu u prevladavanje

spomenutih problema?

Šira društvena zajednica može biti uključena uvođenjem

obaveznih aktivnosti i razgovora u sve institucije i medije.

Projekcija budućnosti BiH!?

Postoje dvije mogućnosti od kojih je prva da se pojavi neki

veliki gazda koji će nas postrojiti, a drugi je potpuni raspad.

'Vako više ne može...

ZAJEDNIČKA PORUKA:

Svi zajedno trebamo kreirati bolji i ljepši svijet koji će biti

baziran na pomirenju i međusobnom uvažavanju.

INTERVJU – TOLERANCIJA, POMIRENJE,

SEGREGACIJA I DISKRIMINACIJA




19

INTERVJU VODILA:

Muhedin Lemeš

INTERVJUIRANE

OSOBE:

Aida Sahačić

Alisa Ramić-Dudić

Aida Sahačić, Gradačac

Da li je Gradačac ostao višenacionalna zajednica?

Grad je multinacionalan, takav je bio i prije rata, a sada po

selima imamo čisto bošnjačko stanovništvo.

Da li je strah povratka zbog domicilnog stanovništva ili

samih naseljenih?

Strah i opasnost i od samih naseljenih a ne domicilnog

stanovništva.

Koji je uzrok slabog povratka?

Drugi uzrok slabog povratka je ekonomska politika.

Ekonomskim razvojem imamo veća potraživanja za radnu

snagu, zapošljavanje i bolju egzistenciju.

Alisa Ramić-Dudić, Tešanj

Nacionalna struktura prije i nakon rata?

Prije rata, općina Tešanj brojala je 60% Bošnjaka, a 40%

Hrvata, da bi nakon rata općina bila izdijeljena na Bošnjački ili

Tešanj i Hrvatsku općinu Usora.

Ima li diskriminacije u vašem gradu?

Prijem radnika u radni odnos u obrazovne institucije je očit

primjer diskriminacije jer radnik sa diplomom a bez radnog

iskustva boduje više zbog oca borca.

Da li postoji mogućnost interetničkog pomirenja (Tešanj

– Usora)?

Postoji, jer je to jedina budućnost egzistencije. Za ovo su

nam potrebni politički i ekonomski uslovi. Svi zajedno svojim

odnosom moramo doprinijeti napretku ali mislim da je

ekonomija prvi i osnovni element suživota.

ZAJEDNIČKA PORUKA:

Zajednička poruka osoba koje su participirale u intervjuu

građanima BiH, a u vezi sa interetničkim pomirenjem:

I dalje raseljena lica su pod dejstvom mržnje, ako dolaze i

obilaze svoje imanje i groblja

Za rješenje treba činovnike nesreće u BiH (rata) izvesti pred

sud (lice pravde).






20

INTERVJU VODILA:

Dušanka Marin

INTERVJUIRANE

OSOBE:

Branka Barać

Emilija Pavićević

Branka Barać, Mostar

S obzirom da se u vašoj gimnaziji provode dva plana i

programa odvojeno za djecu hrvatske i bošnjačke

etničke pripadnosti, da li je razlika u znanju dva odlična

učenika?

Znanje koje učenici steknu je isto. Kao i u drugim školama

sve se svodi na rad i zalaganje učenika i profesora.

Postoji li segregacija među učenicima u vašoj gimnaziji?

Radim direktno sa djecom koja uče po dva programa i

odgovorno tvrdim da segregacija postoji među učenicima. Sa

mnom se neće složiti nijedan političar. Oni ih namjerno drže

podijeljene jer hoće da BiH bude podijeljena i da se zna ko

gdje dominira.

Emilija Pavićević, Sarajevo

Da li je broj predmeta, program rada i sadržaj drugačiji u

KŠC ili drugoj opštoj gimnaziji?

Plan i program je isključivo na Hrvatskom jeziku, broj

predmeta je veći jer ima više izbornih predmeta a sadržaj je

isti.

Vjerujete li da se u takvim gimnazijama (KŠC, Medresa)

učenici više nauče od drugih?

Mislim da se više nauče a dokaz je priznatost njihove diplome

na stranim fakultetima.

ZAJEDNIČKA PORUKA:

U školama prema iskustvu profesora koji rade u njima,

segregacija među učenicima postoji, politika je ta koja joj stoji

na putu.

Mogućnost školovanja u KŠC ili Medresi stvara novi način,

još jedna vrsta da se mladi obrazuju na način koji sami žele.






21

Mediji o pomirenju

Slažete li se sa

stavovima koji

su izneseni u

tekstu?

Može li doći do

pomirenja

između BiH i

Srbije?

Pomažu li

potpisani

sporazumi

napretku i

pomirenju?

Analizirajmo zajedno:




22

Mediji o pomirenju

Riječi u slici




23

DEBATOLOGIJA

U decembru smo govorili o sljedećim

temama:

Za nastavak pomirenja regiji trebaju

službeni podaci o žrtvama?

Treba li BIH pomoć susjednih zemalja u

procesu stabilizacije i pomirenja?

Jesu li razlike ono što nas spaja na putu

pomirenja?.

Odluka Ustavnog suda BiH da 9. januar

kao Dan Republike Srpske proglasi

neustavnim nanosi štetu procesu

nacionalnog pomirenja u BiH?

Riječi u slici




24

U nastavku donosimo nekoliko komentara

koji su obilježili navedene teze na Debatologiji:

Smatram da BiH kao veoma mala drzava, takodje

ekonomski doboljno ne razvijena, itekako treba

pomoc. Medjutim ta pomoc nece imati nikakve svrhe

do god ljudi u nasoj drzavi ne prestanu se osvratiti

na proslost. Svjedoci smo da danas veliki broj

mladih ljudi mnogo stvari cuje iz kuce pa prenosi to

na svoju okolinu, i time samo unazaduj nase

drustvo, koje je ionako primitivno, sto je potpuno

pogresno; ne kazem da taj rat smijemo zaboraviti ali

jednostavno trebamo gledati u buducnost, jer zivimo

u 21. vijeku a ne da se dovodimo u situaciju da

djeca medju sobom ne pricaju zbog proslosti; s toga

smatram da BIH treba prvo da pocne od svog

naroda, a zatim da se ugleda na druge drzave, i da

koraca sigurno ka boljem svjetlu.

DEBATOLOGIJA

Riječi u slici

Dok sam ja predsednik, slavićemo 9. januar kao Dan

Republike, jer je tad osnovana Srpska, pre oružanih sukoba

- istakao je Dodik.

Najviši zvaničnici RS tvrde da se u kontinuiranom

sarajevskom napadu na republičke simbole i praznike vidi

jasna bošnjačka namera da uništi ustavne pozicije Srpske!

Istakli su da ova odluka vodi daljoj destabilizaciji BiH, u

trenutku sve većih pretnji od terorističkih napada.

Vlasti u RS su spremile kontramere - najavljena je

mogućnost povlačenja srpskih predstavnika iz institucija BiH,

a u nedelju će biti održan sastanak predstavnika svih

političkih partija i zvaničnika RS, na kojem će od Ustavnog

suda zatražiti da ekspresno povuče ovu "političku i sramnu

odluku".

On je rekao da je očigledno da Bošnjaci upravljaju i

sudovima u BiH. I ovaj čin je, kaže Dodik, dokaz da se neće

stati sa nametanjem odluka, kao što nisu stali ni nakon grba,

himne i odluke o formiranju Suda i Tužilaštva BiH.

(http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/republika_srpska/aktuel

no.655.html:578710-Dodik-Odluka-Ustavnog-suda-BiH-je-

ponizavajuca )

Nacionalnog pomirenja nema u praksi, tako da smatram da

je odluka Ustavnog suda BiH da 9. januar kao Dan

Republike Srpske proglasi neustavnim sasvim u redu i da

ne nosi mnogo veću štetu procesu nacionalnog pomirenja,

nego što ta šteta već jeste.

http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/republika_srpska/aktuelno.655.html:578710-Dodik-Odluka-Ustavnog-suda-BiH-je-ponizavajuca
















25

ODGOVORI IZ

KVISKOTEKE SA

STRANICE 15:

1. Uvažavanje.

2. Ne živimo.

3. UNESCO

4. Da, velike.

5. Greška u

pisanju.

6. ...trpit.

7. Vuk u priči.

8. Grčki filozof.

9. Charles

Baudelaire

10. Umjetnost

riječi

11. 1918.

godine

12. Pet (5)

13. Znanost

14. Porcos

15. Sarajevo

Interetnički dijalog u našem društvu „kategorija“ je

u kojoj uočavamo mnogobrojne promjene ukoliko

se osvrnemo na stanje u nekoliko proteklih godina.

Svemu tome možemo zahvaliti različitim

aktivnostima poput proteklog omladinskog kampa

održanog u Neumu. Poruka ovog kampa bila je:

„Razvijajmo svijest o

premošćivanju predrasuda i

gradimo zajedničku

budućnost.“

UMJESTO KRAJA




ZA VAS SU PISALI:

1. Nađa Brkić

2. Alma Ahmethodžić

3. Emilija Pavićević

26

27

ZA „CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA“ Sanja Vlaisavljević

IZVRŠNA UREDNICA Nadina Balagić

REDAKCIJA Tijana Ljuboje, debatni klubovi, Anja Gengo, Amela Ibrahimagić, Amer Musić, Anesa Vilić, Nadina Balagić, Zoran Marčeta, Harun Macić,

Azra Džananović, Mariana Sedić

DTP Anesa Vilić

WEB INFO Nadina Balagić

IZDAJE I UMNOŽAVA Centar za kulturu dijaloga

Debatne novosti, br. 12. Decembar, 2015. godine

SVAKO UMNOŽAVANJE I KORIŠTENJE SADRŽAJA IZ NOVINA JE VEOMA

POŽELJNO! Cijena: 0 KM + obaveza da ponekad napišete članak za novine Izlazi mjesečno, a nekada i

češće

Fra Anđela Zvizdovića 1 71 000 Sarajevo

Bosna i Hercegovina +387 33 203 668

TRN: 1610000047260060 Raiffeisen banka BiH

[email protected] www.ckdbih.com

CKD STRANICA:

https://www.faceb

ook.com/groups/1

34200443968/?fre

f=ts

DEBATOLOGIJA:

https://www.faceb

ook.com/Debatolo

gija?fref=ts

mailto:[email protected]



http://www.ckdbih.com/

https://www.facebook.com/groups/134200443968/?fref=ts




https://www.facebook.com/Debatologija?fref=ts



Documents

IDEA WSDC WIFI PRAVDE SARAJEVO KS - ckdbih.com novosti DECEMBAR SAD.pdf3 Riječi u slici... Pogledajte samo te mlade ljude i njihovu vedrinu. Ovo je slika koja prikazuje oslobođenje