Upload
ganya
View
77
Download
1
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Učenikove sposobnosti i osobine kao odrednice procesa učenja. Edukacijska psihologija 1 Đeni Zuliani 2011/12. O čemu ćemo govoriti?. Tjelesni razvoj Kognitivni razvoj Razvoj govora Razvoj moralnog rasuđivanja Individualne razlike u kognitivnim osobinama Socijalni i emocionalni razvoj - PowerPoint PPT Presentation
Citation preview
1
Učenikove sposobnosti i osobine kao odrednice procesa učenja
Edukacijska psihologija 1Đeni Zuliani
2011/12.
2
O čemu ćemo govoriti?
Tjelesni razvoj
Kognitivni razvoj
Razvoj govora
Razvoj moralnog rasuđivanja
Individualne razlike u kognitivnim osobinama
Socijalni i emocionalni razvoj
Individualne razlike u nekim osobinama ličnosti
3
Tjelesni razvoj
PREDŠKOLSKA DOB
- Promjene u tjelesnom izgledu i motoričkim vještinama
- povećana mišićna kontrola (cefalo-kaudalna; proksimo-distalna)
- razvoj fine motorike
SREDNJE DJETINJSTVO
- Tjelesni rast se usporava do 10.god.
- Bol mišića
- Vježba
ADOLESCENCIJA
- Nagle promjene na tijelu (reprodukcija)
- pojam o sebi vezan za tijelo
- spolne razlike među djecom utječu na popularnost, nesigurnost/ samopouzdanje, sramežljivost, povlačenje
4
Tjelesni razvoj i posljedice na školu
SREDNJE
DJETINJSTVO
Tjelesni razvoj Posljedice na školu
Velike razlike
među djecom
Ograničiti aktivnosti u kojima će se učenici natjecati tko je veći ili jači
Razvoj velikih mišića
Igra, trčanje, penjanje, skakanje na otvorenom
Razvoj fine motorike Izrezivanje, bojenje, modeliranje gline i plastelina
Razvoj mišića Kratka tjelesna aktivnost više puta tokom sata
Višak energije Nakon aktivnosti na otvorenom, osigurajte vrijeme za hlađenje
Nakon 10.god. Tjelesni izgled postaje jako važan
Potičite razvoj zdravih prehrambenih navika i zdrave stilove života (tjelesno vježbanje)
ADOLESCENCIJA Velike individualne razlike
Svesti na najmanju mjeru aktivnosti koje svraćaju pažnju na razlike u tjelesnoj zrelosti
5
Kognitivni razvoj: Piagetova teorija
- Razvoj se razvija po stupnjevima: nove organizacije spoznaja
- Aktivni odnos djeteta prema okolini
- Razumjevanje i osmišljavanje vanjskog svijeta
- 2 procesa: a). maturacija organizma i
živčanog sustava;b). Aktivnost i djelovanje na
vanjski svijet konstruktivizam: misaoni
svijet izgrađuje se na temelju iskustva
- sheme:opći potencijal za izvedbu nekog ponašanja (vanjski postupci, mišljenja)
- Mehanizmi za prilagodbu shema na okolinu:
1. ASIMILACIJA2. AKOMODACIJA3. EKVILIBRACIJA (uspostava
ravnoteže; poticajna snaga intelektualnog razvoja)
6
Piagetova teorija – razvojni stupnjevi
Senzomotoričko razdoblje (0-2 g)
- refleksna, urođena ponašanja
- Učenje slučajno; metoda pokušaja i pogrešaka
- stalnost objekta: stvari i ljudi postoje i kad nisu u blizini
Predoperacijsko razdoblje (2-7g)
- konkretnost; ireverzibilnost; egocentrizam; centracija; ovisnost o percepciji; transduktivno prosuđivanje;
- konzervacija nije razvijena
Konkretne operacije (7-11 g)
- Logičko razmišljanje i konzervacija na konkretnim sadržajima
- serijacija; tranzitivnost; klasifikacija;
Formalne operacije (12-odrasla dob)
- Apstraktno razmišljanje
- proporcionalno i analogijsko mišljenje
- sposobnost uopćavanja (poslovice)
7
Piagetova teorija u razredu
Poznati i uvažiti razinu djetetovog kognitivnog razvoja,
predznanje, govorne kompetencije, psihomotoričku razvijenost
Aktivno uključivanje u nastavni proces, istraživanje, interakcija s
okolinom
Uvažiti individualne razlike
Praćenje individualnog napretka
Do osmog razreda neka djeca ne primjenjuju formalno mišljenje
Izazvati kognitivnu neravnotežu---povećava motivaciju, proces
akomodacije i kognitivni razvoj
Razumjeti zakonitosti dječjeg spoznajnog razvoja
8
Kognitivni razvoj: Vigotski
Pretpostavke:
1. misaoni razvoj ovisi o svladavanju sustava znakova zajedničkog ljudima u određenoj kulturi (kulturni i povijesni kontekst)
2. Učenje simboličkog sustava odvija se postupnim slijedom koji je jednak u sve djece
9
Kognitivni razvoj: Vigotski
Učenje prethodi razvoju:
učenje sustava simbola omogućuje djetetu rekonstrukciju pojava iz njegovog okruženja – pomaže mu misliti, komunicirati i rješavati probleme
10
Kognitivni razvoj: Vigotski
1.Prepoznavanje – povezivanje određenih glasova sa značenjem,
2.Razvoj misaonih struktura i pokušaj upravljanja okolinom
3.Samostalna upotreba simbola pri prosuđivanju, zaključivanju, rješavanju problema ---sustav simbola je internaliziran --- unutrašnji govor (u početku glasan, kasnije privatni)
11
Kognitivni razvoj se potiče suradnjom djeteta i okoline
Od izvana kontroliranih ponašanja do ponašanja kojima dijete samostalno upravlja iznutra
Kognitivni razvoj: Vigotski
12
Kognitivni razvoj: Vigotski
Područje približnog razvoja
- samostalni rad djeteta otkriva njegovu sposobnost
- rad s odraslom osobom otkriva potencijalnu razinu sposobnosti
Stečeno znanje je ishodište novog učenja
STUPANJ POUČLJIVOSTI AKTIVNA ULOGA UČITELJA
13
Kako podignuti misaone skeleKognitivno modeliranje
Potkrepljenje
Povratne informacije
Izravno poučavanje o tome što treba učiniti
Pitanja koje pomažu učeniku da prepozna uzrok
pogreške i razvije strategiju ispravljanja
Kognitivno strukturiranje: objašnjavanje načela i
generalizacije (organizacija znanja)
Korištenje unutrašnjeg govora pri rješavanju
problema
14
Teorija Vigotskog u razredu
redefinira način provjere znanja: provjerava se
gornja granica p.p.r.
- p.p.r. Se utvrđuje u individualnom radu
- zadaci sa različitim razinama složenosti
- pripremiti potpitanja ili upute na temelju djetetovih
trenutnih mogučnosti
- bilježiti kada i u kojoj mjeri te upute pomažu pri
rješavanju zadatka
Kada niti uz pomoć ne može riješiti zadatak dijete je doseglo gornju granicu p.p.r.
15
Razvoj govora
STRUKTURALNI ASPEKT
- Izgovor: izvedba
glasova (fonema; 30)
- Gramatika
FUNKCIONALNI ASPEKT
- Semantika: značenje riječi ili sklopova riječi (širi kontekst)
- Pragmatika: učinci konteksta na značenje, nepisana pravila o tome što reći u različitim kontekstima
MORFEMI
Rez; pro-rez;
Pro-rez-ati
SINTAKSA
S-P-O
16
Kako učimo govor
PRVE
RIJEČI
Protokomunikacija
Prva riječ – sa 12 mj 50 riječi – sa 20 mj
Holofraze - “Jabuka”
Preklapanje pojmova “Vau, vau”
PRVE
REČENICE
2 riječi – sa 18 mj – telegrafski govor
sa 2-3 god: povećava se broj riječi i upotreba gramatike
Pridržavanje pravila – “čovjeki; hoćem, nećem”
2-4 god: svakih 6 mj rječnik se udvostručuje; izmišljanje riječi; teškoće sa redoslijedom glasova;
4-5-god: svladali osnove materinjeg jezika; egocentrični govor (unutrašnji govor)
ŠKOLSKO DOBA
Teškoće sa razumjevanjem promjene smisla u rečenici (naglasak)
Teškoće u zavisno-složenim rečenicama
6 god: 8 000-14 000; 9-11 god: još 5 000 riječi
Svladavanje govorne pragmatike i nepisanih pravila
rasprave među djecom– kraj egocentričnog govora
17
Kako učimo govor
Biheviorističko tumčenje
Odrasli kao model;
Potkrepljenje uspješno izgovorenih riječi
Nativističko tumčenje (Chomsky)
Genetička osnova; svojstvo ljudskog mozga;
Govor se javlja bez sustavne poduke ili potkrepljenja
Es. logičke pogreške: konj-konjevi; oni možeju;
Djeca rijetko brkaju redoslijed riječi u rečenici
Predispozicija + socijalne
povratne veze = dobro jezično
funkcioniranje
18
Govor i mišljenje
Piaget:
govor je sredstvo za izražavanje misli
Jezični determinizam:
jezik određuje način gledanja na svijet i razmišljanja o njemu
Vigotski- Senzomotorički i rani predoperacionalni stupanj: govor i misao razvijaju se neovisno
Malo dijete misli, ali misao ne pretače u jezik - rano djetinjstvo: govor je sredstvo komuniciranja (potrebe, osjećaji), a ne razmišljanja
- operacionalni stupanj: misli izražne govorom (kvalitativne promjene u kognitivnim strukturama – metakognicija, logičko razmišljanje, primjena strategija učenja, rješavanje problema)
19
Učenje i ličnost
Ličnost:Jedinstvena i relativno trajna organizacija čovjekovih kognitivnih i konativnih osobina koja svim njegovim oblicima ponašanja i djelovanja daje zasebno i prepoznatljivo obilježje
Dispozicija + utjecaji iz okoline + aktivitet
Školski utjecaji učenje
20
Konativne osobine
Temperament
Karakter
Moralno rasuđivanje
Prosocijalno ponašanje
Samopoimanje
Motivacija
21
TemperamentKonstitucijski uvjetovan tipičan način čovjekovog emotivnog reagiranja
Hipokrat-Galenova klasifikacija:Kolerik
Sangvinik
Flegmatik
Melankolik
Pavlovljeva klasifikacija:Neobuzdan
Živahan
Miran i slab
S obzirom na tjelesni sok
Na temelju izmjenjivanja i uspostavljanja dva procesa:
Podraživanje (stimulacija)
Kočenje (inhibicija)
22
Temperament – Jungova tipologija
Ekstravertiranost
Otvorenost ponašanja Spremnost na akciju Lako uspostavlja kontakte,
Komunikativnost Realistično ponašanje,
ne pretjerano osjetljiva na kritiku
Interes je na vanjskoj okolini
Introvertiranost
Promišljenost, povučenost, okrenutost prema sebi
Suzdržljivost na izražavanje emocija, osjetljivost na kritiku
Obuzeta vlastitim mislima i doživljajima
23
Temperament -Rotova podjelaI. Aktivnosti1. Samopouzdanost – nesigurnost2. živost-tromost3. Promišljenost – impulzivnost4. Suzdržanost – nesuzdržanost5. Objektivan odnos - preosjetljivost
II. Emotivno ponašanje1. Vedrina – potištenost2. Emotivna zrelost – e.nezrelost3. Emotivna stabilnost – e.
nestabilnost4. Trajnija raspoloženja – naglo
mijenjanje raspoloženja
5. Uravnoteženost - egocentričnost
III. Ponašanje prema drugima:
1. Sigurnost – plašljivost
2. Samostalnost – oslanjanje na druge
3. Socijalna inicijativa – pasivnost
4. Prijateljski odnos – neprijateljski odnos
5. Tolerantnost - kritizerstvo
I još:
- Osobni tempo
- sugestibilnost
Stečeni tj. naučeni oblici klasičnim ili instrumentalnim uvjetovanjem ili navikavanjem
24
Temperament - Eysenck
1. Ekstraverzija – introverzija2. Neuroticizam – emotivna stabilnost
- Neurotični ekstravert- Emotivno stabilan ekstravert- Neurotični introvert- Emotivno stabilni introvert
3. Psihoticizam
25
26
Temperament djece – Thomas i Chess
1. Teško dijete
2. Prosječno dijete
3. Usporeno dijete
Burne i negativne reakcije na nove situacije
Teško prilagođavanje
Neregularnost u navikama
Brzo prilagodba
Pozitivne emotivne ekspresije i raspoloženja,
regularnost navika
Postupno se “emotivno” zagrijava
Oklijevajući pristup novim situacijama, ali bez snažnih emotivnih
reakcija
Bez prisile, nova iskustva prihvaća na pozitivan
način
27
Temperament se formira između 6 i 12 godine
konzistencija u interakciji organizam – okolina
Potrebno razumijevanje od strane odraslih
Povezanost između neadaptabilnog temperamenta (usporeni tip) i niskog školskog postignuća
Ali ne i inteligencije
očekivanja nastavnika
Voditi računa o djetetovim dostignućima
Uvažavanje razlika u temperamentu
28
Karakter
Tipične osobine neke osobe
Voljno-motivacijske osobine (upornost, odlučnost, dosljednost)
Etičko-moralna načela ponašanja (poštenje, sebičnost, nesebičnost, skromnost, savjesnost) – pridržavanje-nepridržavanje društvenih normi
Guilford: potreba za slobodom, p. za oslanjanjem na samoga sebe, p. za konformiranjem
Konzistentnost (ustrajnost, postojanost)
29
Razvoj moralnog rasuđivanja:Piagetova teorija
Moralna dilemaJednom davno bila su dva mala dječaka, Augustus i Julijan. Augustus je jednog dana primijetio kako je očeva tintarnica prazna i odlučio je pomoći ocu da je napuni. No otvarajući bocu, prolio je tintu i napravio mrlju na stolnjaku. Julian se igrao tintarnicom svog oca i napravio malu mrlju na stolnjaku. Koji je od dva dječaka bio zločestiji i zašto?
2 faze razvoja
Heteronomna moralnost- Predoperacijska faza kognitivnog razvoja- vidi dileme kao “crno –bijele”/ “kriv – nedužan”- prosuđivanje na temelju posljedica (“veća mrlja”), kazne kaoja slijedi- osjećaj obaveze poštivanja pravila jer su ona nepromjenjiva
Autonomna moralnost-Uživljavanje u tuđu ulogu, vidjeti stajalište druge osobe- prosuđivanje prema namjeri aktera- razumiju da se pravila mogu mjenjati- uvažavaju tuđa i vlastita mišljenja- kazna primjerena pčinjenom djelu, ali i da nema kazne za neka loša djela
30
Razvoj moralnog rasuđivanja:Kolbergova teorija
Moralna dilema
Jednoj ženi prijeti smrt od raka. Može je spasiti lijek koji je nedavno izumio jedan farmaceut u njezinom gradu. Farmaceut naplaćuje taj lijek 2000$ što je deset puta više od troškova izrade lijeka. Muž bolesne žene, Hainz, obišao je sve poznanike kako bi prikupio novce ali je uspio prikupiti samo polovicu potrebnog iznosa. Hainz je rekao farmaceutu da će njegova žena umrijeti i zamolio ga da mu proda lijek jeftinije ili da mu omogući da ostatak plati naknadno. No faramceut je rekao “Ne”. Sav očajan Hainz je provalio u apoteku i ukrao lijek za svoju ženu.
Je li to trebao napraviti? Da/ne, obrazložiti
31
Razvoj moralnog rasuđivanja:Kolbergova teorijaPredkonvencionalna faza 4 – 10 god.
Konvencionalna faza
10 -13 god.
Postkonvencionalna faza od 13 god.
Prvi stupanj Drugi stupanj
Treći stupanj Četvrti stupanj
Peti stupanj Šesti stupanj
- Fizičke karakteristike posljedica - poštuju se zahtjevi autoritea zbog nagrade ili kazne
- Moralnost kroz vlastite potrebe ili ciljeve- svijest da i drugi imaju svoj interes- uviđaju važnost pravednosti i uzajamnosti- poštivanje pravila s obzirom na što dobiju za uzvrat
- Prihvaćaju uzajamnost- Pokazuju brigu za dobrobit drugih- Dobar odnos važniji od interesa- postupcima žele dobiti odobravanje drugih
- Pravila se odnose na sve ljude i društvo- djelovanje u skladu sa zajedničkim ciljevima- poštovanje zakona
Apstraktni principi
Razlikovanje moralnosti od zakona
-Uvažavanje volje većine i dobrobit zajednice- poštivanje različitosti ideja i vrijednosti- zakoni služe za zaštitu ljudskih prava
- Univerzlni principi moralnosti kojivažniji su od zakona
32
Prosocijalno ponašanje
Darivanje u karitativne svrhe
Suradnja s drugima i pomoć osobama u nevolji
Suosjećanje, dijeljenje, žrtvovanje, spašavanje i sl.
Pozitivne posljedice za druge
Moralna uvjerenja
empatija
33
P.p. - u svezi sa razvojem kognicija, soc. prespektive, moralnog rasuđivanja i motivacije
Na najnižim stupnjevima moralnog razvoja djeca
pomažu zbog konkretne, definirane nagrade ili kao
odgovor na zahtjev, prijetnju ili zapovijed autoriteta
Na trećem stupnju djeca samovoljno započinju
pružati pomoć drugima. Ali zbog nagrada
Četvrti stupanj – normativna motivacija
Peti stupanj – norma reciprociteta
Šesti stupanj – altruistična motivacija
34
Socijalni i emocionalni razvojPredškolska dob (do 6 god)
Širenje socijalne mreže
Igra s vršnjacima za učenje suradnje i rješavanje konflikata, i prevladavanje i egocentrizma (shvaćanje da drugi imaju različita razmišljanja, osjećaje, gledišta te uočavanje učinka svog ponašanja)
Uči se prosocijalno ponašanje
- odnos s roditeljima temeljen na toplini i brizi, ali i posljedicama ponašanja
- očekivanja ostalih odraslih da dijete brine za druge, ukazuju na druge oblike ponašanja i ne prihvaćaju agresivnost
35
Socijalni i emocionalni razvoj:Srednje djetinjstvo (6 -12 god)
Roditelji su djetetu model za ponašanje i za stavoveSve veći utjecaj vršnjaka
Niži razredi: prijateljstva površna i usmjerena na zajedničke interese i aktivnosti – grupe istog spola
Od šestog raz: mješovite grupe – uspoređivanje sposobnosti i vještina; razmjena stavova i mišljenja
- prijateljstva postaju stabilnija, temelje se na brizi,
lojalnosti, podršci, primanju i davanju - neprihvaćenost može imati negativne posljedice
(napuštanje škole, delikventno ponašanje, ali i na prosocijalno ponašanje, empatiju i razriješavanje sukoba)
36
Samopoimanje
ZNANJE O SEBI
- Opis sebe (dob, spol, boja kose, ...)
- Gordon: Tko sam ja?
- društvene osobine
- osobniji podaci
OČEKIVANJA OD SEBE
-Što bismo mogli biti?
- Što očekujemo od samih sebe?
- idealno ja (koje osobine bih htjela imati? Nade i želje)
- očekivano ja (koje osobine bih htjela imati? – povezane sa dužnostima, obavezm, odgovornostima)
VREDNOVANJE SEBE
- Usporedba onog što jesmo sa očekivanjima
-Pozitivan ili negativan ishod
- samopoštovanje
- nisko ili visoko
37
Slika poimanja kod učenika
OPĆE SAMOPOIMANJE
AKADEMSKO SAMOPOIMANJE
SOCIJALNO SAMOPOIMANJE
EMOCIONALNO SAMOPOIMANJE
TJELESNO SAMOPOIMANJE
Ma
terin
ji je
zik
P
ovi
jest
Ma
tem
atik
a
Prir
od
ne
zn
an
ost
i
vršn
jaci
Zn
ača
jni d
rug
i
Po
jed
ina
čna
e
mo
cio
na
lna
sta
nja
Tje
lesn
e
spo
sob
no
sti
Tje
lesn
i izg
led
38
Samopoštovanje
Subjektivna kategorija
Osobna procjena sebe ne mora uvijek imati veze sa objektivnim kriterijima
Samopoštovanje vezano za svaki specifični dio samopoimanja
Predškolska dob
s. Vezano za tjelesne i materijalne osobine
- veličina, spol, stvari koje posjeduju
- s. Nije povezano sa objektivnim postignućem
Školska dob
- Usporedba sa vršnjacima
- s. Vezano za inteligenciju i ljubaznost
- promjena u razvoju akademskog samopoimanja
U školi su afektivna i socijalna komponenta zanemarene i vrednuje se samo kognitivni aspekt obrazovnja
– loš školski uspjeh = loša opća vrijednost učenika
39
Posljedice niskog samopoštovanja
Manje prihvaćanje odgovornosti za školski uspjeh: uspjeh i
neuspjeh pripisani sreći
Lakše popuštanje pritiscima vršnjaka: ne vjeruju u sebe i svoje
mišljenje
Odustanu od zadatka prije nego ga pokušaju rješiti
Vezano za školsko i obiteljsko samopoštovanje (procjena učenika
kako ga roditelji vide)--- rizik za delikventno ponašanje
Neki emocionalni i motivacijski problemi: depresivnost, anksioznost,
neki oblici ovisnosti
40
Kako razvijati visoko samopoštovanje?
- Prihvaćanje učenika: svi su vrijedni
- Postoje različite sposobnosti i vještine: sve mogu biti put k
uspjehu
- Izbjegavanje natjecateljskih aktivnosti
- Ne kritizirati osobine već ponašanje
- Fleksibilno grupiranje prema sposobnostima
41
Socijalni razvojAdolescencija
Samootvaranje, bliskost, lojalnost i podrška prema
prijateljima
Vršnjaci su izvor ideja, vrijednosti, druženja, zabave
Važnost prihvaćanja u grupi za prosocijalno ponašanje,
uspjeh u školi, socijalne vještine
42
Emocionalni razvojAdolescencija
Razvoj identiteta: nezavisnost, izbor zanimanja, seksualna prilagodba, odnosi sa vršnjacima
Krize identiteta
Difuzija identiteta
Nema jasnog izbora, zbunjenost jer je teško donijeti odluku, jer nisu dovoljno zreli
Zaključivanje identiteta
Nisu doživjeli krizu, već su formirali identitet na roditeljskim željama
Mirovanje identiteta
Ekperimentiranje sa izborima ali nema još definitivne odluke; prava kriza identiteta
Ostvarenje identiteta
odluka o svom profesionalnom i ideološkom pravcu života donesena na slobodan i nezavisan način
43
Eriksonova teorija psihosocijalnog razvoja
Razvoj temeljen na bazičnim potrebama, izazovima odnosno krizama:
povjerenje- nepovjerenje (0-1 god)
autonomija-strah i sumnja (1-3 god)
inicijativa-krivnja (3-6 god)
marljivost-inferiornost (6-12 god)
identitet-konfuzija identiteta (12-18 god)
intimnost-izolacija (18-25 god)
generativnost-stagnacija (25-65 god)
integritet-očaj (iznad 65 god)
44
Inicijativa – krivnja (3-6 god)
Interes za istraživanjem svojih sposobnosti i proširivanje iskustvaZanimanje za svijet izvan obitelji: važna je roditeljska podrška
Ako djetetove inicijative rezultiraju neuspjehom ili kaznom tada dijete može postati zakočeno, anksiozno ili osjećati krivnju
45
Marljivost-inferiornost (6-12 god)
Suočavanje sa zahtjevima škole:
- Naučiti surađivati, slagati se i igrati se s vršnjacima
- svladati školske zadatke
ako dijete ne udovolji zahtjevima razvija se osjećaj manje vrijednosti i nisko samopoštovanje
46
Kako pomoći učeniku
Poticanje na istraživanje, inicijativu, pitanja
Usmjeriti ih na osobni napredak i razvoj sposobnosti
Realno sagledavanje školskog uspjeha: suočavanje i podrška
Uvjeravanje da mogu naučiti: pomoći im postaviti ciljeve i pratiti njihov napredak i poteškoće
Ne ulaziti u otvorenu borbu moći sa učenicima koji iskazuju bunt prema autoritetu
47
Individualne razlike u osobinama ličnosti
Anksioznost
- strah od neuspjeha
- ispitna anksioznost
Ekstravertiranost-introvertiranost
Nestrukturirano učenje
Učenje u grupi kroz različite aktivnosti
Strukturirano učenje
Učenje u miru
Suočavanje sa stresom zbog loše ocjene
- usmjereno na rješavanje problema: preuzimanje odgovornosti socijalna podrška, traženje pomoći od roditelja (unutrašnji lokus kontrole, viša motivacija za postignućem, bolji školski uspjeh)
- smanjenje neugodnih emocija: izražavanje ljutnje, traženje utjehe, zaboravljanje, bavljenje drugim aktivnostima