Učenici s PSA (poremećaj iz spektra autizma) u redovnoj školi – prilagodba sadržaja,

metode rada i izrada didakte

Sanja Barić Centar za autizam Rijeka

Webinar – 4. veljače 2020.

Kad podučavamo druge, učimo i sami.

Seneka

Zašto odabir ove teme?

Pojavnost PSAZakonodavni okvir

školovanja učenika s PSA

Specifični načini učenja učenika s PSA

Podrške učenicima s PSA

Podrška učiteljima

1 : 59 rođene djece15% više nego 2012.

4 : 1 više dječaka nego djevojčica1 dječak na 37 rođenih dječaka

1 djevojčica na 151 rođenih djevojčica

Autism Speaks, 2017.

Pojavnost (prevalencija) PSA

Zakonodavni okvir obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju

Međunarodni dokumenti: 1. UN – konvencija o pravima osoba s invaliditetom (2006.)2. Akcijski plan Vijeća Europe za promicanje prava i potpunog sudjelovanja u društvu osoba s invaliditetom: poboljšanje kvalitete života osoba s invaliditetom u Europi (2006. 2015.)

Strateški dokumenti:1. Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije (NN, br. 124/14)2. Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (MZOŠ/11)3. Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. (NN, br. 63/07)

Nacionalni dokumenti:1. Ustav RH (NN, br. 85/10 – pročišćeni tekst)2. Zakon o potvrđivanju Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i fakultativnog protokola uz konvenciju o pravima osoba s invaliditetom (NN, br. 6/07, 5/08)3.Zakon o suzbijanju diskriminacije (NN, br. 112/12)4. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi

(NN, br. 152/145. Pravilnik o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, učenika te sastavu stručnih povjerenstava (NN, br. 67/14)6. Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (NN, br. 24/15)…

UN – konvencija o pravima osoba s invaliditetom

čl.5.…Da bi promicale jednakost i ukinule diskriminaciju, države stranke će poduzeti sve primjerene korake radi osiguranja provedbe razumne prilagodbe.čl. 7.U svim aktivnostima koje se odnose na djecu s teškoćama u razvoju prvenstveni će značaj biti pridan najboljim interesima djetetačl. 24.a) da osobe s invaliditetom ne budu isključene iz općeg obrazovnog sustava na osnovi svojeg invaliditeta, te da djeca s teškoćama u razvoju ne budu isključena iz besplatnog osnovnog ili srednjeg obrazovanja na osnovi teškoće u razvoju,b) da osobe s invaliditetom mogu imati pristup uključujućem, kvalitetnom i besplatnom osnovnom obrazovanju i srednjem obrazovanju, na ravnopravnoj osnovi s drugima, u zajednicama u kojima živec) razumnu prilagodbu individualnim potrebama

Ustav RH

čl. 66.Obrazovanje je u RH svakomu dostupno, pod jednakim uvjetima, u skladu s njegovim sposobnostima.

Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije

- načelo inkluzivnog obrazovanja (podrazumijeva uvažavanje različitosti svakog djeteta te prilagodbu škola i obrazovnog sustavadjetetu/učeniku u svrhu omogućavanja sudjelovanja učenika u svakodnevnom životu škole i lokalne zajednice-uklanjanje arhitektonskih ili društvenih prepreka u okruženju u kojem živi- načelo individualnog pristupa svakom učeniku s teškoćama (obrazovni sustav treba biti usmjeren na razvoj individualnih sposobnosti,

mogućnosti, potreba interesa učenika)

Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi1. nova podjela učenika s teškoćama2. prioritet: - inkluzivno obrazovanje i- razumna prilagodba:- potpora pomoćnika u nastavi i stručnog komunikacijskog posrednika te- škole bez prostornih prepreka

Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju

Programska potporaČl. 3.1) Programska potpora obuhvaća različite vrste primjerenih programa odgoja i obrazovanja, dodatne odgojno –obrazovne i rehabilitacijske programe te privremene oblike odgoja i obrazovanja koji se provode u školama i drugim javnim ustanovama koje provode djelatnost odgoja i obrazovanja…3) Primjereni program odgoja i obrazovanja je nastavni plan i program i/ili kurikulum koji omogućava odgojno-obrazovno napredovanje učenika poštujući specifičnosti njegove utvrđene teškoće, specifičnosti njegova funkcioniranja i njegove odgojno-obrazovne potrebe4) Primjereni programi odgoja i obrazovanja učenika su:- redoviti program uz individualizirane postupke,- redoviti program uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke,- posebni program uz individualizirane postupke- posebni programi uz stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada uz individualizirane postupke5) Primjereni programi odgoja i obrazovanja ostvaruju se u:- redovitom razrednom odjelu- dijelom u redovitom, a dijelom u posebnom razrednom odjelu,- posebnom razrednom odjelu,- odgojno-obrazovnoj skupini

Integracija – inkluzija

Integracija djece s teškoćama podrazumijeva „ubacivanje” djece u postojeći sustav obrazovanja, bez prilagođavanja sustava njihovim posebnim obrazovnim potrebama. Integrativni pristup zahtijeva od djeteta da se promijeni i prilagodi školi kako bi se uklopilo u školsku sredinu, pri čemu se naglasak stavlja na školsko postignuće, odnosno uspjeh u realizaciji nastavnog plana i programa koji je u centru nastavnog procesa.

Inkluzija predstavlja filozofiju zasnovanu na uvjerenju da svaki čovjek ima jednaka prava i mogućnosti bez obzira na individualne razlike, odnosno da je svaka osoba poštivana i prihvaćena kao ljudsko biće. U inkluzivnom obrazovanju sva su djeca različita, a škola i obrazovni sustav trebaju biti prilagođeni kako bi mogli odgovoriti potrebama svih učenika – kako onih koji imaju teškoće u razvoju, tako i onih koji ih nemaju. To je obrazovni sustav otvoren za svu djecu , usmjeren, ne na njihove uočljive slabosti, već na razvoj individualnih potencijala koje djeca donose u školu, s posebnim naglaskom na njihovu mogućnost sudjelovanja u svakodnevnom životu škole i lokalne zajednice, kao i uklanjanje fizičkih ili društvenih prepreka u okruženju u kojem žive.

Najčešća pitanja učitelja redovnih škola, upućena članovima Mobilnog stručnog tima CZA Rijeka

Koliko "inzistirati" na

usvajanju obrazovnih sadržaja?

Ocjenjivanje: obzirom na doslovno

shvaćanje i nerazumijevanje

apstraktnih pojmova

Kako integrirati učenika s PSA u grupni rad ili rad

u paru?

Koje stvari u odnosu učitelj-

učenik s PSA treba izbjegavati?

Koji je najbolji način provjere

znanja kod učenika s PSA?

Odmor i slobodno vrijeme: koliko i kada?

Što učiniti kada učenik s PSA "ima

ispade bijesa" - koje je najbolje rješenje?

Kakav odnos je poželjan

(učitelj-učenik)?

Što ponajviše učeniku s PSA

privlači i zadržava

pažnju? i sl.

Obveze učitelj-asistent

Izbor metoda i didakte

Poremećaj iz spektra autizma (F84.0)

A. Perzistentni deficiti u socijalnoj komunikaciji i socijalnoj interakciji u višestrukim kontekstima koji se očituju u sljedećim obilježjima, sada ili prema anamnezi (primjeri su ilustrativni, a ne iscrpni, vidi tekst):

1. deficiti u socijalno-emocionalnoj uzajamnosti u rasponu, na primjer, od abnormalnog socijalnog pristupanja i izostanka normalne razmjene u konverzaciji do oskudne podjele interesa, osjećaja ili afekta, ili do izostanka započinjanja socijalnih interakcija ili odgovora na njih.

2. deficiti u neverbalnom komunikacijskom ponašanju upotrijebljenom za socijalne interakcije u rasponu, na primjer, od slabo integrirane verbalne i neverbalne komunikacije do abnormalnosti u kontaktu očima i govoru tijela ili deficita u razumijevanju i korištenju gesta, ili do potpunog pomanjkanja facijalnih izražavanja i neverbalne komunikacije.

3. deficiti u uspostavljanju, održavanju i razumijevanju odnosa u rasponu, na primjer, od teškoća prilagođavanja ponašanja kako bi bilo usklađeno s različitim socijalnim kontekstima do teškoća u podjeli imaginativne igre ili u sklapanju prijateljstava, ili do nepostojanja interesa za vršnjake.

B. Ograničeni, repetitivni obrasci ponašanja, interesa i aktivnosti, koji se manifestiraju s najmanje dva od sljedećeg, sada ili prema anamnezi (primjeri su ilustrativni, nisu iscrpni, vidi tekst):

1. stereotipni ili repetitivni motorički pokreti, korištenje predmeta ili govora (jednostavne motoričke stereotipije, redanje igrački ili lupkanje predmeta, eholalija, idiosinkratičke fraze).

2. inzistiranje na istovjetnosti, nefleksibilno priklanjanje rutinama ili ritualizirani obrasci verbalnog ili neverbalnog ponašanja (npr. krajnja uznemirenost na male promjene, teškoće s izmjenama, rigidni obrasci mišljenja, rituali pozdravljanja, potreba da se ide istim putem ili jede ista hrana svaki dan).

3. jako ograničeni, kruti interesi koji su abnormalni po intenzitetu ili fokusu (npr. snažna privrženost neobičnim predmetima ili preokupiranost njima, pretjerano suženi ili perseverativni interesi).

4. hiperreaktivnost ili hiporeaktivnost na senzoričke podražaje ili neobičan interes za senzoričke aspekte okoline (npr. očita indiferentnost na bol/temperaturu, neugodna reakcija na specifične zvukove ili konzistenciju, pretjerano njušenje ili diranje predmeta, vidna fascinacija svjetlima ili pokretom).

C. Simptomi moraju biti prisutni u ranom razvojnom periodu (ali ne moraju postati potpuno očiti sve dok socijalni zahtjevi ne nadmaše ograničene sposobnosti ili mogu biti prikriveni naučenim strategijama u kasnijem životu).

D. Simptomi uzrokuju klinički značajno oštećenje u socijalnom, radnom ili drugim važnim područjima sadašnjeg funkcioniranja.

E. Ove smetnje se ne mogu bolje objasniti intelektualnom onesposobljenošću (intelektualnim razvojnim poremećajem) ili općim razvojnim zaostajanjem. Intelektualna onesposobljenost i poremećaj spektra autizma često se pojavljuju zajedno, a da bi se postavile komorbidne dijagnoze poremećaja iz spektra autizma i intelektualne onesposobljenosti, socijalna komunikacija mora biti ispod očekivane za opću razvojnu razinu.

Što je autizam?

Teškoće u socijalnim odnosima(ne obraćanje pažnje na druge osobe)

Teškoće uspostavljanja kontakta očima

Teškoće u komunikaciji Teškoće u korištenju

mašte u igri pretvaranja

Samo-stimulirajuća (ponavljajuća) ponašanja –njihanje svog tijela, zaokupljenost predmetima

STABLORAZVOJA

REGULACIJA

FUNKCIONALNO - EMOCIONALNORAZVOJNI NIVOI

VIZUALNO FUNKCIONIRANJE

AKADEMSKE VJEŠTINE

EMPATIJA

EMOCIONALNA ŠIRINA

KOMUNIKACIJA

LOGIČKO RAZMIŠLJANJE

ZNATIŽELJA

KREATIVNOST

ORGANIZACIJSKESPOSOBNOSTI

GOVORNA/PISANA EKSPRESIJA

ČITANJE S

RAZUMIJEVANJEM

MATEMATIČKO RAZMIŠLJANJE IZAKLJUČIVANJE

SAMOKONTROLA

SAMOPOŠTOVANJEMORAL

UKLJUČIVANJE

SPOSOBNOSTI DJECE

POTICAJNAOKOLINA

1. ZDRUŽENA PAŽNJA I REGULACIJA

2. ZANIMANJE ZA OKOLINU

3. DVOSMJERNA KOMUNIKACIJA

4. SLOŽENA KOMUNIKACIJA5. KREIRANJE IDEJA6. LOGIČKO RAZMIŠLJANJE

The Learning TreeThe GreenspanFloortime Approach

www.stanleygreenspan.comPripremila: Sanja Barić, Floortime terapeut

Što je autizam?

Poremećaj iz spektra autizma (PSA) je neuro -razvojni poremećaj kojeg karakteriziraju teškoće u socijalnoj komunikaciji, odnosno interakciji te ograničeni i ponavljajući obrasci ponašanja, interesa i aktivnosti. Važno je naglasiti da se radi o razvojnom poremećaju čija se klinička slika u pojedinca tijekom života mijenja, kao i da se radi o spektru poremećaja, odnosno o izrazito heterogenoj kategoriji koja ujedinjuje različite manifestacije i težinu istog poremećaja.

(DSM-5, 2014)

• Klinički pokazatelji sumnje na poremećaj iz spektra autizma su sljedeći (prema Filipek i sur., 2000; New York State Department of Health, 2013):

• dijete ne uspostavlja kontakt očima kad mu se netko obrati,

• dijete ne maše „pa–pa“,• dijete se ne odaziva dosljedno na ime,• dijete ne izvršava jednostavne verbalne naloge

(primjerice, „Daj!“, „Dođi!“, „Sjedni!“ i sl.),• dijete ne govori riječi „mama“ i „tata“ (sa značenjem),• dijete na upit ne pokazuje dijelove tijela (uho, oko,

nos),• dijete ne pokazuje kažiprstom prema predmetima,• dijete ne gleda u smjeru u kojem mu druga osoba

pokazuje kažiprstom

Kako ga prepoznati?

Poremećaj iz spektra autizma (PSA)

Komunikacija

Socijalna interakcija

Neobični obrasci ponašanja

Učenje

Neobični oblici pažnje

Neobične reakcije na senzorni podražaj

Anksioznost

Komunikacija

Teškoće u neverbalnoj komunikaciji

- neprimjereni izrazi lica

- neuobičajena upotreba gesta

-izostanak uspostavljanja kontakta očima

- neobični položaji tijela

Teškoće koje se tiču sistematičnosti razgovora

- teškoće iniciranja komunikacije

- teškoće u primjeni nepisanih pravila

- nesposobnost održavanja konverzacije o određenoj temi

- neprimjereno upadanje u riječ

nefleksibilnost u odnosu na stil razgovora, stereotipan način govorenja

Znatne razlike u usmenom govoru

- neobičan izričaj ili intonacija

- brži ili sporiji tempo od normalnog

- neobičan ritam ili naglasak

- monotona ili pjevna kvaliteta glasa

- ponavljajući oblici govora

Zaostajanje u vještini ekspresivnog govora ili

pomanjkanje te vještine

Eholaličan govor

- izgleda kao besmislen, no može ukazivati na pokušaj uspostavljanja

komunikacije

- ukazuje na sposobnost govorenja i oponašanja

- može poslužiti za komunikativne ili kognitivne potrebe učenika

Ograničen rječnik

- prevladavaju imenice

- često ograničen rječnik u odnosu na zahtjeve ili nedostatan u smislu prilagodbe neke fizičke okoline

- ograničen u socijalnim funkcijama

Sklonost ponavljanja teme, to jest neprekidno raspravljanje o

jednoj temi, uz postojanje poteškoća pri promjeni teme

Socijalna interakcija

Varijablu poteškoća u socijalnim interakcijama trebalo bi odvojiti od varijable emocija. Osobe s autizmom žele emocionalno kontaktirati s drugim ljudima, ali ih u tome ometa složenost socijalne interakcije.

Izvor: Temple Grandin – Thinking in Pictures and Other Reports From My Life WithAutism

Vizualna podrška kod objašnjavanja socijalne situacije

Neobično ponašanje

Ograničeno područje interesa i zaokupljenost nekom

specifičnom zanimljivošću ili predmetom

Nefleksibilan slijed nefunkcionalne rutine

Stereotipne i repetativnemotoričke radnje

Zaokupljenost dijelovima tijela, predmetima ili njegovim

dijelovima u pokretu

Inzistiranje na postojanosti i otpor prema okolini

Neobične reakcije na senzorni podražaj

Učenje

Nedostatno obraćanje pažnje na relevantne upute i informacije i praćenje

višestrukih uputa

Teškoće u receptivnom i ekspresivnom govoru, naročito u odnosu na upotrebu govora

koji se tiče apstraktnih pojmova

Teškoće pri formiranju mišljenja i apstraktnom

zaključivanju

Teškoće u socijalnoj spoznaji, uključujući oštećenja u

sposobnosti usmjeravanja pažnje na druge osobe i

njihove emocije, te u razumijevanju osjećaja drugih

Nesposobnost planiranja, organiziranja i rješavanja

problema

neobični oblici pažnje

neobične reakcije na senzorne podražaje

anksioznost (neprimjereni oblici ponašanja i frustracijski ispadi)

<

Neobični oblici pažnje

teškoće pri usmjeravanju pažnje na relevantne upute ili informacije u svojoj okolini

teškoće u oslobađanju i prebacivanju pažnje s jednog podražaja na drugi – rigidnost i otpornost prema promjeni (perseveracija)

Neobične reakcije na senzorne podražaje

hiposenzitivnost

hipersenzitivnost

sensory seeking child (stalno tražeće dijete)

znanje o različitosti senzornih iskustava predstavlja temeljnu misao koja se tiče razumijevanja ponašanja i planiranja programa za učenike s autizmom

inteligencija

sluh -

auditivni sustav

njuh i okus –

olfaktorni i gustativnisustav

vid –

vizualni sustav

dodir –

taktilni sustav

vestibularni sustav

proprioceptivni sustav

Senzorni sustav

Senzorno procesiranje (senzorna integracija – prema J. Ayres)

Senzorno procesiranje = sposobnost mozga (SŽS) da organizira osjete (podražaje) u organizirano ponašanje (pomaže pojedincu da osjeti doživljeno i da se ponaša u skladu s tim)

70% PSA +poremećaj senzornog procesiranja

Izvor: The Out-of-sync child has funCarol Stock Kranowitz

30% PSA

PSA

teškoće u uspostavljanju i

održavanju odnosa

teškoće u komunicanju

neobični modeli ponašanja,

interesa i aktivnosti

teškoće u razumijevanju

svog i tuđeg osjećajnog

stanja (empatija)

teškoće u motoričkom

planiranju (dispraxia) i

senzornoj modulaciji

(teškoće učenja)

Specifični načini učenja - osobitosti osoba s PSA

Neistine o autizmu • Da osobe s autizmom ne govore• Da osobe s autizmom nikada ne gledaju u oči• Da osobe s autizmom ne mogu učiti• Da osobe s autizmom ne žele prijatelje• Da se osobe s autizmom ne mogu smijati• Da osobe s autizmom ne mogu uživati u životu

Zaključak • autizam nije bolest i ne može se liječiti• autizam je poremećaj , a u novije vrijeme se koristi

termin „stanje” jer je puno osoba koje imaju „normalne” ili iznimne sposobnosti.

• važno je rano prepoznavanje poremećaja, intervencija i tretman

Unatoč vjerovanjima osobe s PSA će vas zamijetiti, pokazat će vam naklonost, nasmijat će vam se i smijati se s vama, te izraziti niz osjećaja i misli, ali je na nama, na našem znanju i sposobnostima da dopremo do njih, s emocijama, dobrim odnosom, velikom ljubavlju, te ih odabranim metodama naučimo da se osjećaju sigurno, sretno, zadovoljno, i uspješno u svojoj okolini.

Osnovni preduvjeti kvalitetnog rada s učenicima s PSA:

edukacija učitelja kvalitetna procjena učenika(senzorne teškoće, razvojni nivo) razumijevanje učenikovog funkcioniranja i individualnih razlika osiguranje okolinskih uvjeta koji ne ugrožavaju učenikovo funkcioniranje rad u prostoru korištenje vizualno-potpomognute komunikacije vjerovanje u snagu emocija i afekata (služiti se gestama, tonom glasa i jezikom tijela da bi se naglasile emocije u onom što se kaže ili čini) poštivanje i iskrenost prema učeniku izbjegavanje komentiranja učenikovog funkcioniranja ispred njega

Metode rada s učenicima s PSA

UčenjePsihološko-obrazovni profil učenika s autizmom razlikuje se od odgojno-obrazovnog profila učenika bez teškoća: nedostatno obraćanje pažnje na važne upute, informacije i praćenjevišestrukih uputa teškoće u receptivnom i ekspresivnom govoru, naročito u odnosu na upotrebu govora koji se tiče izražavanja apstraktnih pojmova teškoće pri formiranju mišljenja i apstraktnom zaključivanju teškoće u socijalnoj spoznaji, uključujući teškoće u sposobnosti usmjeravanja pažnje na druge osobe i njihove emocije, te u razumijevanju osjećaja drugih nesposobnost planiranja, organiziranja i rješavanje problema

Program pozitivnih strategija

1. poučavanje vještinama komuniciranja primjenom odgovarajućeg oblika komunikacije koji ovisi o sposobnostima učenika

2. utvrđivanje svrhe neprilagođenih oblika ponašanja i poučavanje primjerenijim zamjenskim vještinama ili ponašanjima

3. pružanje vizualnih potkrepljenja radi pojašnjavanja uputa i poučavanja novim

koncepcijama i vještinama

ponedjeljak utorak srijeda četvrtak petak subota nedjelja

1. tjelesni

senzorna soba

tjelesni

glina

tjelesni-dvorana

nema škole

nema škole

2. a)pjevanje

b)plesanje

glina

senzorna soba

a)pjevanje

b)plesanje

Tjelesni-dvorana

3. marenda

marenda

marenda

marenda

marenda

4. vježbe za razvoj

senzorike

a)pjevanje

b)plesanje

a)pjevanje

b)plesanje

senzorna soba

pjevanje

5. rad za stolom

rad za stolom

rad za stolom

rad za stolom

senzorna soba

6. ručak

ručak

ručak

ručak

ručak

4. primjena socijalnih priča radi poučavanja u raznim

socijalnim situacijama

ODLAZAK U BOLNICU

JA SUTRA IDEM U BOLNICU .

U REDU JE IĆI U BOLNICU KADA SAM BOLESTAN

.

KADA SAM BOLESTAN NE OSJEĆAM SE DOBRO .

U BOLNICI ĆE ME PREGLEDATI LIJEČNIK . NA MENE ĆE PAZITI

MEDICINSKE SESTRE . VADITI ĆE MI KRV IZ RUKE .

SLUŠATI ĆE KAKO MI KUCA SRCE . MJERITI ĆE MI TLAK NA RUCI .

AKO BUDEM PRESTRAŠEN TREBAM REĆI: „Bojim se!

MOJI MAMA I TATA ĆE BITI SAMNOM U BOLNICI .

OSTATI ĆU SPAVATI U BOLNICI . SVI ĆE SE TRUDITI DA OZDRAVIM

. PITI ĆU LIJEK I DOBITI INJEKCIJE .

KADA OZDRAVIM IĆI ĆU KUĆI . OPET ĆU BITI ZDRAV I SRETAN

.

5. poučavanje prepoznavanja svog trenutnog osjećajnog stanja

i strategija koje će pomoći ispravno reagiranje na njega

6. primjena vizualnog rasporeda za

pripremanje učenika kako za prijelaze

između aktivnosti tako i za svaku moguću

promjenu

7. poučavanje učenika da napravi izbore te predviđanje mogućnosti izbora u okviru rasporeda

8. poduke na razini koja je primjerena učeniku

9. praćenje reakcija učenikana okruženje i prilagođavanje okruženja kako bi se smanjila

vjerojatnost anksioznih reakcija prije njihova očitovanja

10. osnaživanje primjerenih oblika ponašanja poticajima koji za svakog pojedinog učenika imaju posebno značenje

11. poučavanje tehnikama opuštanja

12. postupno smanjivanje poticaja radi osnaživanja samostalnog funkcioniranja učenika

13. Učenik MORA biti uspješan!

Ponašanja učenika s PSA koja se mogu pojaviti u razredu:

IzbjegavanjeSamo-stimulirajuća

ponašanja

Ispadi bijesa (tantrumi) Agresija i auto-agresija

Skriptiranje

(eholalija)

Nelogično, nepovezano izražavanje

nesposobnost osobe da samu sebe

izrazi

teškoće s procesuiranjem senzornih

informacija

strah od nekih izvora senzornog

podraživanja

izražena potreba za predvidljivošću, te

teškoće u svezi s promjenom

teškoće razumijevanja socijalnih

očekivanja

stanja strahovanja zato što ih se ne

razumije

Nekoliko savjeta za prilagodbu sadržaja i izradu nastavnog materijala učeniku s PSA:

Vjerovati da učenik može učiti i naučiti

Procijeniti je li i kolika sadržajna prilagodba

potrebna učeniku

Koristiti vizualno potkrepljenje u svim segmentima izrade

nastavnog materijala

Pojednostaviti sadržaj za učenje

(za neke učenike vrlo konkretno)

Koristiti didaktu u objašnjavanju

nastavnih sadržaja

Istraživati web stranice specijalizirane za osobe

s PSA, tražiti ideje, željeti napraviti više i

bolje

RASPORED SATI

RASPORED SATI

PONEDJELJAK UTORAK SRIJEDA ČETVRTAK PETAK SUBOTA NEDJELJA

1.

8:00-8:45

TJELESNA I ZDRAVSTVENA

KULTURA

HRVATSKI JEZIK

ENGLESKI JEZIK

HRVATSKI JEZIK

HRVATSKI JEZIK

2.

8:50-9:35

HRVATSKI JEZIK

MATEMATIKA

HRVATSKI JEZIK

PRIRODA I DRUŠTVO

TJELESNA I ZDRAVSTVENA

KULTURA

3.

9:45-10:30

ENGLESKI JEZIK

PRIRODA I DRUŠTVO

LIKOVNA KULTURA

MATEMATIKA

MATEMATIKA

4.

10:50-11:35

MATEMATIKA

GLAZBENA KULTURA

SAT RAZREDNOG

ODJELA

DOPUNSKA HRVATSKI

JEZIK

VJERONAUK

5.

11:40-12:25

DOPUNSKA ENGLESKI

JEZIK

TJELESNA I ZDRAVSTVENA

KULTURA

VJERONAUK

HRVATSKI JEZIK

HRVATSKI JEZIK

Djed, deva i David

Naš djed volio je putovati. Jednom davno

bio je u pustinji. Tamo je susreo devu.

Zajedno su tražili riječi koje počinju istim

glasom kao riječ djed i deva. Koje su

riječi mogli naći? (dijete, duga, dječak,

dobar, dan, dobio i druge) Deva je zatim

djedu predložila da traže riječi koje

završavaju glasom d. (led, med, zid, pod)

Igri je došao kraj. Djed je pozdravio devu

i otišao kući, a ti Davide puno vježbaj i

tvoj trud će se svakako isplatiti!

Biti ćeš najbolji čitač!

banana dinosaurus

kompjutor haljina

kamion kolodvor

fatamorgana rukohvat

željeznica malina

radoholičar vukodlak

Hrvatski jezik – vrste riječi

Hrvatski jezik – vrste riječi

Lektira – obrada pjesme

Ratko Zvrko

GRGA ČVARAK

Da upitaš bilo koga

u mom kraju,

Zelengaju:

-Tko sve radi naopačke,

tko iz pračke gađa mačke,

tko preskače preko zida,

tko lastina gnijezda skida,

tko kokoši za rep vuče,

tko se s djecom stalno tuče,

spreman da u svađi plane

ko ugarak?

Odgovor će uvijek biti:

- Grga Čvarak.

Al' da pitaš u mom kraju,

Zelengaju,

isto tako :

- Tko je cijele noći skako

da bolesnoj majci dade

aspirine, limunade,

i da pitaš isto tako?

tko je jako, jako plako

zato što se Mila mala

po koljenu ogrebala

kad je pala

čak u jarak?

Odgovor će uvijek biti

- Grga Čvarak.

Što je takav?

Tko bi znao?

Čas je dobar,

čas je zao,

čas bi svakom srce dao,

a čas bi se s vukom klao,

mršav, tanak ko suharak

- Grga Čvarak.

Kitica ili strofa

Grga Čvarak - ime dječaka, naziv pjesme, naziv knjige

Ratko Zvrko - ime i prezime pjesnika – pjesnik je napisao pjesmu

VLAK U SNIJEGU

Mato Lovrak

Lektira - 3. razred

“Vlak u snijegu” je dječji roman.

Roman = dugačka priča koju piše književnik

Književnik = čovjek koji piše priče ili pjesme

Pisac romana „Vlak u snijegu” je Mato Lovrak.

Mato Lovrak je dječji književnik – pisao je romane za djecu.

Napisao je i roman „Družba Pere Kvržice”.

Ta fotografija korisnika Nepoznat autor: licenca CC BY-SA

Radnja knjige „Vlak u snijegu” = putovanje djece iz Velikog Sela na izlet u veliki grad.

Na povratku se vlak našao zatrpan u snijegu.

Glavni likovi su: Ljuban, Pero, Draga, učitelj i kondukter

Mjesto radnje je Veliko Selo, vlak i grad.

Pouka:Roman „Vlak u snijegu” nam pokazuje kolikoje važno da smo dobri jedan premadrugome, da si pomažemo i da se ne rugamo drugima i govorimo ružne riječi.

Ako smo svi zajedno dobri i radimo lijepe stvari moći ćemo riješiti i najveće probleme.

Zato treba imati prijatelje. Prijatelji si uvijek pomažu.

Sadržaj:

U Velikom Selu živjela su djeca: Ljuban, Draga i Pero.

Bili su posvađani i nisu se družili.

Išli su u seosku školu. Imali su svog učitelja koji je bio jako dobar.

Jednog dana učitelj im je rekao da bi mogli osnovati zadrugu.

Zadruga je grupa ljudi koji si pomažu i svi se druže zajedno.

Trebali su izabrati vođu zadruge. Izabrali su dječaka Ljubana.

Zadruga se zvala „Zadruga Ljubanovac”.

Djeca su se s učiteljem dogovorila da idu na izlet u veliki grad.

Svi su bili sretni zbog izleta.

U grad su putovali vlakom.

Grad je bio jako velik. Puno veći od njihovog sela.

Svi su se čudili velikim kućama.

U gradu su posjetili izložbu, tvornicu čokolade,

tiskaru gdje se tiskaju novine i tvornicu suhomesnatih proizvoda.

Na kraju su išli u kino.

U kinu je učitelju pozlilo i morao je otići u bolnicu.

Djeca su ostala sama. Kući su se morala vratiti bez učitelja.

Učitelj je poslao djeci pismo iz bolnice. U pismu je napisao da svi budu dobri, da se pristojno ponašaju, da se ne svađaju i da slušaju jedan drugoga, a najviše Ljubana, koji je bio vođa.

Kada su krenuli iz grada kući, počeo je padati gust snijeg.

U vlaku su se posvađali Pero i Ljuban.Ljuban je htio da svi zajedno budu prijatelji i podijele hranu jedan s drugim. Pero to nije želio. Htio je hranu samo za sebe. S Perom se složila i djevojčica Draga.

Kondukter Lazić je vidio da se djeca svađaju. Razdvojio ih je.Peru, Dragu i njihovu ekipu je poslao u drugi vagon.

Na pruzi je palo puno snijega. Vlak je zbog snijega morao stati. Nije mogao dalje voziti. Ložač i strojovođa su se pokušali probiti kroz snijeg sa lokomotivom, ali nisu uspjeli. Snijeg je bio previsok.

Ljuban je sa svojim prijateljima krenuo micati snijeg sa pruge. Kada je vidio da jedino zajedno mogu pomoći maknuti snijeg sa pruge, vratio se i Pero. Draga je bila jako bolesna. Ljuban je Dragu smjestio u vagon i jako je pazio na nju. Pokazao se kao pravi prijatelj.Svi zajedno su se jako trudili micati snijeg sa pruge.Na kraju su uspjeli. Vlak je krenuo!Svi su bili jako sretni!Kondukter je bio ponosan na Ljubana i cijelu zadrugu.

Svi su bili jako umorni i legli su spavati.

Vlak sa djecom se sretno vratio u Veliko Selo.Djecu su dočekali roditelji. Djevojčici Dragi je bilo puno bolje.I učitelju je bilo puno bolje.

Na kraju su Ljuban, djevojčica Draga i Pero bili prijatelji. Svima su pokazali da se jedino kada si dobar prema drugima i pravi prijatelj,mogu riješiti veliki problemi.Svi su bili ponosni na djecu i njihovo prijateljstvo!

Kraj

Zadruga = grupa ljudi koji si pomažu i svi se druže

zajedno

Grad = mjesto u kojem živi puno ljudi u kućama, zgradama i neboderima

Selo = mjestu u kojem živi malo ljudi u manjim kućama

Suhomesnati proizvodi = kobasice, pršut, salame, hrenovke...

Tvornica suhomesnatih proizvoda = mjesto gdje ljudi rade kobasice, pršut, salame, hrenovke…

Snijeg = padalina

Vlak = prijevozno sredstvo, sastavljeno od lokomotive i vagona. Vlak vozi po tračnicama.

Lokomotiva = vuče vagone

Vagoni = dio vlaka koje vuče lokomotiva

Tračnice ili pruga = šipke po kojima vozi vlak

Kondukter = čovjek koji naplaćuje karte u prijevoznim sredstvima

Prijateljstvo = kada se ljudi druže zajedno, dobri su jedan prema drugome, pomažu i vole se

Svađa = kada si ljudi govore ružne stvari i viču jedan na drugoga

matematika

matematika

matematika

matematika

matematika

Priroda i društvo

Priroda i društvo – godišnja doba

Priroda i društvo

NAŠA DOMOVINA REPUBLIKA HRVATSKA

SIMBOLI DOMOVINE

Naša domovina zove se Republika Hrvatska.

Simboli domovine su: zastava, grb i himna.

Zastava je trobojnica. Boje na zastavi su crvena, bijela i plava. U sredini je grb.

Grb je u obliku štita, ima 25 crvenih i bijelih polja. Na vrhu je kruna s 5 grbova.

Himna Republike Hrvatske zove se Lijepa naša, domovino.

Pitanja za ponavljanje:

1. Kako se zove domovina u kojoj živiš?

_____________________________________________________________________

2. Nabroji simbole domovine.

_____________________________________________________________________

3. Koje su boje na zastavi i što se nalazi u sredini zastave?

_____________________________________________________________________

_____________________________________________________________________

4. Dopuni rečenice.

Grb je u obliku _____________ i ima 25 ___________________________________.

Na vrhu je ______________________________.

5. Kako se zove himna Republike Hrvatske?

_____________________________________________________________________

Domovina = zemlja ili država u kojoj smo se rodili i kojoj živimo

Moja domovina je REPUBLIKA HRVATSKA.

Hrvatska (sve države) ima zastavu, grb i himnu.

Himna je pjesma i ime joj je „LIJEPA NAŠA”.

stanovništvo - ljudi

teritorij – zemlja , more

vlast - predsjednica, sabor , vlada

zastava grb himna

Država

odnosi s drugim državama

= simboli države

NAŠA DOMOVINA REPUBLIKA HRVATSKA

Pitanja za ponavljanje:

Kako se zove domovina u kojoj živiš? _____________________________________________________________________

Nabroji simbole domovine. _____________________________________________________________________

Koje su boje na zastavi i što se nalazi u sredini zastave? _____________________________________________________________________________

Dopuni rečenice.

Grb je u obliku _____________ i ima 25 ___________________________________.

Na vrhu je ______________________________.

Kako se zove himna Republike Hrvatske? _____________________________________________________________________

Ime i prezime:___________________________________________ Datum;________________________

Odgovori na pitanja:

1. Kako je ime domovine u kojoj živiš?

Ime domovine u kojoj živim je _______________________________________________________ -

2. Nabroji simbole domovine.

Simboli domovine su ___________________________ . __________ . _______________ -

3. Koje su boje na hrvatskoj zastavi?

Na hrvatskoj zastavi su _________________, _________________ i _________________ boja.

4. Što se nalazi u sredini zastave?

U sredini zastave nalazi se: _____________-

5. Kako je naziv himne Republike Hrvatske?

Naziv himne Republike Hrvatske je: ______________________________________________ -

Prilagodba okolinskih uvjeta

samoregulacija

Znaš li da imam autizam?

BUDI SENZIBILAN

Izbjegavaj senzorna

preopterećenja: glasne

zvukove, trepereća

svijetla te nagle vizualne

i okolinske promjene.

BUDI FLEKSIBILAN

Svi su ljudi različiti te ako

nešto odgovara jednoj

osobi to isto ne mora

odgovarati nekom

drugom. Budi spreman

prilagoditi se situaciji.

UPOTREBLJAVAJ VIZUALNA

POMAGALA

Većina osoba s autizmom

lakše shvaća svijet oko sebe

upotrebljavajući vizualna

pomagala i sličice. Koje je

značenje finske riječi koira?

Pomaže li to?

NAĐI MIRAN KUTAK

Prilikom senzornih

preopterećenja djeca s

autizmom imaju potrebu za

tihim, mirnim i sigurnim

mjestom gdje se mogu

skloniti.

BUDI JASAN

Koristi jasan i jednostavan

govor. Reci što misliš. Ne

preuveličavaj te ne

upotrebljavaj metafore i

sarkazam. Predvidi promjene

u rutini. Ova učionica je

svinjac!

Učitelji…

Učitelji mogu utjecati na učenička socijalna iintelektualna iskustva na različite načine:svojim stavovima, vjerovanjima,očekivanjima te ponašanjem u razrednojinterakciji. Da bi bio uspješan u poticanjuučenja, učitelj treba imati pozitivne stavoveo učenju, pozitivna i visoka (prikladna) očekivanja, vjerovati da učenik možeostvariti uspjeh u učenju te i sam bitiuspješan „učenik“. Učitelj poučavanjeprilagođava potrebama, osobinama iinteresima učenika. To znači da birasadržaje i aktivnosti primjerene razvojnojrazini učenika (one koje može riješiti uzmalu pomoć). Uloga je učitelja osiguratipomoć i podršku pri učenju, a ta pomoć ipodrška smanjuju se sve većomsamostalnošću učenika u učenju, dok u konačnici njegovo učenje ne postanesamostalno i samoregulirano. (izvor: Loomen)

…Što bi napravili kada bi postojao način da budemo „normalni” ? Pa kladim se da bi ljudi oko nas, naši roditelji i učitelji, bili presretni i s radošću vikali „Aleluja! Odmah ćemo ih učiniti normalnim!” Godinama i godinama sam i ja strašno želio biti normalan. Živjeti s posebnim potrebama je toliko depresivno i tako

naporno, pa sam zbog toga mislio kako bi bilo najbolje kada bih mogao samo živjeti kao normalna osoba.Ali sada, čak i ako je netko razvio lijekove koji bi izliječili autizam, mogao bih ipak odlučiti ostati ovakav.

Zašto sam počeo razmišljati na taj način?Ukratko, naučio sam da svatko ljudsko biće, sa ili bez invaliditeta, treba nastojati dati sve od sebe i

samom težnjom za srećom ćete i doći do sreće. Za nas, vidite, imati autizam je normalno, tako da ne možemo zapravo znati što vaše „normalno” uopće jest. Ali, tako dugo dok možemo naučiti voljeti sami

sebe, nisam siguran koliko je bitno jesmo li normalni ili autistični.

Ulomak iz knjige „Razlog zbog kojeg skačem”, Naoki Higashida

Hvala!

sanja.baric@yahoo.com