Uloga Crkve u dru„tvu - adventisti.hr · Pozovite razred da predloæi pet izrazitih primjera pada unutar bliæe druπtvene zajednice — od problema u me uljudskim odnosima do upotrebe

PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (3/2016) • 1

Uloga Crkve u druπtvuGaspar F. Colón i May-Ellen M. Colón

Pouke iz Biblije — PriruËnik za uËitelje

Srpanj, kolovoz i rujan 2016.

2 • PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (3/2016)

POUKE IZ BIBLIJE — PriruËnik za uËitelje — 3/2016.

Nakladnik: ZNACI VREMENA, Prilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10000 Zagreb,Hrvatska • Odgovorni urednik: Neven KlaËmer • Urednik: Mario ©ijan •Prijevod: Danijela Grosu • Lektura: Marijan MalaπiÊ • Korektura: Bran-

kica VukmaniÊ • Tiskano u uredu nakladnika

www.znaci-vremena.com • www.adventisti.hr

Sadræaj

1. “Do vremena sveopÊe obnove”

2. Obnavljanje vlasti

3. Pravda i milost u Starom zavjetu (1)

4. Pravda i milost u Starom zavjetu (2)

5. Isusove pouke o misionarskom radu

6. Isus je boravio meu ljudima

7. Isus je æelio dobro ljudima

8. Isus je pokazao suosjeÊanje

9. Isus je sluæio potrebama ljudi

10. Isus je pridobio njihovo povjerenje

11. “Hajdete za mnom”

12. Sluæba u gradovima u posljednje vrijeme

13. ©to Ëiniti dok Ëekamo?


Pouka 1 25. lipnja—2.srpnja 2016.

“Do vremena sveopÊe obnove”

KljuËni tekst: Postanak 1,26.27.

UËenik ÊeZnati: Shvatit Êe da je grijeh pokvario Boæju sliku u ljudskim bi-

Êima, ali da su Njegovi sljedbenici pozvani da pomognu u obnavljanjute slike dok oËekuju konaËnu obnovu koja Êe se dogoditi kada se Isusvrati.

OsjeÊati: Pokazivat Êe viπe suosjeÊanja prema ljudima koji nisudosegnuli Boæji ideal, a manje Êe ih kritizirati.

»initi: Slijedit Êe Kristov primjer ophodeÊi se prema svima s poπto-vanjem, sluæeÊi ljudima u potrebi, radeÊi na obnavljanju Boæjeg obliËjau njima.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Popravljanje πtete

A. Koji su kljuËni aspekti Boæje slike koju je On prigodom stvara-nja podario Adamu i Evi?

B. Navedite primjere o tome πto se dogaa ljudima kada se udaljeod Boæje slike.

C. Koji se tragovi Boæje slike na koju su ljudi stvoreni vide u ljud-skim biÊima?

II. OsjeÊati: Radost obnoveA. Kako reagiramo kada vidimo dokaze propasti prouzroËene gri-

jehom? Je li naπe srce time ganuto? Ili je otvrdnulo?B. Koji utjecaji otupljuju naπu osjetljivost prema ljudskoj slom-

ljenosti? Kakvu ulogu mediji imaju u ovome?

III. »initi: Obnavljanje slikeA. Koje korake trebamo poduzeti da bismo obnovili Boæju sliku u

svojem æivotu?B. ©to znaËi obnoviti Boæju sliku u ljudima? Kako moæemo pomoÊi

u tome?


Saæetak: Bog je stvorio ljudska biÊa sa slobodom izbora, karakte-ristikom koja odraæava Boæju sliku. Naæalost, Adam i Eva su zloupotri-jebili ovaj dar i grijeh je skoro izbrisao Boæju sliku u ljudima. KaoKristovi sljedbenici, pozvani smo da pomognemo da se ova slika obno-vi dok oËekujemo dan kada Êe je On potpuno obnoviti.

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Postanak 1,27.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Posljedice razornog utjecaja gri-jeha mogu se vidjeti svakoga dana u vijestima πirom svijeta: rat, glad,elementarne katastrofe, terorizam itd. Isto tako, doæivljavamo mnogeodraze Boæjeg stvaranja kao πto su ljubav, radost i ljepota prirode. Me-utim, takoer smo svjedoci naruπenih odnosa, otuenih obitelji, siro-maπtva, bolesti i zloËina. Kao adventistiËki krπÊani, radujemo se Isu-sovom povratku kada Êe donijeti iscjeljenje, stvoriti sve novo i obno-viti nas na Boæju sliku (Postanak 1,27).

Samo za uËitelje: Tijekom razgovora o pouci za ovaj tjedan, lakose moæe dogoditi da se poËnete baviti teorijama i opÊim zakljuËcima.Primijenite pouku na svoj æivot navodeÊi praktiËne primjere kako semi kao adventisti moæemo ukljuËiti u obnavljanje Boæjeg obliËja.

Uvodni razgovor: Pozovite razred da razmotri πtetni utjecaj grije-ha. Zamolite Ëlanove razreda da navedu odreene primjere — bez otkri-vanja imena — kojima su bili svjedoci proπli tjedan. To moæe biti prija-telj koji prolazi kroz razvod braka ili kolega s posla Ëije je dijete postalonarkoman.

Nakon nekoliko minuta razgovora o ovim temama, na ploËi ili listupapira u dva stupca upiπite: “Pad” i “Obnova” (ako ne moæete upotrije-biti ova pomoÊna sredstva, samo razgovarajte o tome). Pozovite razredda predloæi pet izrazitih primjera pada unutar bliæe druπtvene zajednice— od problema u meuljudskim odnosima do upotrebe droge i kaznenihdjela. Kada razred navede pet primjera, upiπite ih u stupac “Pad”. Zatimzamolite razred da navede praktiËne primjere kako crkva moæe prido-nijeti u iscjeljenju i obnovi u pet navedenih podruËja. Upiπite prijedlogeispod naslova “Obnova”. Zatim pozovite Ëlanove da posvete nekolikotrenutaka molitvi za svaki od pet navedenih primjera pada i priliku imudrost da kao crkva primijene predloæena rjeπenja u ovim podruËjima.

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Bog radi na obnovi ljudskih biÊa vraÊajuÊi im

svrhu i poloæaj zbog kojih ih je stvorio. Ovaj proces obnove poËinjesada, ali Êe konaËno biti zavrπen prilikom Isusovog povratka. Do tada


On poziva svakoga od nas da Mu se pridruæi u sluæbi obnove propalogsvijeta. Pobrinite se da u razgovoru u razredu prouËite praktiËne kora-ke koje moæemo poduzeti da bismo bili dio ove obnove.

Biblijski komentarI. Iscjeljivanje palog svijeta

(Prisjetite se u razredu tekstova iz Postanka 1,26.27; 9,6.7.)Bog je stvorio ovaj svijet iz neizmjernih visina i dubina svoje ljubavi

i savrπenstva. Stalno iznova tijekom stvaranja objavljivao je da je Nje-gov stvaralaËki rad dobar (Postanak 1,4.10.12.18.21.25.31). Na vrhuncustvaranja Bog je stvorio ljudska biÊa kao muπko i æensko, “na svojusliku” (Postanak 1,27). Kada ih je stvorio, blagoslovio ih je (Postanak5,2).

Moæemo samo zamisliti kakav bi ovaj svijet bio da su Adam i Eva,tek stvoreni i blagoslovljeni, posluπali Boga i da nisu jeli sa zabranjenogstabla. Umjesto toga, u Postanku od 3. do 6. poglavlja Biblija jasnoprikazuje da su Boæja veliËanstvena i savrπena djela stvaranja potpunouniπtena. Adam i Eva nisu posluπali Boga (Postanak 3,6.7), a Kajinubija brata Abela (Postanak 4,8), πto pokreÊe druga ubojstva (Posta-nak 4,23.24). Ljudi umjesto radosti doæivljavaju muku u svakidaπnjemradu (Postanak 5,29).

Bog vidi “kako je Ëovjekova pokvarenost na zemlji velika” (Postanak6,5). Zbog sve veÊeg nevaljalstva i Ëinjenice da su Njegova djela stvara-nja sada uniπtena, Bog se “pokaja” i “u svom srcu raæalosti” (Postanak6,6). Upravo tamo, na poËetku ovozemaljske povijesti, vidimo Boga kojivoli i brine se o svojim stvorenjima, i duboko je zabrinut πto su seona odvojila od Njega. U svojoj boli, Bog odluËuje zapoËeti novi svijetslanjem potopa koji Êe sve oËistiti.

Unutar ovog konteksta pojavljivanja tla nakon potopa — najveÊekatastrofe u ranoj povijesti Zemlje — Bog je naËinio Savez s Noom injegovom obitelji (Postanak 9,11). Ovaj kontekst je kljuËan zato πtoBog govori Noi i njegovoj obitelji da u ovom nanovo stvorenom svijetumoraju postojati vaæna pravila ponaπanja. Oni viπe ne trebaju æivjetikao slomljeni, veÊ kao cjeloviti ljudi. Da bi ovo naglasio, koristi sepotpuno istim rijeËima koje je upotrijebio prigodom stvaranja svijeta ipodsjeÊa ih da su stvoreni na Boæju sliku (Postanak 9,6).

U ponovnom stvaranju oni trebaju æivjeti kao ljudi koji su stvorenina tu sliku. Kao prvo, trebaju se ophoditi prema ljudskom æivotu snajdubljim poπtovanjem i ne smiju prolijevati ljudsku krv (Postanak9,6). Slomljeni ljudi ubijaju, dok ljudi koji æive na Boæju sliku trebajuËiniti djela ljubavi, iscjeljenja i obnove. Drugo, On im govori da raaju


djecu (Postanak 9,7), πto pokazuje da ljudska biÊa stvorena na Boæjusliku mogu stvarati æivot kao On.

Razmislite: Porazgovarajte u razredu o temi obnove u Bibliji. KojikljuËni biblijski tekstovi naglaπavaju ovu temu?

1. Koje posebne primjere propasti moæemo vidjeti u svojoj crkvenojzajednici? ©to je s ljudima izvan crkve?

2. Pavao govori o tome da nam je dana sluæba pomirenja (2. Korin-Êanima 5,18). Kako se ova sluæba odnosi na obnovu? Kako osobno mo-æemo biti ukljuËeni u obnovu i pomirenje?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Gerald Schroeder, bivπi fiziËar na Institutu za

tehnologiju u Massachusettsu, koji sada æivi i radi u Jeruzalemu, navodibrojne znanstvenike koji priznaju da je svemir fino usklaen.

On navodi izjavu, primjerice, astrofiziËara Michaela Turnera, kojikaæe da je preciznost svemira takva “kao kada bi netko bacio strelicupreko Ëitavog svemira i s druge strane pogodio srediπte mete presjekajednog milimetra.” Steven Weinberg, dobitnik Nobelove nagrade za fi-ziku, tvrdi sljedeÊe: Da bi postojao bilo kakav oblik æivota, energijaprisutna prilikom stvaranja æivota morala bi biti izraæena brojem od120 znamenki. Drugim rijeËima, kada ova snaga, izraæena u “proizvolj-nim jedinicama”, ne bi bila 100000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000, veÊ 100000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000001, ne bi moglo biti nikakvog æivotau svemiru.

Roger Penrose, profesor matematike na Oxfordu, ide Ëak i dalje.On tvrdi da je vjerojatnost da svemir ima potrebnu korisnu energijuprilikom stvaranja 10123 — neshvatljiv broj koji kada se izgovori imamilijun milijardi milijardi milijardi milijardi milijardi milijardi milijardimilijardi milijardi milijardi milijardi milijardi milijardi nula. (http://www.geraldschroeder.com/FineTuning.aspx).

Kao πto je Bog stvorio fizikalne zakone koji odræavaju svemir, takoje uspostavio i moralne zakone po kojima Êe ljudska biÊa funkcionira-ti punim potencijalom. Ako pokuπamo odbaciti fiziku tako πto ÊemoskoËiti s litice — moramo æivjeti s posljedicama. Na isti naËin, kadakrπimo Boæji moralni Zakon, patimo zbog posljedica.

Kao πto nikada ne bismo pokuπali rukovati opremom visoke teh-nologije bez upute za upotrebu, isto je tako vaæno da proËitamo Boæje


upute za upotrebu, Bibliju, koja nam pokazuje kako trebamo æivjeti.Naπ Stvoritelj zna kako Êemo na najbolji naËin pronaÊi istinsku radost,ispunjenje i smisao.

Za razmiπljanje:1. Porazgovarajte u razredu o savrπenoj usklaenosti svemira u

kojem æivimo i kako se ona ne odnosi samo na fiziËki svijet, veÊ i namoralni i duhovni.

2. Pozovite Ëlanove razreda da iz svojeg iskustva navedu primjereo tome kako su razliËite odluke dovele do pozitivnih ili negativnih po-sljedica u njihovom æivotu.

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Obnova uniπtenog svijeta snaæna je tema u

hebrejskoj tradiciji. Izraz tikkun olam, koji znaËi “obnova svijeta”, po-navlja se triput dnevno u molitvi poboænih Æidova. Brojni æidovski uËe-njaci vide ovo kao poziv da rade u korist mira, pravde i izljeËenja.

Naravno, da bi æidovski narod mogao pridonijeti obnovi uniπtenogsvijeta, treba poËeti od svojeg doma. Zato je obitelj i njezino dobro odnajveÊeg znaËenja u hebrejskoj misli.

Aktivnosti: Ovisno o veliËini vaπeg razreda, moæete se podijeliti umanje skupine ili ostati zajedno tijekom ove aktivnosti. Navedite nekepraktiËne korake koje mi kao adventistiËki krπÊani moæemo uËiniti dabismo sudjelovali u obnovi svijeta kada saznamo:

1. da se imigrantska obitelj upravo doselila u naπu ulicu;2. da je vjernik otiπao u rehabilitacijski centar za odvikavanje od

droge;3. da se skupina vjernika sastaje kako bi kritizirala pastora;4. da se naπ grad suoËava s problemom tinejdæerskog vrπnjaËkog

nasilja.


Pouka 2 2.—9. srpnja 2016.

Obnavljanje vlasti

KljuËni tekst: Psalam 8,3-8.

UËenik ÊeZnati: Shvatit Êe koje mjesto ljudska biÊa zauzimaju u Boæjem

stvaranju i koliko je vaæno da damo Bogu mjesto koje Mu kao Stvori-telju i Gospodaru svemira pripada.

OsjeÊati: Ponizit Êe se pred Stvoriteljem i osjetiti odgovornost dase ljubazno i s ljubavlju brine o ljudima i drugim stvorenim biÊima.

»initi: Odraæavat Êe Boæju skrb i upravljanje kada stupa u dodirs drugim ljudima i ostalim djelima stvaranja i brine se o njima.

Smjernice za pouËavanje

I. Znati: Sagledavanje svoje uloge

A. Koja naËela moæemo usvojiti iz naËina na koji Bog vlada nama?Kako moæemo primijeniti ova naËela u naπem odnosu prema drugima iprema prirodi?

B. Koju ulogu sluæba Bogu treba imati u razumijevanju naπe ulogei mjesta u svemiru?

C. Ako Êe Bog jednoga dana uniπtiti i obnoviti Zemlju, zaπto jevaæno kako se sada ophodimo prema prirodi?

II. OsjeÊati: Radost upravljanja

A. Kako na bolji naËin moæemo njegovati poniznost kao stvorenabiÊa? Kako tu poniznost mirimo s Ëinjenicom da smo Boæji sinovi ikÊeri?

B. Kada smo posljednji put izrazili zahvalnost Bogu za Njegovadjela stvaranja?

III. »initi: Odgovornost vlasti

A. Kako moje ponaπanje pokazuje da sam prihvatio odgovornostza brigu o Boæjim djelima stvaranja? Trebam li neπto promijeniti u svo-jem ponaπanju?


B. Kao adventistiËki krπÊani, znamo da trebamo sluæiti Bogu Stvo-ritelju, a ne onome πto je stvoreno. Meutim, koji su “idoli” u mojemæivotu koje uz molitvu trebam ukloniti?

Saæetak: Psalmist nas podsjeÊa koje mjesto zauzimamo u Boæjemstvorenom poretku. Kada pokuπavamo promijeniti taj poredak, sve drugobiva poremeÊeno. Naπ je zadatak da odraæavamo Boæju sliku u naπemophoenju prema drugima i brizi prema Njegovim djelima stvaranja.

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Psalam 8,3-8.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Da bismo na ispravan naËin shva-tili vlast koja nam je dana kao ljudskim biÊima, moramo je promatratiu kontekstu odreenog mjesta koje zauzimamo u svemiru — iznad æivo-tinja, ali podËinjeni Bogu.

Samo za uËitelje: RijeË “vlast” ukazuje na posjedovanje, silu, kon-trolu, ali Ëesto zaboravljamo da ova rijeË takoer ukazuje na upravljanje,brigu i odgovornost. ProuËite πto ova rijeË danas znaËi za nas adventi-ste dok nastojimo ispuniti ono πto Bog traæi od nas.

Uvodni razgovor: U Psalmu 8 David jasno opisuje poredak u sve-miru. Na vrhu se nalazi Bog, vrhovni Vladar, koji ima vlast nad svime:“Jahve, Gospode naπ, divno je ime tvoje po svoj zemlji, veliËanstvomnebo natkriljujeπ!” (Psalam 8,2)

Ispod Boga su aneli — “nebeska biÊa”, a ispod njih su ljudskabiÊa (Psalam 8,4-6). Na kraju, ispod ljudskih biÊa je æivotinjsko carstvo(Psalam 8,7-9). Poredak u svemiru je jasan: Bog je iznad svega, anelisu odmah ispod Njega, zatim slijedimo mi, a ispod nas je æivotinjskocarstvo nad kojim nam je dana vlast.

Tijekom povijesti vidjeli smo primjere ljudi koji su pokuπali promi-jeniti Boæji poredak onako kako odgovara njihovim sklonostima. Nekisu se pokuπali uzdiÊi iznad Boga — πto je dovelo do straπnih posljedi-ca. U novije vrijeme vidimo da se u biotehnologiji Ëine napori da seukloni razlika izmeu ljudi i æivotinja. Ali Biblija nas uËi da smo stvo-reni na “Boæju sliku”. Bez obzira na genetske i fiziËke sliËnosti kojepostoje izmeu nas i æivotinja, Bog je ljudskim biÊima dao posebnuzadaÊu i mjesto u svojem poretku. Vaæan dio naπe uloge jest da sebrinemo o ostalim djelima stvaranja, πto ne znaËi da smo isti kaoæivotinje.


Razmislite:1. Kako se naπe vienje samog sebe moæe izopaËiti ako se poku-

πavamo uzdiÊi iznad Boæjeg poretka stvaranja? S druge strane, kakvesu posljedice kada smatramo da smo na niæem stupnju nego πto jeBoæja namjera? Do kakvih posljedica moæe doÊi zbog oba naËina iskriv-ljavanja stvarnosti?

2. Kako pravo razumijevanje naπeg poloæaja u Boæjem poretku utje-Ëe na naπ odnos prema drugim ljudima?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: U danaπnjoj pouci usmjerite se na praktiËne

aspekte upotrebe vlasti. Kako se ova Bogom dana odgovornost pokazujeu naπem svakidaπnjem æivotu i donoπenju odluka? Kako nepravilnorazumijevanje “vlasti” moæe izopaËiti naπe miπljenje?

Biblijski komentarI. Neka Bog ima vlast

(Prisjetite se u razredu teksta u Postanku 1,26-28; 3,1-7.)Mi moæemo biti uspjeπni u upotrebi Bogom dane vlasti samo ako

priznamo granice te vlasti. Nakon πto je Bog stvorio Adama i Evu, daoim je vlast nad æivotinjama. Isto tako, dao im je punu vlast nad Zemljomi slobodu da jedu sve πto im se svia u vrtu — voÊe, oraπaste plodovei æitarice — osim ploda sa stabla spoznaje dobra i zla. Ali zmija im jerekla da Bog ograniËava njihovu moÊ. To je prvi zabiljeæeni primjerprijevare u kojoj se istina izokreÊe da bi se prenio pogreπan ili nepot-pun dojam. Stvarno se prikazuje nestvarnim, a nestvarno stvarnim.

Zmija koja govori, “najlukavija” od svih biÊa koja je Bog stvorio(Postanak 3,1), izvrÊe Boæji nalog. Ona izraæava nevjerovanje da bi Bognaloæio Adamu i Evi da ne jedu sa svakog stabla u vrtu. “Zar vam jeBog rekao da ne smijete jesti ni s jednog drveta u vrtu?” (Postanak 3,1)

Eva odgovara: “Plodove sa stabala u vrtu smijemo jesti. Samo zaplod stabla πto je nasred vrta rekao je Bog: ‘Da Ga niste jeli! I nedirajte u nj, da ne umrete!’” (Postanak 3,2.3)

Zmija joj odmah proturjeËi: “Ne, neÊete umrijeti!” (Postanak 3,4)Eva je povjerovala. Ne samo da je zmijina laæ bila privlaËna — “postatÊeπ mudrija” — veÊ je i rod bio “dobar za jelo” i bilo ga je “milinagledati” (Postanak 3,6). Otada se ljudi suoËavaju s razliËitim privlaË-nim “rodovima” koji obeÊavaju mnogo — s mudroπÊu, mirom, moÊi,sreÊom, zdravljem, zadovoljstvom, ispunjenoπÊu. Meutim, ovo obeÊa-nje je prazno, nije stvarno. Pravu ispunjenost doæivljavamo samo kadashvatimo da Bog ima potpunu vlast nad svime i da je naπe pravo da


vladamo Zemljom vjerodostojno samo u onoj mjeri u kojoj priznajemoda je On Vladar nad svim.

II. Vlast nad drugima(Prisjetite se teksta u Psalmu 8,4-9; Marku 10,35-45.)Psalmist jasno istiËe Bogom odreeni poredak u svemiru (Psalam

8,4-9). Grijeh naruπava taj poredak i navodi ljudska biÊa na nedoliËnoponaπanje. Primjer moæemo vidjeti u ovozemaljskoj ambiciji Jakova iIvana, “sinova groma”. Nezadovoljni od Boga danom vlaπÊu nad priro-dom, oni æele vlast nad drugim ljudskim biÊima. GledajuÊi u buduÊnost,pitaju Isusa: “Daj nam ... da sjednemo jedan tebi s desne, a drugi slijeve strane u slavi tvojoj!” (Marko 10,37) Oni nisu traæili taj poloæajda bi bili uspjeπniji sluge. Bestidno su traæili mjesto Ëasti i ugleda uovozemaljskom kraljevstvu koje su mislili da Êe Isus uspostaviti.

Isus se sigurno po tko zna koji put zapitao je li netko od NjegovihuËenika sluπao πto im je govorio. Stvar se, naravno, pogorπala kada suostali uËenici saznali πto su Jakov i Ivan traæili.

Ljubazno, ali neposredno, Isus im je rekao da ne govore kao uËe-nici, veÊ kao svjetovni ljudi koji æude za moÊi. Ovakvu molbu Isus bioËekivao od politiËara — vladara i visokih dostojanstvenika — ali neod svojih uËenika. Prema Isusovim rijeËima, veliËina ne dolazi od moÊii vlasti nad drugima. Jakov i Ivan morali su nauËiti da On nije zainte-resiran za ovozemaljsko kraljevstvo i vrijednosti koje u njemu vladaju.Njega nije zanimala slava, bogatstvo i moÊ. Ako Njegovi uËenici æelebiti istinski veliki, trebaju se poniziti kao sluge i robovi. Isus, Stvoriteljsvemira, nije doπao na Zemlju da Mu sluæe, veÊ da sluæi (Marko 10,42-45). Poniznost Ga je odvela na kriæ.

Razmislite: Zamolite uËenike u razredu da navedu ljude, javneosobe ili ne, koji pokazuju “pravu veliËinu” kakvu je Isus pokazao.Koje osobine karaktera imaju ovi ljudi? Razgovarajte o tome kako sepojam prave veliËine moæe povezati s odgovarajuÊom ili neodgovara-juÊom upotrebom vlasti.

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: U sljedeÊoj aktivnosti navedite sudionicima u

svojem razredu dva primjera koji se tiËu naËina na koji se ljudi odnoseprema æivotinjama. Iskoristite ih da zapoËnete razgovor i primijeniteopÊa naËela koja smo razmatrali u pouci za ovaj tjedan.


Aktivnost:1. Luksuzni centar za kuÊne ljubimce Bayside Pet Spa izmeu os-

talog nudi uslugu za “duπu i tijelo” koja se zove “Potpuni paket zarelaksaciju”. Na web-stranici ovog centra stoji sljedeÊe: “Ovaj paket obu-hvaÊa vrhunsko opuπtanje, lakiranje noktiju, tridesetominutnu masa-æu, aromaterapiju, obilan obrok i dvije aktivnosti koje odgovaraju pse-Êoj liËnosti.” (http://www.baysidepetspa.com)

2. Prema rijeËima Ingrid Newkirk, pomoÊnice Udruæenja za etiËkoponaπanje ljudi prema æivotinjama (Peta), “nema racionalne osnove tvr-diti da ljudska biÊa imaju posebna prava. ©takor, svinja, pas, djeËak.Svi su oni sisavci.” Zatim dodaje: “»ak kad bi se pronaπao lijek zasidu zahvaljujuÊi eksperimentiranju na æivotinjama, bili bismo protivtoga.” Michael Fox, iz AmeriËkog humanog druπtva kaæe: “Æivotu mra-va i æivotu djeteta treba ukazati isto poπtovanje.” (http://njabr.com/education/general-background-on-biomedical-research/animal-welfare-and-animal-rights)

Razmislite:1. Ljubimci ljudima mogu praviti druπtvo i donijeti radost, Ëak i

emocionalno izljeËenje. Meutim, kako ova dva primjera podcjenjujuvaænost biblijskog glediπta o naπem mjestu u stvaranju?

2. U svjetlu ova dva primjera, zaπto je biblijski nauk o vlasti tolikovaæan?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Pozovite Ëlanove razreda da vjerno primijene

biblijska naËela u svojem svakidaπnjem æivotu — katkad i u teπkimprilikama. ProuËite kao razred razliku izmeu priËanja o svojim vjerova-njima i njihovom dosljednom primjenjivanju u æivotu.

Aktivnost: Ovisno o veliËini razreda, podijelite se u manje skupineili ostanite zajedno za vrijeme ove aktivnosti. Pozovite skupine (ili cijelirazred) da naprave jednu ili dvije od sljedeÊih aktivnosti:

1. Navedite pet stvari koje Êe vam iduÊi tjedan pomoÊi da postanetebolji upravitelji prirode i prirodnih bogatstava koja je Bog povjerio na-πoj brizi.

2. Poπaljite kratko pismo uredniku lokalnih novina s prijedlogomkako vaπa druπtvena zajednica moæe pokazati veÊu brigu o prirodnimbogatstvima.

3. Dajte tri prijedloga pastoru ili crkvenom odboru u vezi s upotre-bom biblijskog naËela vlasti u misionarskom radu vaπe mjesne crkve.



Pravda i milost u Starom zavjetu (1)

KljuËni tekst: Izaija 1,13-17.

UËenik ÊeZnati: Prepoznat Êe koliko je Bogu vaæna odgovarajuÊa briga za

one koji se nalaze na rubu druπtva: za siromaπne, siroËad, udovice istrance.

OsjeÊati: SuosjeÊat Êe s ljudima u druπtvu koji se nalaze u teπkimokolnostima.

»initi: Pokazat Êe suosjeÊanje sliËno Kristovom prema potrebiti-ma, ne samo ljubaznim rijeËima, veÊ i praktiËnom skrbi.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Za najmanje od ovih

A. Zaπto se toliko mnogo tekstova u Svetom pismu odnosi na si-romaπne i one koji pate?

B. Zar glavno srediπte naπe pozornosti ne bi trebalo biti ubrzava-nje Kristovog dolaska, kada Êe doÊi kraj svakoj nepravdi? Zar ne bibilo bolje da ulaæemo vrijeme u propovijedanje Evanelja nego da sezalaæemo i radimo za siromaπne i odbaËene? Slaæete li se s ovim? Obra-zloæite svoj odgovor.

II. OsjeÊati: Mnogo je blaæenijeA. U Djelima 20,35 Pavao kaæe da moramo pomagati slabima, a

zatim navodi Isusove rijeËi: “Mnogo je blaæenije davati negoli uzimati.”Zaπto je blaæenije? Opiπite svoje osjeÊaje kada pomognete nekome tkoima manje sreÊe od vas.

III. »initi: Kad uËiniste...A. Isus je rekao da pomaæemo Njemu kada pomaæemo siromaπni-

ma i napaÊenima (Matej 25,40). ©to mislite πto bi se dogodilo kad bisteovaj tjedan neku osobu u potrebi zamislili kao Isusa?

B. Potraæite priliku da pruæite stalnu, praktiËnu pomoÊ nekometko je u nevolji u vaπoj druπtvenoj zajednici.


Saæetak: Boæja namjera nikada nije bila da ljudska biÊa pate —da budu siromaπna, usamljena, æalosna, skrhana. Meutim, suoËeni stom realnoπÊu, On poziva nas, Njegove sljedbenike, da pomognemo oni-ma koji su odbaËeni.

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Izaija 1,17.KljuËno naËelo duhovnog rasta: Bog ima posebno mjesto u svo-

jem srcu za odbaËene i napaÊene. On poziva svoje sljedbenike da brizio ovim ljudima posvete posebnu pozornost u radu.

Samo za uËitelje: U Knjizi proroka Izaije, stalno iznova se spomi-nju grijesi loπeg ophoenja prema udovicama, siroËadi, strancima i siro-maπnima. Naravno, Izaija govori i o osobnim grijesima vezanim uz mo-ral, ali se mi krπÊani nalazimo u opasnosti da se usredotoËimo samona te grijehe, a zanemarimo sustave koji marginaliziraju i diskrimini-raju ljude. Iskoristite priliku i ovaj tjedan u razredu istraæite zaπto binama kao Kristovim sljedbenicima trebala biti vaæno pitanje druπtvenepravde.

Uvodni razgovor: Godine 1909. Ferdinand i Ana Stahl otiπli sukao misionari u peruanske Ande. Poput mnogih drugih adventista misi-onara, zapoËeli su svoj rad provjerenom metodom prodaje knjiga odvrata do vrata. Jedini problem bio je πto su radili meu 95 posto uroe-nika koje su vjerski i politiËki voe dræali u neznanju i siromaπtvu.VeÊina ljudi nije bila pismena i nije mogla Ëitati knjige koje su Stahloviprodavali.

Zato su oni promijenili pristup. PoËeli su otvarati bolnice, trgovine,crkve i prvu odgojno-obrazovnu ustanovu u tom podruËju. Pomogli suda se sruπe rasne, vjerske i druπtvene granice. Uskoro je bilo oko dvijestotine πkola u blizini jezera Titicaca, u koje se upisalo tisuÊe uËenika.

Stahlovi su postigli mnogo. Mnogi politiËari, vjerski voe i pro-svjetni djelatnici neadventisti priznali su da su ovi adventistiËki misio-nari izvrπili golem druπtveni utjecaj. “SuoËeni s velikom nepravdom,patnjom i tlaËenjem”, piπe peruanski teolog Gustavo Gutierrez, “Stahlovisu se poistovjetili s najsiromaπnijima i utjelovili Evanelje na naËinkoji je duboko utjecao na duhovni, druπtveni, gospodarski i politiËkiæivot u peruanskim planinama.” (http://lasierra.edu/campus-services/centers/stahl-center/history)

Razmislite: Razgovarajte u razredu o tome u kojoj bi mjeri adven-tisti trebali biti ukljuËeni u pitanja druπtvene pravde.


DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Mnogi ljudi smatraju da se krπÊanstvo isklju-

Ëivo bavi time kako ljudi mogu doÊi na Nebo. Iako je to srediπte Rado-sne vijesti, time priËa nije zavrπena. Pomozite svojem razredu da otkrijekoliko su Isusov nauk i Sveto pismo posveÊeni naπoj odgovornosti dase brinemo o siromaπnima i napaÊenima.

Ohrabrite svoj razred da uvidi da je krπÊanstvo mnogo viπe od for-mule za buduÊe spasenje. Ono takoer upuÊuje poziv da sada pokaæe-mo Boæju preobraæavajuÊu ljubav putem druπtvene odgovornosti premasiromaπnima i odbaËenima u naπoj druπtvenoj zajednici.

Biblijski komentarI. Prazni obredi

(Prisjetite se u razredu teksta iz Izaije 1,11-17 i Jeremije 6,13-15.)Starozavjetni proroci, kao πto je Izaija, govorili su sa æarom i gnje-

vom o druπtvenoj nepravdi. Meutim, oni nisu bili zabrinuti samo zbogtoga πto je Boæji takozvani narod loπe postupao prema siroËadi, udo-vicama i strancima, ili ih je u najboljem sluËaju zanemarivao. Posebnosu bili uznemireni jer je sve to bilo praÊeno laænom poboænoπÊu,praznim obredima i duhovnim licemjerjem. Neprihvatljivo je loπe se op-hoditi prema onima koji su ranjivi, ali ako se to Ëini u ime vjere, svese dvostruko pogorπava.

Ovo je tema koja se proteæe kroz cijelu Bibliju. Jeremija je bio gnje-van πto se Ëak i Boæji takozvani proroci i sveÊenici — od kojih bisteoËekivali viπa mjerila ponaπanja — “svi gramze za plijenom” i πto supostali varalice (Jeremija 6,13). Meutim, Jeremiju je joπ viπe æalostiloto πto nisu pokazivali nimalo stida zbog svojeg ponaπanja: “No oni viπene znaju πto je stid, ne umiju se viπe crvenjeti.” (Jeremija 6,15)

Izaija prikazuje Boga kojem je dosta praznih vjerskih obreda: “©toÊe mi mnoπtvo ærtava vaπih? ... Prestanite mi nositi niπtavne prinose,kâd mi omrznu. ... Mlaake i svetkovine vaπe iz sve duπe mrzim —teπki su mi, podnijet ih ne mogu!” (Izaija 1,11-14) Amos ponavlja ovutemu. “Mrzim i prezirem vaπe blagdane i nisu mi mile vaπe sveËanosti.”(Amos 5,21)

U Izaiji 58 zapaæamo da je Bogu dosta besmislenih poboænih po-stova. On je traæio ovakav post:

1. Kidanje okova nepravednih (Izaija 58,6).2. Puπtanje na slobodu potlaËenih (Izaija 58,6).3. Dijeljenje svoga kruha gladnima (Izaija 58,7).4. Uvoenje pod svoj krov beskuÊnika (Izaija 58,7).5. Odijevanje onoga koga vidimo gola (Izaija 58,7).


»injenice pokazuju da je Izaija pripadao hebrejskoj aristokraciji.Imao je utjecajne prijatelje i pristup kraljevskoj palaËi. Meutim, najvi-πe je bio zabrinut za odbaËene — zatvorenike, starce, siroËad, udovicei siromaπne. “UËite se dobro Ëiniti,” govorio je gromkim glasom, “teæiteza pravdom, pomaæite potlaËenomu, pribavite pravdu siroti, branite udo-vicu!” (Izaija 1,17 — ©ariÊ)

Mnogo stotina godina kasnije Isus je nastavio skidati veo poboæ-nosti s onih koji su zanemarivali druπtvenu nepravdu. “Jao vama, knji-æevnici i farizeji, licemjeri jedni, koji dajete desetinu od metvice, komo-raËa i kima.” (Matej 23,23) Farizeji su se strogo dræali slova Zakona.Davali su desetinu od svega iz svojeg vrta, nesumnjivo Ëak i od liπÊaperπina, “dok zanemarujete najvaænije u Zakonu: pravednost, milosrei vjernost. Ovo je zadnje trebalo Ëiniti, a ono prvo ne propustiti!” Dabi istaknuo bît, Isus je dodao: “Slijepe voe! Vi cijedite komarca, adevu proædirete.” (Matej 23,24)

Razmislite:1. Starozavjetni proroci neumorno se zalaæu za siroËad, udovice,

strance i druge ranjive Ëlanove druπtva. Zaπto je Bog bio toliko zabrinutza ovu skupinu ljudi? Koje mjesto u radu vaπe crkve zauzimaju potrebeovih ljudi?

2. Isus je optuæio vjerske voe da cijede komarca dok proædirudevu. Moæete li navesti neka podruËja u kojima se danas moæemo naÊiu istoj kuπnji?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Neki adventisti se uznemire kad se povede raz-

govor o druπtvenim pitanjima. Oni smatraju da su ona manje vaæna od“duhovnog” poziva da spaπavamo “duπe”. Oni priznaju vaænost zdrav-stvenog i medicinskog rada, ali ih vide uglavnom kao rad koji otvaraput Evanelju. Istraæite ova pitanja u svjetlu biblijskog savjeta iz poukeza ovaj tjedan. Pozovite uËenike u razredu da potkrijepe svoje odgovo-re tekstovima iz Biblije, a ne samo da iznose svoje osobno miπljenje.

Razmislite:1. Razgovarajte o sljedeÊoj izjavi: “Briga o tjelesnim potrebama ljudi

nije samo pripremanje puta za Evanelje, veÊ njegov bitan dio.”2. AdventistiËki krπÊani odbacuju uËenje Platona o razdvajanju

ljudskog tijela i duπe. Kakve bi posljedice ovo trebalo imati na naËinna koji se odnosimo prema tjelesnim i duhovnim potrebama ljudi?Kakva povezanost postoji izmeu naπeg sveobuhvatnog pogleda na ljud-sku narav i naπeg obrazovanja, vjerske slobode i humanitarnog rada?


»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Potaknite razred da razmiπlja o tome koje aktiv-

nosti poboænih ljudi mogu uznemiriti Boga. Na kraju aktivnosti osta-vite vremena kako biste se usredotoËili na pozitivnu stranu — kakvoje ponaπanje bogougodno.

Aktivnost: Da biste se pripremili za ovu aktivnost, umnoæite slje-deÊi tekst i podijelite ga svim sudionicima u razredu:

“©to Êe mi mnoπtvo ................? ... Prestanite mi nositi ...............!Kâd ......... omrznu. ... Ne podnosim ................... Mlaake i svetkovinevaπe ....................... iz sve duπe mrzim.”

Ako nemate moguÊnosti da umnoæite ovaj tekst, napiπite ga naploËi, velikom listu papira ili kartonu, ili samo razgovarajte o tome.

1. korak: ProËitajte zajedno tekst iz Knjige proroka Izaije 1,11-14.2. korak: Porazgovarajte o tome πto bi Bog moæda danas rekao o

ovoj temi.3. korak: Ovisno o veliËini razreda i pomoÊnih sredstava koje ima-

te, moæete:A. Dati list papira svakoj osobi u razredu da popuni prazna mje-

sta.B. Podijeliti razred u manje skupine da zajedno popune tekst.C. Ako se koristite ploËom ili papirom, neka sudjeluje cijeli ra-

zred kako biste mogli popuniti tekst.4. korak: Svi zajedno razgovarajte o razliËitim odgovorima koje su

uËenici dali.5. korak: Ostavite dovoljno vremena da na kraju donesete zaklju-

Ëak kakvo bi ponaπanje bilo ugodno Bogu.


Pouka 4 16.—23. srpnja 2016.

Pravda i milost u Starom zavjetu (2)

KljuËni tekst: Izaija 61.

UËenik ÊeZnati: Shvatit Êe veliËinu Boæje ljubavi prema siromaπnima i odba-

Ëenima u druπtvenoj zajednici i svoju odgovornost da im sluæi.OsjeÊati: Obnovit Êe svoju posveÊenost skrbi za siromaπne i po-

trebite kao Boæji pomoÊnik.»initi: Pokazat Êe brigu za siromaπne i napaÊene putem molitve,

novËanih sredstava i osobne sluæbe.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: ShvaÊanje pravde

A. ©to Pavao misli kada kaæe da smo stvoreni da Ëinimo dobradjela (Efeæanima 2,10)? Tek πto je izgovorio da se spaπavamo vjerom,a ne djelima (Efeæanima 2,8.9)! Nisu li naπi najveÊi napori poput prlja-vih haljina (Izaija 64,6)? Razgovarajte o tome.

B. Koja bi dobra djela uËinila najveÊe promjene u vaπoj uæoj dru-πtvenoj zajednici?

C. Kakvu Radosnu vijest mi kao Kristovi sljedbenici moæemo obja-viti siromaπnima (Izaija 61,1)?

II. OsjeÊati: Pokazivanje suosjeÊanjaA. Izaija u 61. poglavlju govori o davanju ulja radosti umjesto æa-

losti, “odijela za pohvalu” umjesto “duha tuænoga” (Izaija 61,3). Mnogiljudi danas — ukljuËujuÊi i adventiste — æive s teretom depresije, oËajai usamljenosti. Mnogi su æalosni. Kako moæemo ovim ljudima na naj-bolji naËin pruæiti utjehu i pokazati suosjeÊanje i brigu?

III. »initi: Boriti se za pravduA. U Izaiji 61,8 zabiljeæeno je da Bog voli pravdu. Kako se moæemo

zalagati za veÊu pravdu u svojoj zajednici?


Saæetak: Kada Isus razdvoji ovce od jaraca na svrπetku vremena,mjerilo prema kojem Êe to uËiniti neÊe biti duboko teoloπko pitanjekoje zaokuplja pozornost najboljih crkvenih uËenjaka. Pitanje na os-novi koga ih Isus razdvaja je jednostavno: “Jer ogladnjeh i dadoste mijesti; oæednjeh i napojiste me.” (Matej 25,35.36)

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Izaija 61.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Pomaganje siromaπnima i odba-Ëenima nije samo pitanje o kojem trebaju raspravljati politiËari — oveteme naglaπava Sveto pismo i osobno ih nagovjeπtava Isus. PraktiËanizraz radosne vijesti o spasenju ogleda se u poπtenom i humanom opho-enju jednih prema drugima.

Samo za uËitelje: Pojam pomaganja ljudima u potrebi uklonite izteorijskih analiza i politiËke retorike i bavite se njime na praktiËannaËin: Kako se mi kao Kristovi sljedbenici trebamo ophoditi prema oni-ma koji imaju manje sreÊe od nas?

Uvodni razgovor: Ako posjetite Memorijalni muzej holokausta uWashingtonu, vidjet Êete natpis posveÊen njemaËkom luteranskom pa-storu Martinu Niemolleru:

“Prvo su doπli po socijaliste, i ja se nisam pobunio — zato πtonisam bio socijalist.

Onda su doπli po sindikalce, i ja se nisam pobunio jer nisam biosindikalac.

Onda su doπli po Æidove, i ja se nisam pobunio — zato πto nisamÆidov.

Onda su doπli po mene — i viπe nitko nije ostao da se zauzme zamene.”

Niemoller je bio otvoreni kritiËar nacistiËke politike i proveo je ukoncentracijskom logoru od 1938. godine do kraja rata.

Nitko ne zna koje je rijeËi Niemoller toËno upotrijebio u prethod-noj izjavi — Ëesto je govorio ne pripremajuÊi se unaprijed, pa je s vre-mena na vrijeme mijenjao ovaj tekst. Meutim, bît je jasna: ako neprogovorimo i ne zauzmemo se za pravdu drugih, ne moæemo oËekivatida netko traæi pravdu za nas.

Razmislite: ©to biste rekli nekome tko tvrdi da je zalaganje zapravdu odvraÊanje od pravog poziva da propovijedamo Evanelje?


DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Dubokim prouËavanjem teme pravde u Svetom

pismu, imate priliku da pomognete svojem razredu da sagleda trenu-taËne probleme i izazove u druπtvu kroz izrazito krπÊansku prizmu.Pred uËenike u razredu stavite izazov da razdvoje ideju pravde od bilokakvih politiËkih uvjerenja i da zapitaju sebe kako nas Bog, preko svojeRijeËi, poziva da odgovorimo na nepravde koje vidimo oko nas.

Biblijski komentarI. Isus i jubilejska godina

(Prisjetite se u razredu teksta iz Izaije 61,1-11.)Kada se Isus vratio u Galileju, vijest o Njemu brzo se πirila. Luka

kaæe da je pouËavao u sinagogama “i svi su ga slavili” (Luka 4,15).Zatim je doπao u svoj rodni grad Nazaret i primio poziv da govori

u sinagogi. Ustao je da Ëita i odmah dokazao svoju usku povezanost snizom proroËkih glasova koji se proteæu do Starog zavjeta. Isus jeodluËio Ëitati tekst iz Izaije 61 i potvrdio da je to opis Njegove sluæbe.Ovdje se naglaπava vaænost sluæbe onima koji su izgnani i odbaËeni odstrane druπtva.

“Na meni je Duh Gospodnji, jer me pomazao. Poslao me da done-sem Radosnu vijest siromasima, da navijestim osloboenje zarobljeni-cima i vraÊanje vida slijepcima, da oslobodim potlaËene, da proglasimgodinu milosti Gospodnje.” (Luka 4,18.19)

Tako, na poËetku svoje sluæbe, Isus jasno objavljuje da Êe briga oovim ljudima biti u srediπtu Njegovog rada.

Isus ide toliko daleko da proglaπava “godinu milosti Gospodnje”.Ova godina na koju On ukazuje ima posebno znaËenje; to je jubilejskaili oprosna godina o kojoj se govori u Levitskom zakoniku — vrijemenovih poËetaka kada se dugovi opraπtaju, robovi oslobaaju i zemljavraÊa prvim vlasnicima (Postanak 25,10-13). Isus sljedeÊim retkompotvruje svoju misiju: “Danas se ovo Pismo koje ste Ëuli svojim uπi-ma ispunilo.” (Luka 4,21)

Ljudi u nazaretskoj sinagogi, kao i ostali stanovnici Galileje, s ra-doπÊu su sluπali Isusov nauk: “Svi su mu odobravali i divili se lijepimrijeËima πto su izlazile iz njegovih usta.” (Luka 4,22) Bilo je tu i poga-anja imena i ogovaranja dok su zaËueno postavljali jedni drugimapitanje: “Nije li ovo sin Josipov?” S nestrpljenjem su oËekivali da uËinineko Ëudo.

Meutim, javno miπljenje u Nazaretu brzo se promijenilo kada jeIsus istaknuo πiri okvir svoje misije. Na njihovu veliku æalost, nije imaou planu Ëiniti Ëuda u Nazaretu. Umjesto toga, iskoristio je priliku da


otkrije kako Njegova misija ljubavi neÊe biti ograniËena na Galilejce iliIzraelce — veÊ da ona obuhvaÊa cijeli svijet. Istaknuo je dva dogaajau povijesti kada je Bog odluËio uËiniti Ëuda meu neznaboπcima (udo-vica iz Sarfate i Naaman Sirijac), a nije ih uËinio meu Izraelcima.

Ljudi u sinagogi bili su zaprepaπteni. Viπe Mu nisu upuÊivali rijeËihvale. Izveli su Ga iz grada i bezuspjeπno pokuπali baciti s litice (Luka4,28-30).

Razmislite: Zaπto je Isus odluËio ugroziti naklonost koju je uæivaou Galileji? Zaπto je Njegova poruka o pravdi i spasenju svih narodadjelovala toliko prijeteÊe Njegovim sluπateljima?

II. Boæje djelo(Prisjetite se teksta iz Efeæanima 2,10.)Apostol Pavao piπe: “Njegovo smo, naime, stvorenje, stvoreni u Kri-

stu Isusu radi djela ljubavi koja Bog unaprijed pripremi da u njimaæivimo.” (Efeæanima 2,10) GrËka rijeË poiema u veÊini biblijskih pri-jevoda glasi “stvorenje”. Ova se rijeË joπ pojavljuje u Novom zavjetujedino u Rimljanima 1,20: “Jer πto se na njemu ne moæe vidjeti, odpostanja svijeta moglo se je spoznati i vidjeti na stvorenjima, i njegovavjeËna sila i boæanstvo, te nemaju izgovora.” (©ariÊ) Koje god bilo pravoznaËenje ove rijeËi, ovaj redak govori da smo stvoreni zbog sasvim po-sebnog cilja: “radi djela ljubavi.”

Razmislite: Ovaj redak daje poseban smisao naπem æivotu kaokrπÊana — stvoreni smo da æivimo i Ëinimo djela ljubavi. ©to mislitekoja je djela ljubavi Pavao imao na umu?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Za nas krπÊane nije dovoljno samo da osjeÊamo

saæaljenje prema siromaπnima i potlaËenima. Razgovarajte s Ëlanovimarazreda o tome na koje sve naËine moæemo na pozitivan i koristannaËin odgovoriti na nepravde koje zapaæamo.

Razmislite:1. Kako adventistiËki krπÊani mogu utjecati na javnu politiku u

korist siromaπnih? Trebaju li se adventisti dræati podalje od politike?2. Da li vaπa crkva financira ili sudjeluje u programima koji se

bave uzrocima siromaπtva? Ako ne, bi li trebala? Obrazloæite svoj od-govor. Kako biste pokrenuli takvu aktivnost?

3. ©to znaËi æivjeti jednostavnim i skromnim æivotom? Kako toutjeËe na bavljenje druπtvenim pitanjima?


»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Zbog oËekivanja Isusovog drugog dolaska i ko-

naËne obnove pravde, razred ne treba steÊi ovakav dojam: “Pa ne moramniπta Ëiniti ako Êe Bog ionako sve rijeπiti.” Iskoristite ovaj posljednjidio pouke i usredotoËite se na prednosti skrbi o siromaπnima i potre-bitima, prednosti onih koji pomaæu i onih koji primaju pomoÊ.

Aktivnost: Nacrtajte dva stupca na ploËi. (Ako nemate ploËu, raz-govarajte o ovome.) U jedan stupac upiπite “Pomaganje”, a u drugi “Pri-manje”. Nakon razgovora saæeto iznesite ideje sudionika na ploËi. Po-stavite sljedeÊa pitanja:

Kakve se promjene dogaaju u æivotu krπÊanina kada se brine zaljude u potrebi i zalaæe se za pravdu?

Moæete li biti krπÊanin a da se ne brinete o siromaπnima i nevolj-nima? Obrazloæite svoj odgovor.

Potaknite Ëlanove razreda da odgovore na ova pitanja iz osobnogiskustva ili na temelju onoga πto su zapazili u æivotu drugih ljudi.

Nakon razgovora o tome kako rad utjeËe na æivot osoba koje suukljuËene u sluæbu, usredotoËite se na osobe koje primaju pomoÊ. ©tomoæemo uËiniti da se osoba kojoj pruæamo pomoÊ ne osjeÊa kao“socijalni sluËaj”? Kako moæemo saËuvati njezino dostojanstvo? Kakona odgovarajuÊi naËin moæemo pomagati ljudima u potrebi a da ne po-misle da imaju neku obvezu prema nama zbog pomoÊi koju smo impruæili?

Na kraju pozovite razred da napravi popis praktiËnih naËina nakoje se mogu ukljuËiti u Boæju misiju svijetu.



Isusove pouke o misionarskom radu

KljuËni tekst: Luka 10,25-37.

UËenik ÊeZnati: Usporedit Êe crkve koje su usmjerene na potrebe i udobnost

vjernika s crkvama koje su usmjerene na sluæbu druπtvenoj zajednici.OsjeÊati: Njegovat Êe brigu za ljude u druπtvenoj zajednici koji

joπ nisu Ëuli za Radosnu vijest o spasenju ili je nisu prihvatili.»initi: Traæit Êe naËin da stupi u dodir s ljudima u druπtvenoj za-

jednici i da im sluæi.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Sluæiti ljudima

A. U usporedbi o milosrdnom Samarijancu poboæni ljudi samo suproπli pokraj osobe u potrebi, dok je jedna osoba potpuno neoËekivanozastala i pruæila pomoÊ. ©to pokazuje da se ovakve stvari i danas do-gaaju?

B. Zauzima li se vaπa crkva za ljude u potrebi ili prelazi na drugustranu puta? Ako je drugi navedeni primjer vaπ odgovor, kako to moæetepromijeniti?

II. OsjeÊati: Izazov sluæbeA. PoÊi meu ljude ne znajuÊi kako Êe reagirati, moæe biti zastra-

πujuÊe iskustvo. Kako se osjeÊate kada znate da Onaj koji nas πaljekaæe: “Dana mi je sva vlast, nebeska i zemaljska” (Matej 28,18)?

B. U misionarskom radu Ëesto traæimo naËine kako bismo ljudeprivukli u naπu crkvu. ©to bi se dogodilo kad biste promijenili pona-πanje i kao vjernik crkve otiπli meu Ëlanove vaπe druπtvene zajednice?

III. »initi: Odlazak meu ljudeA. U koje posebne oblike sluæbe moæete biti ukljuËeni u sljedeÊih

nekoliko tjedana?B. Koje praktiËne korake moæemo poduzeti da bismo nadiπli klup-

ski mentalitet u crkvi, pri Ëemu se viπe usredotoËujemo na sebe negona ljude koji nas okruæuju?


Saæetak: Stara krπÊanska pjesma govori o “πirini” Boæje milosti.Ona obuhvaÊa sva djela stvaranja. Bog æeli da Njegova Crkva slijediNjegov primjer i postane aktivna — koja se neÊe samo odmarati nacrkvenim klupama, veÊ Êe Radosnu vijest o spasenju nositi tamo gdjeljudi æive, rade i kreÊu se.

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Luka 10,25-37.KljuËno naËelo duhovnog rasta: Prava vjera ne ogleda se u bib-

lijskom i teoloπkom znanju, veÊ u praktiËnom pokazivanju paænje ibrizi za one koji æive na rubu druπtva.

Samo za uËitelje: Usporedba o milosrdnom Samarijancu ima sna-æne poruke na brojnim razinama. UËi nas koliko je vaæno da se brine-mo ne samo o onima koji su u nevolji, veÊ i o onima koji su drugaËijiod nas — Ëak i onima koje bismo mogli smatrati svojim neprijatelji-ma. Potrudite se da razgovor u razredu ne postane uopÊen i da se neupuπtate u teoloπke rasprave, veÊ da zakljuËite na koji naËin Ëlanovirazreda mogu primijeniti naËela iz usporedbe u svojem æivotu.

Uvodni razgovor: PoËetkom 1970-ih godina psiholozi John Darleyi Daniel Betson sa SveuËiliπta Princenton proveli su istraæivanje o su-vremenom “milosrdnom Samarijancu”. U ovoj jednostavnoj studiji dvje-sto studenata teologije, jedan za drugim, trebali su prijeÊi put izmeudviju zgrada na kampusu. Svakom je studentu bilo reËeno da sudjelu-je u istraæivanju o profesionalnim karijerama studenata teologije. Sva-ki student bio je upuÊen da ode do sljedeÊe zgrade i kad stigne tamo,odræi kratak govor o zadanoj temi. Nekim je studentima bilo reËeno dagovore o milosrdnom Samarijancu.

Na putu prema drugoj zgradi, svaki student naiπao je na Ëovjekau pohabanoj odjeÊi koji je leæao kraj puta. Dok je student prolaziopokraj njega, “ærtva” bi se u pravom trenutku dvaput nakaπljala i za-stenjala. IstraæivaËi su æeljeli saznati kako Êe studenti reagirati.

Darley i Betson objavili su svoja otkriÊa u Ëlanku “Od Jeruzalemado Jerihona” u Journal of Personality and Social Psychology. Usta-novili su da se oni studenti koji su bili u veÊoj æurbi prema odrediπtunisu zaustavljali. Takoer su otkrili, πto je vrlo znaËajno, da oni stu-denti koji su dobili zadatak da govore o milosrdnom Samarijancu nisuu veÊoj mjeri zaostajali za onima koji su bili zamoljeni da govore oposlovnim prilikama apsolvenata Teoloπkog fakulteta. Otkrili su da sustudenti koji su æurili zato πto su trebali govoriti o milosrdnom Sama-rijancu nekoliko puta doslovno preπli preko ærtve! Drugim rijeËima, raz-miπljanje o usporedbi o milosrdnom Samarijancu nije utjecalo na nji-hovo ponaπanje.


Razmislite:1. Koji Ëimbenici mogu osujetiti naπu sposobnost da primijetimo

i brinemo se za ljude u nevolji?2. ©to moæemo uËiniti da ne posjedujemo samo teorijsko znanje

o vjeri i da u svojem æivotu primijenimo ono u πto vjerujemo?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Usporedba o milosrdnom Samarijancu bezvre-

menska je priËa, a izraz “milosrdni Samarijanac” primjenjuje se nasvakoga tko nekome uËini neπto dobro. Ova usporedba nadahnjuje pje-snike i slikare. Mnogi ljudi koji nikada nisu Ëuli za Bibliju upoznatisu s ovim nazivom i znaËenjem. Razgovarajte u svojem razredu πtoovu usporedbu Ëini toliko snaænom. Koju poruku ima za nas danas?Kako njezina naËela moæemo primijeniti u svojem æivotu?

Biblijski komentarI. Pikuah nefeπ

(Prisjetite se u razredu teksta iz Luke 10,31-33.)Redak u Levitskom zakoniku 19,16, koji nas poziva da ne Ëinimo

niπta πto Êe ugroziti æivot bliænjeg, u doslovnom prijevodu glasi: “Neizvrgavaj pogibli krv svojega bliænjega.” Iz ovog retka potjeËe hebrejskonaËelo pikuah nefeπ, obveza da se pruæi pomoÊ svakoj osobi kojoj jeæivot ugroæen. Pikuah nefeπ ide dalje i uËi da prednost u odnosu nasve druge obveze ima spaπavanje ljudskog æivota. Na primjer, smatralose prikladnim da se izvrπi neodgodiva operacija u subotu da bi se spasioneËiji æivot. Ili ako je uzimanje neËiste hrane bilo smatrano vaænim zaoporavak od bolesti, onda je zakon o hrani mogao biti stavljen izvansnage. Æidovski uËenjaci u danaπnje vrijeme proπiruju naËelo pikuahnefeπ na doniranje organa da bi se spasio neËiji æivot.

Temelj Isusovog nauka jest da je u skladu sa Zakonom Ëiniti dobrou subotu. On istiËe da su vjerski voe rado primjenjivali ovo naËelokada njihov vol upadne u jamu u subotu, ali ga nisu primjenjivali kadaje u pitanju bio ljudski æivot. Iako bi se ovi voe pozvali na pikuahnefeπ da bi u subotu spasili æivot, nisu odobravali one aktivnosti kojene ugroæavaju æivot. Isus je, s druge strane, nauËavao da je dio blago-slova subotnjeg dana da budemo iscjeljujuÊa sila onima koji pate.

Tako u usporedbi o milosrdnom Samarijancu vidimo da pikuahnefeπ nisu primijenili oni od kojih bismo oËekivali da ga primijene upraksi — levita i sveÊenika. Naravno, Isus je stavio u teπku situacijusveÊenika u ovoj usporedbi. Zbog propisa o ËistoÊi, sveÊenik bi se izlo-æio velikoj opasnosti da postane obredno neËist dodirujuÊi tijelo ovoga


Ëovjeka. Kako bi on trebao tumaËiti zakon? ©to Êe pobijediti — ljubavprema bliænjem ili dræanje propisa o ËistoÊi? Ni sveÊenik ni levit nepokazuju brigu za æivot koji je u opasnosti. NeËuveno je i zaËuujuÊeono πto pokazuje Samarijanac — omraæeni i prezreni daleki roak Æi-dova — pravi pikuah nefeπ.

Razmislite: Kako moæemo primijeniti naËelo pikuah nefeπ u sva-kidaπnjem æivotu? Navedite neke praktiËne primjere i situacije s koji-ma se moæemo suoËiti.

II. Æidovi i Samarijanci(Prisjetite se u razredu teksta iz Ivana 4,1-26.)I bez posezanja za dodatnim biblijskim izvorima, znamo da se

Æidovi i Samarijanci nisu voljeli. Kada se Isus susreÊe sa æenom Sama-rijankom na zdencu, ona Mu kaæe: “Kako ti, Æidov, moæeπ iskati odmene, Samarijanke, da se napijeπ?” (Ivan 4,9) Drugom prigodom Jakovi Ivan su se razgnjevili kada Isusu nije ukazana gostoljubivost u jed-nom samarijanskom selu. Kako su reagirali? “Gospodine, hoÊeπ li dazapovjedimo ognju da ih uniπti?” (Luka 9,54)

Zato ovu usporedbu moramo promatrati iz kuta dugogodiπnje na-petosti i mrænje koja je vladala izmeu Æidova i Samarijanaca. Sama-rijanac u Isusovoj usporedbi nije bio nevjernik, poganin. On se dræaoTore i vrπio je Deset zapovijedi. KljuËno je πto nitko ne bi oËekivao daÊe Samarijanac tumaËiti Toru na ispravan naËin, a kamoli postati ju-nak u ovoj usporedbi.

Razmislite:1. ©to bi mogla znaËiti Ëinjenica da ga uËitelj Zakona nije nazvao

“Samarijancem” kao πto je uËinio Isus, veÊ kao “onaj koji iskaza milo-sre?” (Luka 10,37)

2. Postoji li u vaπoj druπtvenoj zajednici napetost sliËna onoj iz-meu Æidova i Samarijanaca? Kako moæete graditi mostove izmeu ovihdviju skupina ljudi?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Prije nekoliko godina Crkva adventista sedmo-

ga dana usvojila je slogan: “Crkva koja se brine.” To je divan slogankojim se mi adventisti moæemo ponositi. U ovim rijeËima saæeto je iz-nesena naπa odluka da se brinemo o ljudima u naπoj druπtvenoj zajed-nici slijedeÊi Kristovu metodu sluæbe — boravljenje meu ljudima,pokazivanje suosjeÊanja, sluæenje potrebama, zadobivanje povjerenja ipozivanje onih kojima sluæimo da slijede Isusa. Rad obuhvaÊa brigu o


njihovim duπevnim, tjelesnim i emocionalnim potrebama — ali i briguo njihovim duhovnim potrebama i πirenje Radosne vijesti o spasenju.

Jedini je problem u vezi s ovim sloganom πto “Crkva koja se brine”nije ime koje moæete dati sami sebi — njega treba zasluæiti. Taj atributmora poteÊi od drugih, a ne od nas samih.

Za razmiπljanje:©to ljudi u vaπem okruæenju misle o adventistima? Poznaju li nas

kao ljude koji vole druge ljude i brinu se o njima? Ako ne, zaπto? ©tokonkretno moæemo uËiniti ovaj tjedan kako bismo pokazali da smoCrkva koja se brine?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: U danaπnjoj aktivnosti Ëlanovi razreda trebaju

razmotriti odnos svoje crkve prema mjesnoj zajednici. Budite spremniza neke negativne ocjene. Zavrπite pouku na pozitivan naËin ukazuju-Êi na praktiËne naËine na koje crkva moæe poboljπati svoj odnos premadruπtvenoj zajednici.

Aktivnost: U ovoj aktivnosti potaknite razred da razmiπlja o svo-joj crkvi i njezinom odnosu prema druπtvenoj zajednici. Razmotrite ovoiz kuta nekoga tko moæda æivi u blizini mjesne crkve, ali nikada nijebio u crkvi i malo zna o adventistiËkim vjerovanjima. Porazgovarajte opitanjima kao πto su: Je li ova crkva povezana s druπtvenom zajedni-com? Ako jest, kako? Je li crkva vaæna ljudima koji æive u susjedstvu?Bi li ljudima koji nisu vjernici nedostajala crkva kad se ne bi tu nala-zila?

Pozovite sudionike da nacrtaju crteæ ili dijagram koji pokazuje od-nos crkve prema druπtvenoj zajednici. Ovisno o dostupnim sredstvima:

1. Dajte svakom uËeniku list papira i olovku ili2. Upotrijebite ploËu i pozovite Ëlanove da priu i nacrtaju ili3. Zamolite Ëlanove razreda da usmeno kaæu svoje miπljenje.Posvetite dovoljno vremena razgovoru o razliËitim primjerima. U

zakljuËku razgovarajte koji se koraci mogu poduzeti kako bi se pobolj-πala slika crkvene sluæbe u druπtvu.


Pouka 6 30. srpnja—6. kolovoza 2016.

Isus je boravio meu ljudima

KljuËni tekst: Luka 15,1.2.

UËenik ÊeZnati: Shvatit Êe da krπÊanski æivot ne treba biti u duhovnoj izola-

ciji, odvojen od potreba i izazova ljudi u druπtvenoj zajednici.OsjeÊati: Æeljet Êe se ukljuËiti u izgradnju prijateljstava s onima

koji ne vjeruju u Boga.»initi: UËinit Êe aktivne korake da izie iz Ëetiri crkvena zida,

neÊe se druæiti iskljuËivo s adventistiËkim krπÊanima, veÊ Êe se uklju-Ëiti u druπtvenu zajednicu sklapajuÊi prijateljstva s onima koji ne vje-ruju.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Svaka ptica svome jatu...

A. Zaπto se druπtveni æivot mnogih adventistiËkih krπÊana svodina druæenje s drugim adventistima? Koje su prednosti i mane ovakvogponaπanja?

B. ©to moæemo nauËiti o druæenju s ljudima iz Isusovog savjetada budemo u svijetu, ali ne od svijeta (Ivan 17,14.15)?

C. Postoje li neki ljudi ili mjesta koja trebaju ostati izvan granicautjecaja krπÊanina koji æeli stupiti u dodir s ljudima koji ne vjeruju?

II. OsjeÊati: Izlazak iz crkvenog gnijezdaA. Moæe li osjeÊaj “sigurnosti” u naπem vjerskom æivotu nanijeti

πtetu naπem duhovnom zdravlju?B. Koje osjeÊaje moæemo doæivjeti kada poËnemo stvarati prija-

teljstva s pojedincima koji moæda ne dijele naπe vrijednosti? Postoje lipraktiËne prepreke za ovakva prijateljstva?

III. »initi: DruæenjeA. Koje korake moæete poduzeti ovaj tjedan da biste stupili u dodir

s nekim iz vaπe druπtvene zajednice s odreenim ciljem?B. Molite se ovaj tjedan za prilike da slijedite Isusa i stupite u

dodir s onima koji ne vjeruju u Boga.


Saæetak: Prevelika udobnost u crkvi i u druπtvu drugih vjernikatreba sluæiti kao opomena za Kristove sljedbenike. Iako uæivamo u dru-πtvu naπe duhovne obitelji, pouka za ovaj tjedan podsjeÊa nas da jenaπa misija da se druæimo i s onima koji ne vjeruju, πto je vaæan prvikorak u Kristovoj metodi sluæbe.

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Matej 9,10-13.KljuËno naËelo duhovnog rasta: UobiËajen je socioloπki fenomen

da ljudi æele provoditi vrijeme s ljudima koji su im sliËni. Mnogi adven-tistiËki krπÊani osjeÊaju se mnogo ugodnije u druπtvu onih koji imajuista vjerovanja, hrane se na isti naËin, svetkuju subotu i dijele istevrijednosti. Meutim, ako æelimo biti uspjeπni u svojoj misiji, trebamoslijediti Isusov primjer i iziÊi iz zone udobnosti, druæiti se i sklapatiprijateljstva s ljudima koji ne vjeruju u Boga.

Samo za uËitelje: Tijekom prouËavanja pouke za ovaj tjedan urazredu subotnje πkole, pozorno razmotrite kako se Isus pribliæavaoljudima — ukljuËujuÊi i one koji su smatrani greπnicima i ljudima narubu druπtva. UËinite korak dalje od samog razgovora o pribliæavanjuljudima. ProËitajte razredu tekst iz dijela “Uvodni razgovor”. Razgova-rajte o praktiËnim naËinima na koje moæemo nadvladati “mentalitetizolacije” i povezati se s ljudima u svojoj okolini.

Uvodni razgovor: Utjecajni francuski filozof Jacques Derrida tvr-dio je da kad god se susretnemo s neËim πto nadilazi naπe uobiËajenoiskustvo, dobivamo priliku da uËimo i rastemo. On je usporedio ovajsusret s dobrim apetitom. Meutim, osim mnogih prednosti koje pru-æaju nova iskustva, javljaju se i rizici, ukljuËujuÊi i rizik koji je Derri-da nazvao “da budeπ pojeden” — da stekneπ iskustvo u kojemu nemarasta i uËenja. (Faith in the Public Realm, Adam Dinham, Robert Furbey,Vivien Lowndes, str. 106)

Za razmiπljanje:1. Kako moæemo biti sigurni da Êemo dobro jesti a da neÊemo biti

pojedeni kada se budemo druæili s onima koji ne vjeruju? Kako slije-dimo Kristov primjer u vezi sa sudjelovanjem i ukljuËivanjem u æivotdruπtvene zajednice, a da pritom ne ugrozimo svoju vjeru? Kako moæe-mo doÊi u dodir s ljudima a da kao vjernici ne izgubimo svoj identitet?

2. Kako pravimo ravnoteæu izmeu naloga: “Iziite iz nje, moj na-rode” (Otkrivenje 18,4) i upute da slijedimo Kristov primjer u dodiru sljudima? Kako Êemo znati kada smo uspostavili pravu ravnoteæu?


DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Dolaæenje u dodir s ljudima kljuËni je prvi korak

u Kristovoj metodi sluæbe. Misija i sluæba ne mogu biti obavljane izdaljine, daljinskim upravljaËem. Katkad se adventisti povlaËe od susretas onima koji ne vjeruju zato πto viπe vole druπtvo vjernika. Meutim,tijekom ove pouke iskoristite priliku da se u razredu podsjetite kolikoje vaæno da sklapamo prijateljstva s razliËitim ljudima unutar zajednice.

Biblijski komentarI. Prijatelj greπnika

(Prisjetite se u razredu teksta iz Mateja 9,10-13.)Kada su farizeji vidjeli da Isus jede s carinicima i “greπnicima” u

Matejevom domu, priπli su uËenicima iza Njegovih lea i zahtijevaliobjaπnjenje od njih o Njegovom ponaπanju. »uvπi njihovo pitanje, Isuskaæe: “Ne trebaju zdravi lijeËnika, nego bolesni. Nego idite i nauËitese πto znaËi: ‘Milosti hoÊu, a ne ærtvu.’ Jer ja nisam doπao da dozovempravednike, no grjeπnike na pokajanje.” (Matej 9,12.13 — ©ariÊ)

Isus navodi Hoπeine rijeËi: “Jer ljubav mi je mila, ne ærtve, po-znavanje Boga, ne paljenice.” (Hoπea 6,6) SljedeÊi tekst sadræi ove bol-ne rijeËi: “Al’ oni su kod Adama prekrπili Savez i ondje mene izne-vjerili.” (Hoπea 6,7) Ovaj nas redak podsjeÊa da ljudska nevjernost nijebila neπto novo u Isusovo vrijeme; nije bila nova ni u Hoπeino vrijeme— ona se proteæe od Edenskog vrta. Pa ipak Bog se sve vrijeme trudioda svoju nevjernu djecu vrati sebi. I sada, konaËno, Bog se javio usvome Sinu, Isusu — da u tjelesnom smislu postane dio ljudskog ro-da, da postane jedno s nama da bi nas pomirio sa sobom.

Evanelja pokazuju da su greπnici bili privuËeni Isusu. Sveti BoæjiSin viπe je od bilo koga poznavao uæasnu silu grijeha i kako ona uni-πtava ljudski æivot. Razlog zaπto je doπao na Zemlju bio je da uniπtinjegovu moÊ i zato nijednog trenutka nije pravio kompromis s grije-hom ili umanjivao njegov poguban utjecaj; pa ipak, greπnici su voljelibiti kraj Njega. Isus je doπao na glas — loπ glas kod mnogih — zatoπto se druæio s odbaËenima i gubavcima. On je Ëak bio obiljeæen ime-nom “prijatelj … i greπnika” (Matej 11,19) — bila je to divna poËastkoja Mu je ukazana zbog zadivljujuÊeg naËina na koji se druæio i bo-ravio meu obiËnim, greπnim ljudima.

Razmislite: Zaπto je Isusu bilo vaæno da u tijelu doe na Zemljuumjesto da nastavi svoju misiju s Neba? Vole li greπnici boraviti u dru-πtvu nas adventista? Zaπto da i zaπto ne?


II. Dodir UËitelja(Prisjetite se u razredu teksta iz Mateja 8—9.)Evanelje po Mateju otkriva model koji se ponavlja — Isus objaπnja-

va odreene pojmove, a zatim ih primjenjuje u praksi. Nakon snaænogGovora na gori, On silazi s gore i pokazuje na djelu ono o Ëemu jegovorio. U Mateju 8—9 vidimo da u praksi primjenjuje sve ono πto EllenG. White naziva “Kristovom metodom”, pokazujuÊi na divan naËin πtoznaËi boraviti meu ljudima kao Onaj koji im æeli dobro. Vaæno jezapaziti koliko puta u ova dva poglavlja Isus fiziËki dodiruje ljude —πto je najprisniji naËin pribliæavanja ljudima:

1. Pruæa ruku i dodiruje oboljelog od gube (Matej 8,3). Tako Isussebe u obrednom smislu Ëini neËistim — neËistoÊa se poniπtava i uk-lanja kada Isus iscjeljujuÊim dodirom na Ëudesan naËin Ëisti gubavca.

2. Dodiruje ruku Petrove punice i lijeËi je od groznice (Matej 8,15).3. Uzima ruku mlade djevojke koja je umrla i podiæe je iz mrtvih

(Matej 9,25).4. Dodiruje oËi slijepog Ëovjeka i vraÊa mu vid (Matej 9,29).

Razmislite: Zaπto je znaËajno Matejevo zapaæanje Ëinjenice da jeIsus fiziËki dodirnuo ljude? ©to nas to uËi o Isusu i Njegovom pristupusluæbi?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Budiman Soreng je adventistiËki pionir — pro-

povjednik laik koji radi na osnivanju novih skupina vjernika u novimpodruËjima. Krajem 1990-ih godina otiπao je u podruËje Bengkajangna Kalimantanu, indonezijskoj strani otoka Bornea. Bilo je to podruËjeu kojem je bjesnio okrutan plemenski rat — u kojem je bilo odrublji-vanja glava i kanibalizma. Usprkos tome, Budiman je uspio osnovatitri skupine vjernika.

On kaæe da je njegov prvi zadatak kada je stigao bio “da prouËavasituaciju” — mjesto i ljude. Zatim je poËeo sklapati prijateljstva s ani-mistima, muslimanima i kineskim budistima, kao i drugim krπÊanima.“Ujutro sam iπao na trËanje, igrao sam nogomet s mjeπtanima i radios njima u riæinim poljima”, kaæe on. “U ponoÊ sam se molio: “Gospo-dine, prvo radi u mojem srcu. Onda Êu ja moÊi raditi s ljudima. Pomozimi da kaæem ono πto bi Isus rekao.’”

Budiman je uskoro poËeo posjeÊivati ljude u njihovim domovima igovoriti im o Bibliji. Razgovarao je s njima na njihovom dijalektu iskladao duhovne pjesme na njihovom jeziku. Nakon nekoliko godinabilo je krπteno viπe od dvije stotine ljudi i uz pomoÊ joπ Ëetiri pionira,Budiman je otvorio pet novih podruËja za rad.


Prema Budimanovim rijeËima, za uspjeπan misionarski rad klju-Ëna je poniznost. “Ovdje postoji uzreËica — ‘koraËamo istom zemljom’.To znaËi da smo mi, kada doemo ovamo, poput ljudi koji ovdje æive.”Stupanjem u dodir s ljudima u svakidaπnjim aktivnostima Budiman jepronaπao naËin da πiri Isusovu ljubav meu ljudima.

Za razmiπljanje:Kako nam ovaj izvjeπtaj o Budimanu pomaæe da shvatimo πto znaËi

stupati u dodir s ljudima kao Isus? Razgovarajte o izrazu “koraËamoistom zemljom”. KoraËa li naπa crkva “istom zemljom” u svojoj dru-πtvenoj zajednici ili se dræi po strani? Objasnite. Razgovarajte o kon-kretnim naËinima na koje ovaj tjedan moæete “koraËati istom zemljom”.

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Podsjetite svoj razred da ne razgovaramo samo

o neËemu πto se nekada davno dogodilo ili o neËemu πto bi se mogloshvatiti kao zanimljiva teoloπka rasprava. Razgovaramo o neËemu πtotrebamo primijeniti u svojem æivotu danas.

Aktivnost: Ovisno o veliËini razreda, podijelite se u manje skupineili ostanite zajedno tijekom ove aktivnosti.

1. korak: ProËitajte sljedeÊa Ëetiri teksta u kojima je Isusu upuÊenakritika:

Biblijski tekst Situacija Kritika upuÊena Isusu Primjena1. Matej 9,10-13 Gozba u Matejevom domu2. Luka 7,36-50 Greπnica pere Isusove noge3. Luka 15,1.2 Kritika koja je nadahnula

Isusa da ispriËa usporedbuo izgubljenoj ovci, izgubljenomnovËiÊu i izgubljenom sinu.

4. Luka 19,1-10 Susret sa Zakejem

2. Utvrdite koja je konkretna kritika upuÊena Isusu u svakom pri-mjeru. Koja se zajedniËka tema javlja u ovim primjerima kritike?

3. Koju pouku moæemo izvuÊi iz ovih situacija i primijeniti je usvojem æivotu?


Pouka 7 6.—13. kolovoza 2016.

Isus je æelio dobro ljudima

KljuËni tekst: Filipljanima 2,3-5.

UËenik ÊeZnati: Shvatit Êe da su pobude i cilj vrlo vaæni kada stupamo u

dodir s ljudima u druπtvenoj zajednici i druæimo se s njima.OsjeÊati: Cijenit Êe snagu i utjecaj onoga tko pokazuje pravu lju-

bav i brigu, i tko iskreno æeli dobro ljudima.»initi: Na praktiËne naËine pokazat Êe ljudima u druπtvenoj zajed-

nici da mu je stalo do njih i neÊe ostati samo na rijeËima.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Odrediti cilj

A. Koje primjere moæete navesti u kojima Isus pokazuje da ljudi-ma æeli dobro? Zaπto neki ljudi reagiraju pozitivno, a neki negativno?

B. Je li pogreπno traæiti duhovno dobro ljudi dok se zalaæemo zanjihovo tjelesno dobro? Treba li ova dva podruËja razdvojiti? Objasnite.

II. OsjeÊati: Dodirnuti srcaA. Mnogi ljudi sumnjaju u krπÊane i smatraju da svojim dobrim

djelima pokuπavaju prikriti πiri plan vezan za obraÊenje ljudi. Kakomoæemo izbjeÊi da se ljudi osjeÊaju kao da ih promatramo samo kaopotencijalne obraÊenike — da ih gledamo kao statistiËke podatke zakrπtenje, a ne kao iskrene prijatelje?

B. Kako moæemo æeljeti dobro nekome tko nam se ne svia ilinas je povrijedio na neki naËin?

III. »initi: Briga na djeluA. Kako moæemo pokazati ljudima da im iskreno æelimo dobro?B. Koje korake crkva moæe poduzeti da bi ljudi u njoj vidjeli usta-

novu koja æeli dobro druπtvenoj zajednici?

Saæetak: Ljudi stupaju u dodir s drugim ljudima iz razliËitih raz-loga — zbog druπtvenih odnosa, da bi neπto prodali, da bi izgradilikontakte koji im mogu koristiti za razliËite poslove. KrπÊani stupaju u


dodir s drugima zato πto æele pokazati Kristovu ljubav, da im je iskre-no stalo do njih i da im æele najbolje.

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Filipljanima 2,3-5.KljuËno naËelo duhovnog rasta: KljuËni Ëimbenik koji trebamo

razmotriti kada stupamo u dodir s ljudima jest naπ cilj. Ellen G. Whitekaæe da je Spasitelj boravio meu ljudima “kao Onaj kome je na srcubilo njihovo dobro” (Sluæba lijeËenja, str. 79). Ako stupamo u dodir sljudima bez odreenog cilja, samo smo joπ jedna osoba u mnoπtvu.Meutim, krπÊani su pozvani da uËine viπe od toga — da se ukljuËe usvijet pokazujuÊi suosjeÊanje i ljubav.

Samo za uËitelje: Danas se u razredu usredotoËite na Isusov pri-mjer — Njegovo suosjeÊanje, ljubav i brigu. Razgovarajte o tome nakoje praktiËne naËine moæemo slijediti Njegov primjer.

Uvodni razgovor: Izraz “zamor saæaljenja” odnosi se na procestijekom kojeg se sniæava razina ljudskog saæaljenja. Za ljude koji sebave zdravstvenim i socijalnim radom ovaj pojam ima posebno znaËe-nje. Meutim, izraz se moæe odnositi i na naËin na koji ljudi opÊenitomogu otvrdnuti na potrebe drugih ljudi i skrenuti pogled da ne gledajuljude u siromaπtvu i teπkoÊama.

Humanitarne organizacije koje se oslanjaju na donacije u svojemradu, neprestano traæe naËine da ganu srca ljudi i pokrenu ih na ak-ciju. Meutim, postoji opasnost da ljudi postanu manje osjetljivi dokpomaæu i prestanu obraÊati pozornost na ljudsku patnju.

Apostol Jakov piπe: “Ako su neki brat ili neka sestra goli i bezsvagdaπnje hrane, pa im netko od vas rekne: ‘Idite u miru, utoplite sei nasitite se!’ a ne dadnete im ono πto im je potrebno za tijelo, πto tokoristi?” (Jakov 2,15.16) Je li on moæda ukazivao na suvremeni pri-mjer zamora saæaljenja?

Ellen G. White kaæe da vjernici Boæje crkve trebaju poÊi Kristovimtragom: “Srcima ispunjenim ljubavlju i saæaljenjem, oni trebaju sluæitionima kojima je potrebna pomoÊ upoznavajuÊi ih sa Spasiteljevomljubavlju. Takav rad zahtijeva poseban napor, ali donosi bogatu nagra-du. Oni koji se u njega ukljuËe s iskrenom namjerom, vidjet Êe duπezadobivene za Spasitelja jer je utjecaj koji prati praktiËno provoenjeboæanskog naloga neodoljiv.” (Djela apostolska, str. 69)


Za razmiπljanje:1. ©to znaËi imati “srce ispunjeno saæaljenjem“? Na kakva nas

djela ono potiËe?2. Kako moæemo izbjeÊi zamor saæaljenja?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Mi adventisti katkad naglaπavamo odvojenost

od svijeta do te mjere da nismo sol i svjetlo u naπoj druπtvenoj zajed-nici. Iskoristite priliku i u razredu ovaj tjedan istraæite Kristov pozivda æivite s odreenim ciljem — da budete Njegove ruke, noge i glasdok ljudima govorite o Njegovoj ljubavi, pokazujuÊi na praktiËan naËinda im æelite dobro.

Biblijski komentarI. Stupanje u dodir s ljudima s ciljem

(Prisjetite se u razredu sljedeÊih tekstova: Matej 23,37; Luka 15,1.2;1. KorinÊanima 5,9.10.12.)

U Mateju 23,37 Isus vapi iz dubine srca: “Jeruzaleme, Jeruzaleme”— bio je to glas odbaËenoga. On je volio stanovnike ovoga grada i na-rod kojem su pripadali. Koristi se slikom kvoËke koja skuplja piliÊepod svoja krila kako bi opisao napore da okupi svoj narod. Pa ipakMu je okrenuo lea.

Tijekom svoje sluæbe Isus je pokazao ovu ljubav na opipljiv naËin.Ona se moæe vidjeti, na primjer, u Njegovim druæenjima na gozbama sdrugim ljudima. U mnogim danaπnjim kulturama Ëin uzimanja hrane uneËijem druπtvu vrlo je znaËajan. To je bilo posebno vaæno u biblijskovrijeme kada je sjedenje za istim stolom i objedovanje bilo simbolmeusobnog odobravanja i vrijeme za izgraivanje prijateljstava isnaænih druπtvenih veza.

Luka spominje mnoge primjere zajedniËkih objeda i prikazuje mno-ge dogaaje koji su se odigrali za stolom (vidi Luka 5,27-32; 7,36-50;9,10-17; 11,37-52; 14,1-24; 22,14-38;24,28-32). Vjerski voe oπtro su kri-tizirali Isusa zato πto je jeo s greπnicima: “Ovaj prima greπnike i jedes njima.” (Luka 15,2)

Naravno, zakoni o Ëistoj hrani spreËavali su savjesne Æidove dajedu s poganima. Meutim, glavni problem koji su vjerski voe imalinije bio taj πto je Isus jeo i druæio se s poganima, veÊ s greπnim Æido-vima. Bili su zaprepaπteni kada su vidjeli kako se Isus druæi s carini-cima, bludnicama i drugima. Pa ipak, Isus je neprestano pokazivao daje pravi razlog Njegovog dolaska na Zemlju da pronae svoje sinove ikÊeri koji su se izgubili pod utjecajem grijeha.


Isusovi sljedbenici ne trebaju se bespotrebno izlagati kuπnjama.Ali to nikada nije znaËilo da krπÊani trebaju biti u nekoj posebnojvjerskoj izolaciji. »ini se da Pavao u svojoj Prvoj poslanici KorinÊa-nima djelomiËno pokazuje iznenadni strah da nije dovoljno jasan i daÊe ga njegovi Ëitatelji moæda pogreπno shvatiti. Zato on piπe: “Napisahvam u poslanici da se ne mijeπate s bludnicima — ne opÊenito s blud-nicima ovoga svijeta, ili lakomcima, ili razbojnicima, ili idolopokloni-cima jer biste inaËe morali iz svijeta iziÊi. ... ©to spada na me suditione vani? Ne sudite li vi one koji su unutra?” (1. KorinÊanima 5,9.10.12)

Ovdje Pavao izjavljuje da se njegov savjet odnosi samo na druæe-nje s ljudima u crkvi koji mogu vrπiti πtetan utjecaj i da ga ne trebashvatiti kako zabranu druæenja s ljudima izvan crkve.

Razmislite: Katkad se usredotoËujemo na opasnosti koje nam pri-jete ako se druæimo s onima koji ne vjeruju u Boga. Razgovarajte urazredu o opasnostima koje prijete ako ne stupamo u dodir s nevjerni-cima. U tom sluËaju moæemo postati okrenuti sebi i izgubiti osjeÊaj omisiji svijetu koji ne poznaje Isusa. Koje nam opasnosti joπ prijeteako ne stupamo u dodir s ljudima koji ne vjeruju?

II. Æelja za Bogom(Prisjetite se u razredu teksta u Mateju 5,43-47.)Mojsije je dao uputu Izraelcima: “Ne osveÊuj se! Ne gaji srdæbe

prema sinovima svoga naroda. Ljubi bliænjega svoga kao samoga sebe.Ja sam Jahve!” (Levitski zakonik 19,18) Ovo je bio dobar savjet, alirijeËi “prema sinovima svoga naroda” ostavlja prostora za racionali-zaciju: “Ja volim svoga bliænjeg — nekoga iz svojeg naroda — ali Êu idalje mrziti svojeg neprijatelja.”

StoljeÊima kasnije Isus rjeπava nedoumice. On ponavlja istu temuo duænostima prema bliænjima (Marko 12,31; Matej 22,39), ali ide i ko-rak dalje. Prvo, On ne ostavlja nimalo prostora da “bliænjeg” definira-mo odviπe usko, kao u tekstu “svoga naroda”. U izvjeπtaju o milosrd-nom Samarijancu, na primjer, Isus jasno kaæe da rijeË “bliænji” obu-hvaÊa i strance i neprijatelje — ljude od kojih smo se otuili (Luka10,25-37). A u sluËaju da nismo jasno shvatili ovu poruku, On kaæe:“Ljubite svoje neprijatelje.” (Matej 5,44)

Razmislite: Razumski znamo da bismo trebali æeljeti dobro dru-gima, Ëak i onima koji su naπi “neprijatelji” i koji nam se ne sviaju.Ali kako da to uËinimo kada nam nije stalo do njihovog dobra, a ka-moli da ih volimo?


TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: OstajuÊi vjerni svojim vjerovanjima i naslijeu,

Daniel i njegova tri prijatelja aktivno su se ukljuËili u graanski i poli-tiËki æivot Babilona. Daniel pokazuje da æeli dobro razliËitim babilon-skim kraljevima — tumaËeÊi njihove snove i prenoseÊi im Boæju poru-ku. Nema sumnje da je dræavniËki posao Daniela i njegovih prijateljabio blagoslov za Babilon.

Za razmiπljanje:1. Koje su joπ biblijske osobe pokazale da æele dobro drugima?2. Gleda li vaπa druπtvena zajednica na adventistiËke krπÊane kao

skupinu ljudi koja im æeli dobro? Zaπto da i zaπto ne?3. Na koji naËin vaπa crkva teæi dobru vaπe zajednice? Koje kon-

kretne korake moæete poduzeti ovaj tjedan da biste mnogo jasnije po-kazali ovaj cilj?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: U pouci za ovaj tjedan iznesite temu pouke na

opipljiv naËin — donesite stvarni plan za misionarski rad u druπtvenojzajednici koji Êe pokazati ljudima da im æelimo dobro. Potaknite Ëla-nove razreda da budu kreativni i da uz molitvu surauju u ovoj aktivno-sti.

Aktivnost: Neka sudionici zamisle da njihova crkva ima sva po-trebna sredstva — novac, vrijeme i ljude. Koja bi bila njihova misio-narska strategija? Ovisno o veliËini razreda, podijelite se u skupine podvoje ili troje, ili ostanite zajedno kao razred. Gdje moguÊnosti dopu-πtaju, podijelite svakom sudioniku list papira i olovku da bi mogaohvatati biljeπke.

Potaknite Ëlanove razreda da zajedno osmisle dvogodiπnji misio-narski rad u druπtvenoj zajednici koji odraæava temu pouke za ovajtjedan. Plan ne smije biti previπe detaljan, ali treba biti prikazan uglavnim crtama. Kako bi izgledao? Koje bi glavne korake obuhvaÊao?Tko bi sudjelovao?

Nakon petnaest minuta pozovite cijeli razred da razgovara o svo-jim misionarskim planovima. U zakljuËku podsjetite razred da iako ustvarnosti crkva nema neograniËena sredstva, Bog ima. On Êe blago-sloviti planove koji su napravljeni u skladu s Njegovom voljom.



Isus je pokazao suosjeÊanje

KljuËni tekst: Matej 14,14.

UËenik ÊeZnati: Prepoznat Êe koliko je vaæno da prihvati Kristovu metodu

sluæbe i da drugima pokaæe suosjeÊanje rijeËju i djelom.OsjeÊati: Doæivjet Êe radost pokazujuÊi nesebiËnu ljubaznost i

suosjeÊanje prema onima koji su u nevolji.»initi: UËinit Êe praktiËne korake i pokazati Kristovo suosjeÊanje

i ljubav u ophoenju prema drugima.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Biti dobar i ljubazan

A. Zaπto ljudi koji ne vjeruju u Boga katkad smatraju vjernike ne-suosjeÊajnima?

B. Kako je moguÊe ustati protiv grijeha, a u isto vrijeme biti suo-sjeÊajan prema ljudima koji Ëine te grijehe?

C. Koji Ëimbenici mogu oslabiti naπe suosjeÊanje prema drugima?

II. OsjeÊati: Biti suosjeÊajanA. Kako moæemo pokazati suosjeÊanje prema ljudima, a da se pri

tom ne ophodimo prema njima umjetno ljubazno ili kao da su “socijalnisluËaj“?

B. ©to moæemo uËiniti kada znamo da je netko u nevolji, ali nemoæemo osjetiti suosjeÊanje prema toj osobi zbog njezinog ponaπanja?

III. »initi: Pokazivati suosjeÊanjeA. Uz molitvu ispitajte se jeste li se prema nekome ophodili nelju-

bazno ili nesuosjeÊajno. Zamolite Boga da vam da snagu da se ispriËatei obnovite vaπ odnos.

B. Koje korake vaπa crkva moæe poduzeti da bi pokazala suosjeÊa-nje prema ljudima u svijetu?

Saæetak: U naπem svijetu ima mnogo ljudi koji su umorni, usam-ljeni i obeshrabreni. Neπto jednostavno kao πto je suosjeÊajnost i pa-


æljivo sluπanje katkad moæe promijeniti njihov æivot. Isus je u svojojsluæbi pokazao kako trebamo pokazivati suosjeÊanje — njeænoπÊu i lju-baznoπÊu, sluπanjem i izljeËenjem.

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Matej 14,14.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Kada se ukljuËimo u misiju, tre-bamo analizirati svoje pobude i ciljeve. Neki ljudi svjedoËe zato πtosmatraju da to moraju Ëiniti ili zato πto æele imati velik broj krπtenja.Meutim, pozvani smo da to Ëinimo s uzviπenijim pobudama — da svje-doËimo zato πto imamo ljubavi, suosjeÊanja i suÊuti prema ljudima.

Samo za uËitelje: Ovaj tjedan prouËavajte u razredu kako je poka-zivanje suosjeÊanja viπe od njegovanja plemenitih misli i upuÊivanjautjeπnih rijeËi. SuosjeÊati znaËi pokazati ljubav, brigu i suÊut na kon-kretan naËin.

Uvodni razgovor: Facebook, najveÊa druπtvena mreæa na svijetu,ima viπe od milijarde aktivnih korisnika. Da je dræava, nadmetao bi ses Kinom kao najmnogoljudnijom zemljom na svijetu. Korisnici Face-booka mogu slati fotografije, komunicirati s prijateljima, ostavljati ko-mentare. Jedna od najËeπÊe koriπtenih moguÊnosti jest ikonica “like”na kojoj je prikazan podignut palac i oznaËava da vam se neπto svia.Njome na brz i lak naËin pokazujete da vam se dopada neπto πto jevaπ prijatelj ili poznanik postavio, a da pritom ne morate napisati nijed-nu rijeË.

Iako je ova ikonica vrlo popularna, nije je prikladno pritisnuti kadanetko objavi da je obolio od raka ili da mu je umro Ëlan obitelji. Zatosu krajem 2014. godine organizatori i inæenjeri Facebooka razmotrilidodavanje nove opcije — ikonu “suosjeÊanja”. Ideja je bila da ako ko-risnici izaberu “tuæno” raspoloæenje kada neπto objavljuju, onda se utom sluËaju ikona “suosjeÊanja” javlja kao alternativa opciji “like”.

Ova predloæena opcija s jedne strane znaËi poboljπanje. S drugestrane, to je joπ jedan pokazatelj da nas naπa sve raπirenija onlinedigitalna “realnost” udaljava od pravog kontakta s drugim ljudima. Prije,kada bi osoba proæivljavala emocionalnu, tjelesnu ili duhovnu krizu,prijatelji i susjedi posjetili bi tu osobu, tjeπili je i pokazali suosjeÊanje.Ako to nije bilo moguÊe, mogli su je nazvati telefonom — ili joj makarposlati utjeπne misli u pismu. Onda je industrija Ëestitki osuvremenilastvari proizvodnjom dopisnica za izraæavanje suosjeÊanja. Umjesto daposvetite odreeno vrijeme sastavljanju poruke suosjeÊanja, jednostavnokupite dopisnicu, iskoristite veÊ pripremljene misli, potpiπete se i po-πaljete poπtom.


Ubrzo nakon toga Facebook je taj proces uËinio joπ lakπim. Nemorate nikoga posjetiti, razgovarati s njim, pisati poruku ili izgovoritibilo πto. Jednostavno pritisnete znak “suosjeÊanja” i nastavite sa svojimposlom ne razmiπljajuÊi viπe o tome.

Za razmiπljanje:1. Koliko je vaæan “osobni dodir” u pokazivanju suosjeÊanja?2. Koje su loπe strane, ako ih ima, kada krπÊanin nekome kaæe:

“Molit Êu se za tebe“?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: U prethodnim lekcijama vidjeli smo kako Isus

nakon veliËanstvenog Govora na Gori silazi i primjenjuje u praksi onoo Ëemu je govorio. U ovoj pouci prouËite s Ëlanovima svojeg razredana koje je naËine Isus pokazivao suosjeÊanje prema ljudima meu ko-jima je boravio.

Biblijski komentarI. Isus je pokazao suosjeÊanje

(Prisjetite se u razredu teksta iz Mateja 14,14.)RijeË “suosjeÊanje” koja se pojavljuje u ovom retku, u grËkom je-

ziku glasi splangchnistheis. Villiam Barclay opisuje je kao “najsnaæni-ju rijeË za suosjeÊanje u grËkom jeziku”. On istiËe da je izvedena odrijeËi splangchna, koja znaËi “utroba”. Prema Barclayu, “ona opisujesuosjeÊanje koje pokreÊe Ëovjeka iz dubine biÊa. Osim πto se pojavlju-je u nekim usporedbama, u evaneljima se koristi samo u vezi s Isu-som.”

U Mateju 8—9, vidimo posebne naËine na koje Isus pokazuje su-osjeÊanje i saæaljenje prema ljudima.

1. Rimski stotnik prilazi Isusu i moli Ga za pomoÊ (Matej 8,5).Meutim, kada bliæe pogledate tekst, vidite da on to Ëini na neizravannaËin — ne moli za pomoÊ otvoreno. Umjesto toga, on Isusu iznosiproblem: “Gospodine, sluga moj leæi uzet u kuÊi i silno se muËi.” (Matej8,6) Ne zaboravimo da je rimski stotnik neznaboæac i predstavnikrimskih osvajaËa. Na ovaj nam naËin Matej pokazuje da Isusova ljubavnadilazi sunarodnjake Æidove i obuhvaÊa cijelo ËovjeËanstvo. Isus Ëitastotnikovu izjavu izmeu redova i pokazuje suosjeÊanje: “DoÊi Êu, izli-jeËit Êu ga.” (Matej 8,7)

Nema sumnje da je stotnik dobro upoznat sa æidovskim obrednimzakonima, koji zabranjuju Æidovima ne samo da jedu s neznaboπcima,veÊ i da uu u njihov dom. I tako, svjestan ove Ëinjenice, stotnik govori


Isusu da nema potrebe dolaziti u njegov dom — neka samo kaæe rijeË,i njegov Êe sluga biti iscijeljen. Iako zakoni o ËistoÊi ne bi za Isusabili prepreka — On je uvijek sluæbu ljudima stavljao ispred strogogdræanja æidovskih zakona — On nagrauje stotnikovu vjeru i odmahlijeËi njegovog slugu.

2. Skupina ljudi donosi Isusu uzetoga na nosiljci (Matej 9,2). Nemasumnje, ovaj napaÊeni Ëovjek je prestraπen i uznemiren — kako ÊeIsus reagirati? Isus ga je pogledao i rekao mu: “Ohrabri se, sinko! Opro-πteni su ti grijesi!” Isus je njeæan, ljubazan i saæaljiv.

3. Knez kleËi pred Isusom moleÊi Ga da podigne njegovu kÊer izmrtvih (Matej 9,18). Isus odmah ustaje i kreÊe za njim. Na tom putuæena koja dvanaest godina pati od krvarenja probija se kroz mnoπtvone bi li dodirnula skut Njegove odjeÊe (Matej 9,20.21). Luka u svojemizvjeπtaju biljeæi da se Isus okreÊe i kaæe: “Netko me se dotaknuo.”(Luka 8,46) Æeni je nesumnjivo bilo vrlo neugodno πto je iznenada raz-otkrivena pred mnoπtvom. Meutim, Isus suosjeÊajno umanjuje nela-godu obraÊajuÊi joj se njeæno i ljubazno: “Ohrabri se, kÊeri! Tvoja tevjera ozdravila!” (Matej 9,22)

4. Na kraju poglavlja Matej na divan naËin saæima Isusov saæaljivstav dok promatra ljude i boravi meu njima: “A kad vidje mnoπtvonaroda, saæali se nad njim, jer bijahu satrveni i zapuπteni kao ovcebez pastira.” (Matej 9,36) Matej opet upotrebljava rijeË splangchnistheis.

Razmislite: Kada razgovaramo o misiji, katkad se koristimo izra-zima kao πto su ciljna skupina, krπtenje kao cilj, misijske strategije.Umjesto da na ljude gledamo sa suosjeÊanjem kakvo je Isus pokazao,upadamo u zamku da ih promatramo samo kao potencijalne kandidateza krπtenje. ©to moæemo uËiniti da se to ne dogodi?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: ProuËite u svojem razredu izraz “ljubite gre-

πnika, mrzite grijeh”. Kada je krπÊanski teolog Augustin iz Hipa prviput upotrijebio ovaj izraz, glasio je ovako: “S ljubavlju prema ljudima,ali mrænjom prema grijehu.” Ovaj izraz ima odreeno znaËenje koje sedanas izgubilo. Ako kaæemo da “ljubimo greπnika, a mrzimo grijeh”,jesmo li u opasnosti da zvuËimo ishitreno? Kako ovaj izraz pokazujeda “greπnik” pripada ljudima s kojima mi nemamo niπta zajedniËko?Istina je da smo svi greπnici (iako smo prihvatili Boæji oprost i zamoliliGa da promijeni naπ æivot). Koja opasnost leæi u tome da nekoga defi-niramo prema njegovom grijehu — kao kada nekoga nazovemo pija-nicom, zaboravljajuÊi da ta osoba moæe biti i majka, kÊi, prijatelj? Ra-zlika izmeu “grijeha” i “greπnika” nije jednostavna u naπem æivotu i


odnosima — teπko je odvojiti osobu od onoga πto ona Ëini. »ini se dau nekim krπÊanskim krugovima Ëujemo ovaj kliπej “ljubiti greπnika”najËeπÊe kada govorimo o homoseksualcima ili preljubnicima, ali ne ikada govorimo o materijalistima, neumjerenima u hrani ili ponositima.

Za razmiπljanje:1. Kako moæemo pokazati suosjeÊanje prema ljudima koji æive

greπnim æivotom, a da se pritom ne podrazumijeva da prihvaÊamo nji-hovo ponaπanje?

2. Kako moæemo “nazvati grijeh njegovim pravim imenom” a dane pokaæemo osjeÊaj nadmoÊnosti?

3. Na koji naËin Isus pokazuje suosjeÊanje prema nama u naπimborbama?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Razgovarajte u razredu o tome na koje sve na-

Ëine moæemo pokazati suosjeÊanje prema ljudima — moæemo ih po-sjetiti, nazvati telefonom, zagrliti, poslati poklon, pomoÊi na praktiËnenaËine. Razgovarajte o vaænosti osobnog dodira.

Aktivnost: U tjednu koji prethodi pouci u subotnjoj πkoli kupitedopisnice i, ako imate moguÊnosti, poπtanske marke.

1. korak — Neka Ëlanovi razreda iznesu svoja iskustva koja sustekli kada je netko pokazao suosjeÊanje prema njima i neka kaæukoliko im je to znaËilo.

2. korak — Dajte svakom Ëlanu razreda dopisnicu i olovku i potak-nite ih da se sjete neke osobe — bilo bi dobro da to ne bude vjernik— kojoj Êe napisati kratku poruku ohrabrenja ili suosjeÊanja. To mo-æe biti susjed, kolega s posla ili Ëlan obitelji. To takoer moæe bitinetko koga ne poznaju, ali tko prolazi kroz teπkoÊe. Ohrabrite ih dasvojim rijeËima pokaæu suosjeÊanje sliËno Kristovom.

3. korak — Kada zavrπe pisanje poruke, dajte im poπtanske mar-ke i recite im neka napiπu adresu i poπalju dopisnicu. Nakon nekolikotjedana moÊi Êete razgovarati o odgovorima koje su primili.

4. korak — Potaknite svakog Ëlana razreda da se sjeti nekoga ko-ga moæe posjetiti i ohrabriti tijekom sljedeÊeg tjedna.



Isus je sluæio potrebama ljudi

KljuËni tekst: Matej 9,35.

UËenik ÊeZnati: NauËit Êe kljuËne pouke iz Isusove sluæbe koje Êe mu po-

moÊi da prepozna i odgovori na potrebe u druπtvenoj zajednici.OsjeÊati: Bit Êe nadahnut da slijedi Isusov primjer ne samo u ob-

javljivanju Radosne vijesti, veÊ i u “osobnom dodiru” u brizi za potrebeljudi.

»initi: PronaÊi Êe naËine da bude na blagoslov ljudima i da sluæinjihovim potrebama duhovnim darovima koje mu je Bog dao.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Prepoznati potrebe

A. Zaπto Isus nije samo propovijedao Radosnu vijest o spasenju?Zaπto Mu je bilo vaæno da toliko mnogo vremena posveti iscjeljivanjubolesnih?

B. Zaπto naπa Crkva naglaπava “cjelovitost osobe” i odbacuje idejuo razdvojenosti duπe i tijela?

II. OsjeÊati: Biti osjetljiv prema tuim potrebamaA. Kada je slijepi Bartimej pozvao Isusa, uËenici su ga ukorili (Mar-

ko 10,48). ©to mislite kako se osjeÊao zbog toga? Kako je skupio hrab-rost da nastavi dozivati Isusa?

B. Bartimej je znao svoju potrebu — bila je oËita. Koja vaπa potrebazahtijeva UËiteljev dodir?

III. »initi: Pomagati ljudima u nevoljiA. U svojim molitvama ovaj tjedan traæite od Boga da vam pomogne

prepoznati osobu u nevolji kojoj moæete pomoÊi.B. Zamolite Boga da vam otvori oËi za “skrivene” potrebe. Uglavnom

mislimo na tjelesne potrebe — na one koji su bolesni, siromaπni iligladni. Kako se moæemo bolje prilagoditi potrebama ljudi koji su tjele-sno dobro, ali su utuËeni, obeshrabreni ili usamljeni?


Saæetak: Iako je Isus mnogo vremena provodio propovijedajuÊi ipouËavajuÊi, znao je da su duhovne potrebe ljudi usko povezane s njiho-vim tjelesnim i duπevnim potrebama. Uspjeπna sluæba danas mora sli-jediti Kristov primjer u brizi za cjelokupnu liËnost — u tjelesnom, du-πevnom i duhovnom smislu.

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Matej 9,35.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Jedna od najznaËajnijih karak-teristika krπÊanske Crkve od najranijih dana jest naËin na koji se brineza potrebe ljudi. Sluæenje potrebama ljudi nije nekakva dodatna moguÊ-nost; to je sræ naπeg poziva kao Kristovih sljedbenika.

Samo za uËitelje: Razgovarajte u razredu o bogatom naslijeu ad-ventistiËkih misionara koji su uloæili velike napore da sluæe potrebamaljudi. Iskoristite ovo kao polaznu toËku za razgovor o tome kako midanas, u naπoj sferi utjecaja, moæemo poÊi njihovim stopama.

Uvodni razgovor: Godine 1902. Harry i Maude Miller diplomiralisu na Medicinskom fakultetu koji se danas zove SveuËiliπte Loma Linda.OsjeÊali su neodoljiv poziv da pou u Kinu kao zdravstveni misionari.

Oboje su bili vrhunski studenti i oËekivala ih je karijera i bogat-stvo u Sjedinjenim AmeriËkim Dræavama. Meutim, sve su to ostavili iotiπli æivjeti i raditi u Kinu meu siromaπne. Dr. Harry Miller posvetioje pedeset godina æivota radu u Kini i duboko je zavolio narod ovevelike zemlje.

Dr. Miller bio je prijatelj i lijeËnik generala Chiang Kai-Sheka, voeRepublike Kine, i njegove supruge Mao. Meutim, on je povremeno æivioi meu siromaπnima u njihovim skloniπtima, barakama punih koma-raca i uπiju. Brinuo se o pripadnicima visokog druπtva, ali je kleËao ikraj kreveta siromaπnih. Izvodio je vrlo sloæene operacije, ali je mnogosati posvetio i radu na formuli za mlijeko od soje — zato πto se brinuoza novoroenËad koja su umirala od alergija i loπe prehrane.

Razmislite: Iako moæda nikada neÊemo posjedovati sposobnostidr. Harryja Millera, ili imati prednost da doæivimo ovakva iskustva, Bogje svakome od nas dao duhovne darove koje moæemo upotrijebiti uNjegovom djelu. Uz molitvu razmiπljajte kako ovaj tjedan nekome mo-æete biti na blagoslov.


DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Isus je usmjerio svoju sluæbu prema potreba-

ma ljudi — prema onim podruËjima u njihovom æivotu u kojima su bilinajranjiviji i najotvoreniji za Njegov dodir ljubavi. U naπoj sluæbi pozvanismo da slijedimo Isusov primjer i poveæemo se s ljudima u njihovimpotrebama.

Biblijski komentarI. On je uzeo naπe slabosti

(Prisjetite se u razredu tekstova iz Mateja 8,17; 9,35 i Izaije 53,4.)U prethodnim poukama vidjeli smo da je Isus primijenio u praksi

svoju sveobuhvatnu sluæbu Ëim je siπao s Gore blaæenstava. On je bo-ravio meu ljudima i pokazao suosjeÊanje. U ovoj pouci prouËavamo otome na koji je naËin Isus sluæio potrebama ljudi. Matej u kljuËnomtekstu za ovaj tjedan (Matej 9,35) ukratko prikazuje Isusovu sluæbunakon πto je siπao s Gore.

U mnoπtvu aktivnosti prije ovog retka — prikazanih u samo dvapoglavlja — vidimo da Isus iscjeljuje:

1. Gubavca (Matej 8,3)2. Stotnikovog slugu (Matej 8,13)3. Petrovu punicu (Matej 8,15)4. »ovjeka pod utjecajem zloduha (Matej 8,16.28-34)5. Uzetoga (Matej 9,1-7)6. Æenu koja je bolovala od krvarenja (Matej 9,22)7. Kneæevu kÊer (Matej 9,25)8. Dva slijepca (Matej 9,29.30)9. Nijemog Ëovjeka (Matej 9,33)Usred svih ovih dogaaja, On spaπava i uËenike koji su se naπli

na rubu smrti u oluji koja ih je pogodila dok su plovili u lai (Matej8,23-27).

Nakon πto Isus izlijeËi Petrovu punicu, do kasno u noÊ istjerujezloduhe i lijeËi bolesne. Matej daje zadivljujuÊe objaπnjenje. On kaæeda je Isus time ispunjavao rijeËi proroka Izaije: “On slabosti naπe uzei ponese naπe bolesti.” (Matej 8,17)

Ove rijeËi uzete su iz poznatog proroËanstva u Izaiji 53, koje uglav-nom proriËe Isusovu smrt na kriæu (Izaija 53,4). Kada se na ovo po-glavlje ukazuje na nekom drugom mjestu u Novom zavjetu, uvijek jerijeË o raspeÊu (vidi Luka 22,37; Hebrejima 9,28). Meutim, Matej uovom tekstu naglaπava da je Isus prije svoje smrti bio posveÊen brizio ljudima, ali ne samo o njihovim duhovnim nemoÊima. On je uzeo injihove bolesti.


Razmislite: Kako adventistiËko naglaπavanje sluæbe duπi i tijeluutjeËe na naËin na koji vrπimo svoju misiju?

II. Otvaranje slijepih oËiju(Prisjetite se u razredu teksta iz Marka 10,46-52.)Prije pobjedonosnog ulaska u Jeruzalem, Isus, Njegovi uËenici i

veliko mnoπtvo zastali su u Jerihonu. Ovdje je Isus ugledao slijepogBartimeja koji je sjedio pokraj puta. »im je Bartimej Ëuo da Isus izNazareta prolazi pokraj njega, povikao je: “Isuse, Sine Davidov, smilujmi se!” Isusovi uËenici su ga ukorili i rekli mu da uπuti. Ali on jepovikao joπ jaËe: “Sine Davidov, smiluj mi se!” (Marko 10,47.48)

Prema Williamu Barclayju, prvi Bartimejev povik bio je uobiËajenpovik kojim je æelio privuÊi pozornost. Meutim, kada je povikao drugiput, Luka upotrebljava drugu grËku rijeË ukazujuÊi da je “ispustio ins-tinktivni povik neobuzdanih emocija, vrisak, skoro æivotinjski povik.”To je povik iz “krajnjeg oËaja” (www.studylight.org/commentaries/dsb/view.cgi?bk=lu&ch=18).

Isus moæe donijeti obnovu i spasenje kada smo u velikom oËaju.VeÊinu nas bilo bi sram zavapiti za milost pred stotinama ljudi. AliBartimej se na to nije nimalo obazirao. Prema njemu su se veÊ opho-dili kao prema odbaËenom i prezrenom. Nije imao πto izgubiti.

Bartimej prvo Ëuje odjek Isusovih koraka, a onda Njegov divan glaskoji ga pita: “©to hoÊeπ da ti uËinim?” (Marko 10,51) Ovo pitanje mo-æda izgleda neobiËno. Zar Isus ne moæe Ëitati Bartimejeve misli? Uos-talom, zar nije jasno πto æeli? Ipak, Ëini se da je vrlo vaæno da Boguzapravo kaæemo da nam je potreban. Isus je æelio da Bartimej izgovoririjeËi kao Ëin vjere da mu On moæe pruæiti ono πto mu je potrebno.

Bartimej odgovara: “Rabbuni, da progledam!” (Matej 10,51) Tada jeovaj slijepi Ëovjek Ëuo divne rijeËi koje neÊe zaboraviti do kraja æivota:“Progledaj — reËe mu Isus — vjera te tvoja spasila.” (Luka 18,42) Nje-gove oËi odmah su se otvorile i njegov svijet se promijenio. Samo je-dno je mogao uËiniti — on “poe za njim slaveÊi Boga” (Luka 18,43).

Razmislite:1. UËenici su pokuπali uπutkati Bartimeja kada je pozvao Isusa.

Koji “glasovi” pokuπavaju uπutkati ljude da Ga danas pozovu?2. Isus je upitao Bartimeja πto æeli da mu uËini. Kako na najbolji

naËin moæemo uvidjeti potrebe ljudi u druπtvenoj zajednici?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Kada je Kristina Muelhauzer sluæila kao misio-

narka u Africi, koristila je svaku moguÊu priliku da sluæi potrebama


ljudi. To je utjecalo Ëak i na vrstu autobusnog prijevoza koji je biralana devetosatnom putovanju. Jedna moguÊnost bila je staro preoptere-Êeno autobusno poduzeÊe koje je godinama jeftino prevozilo putnike.Druga je bila novo poduzeÊe koje je imalo autobuse s udobnim sje-dalima, glazbom i vozaËima u uniformama. “Birala sam prvog autobus-nog prijevoznika, jer sam imala mnogo viπe prilika da pomognem lju-dima i dotaknem neËiji æivot”, kaæe ona. “Kada dijelim neudobnost inevolje s drugima, moje se srce ispunjava radoπÊu.” IspriËajte ovaj do-gaaj u razredu, a zatim razgovarajte o sljedeÊim pitanjima.

Za razmiπljanje:1. Kristina Muelhauzer opisala je “dijeljenje neudobnosti i nevolja

s drugima” kao “radost”. ©to je time æeljela reÊi? Kako neudobnostmoæe biti radost?

2. Kakve se moguÊnosti za misionarski rad otvaraju kada ukloni-mo prepreke izmeu sebe i ljudi kojima pokuπavamo pomoÊi? Kolikoje vaæno staviti se u tuu koæu umjesto da pruæamo pomoÊ s poloæaja“superiornosti“?

3. Koje stavove ili pretpostavke moæemo imati o sebi i drugimakoje nisu u skladu s Kristovom metodom sluæenja ljudskim potrebama?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: U danaπnjoj aktivnosti porazgovarajte o tome

kako mi kao crkva moæemo bolje sluæiti potrebama ljudi. PotakniteËlanove razreda na otvoren razgovor, ali ih takoer zamolite da svojaglediπta potkrijepe biblijskim tekstovima kad god je to moguÊe. Zavr-πite molitvama s naglaskom na prilike za sluæbu koje ste naveli.

Aktivnost: Danaπnja aktivnost usmjerena je na potrebe ljudi u svi-jetu. U daljnjem je tekstu navedena predloæena struktura za razgovor:

1. Navedite pet ili πest osnovnih ljudskih potreba. Koja je razlikaizmeu potreba i æelja? Koje je ljudske potrebe Isus ispunio?

2. Koje potrebe vaπa crkva trenutaËno ispunjava? Jesu li to potrebevjernika ili ljudi u svijetu, ili jednih i drugih? Obrazloæite.

3. Koje su najveÊe potrebe ljudi u vaπoj druπtvenoj zajednici?4. Koji talenti i duhovni darovi u vaπoj crkvenoj obitelji mogu po-

moÊi u ispunjavanju ovih potreba?


Pouka 10 27. kolovoza—3. rujna 2016.

Isus je pridobio njihovo povjerenje

KljuËni tekst: Daniel 6,1-3.

UËenik ÊeZnati: Jasno Êe uvidjeti vaænost zadobivanja povjerenja ljudi prije

nego πto im uputi poziv da slijede Isusa.OsjeÊati: Doæivjet Êe novu radost u sluæbi — πto Êe mu pomoÊi

da zadobije povjerenje onih kojima sluæe.»initi: NaÊi Êe se pred izazovom da pronae nove naËine druæenja,

pokaæe suosjeÊanje, ispuni potrebe ljudi i zadobije njihovo povjerenje.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Izgradnja povjerenja

A. Povjerenje moæe biti izgraeno na dobar i loπ naËin. Koje biblij-ske osobe moæete navesti koje su zadobile povjerenje ljudi na dobarnaËin? A na loπ naËin?

B. Je li moguÊe zadobiti povjerenje ljudi samo svojim djelima?Samo rijeËima? Obrazloæite svoj odgovor.

II. OsjeÊati: Povjerenje zahvaljujuÊi ljubaviA. Kakvu ulogu u izgradnji povjerenja ima pokazivanje suosjeÊa-

nja prema ljudima?B. Ako ljudi osjete da im pomaæemo zbog osjeÊaja duænosti, nika-

da neÊemo zadobiti njihovo povjerenje. Zaπto se Isus saæalio na mno-πtvo? (Matej 9,36) Zaπto danas trebamo biti suosjeÊajni?

III. »initi: Djela koja osvajajuA. Koje osobine moramo neprestano pokazivati na svojem radnom

mjestu, u susjedstvu ili u πkoli da bismo zadobili povjerenje ljudi?Koji postupci ili stavovi uniπtavaju povjerenje?

B. Kako ovaj tjedan moæete biti kao Daniel i slijediti njegov pri-mjer zadobivanja povjerenja vjernoπÊu i pouzdanoπÊu?

Saæetak: Iako nikada ne moæemo zadobiti povjerenje ljudi samosvojim naporima, moramo uËiniti sve sa svoje strane boraveÊi meu


ljudima, pokazujuÊi im suosjeÊanje i sluæeÊi njihovim potrebama —ËineÊi sve to iz ljubavi i suosjeÊanja, a ne osjeÊaja duænosti.

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Daniel 6,1-3.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Kada slijedimo Kristovu metodusluæbe — boraveÊi meu ljudima kao oni koji im æele dobro, koji poka-zuju suosjeÊanje i sluæe njihovim potrebama — tada Êemo, πto Êe bitiprirodna posljedica, zadobiti njihovo povjerenje. Ova metoda je bitnikorak u sveobuhvatnoj sluæbi koja postavlja temelj za uspjeπno dovo-enje ljudi Isusu.

Samo za uËitelje: Iskoristite priliku da u svojem razredu razmo-trite korake Kristove metode sluæbe, i na koji naËin svaki taj korakvodi zadobivanju povjerenja ljudi. Razgovarajte o tome zaπto je zadobi-vanje povjerenja kljuËno ako æelimo uspjeπno svjedoËiti.

Uvodni razgovor: U kolovozu 1980. godine, Azaria Chamberlain,beba stara devet tjedana, nestala je iz obiteljskog πatora u kampu ublizini Ulurua (poznatog i kao Ayers Rock), na sjeveru Australije. Rodi-telji, propovjednik Michael Chamberlain i njegova supruga Lindy, usta-novili su da ju je uzeo dingo, australski divlji pas. Ali javnost se okre-nula protiv njih i Lindy je na kraju bila osuena za ubojstvo.

Odvjetnik i pisac John Bryson nije mogao prihvatiti ovu presudu.Bryson se kao djeËak druæio s poznatom adventistiËkom obitelji iz Mel-bournea koja ga je vodila na skijanje. Kada su poËele kruæiti glasine oobitelji Chamberlain i Crkvi adventista sedmoga dana, znao je da onene odgovaraju onome πto je znao o adventistima. To ga je navelo daistraæi dogaaj i napiπe knjigu pod nazivom Zli aneli, u kojoj se iznosisluËaj obitelji Chamberlain. Knjiga je utjecala na promjenu javnog mi-πljenja i dovela do ponovnog suenja — kada je Lindy proglaπena nevi-nom.

Iako Bryson nije bio adventist, niti krπÊanin, utjecaj iz djetinjstvai primjer poznate adventistiËke obitelji zadobili su njegovo povjerenjei pozitivno oblikovali njegova uvjerenja o adventistima, πto ga je potak-nulo da se zauzme za æenu adventisticu koja je nepravedno osuena.Ovaj dogaaj je veliko svjedoËanstvo o sili utjecaja i vaænosti da æivi-mo u skladu sa svojom vjerom.

Razmislite: Pozovite Ëlanove razreda da navedu primjere kako suoni, ili drugi adventistiËki krπÊani koje poznaju, zadobili povjerenjeonih koji ne vjeruju u Boga. Koje korake Ëlanovi razreda mogu podu-zeti ovaj tjedan da bi izgradili povjerenje meu susjedima, kolegamana poslu ili prijateljima u πkoli?


DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Upotrijebite primjer Ëetvorice hebrejskih izgna-

nika u Babilonu — Daniela, ©adraka, Meπaka i Abed Nega. Iako su æiv-jeli nekoliko stoljeÊa prije Isusa, æivoti ovih mladih ljudi otkrivaju klju-Ëne elemente Isusove sluæbe. Razmotrite naËine na koje mi danas mo-æemo izgraditi povjerenje meu ljudima u druπtvenoj zajednici.

Biblijski komentarI. Zadobivanje povjerenja u Babilonu(Prisjetite se u razredu teksta iz Daniela 6,1-3; 2,1.47-49.)Jedna od zadivljujuÊih epizoda u Knjizi proroka Daniela jest iz-

vjeπtaj o tome kako su Daniel, ©adrak, Meπak i Abed Nego, vjerojatnotinejdæeri, zadobili povjerenje moÊnog babilonskog kralja. Oni su zanekoliko godina zauzeli istaknute poloæaje i zadobili kraljevo poπtova-nje i zaπtitu. Kako se to dogodilo?

Drugo poglavlje Knjige proroka Daniela daje odgovor na ovo pita-nje. U tom poglavlju vidimo da Daniel pokazuje suosjeÊanje premakralju i da odgovara na njegove potrebe. Kralja Nabukodonozora vrloje uznemirio jedan san (Daniel 2,1). Kada je Daniel protumaËio ovajsan, kralj je osjetio veliko olakπanje. Tada “pade niËice” pred Danielomi rekao je: “Zaista, vaπ je bog Bog nad bogovima i gospodar nad kra-ljevima.” (Daniel 2,46.47) On tada “uzvisi Daniela i dariva ga mnogimblistavim darovima. Postavi ga upraviteljem sve pokrajine babilonske istarjeπinom svih mudraca babilonskih.” (Daniel 2,48)

Kakav nevjerojatan dogaaj! »etiri stranca zauzimaju vodeÊu ulo-gu na kraljevom dvoru i u upravi babilonskog kraljevstva. Za samo ne-koliko godina ova Ëetiri mladiÊa, koji su govorili tamoπnji jezik sa æi-dovskim naglaskom, zadobili su kraljevo povjerenje. To su postigli nedovodeÊi u pitanje svoje poπtenje. Od samog poËetka, od trenutka ka-da su odbili jela s kraljevog obilnog stola, ostali su odani svojoj vjeri.To poπtenje postavilo je temelj za zadobivanje povjerenja.

Razmislite: Istraæivanja pokazuju da u mnogim zemljama ljudi neznaju mnogo o adventistima, πto im oteæava da steknu povjerenje unas. Kako mi kao adventisti moæemo postati bolji svjedoci i biti viπeukljuËeni u rjeπavanje problema ljudi?

II. On je zadobio povjerenje ljudi(Prisjetite se u razredu teksta iz Mateja 9,9-12.)U prethodnim smo poukama vidjeli kako je Isus odmah nakon Go-

vora na Gori primijenio u praksi svoju metodu sluæbe boraveÊi meu


ljudima, pokazujuÊi im suosjeÊanje i sluæeÊi njihovim potrebama. Me-utim, Matej ide korak dalje i pokazuje da je Isus na ovaj naËin zadobiopovjerenje ljudi — upuÊen Mu je poziv da jede s carinicima i greπnici-ma (Matej 9,9.10).

U sljedeÊem retku voe optuæuju Isusa πto krπi pravila njihovevjerske skupine i otvara vrata greπnicima. Bili su u pravu. On se druæios njima, pokazivao im suosjeÊanje, ispunjavao njihove potrebe i,naravno, zadobio njihovo povjerenje. Zadobio je njihovo povjerenje utoj mjeri da su Ga pozivali na druπtvene skupove i gozbe. NeobiËna jeËinjenica da je sveti Boæji Sin, koji je viπe od svih poznavao straπnu irazornu silu grijeha, proveo veÊinu svojeg vremena s prijestupnicima.

Meutim, joπ je nevjerojatnije bilo to πto su se greπnici æeljeli dru-æiti s Njim. Voljeli su biti u Njegovoj blizini. Nasuprot tome, vjerskivoe zatvorili su vrata onima izvan svoje vjerske zajednice. Kao πto jeIsus rekao: “Oni veæu teπka bremena koja se jedva mogu nositi te ihstavljaju ljudima na pleÊa.” (Matej 23,4) “Jao vama, knjiæevnici i farizeji,licemjeri jedni”, povikao je Isus, “koji pred ljudima zatvarate vrata kra-ljevstva nebeskoga.” (Matej 23,13)

Kristova metoda sluæbe djeluje drugaËije. Njom se zadobiva povje-renje i kraljevstvo nebesko otvara ljudima. Naravno, prihvaÊanje ljudine znaËi kompromis; to ne znaËi popuπtanje grijehu. To jednostavnoznaËi da ne smijemo bacati kamen na nekoga. Iako je Isus dobro po-znavao silu grijeha, bio je prijatelj greπnicima. Otvorio im je vrata ioni su otvarali vrata Njemu.

Razmislite: Isus nam govori da se ne hvalimo svojim dobrim dje-lima pred ljudima da bismo stekli njihovo odobravanje (Matej 6,1-4),ali takoer kaæe da je nerazumno kriti svoje svjetlo ispod variÊka, jerkad ljudi vide naπa dobra djela, dat Êe slavu Bogu (vidi Matej 5,14-16).Kako u ovome moæemo postiÊi odgovarajuÊu ravnoteæu?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: U nekim dijelovima svijeta adventisti su poznati

i poπtovani. U drugim podruËjima ljudi ne znaju za AdventistiËku crkvuili je u velikoj mjeri pogreπno shvaÊena. Istraæite u svojem razredukoncept izgradnje povjerenja. ©to bismo trebali promijeniti da bismoovo postigli?

Aktivnost: Prema jednom nedokumentiranom izvjeπtaju, krπÊan-ski misionar u Indiji, Stanley Jones, upitao je Mahatmu Gandhija: “Go-spodine Gandhi, iako Ëesto navodite Isusove rijeËi, zaπto tako Ëvrstoodbijate postati Njegov sljedbenik?” Gandhi je navodno odgovorio: “O,


ja ne odbacujem vaπeg Krista. Volim Ga. Samo πto se veÊina vaπih krπ-Êana razlikuje od Njega.” (http://www.mkgandhi.org/africaneedsgandhi/gandhi%27s_ message_to_christians.htm?)

Ovaj dojam o krπÊanima razlikuje se od izvjeπtaja o prvoj Crkvi ukojoj su vjernici dijelili svoja imanja, druæili se, “zajedno uzimali hranuvesela i priprosta srca” i uæivali “naklonost svega naroda” (Djela 2,46.47).

Za razmiπljanje:1. Kako pronalazimo ravnoteæu izmeu toga da jasno govorimo isti-

nu i pokazujemo Isusovu ljubav?2. Zaπto je prva Crkva iz Djela 2 uæivala ugled, dok je u drugim

sluËajevima bila progonjena?3. Na koje konkretne naËine moæemo graditi povjerenje?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Iskoristite ovu posljednju aktivnost kao podlogu

za ponavljanje osnovnih tema iz ove pouke. Kada slijedimo Kristov pri-mjer ljubavi, suosjeÊanja i povjerenja, nesumnjivo Êemo zadobiti povje-renje ljudi.

Aktivnost: Donesite u razred fotografije sljedeÊih osoba (ako nisteu moguÊnosti, samo navedite njihova imena). Iako su ova imena poznataπirom svijeta, slobodno navedite neka imena / donesite fotografije onihljudi koji su znaËajni u vaπem okruæenju:

1. Staljin: voa Sovjetskog Saveza2. Ellen G. White: adventistiËka proroËica3. Idi Amin: svrgnuti diktator Ugande4. Majka Tereza: Albanka koja je pomagala siromaπnima u Kalkuti5. Richard Nixon: osramoÊeni ameriËki predsjednik6. Abraham Lincoln: Ëuveni ameriËki predsjednik7. Saddam Hussein: svrgnuti iraËki predsjednik8. Lance Armstrong: osramoÊeni Ëuveni biciklist9. Nelson Mandela: voa pokreta za ukidanje aparthejda i juæno-

afriËki predsjednik10. Isus Krist: Spasitelj svijetaPodignite redom svaku fotografiju (ili imenujte osobu). Prvo pitajte

prepoznaje li netko tu osobu. Postavite sljedeÊa pitanja:1. Do koje mjere se javno miπljenje o ovoj osobi promijenilo?2. Kako je svaka od ovih osoba zadobila ili nije zadobila povjerenje

ljudi?3. ©to vam pomaæe da steknete povjerenje u neku osobu?4. Kako u svojem æivotu moæete njegovati osobine koje omogu-

Êavaju izgradnju povjerenja?


Pouka 11 3.—10. rujna 216.

“Hajdete za mnom”

KljuËni tekst: Otkrivenje 3,20.

UËenik ÊeZnati: Uvidjet Êe koliko je kljuËan i vaæan posljednji korak u Kri-

stovoj metodi sluæbe.OsjeÊati: Bit Êe uvjeren da je obraÊenje u potpunosti djelo Duha

Svetoga, iako i mi imamo odreenu ulogu u “pozivanju” ljudi.»initi: Traæit Êe i naÊi prilike da pomogne ljudima da prijeu ostala

Ëetiri koraka Kristove sluæbe i dou do kljuËne odluke da Ga slijedekao svojeg Spasitelja.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Kucanje na vrata

A. U Otkrivenju je prikazano kako Isus kuca na vrata (Otkrivenje3,20). ©to joπ prema ovom retku Isus Ëini dok stoji na vratima? Kakomoæemo kucati na vrata srca ljudi?

B. S kojim bismo kljuËnim pobudama mi, Kristovi sljedbenici,trebali postati Njegovi “poslanici” spasenja (2. KorinÊanima 5,20)?

II. OsjeÊati: Iskusiti spasenjeA. ©to mislite koje je osjeÊaje doæivio Zakej (Luka 19,1-10): Kada

se popeo na drvo? Kada ga je Isus pozvao? Kada mu je oprostio?B. Nije vaæno jesmo li se popeli na drvo, prosimo li kraj puta ili

sjedimo u crkvenoj klupi — Isus Êe nam se pribliæiti ako se mi pri-bliæimo Njemu. Kako se osjeÊate kada znate da ste na onom mjestuna kojem Bog æeli da budete ËineÊi ono πto On traæi od vas? Kako seosjeÊate kada ste na pogreπnom mjestu?

III. »initi: Objavljivati vijest spasenjaA. ©to moæemo uËiniti da bismo objavili Radosnu vijest susjedima

i prijateljima s kojima gradimo prijateljstvo? Koje su moguÊe zamke?B. Kako moæemo iziÊi iz svoje “zone udobnosti” radi Evanelja?

Saæetak: Posljednja vaæna faza u Isusovoj metodi sluæbe prirodnaje posljedica prethodna Ëetiri koraka. Meutim, ovu fazu ne moæemo


uzeti zdravo za gotovo oËekujuÊi da se dogodi sama po sebi. Traæimood Boga da nam pruæi prilike da uputimo ljudima poziv da Ga slijede.

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Otkrivenje 3,20.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Posljednji korak Kristove meto-de, upuÊivanje poziva ljudima da Ga slijede, kljuËan je korak kojem semora pristupiti s ljubavlju i brigom. Ovaj korak na odreeni naËinproizlazi iz prethodna Ëetiri koraka — pribliæavanja ljudima, pokazi-vanja suosjeÊanja, sluæenja potrebama i zadobivanja povjerenja. Me-utim, potrebna je i usrdna molitva i planiranje.

Samo za uËitelje: Razgovarajte u razredu o tome kako ova poslje-dnja etapa u Kristovoj metodi sluæbe ne ovisi o ispravnim tehnikamaili obrascima. Nju treba planirati i ona mora biti predmet naπih molitava,ali pozivanje ljudi da slijede Isusa treba spontano proizlaziti iz vjer-nog dræanja i ostalih koraka sluæbe. Ova etapa se nikada ne moæe po-stiÊi na silu.

Uvodni razgovor: Apostol Ivan prikazuje kako Isus kuca na vratai govori: “Evo stojim na vratima i kucam. Ako tko Ëuje moj glas i otvorivrata, uÊi Êu k njemu i veËerati s njim, i on sa mnom.” (Otkrivenje3,19.20)

U kapeli na koledæu Keble u Oxfordu nalazi se poznata slika britan-skog slikara Holmana Hunta koja ilustrira ovaj redak. Isus je prikazankako jednom rukom kuca na vrata, a u drugoj ruci dræi svjetiljku. Vaænoje zapaziti da na vratima nema kvake — jedini naËin da se vrata otvorejest da to uËini osoba koja je unutra.

Kada poziva ljude da Ga slijede, Isus ne ulazi na silu. On kuca,upuÊuje poziv i ostavlja izbor svakom pojedincu.

Bog nas poziva da primimo spasenje. On nas ne pokuπava preva-riti, nagovoriti, podmititi ili prisiliti. Na kraju Otkrivenja nalazi se di-van opis Boga koji poziva: “Duh i zaruËnica vele: ‘Doi!’ Tko Ëuje, nekarekne: ‘Doi!’ Tko je æedan, neka doe; tko æeli, neka badava uzmevode æivota!” (Otkrivenje 22,17)

Voda æivota dostupna je svima koji je æele uzeti. PreËesto smatramoda je naπ zadatak da “obraÊamo” ljude, umjesto da to prepustimo DuhuSvetome. Tada razliËitim metodama pokuπavamo otvoriti vrata srca lju-di. Govorimo o privlaËnim naËinima otvaranja vrata. Ne bi bilo prihvat-ljivo kada bismo pokuπali otvoriti vrata na silu koristeÊi se maljem.

Naπa je duænost da se pridruæimo Isusu i kucamo na vrata, dapozivamo ljude da predaju svoj æivot Njemu. Naπa je duænost da se


molimo da Duh Sveti dodirne osjeÊaje i razum ljudi kako bi bili otvoreniza Njegovu ljubav. Isus je toliko æelio otvoriti vrata ljudima da je rekao:“Ja sam vrata.” (Ivan 10,7)

Razmislite: Ako je obraÊenje djelo Duha Svetoga, kakvu ulogu mionda imamo u pozivanju ljudi da slijede Isusa? Kako moæemo ohrab-riti ljude da odgovore na Isusovo kucanje?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Isus je proveo mnogo vremena brinuÊi se za

Ëovjekove tjelesne potrebe, ali Njegov krajnji cilj bio je da potakne ljudeda Ga prihvate kao Gospodina i Spasitelja. ProuËite u svojem razredukako moæemo slijediti Njegov primjer i pronaÊi odgovarajuÊu ravnote-æu u naπoj danaπnjoj misiji.

Biblijski komentarI. Carinici i greπnici

(Prisjetite se u razredu teksta iz Luke 19,1-10.)Posjet Zakeju dogaa se u vrijeme kada se Isusovo putovanje u

Jeruzalem bliæi kraju. PoËinje skoro komiËnim prizorom — oholi bo-gataπ Ëini neπto potpuno nedoliËno. Niski muπkarac trËi putem ispredmnoπtva da bi vidio Isusa. Ljudi su ga nesumnjivo viali samo kakoponosno koraËa uzdignute glave. Ljudi njegovog poloæaja u biblijskovrijeme nisu trËali. Pojedine stvari bile su ispod razine njihovog do-stojanstva. Ali, evo Zakeja, trËi radi svojeg æivota, dok mu se gradskadjeca sigurno smiju i upiru prstom u njega.

Ali Zakej nije mario za to; oËajniËki je æelio vidjeti Isusa. Cijelogæivota oboæavao je materijalne stvari. Imao je veliku kuÊu, veliki ban-kovni raËun, pun ormar odjeÊe i prazan æivot. Njemu je bio potrebanIsus. U ovom prizoru joπ je jadniji jer se poËinje verati uz drvo. Dolje,meu mnoπtvom koje se tiskalo i guπilo u praπini, Isus pokazuje da jeNjegovo trajno poslanje “da nae i spasi” πto je izgubljeno (Luka 19,10).On prilazi drvetu na koje se Zakej upravo popeo, uzdiæe pogled premanjemu (vjerojatno je to bilo prvi put da je netko uËinio takvo πto sobzirom na njegov poloæaj) i kaæe: “Treba da se danas zadræim u tvojojkuÊi.” (Luka 19,5) Ovim postupkom i time πto je uπao u carinikov dom,Isus otvoreno krπi æidovski zakon i postaje obredno neËist. Ali to nestaje na put Njegovoj misiji.

Razmislite: Kakve nam se prepreke mogu naÊi na putu kad pozi-vamo ljude da slijede Isusa? Kako se moæemo osloboditi tih prepreka?


II. Traæiti i spasiti(Prisjetite se u razredu teksta iz Luke 19,10.)U izvjeπtaju o Zakeju Isus je prikazan kao Onaj koji traæi izgub-

ljene. Ova tema provlaËi se kroz sva evanelja, ali u ovom izvjeπtaju ionima koji mu prethode Luka daje poseban peËat — Isus traæi odba-Ëene, izgnane.

U posljednjim rijeËima koje je uputio Zakeju, Isus ponovno objav-ljuje cilj svoje sluæbe na Zemlji: “Da, Sin »ovjeËji doπao je da traæi ispasi πto je izgubljeno.” (Luka 19,10) U 15. poglavlju Isus je prikazankao Pastir koji ostavlja devedeset devet ovaca da bi potraæio i spasiojednu izgubljenu (Luka 15,3-7). U cijelom Svetom pismu slika pastirakoristi se za opisivanje pribliæavanja izgubljenima, brige i njegovanja“stada”.

U Knjizi proroka Ezekiela Bog ukorava Izraelove pastire “koji na-pasaju sami sebe”. On pita: “Ne moraju li pastiri napasati stado?” (Eze-kiel 34,2) Zatim dodaje: “NemoÊnih ne krijepite, bolesnih ne lijeËite,ranjenih ne povijate, zalutalih natrag ne dovodite, izgubljenih ne traæi-te, nego nasilno i okrutno njima gospodarite.” (Ezekiel 34,4)

John Milton, autor poeme Izgubljeni raj, koristi se ovom slikomu elegiji “Lycidas” u kojoj oπtro kritizira duhovne pastire koji ne radesvoj posao: “Gladne ovce uzdiæu pogled i nisu nahranjene.”

Suprotno tome Bog kaæe: “Evo me, sam Êu potraæiti ovce svoje isam Êu ih pasti! ... Potraæit Êu izgubljenu, dovesti natrag zalutalu, po-vit Êu ranjenu i okrijepiti nemoÊnu.” (Ezekiel 34,11.16)

Isus takoer iznosi usporedbu o ovcama i toru u koji lopovi dolazeda kradu i ubijaju ovce. Nasuprot tome, On kaæe: “Ja sam doπao daovce imaju æivot i da ga imaju u izobilju.” (Ivan 10,10)

Razmislite: Na koje se naËine mi ponaπamo kao pastiri kada po-zivamo ljude da slijede Isusa? Koje pouke o tome moæemo nauËiti izprimjera Dobrog Pastira?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Povezanost izmeu zadobivanja povjerenja i

pozivanja ljudi da slijede Isusa u Njegovoj metodi sluæbe je neposred-na, ali se ne dogaa sluËajno. Razgovarajte s Ëlanovima razreda o na-Ëinima na koje mogu premostiti ova dva koraka. Takoer naglasite danaπa ljubav i briga za ljude nikada ne treba ovisiti o tome hoÊe li ne-tko prihvatiti Isusa ili postati Ëlan crkve.

Aktivnost: Kao adventisti koji poznajemo temu velike borbe, zna-mo da ljudi imaju slobodnu volju i mogu odbaciti Isusov poziv. Prije


viπe od 100 godina dr. David Paulson, utemeljitelj bolnice i sanatorijaHinsdale u Chicagu, napisao je: “»ovjek koji je zainteresiran samo zaone ljude za koje smatra da mogu postati Ëlanovi crkve kao rezultatnjegove sluæbe, imat Êe sve manje prilika za misionarski rad; jer onpostupno u drugima razvija duh nepovjerenja i sumnje, i mnoga Êe muse vrata zatvoriti; dok Êe, s druge strane, radnik koji je dopustio dapotrebe ËovjeËanstva dodirnu njegovo srce pokuπati pomoÊi ‘devetoricigubavaca’ Ëak ako vrlo dobro zna da se nikada neÊe prikljuËiti crkvi.”

Za razmiπljanje:1. Neki tvrde da ljude koji ne odgovaraju na naπ poziv da slijede

Isusa trebamo ostaviti i poÊi na neko plodonosnije polje. ©to vi misliteo ovome?

2. Kada smo jednom zadobili povjerenje ljudi, na koje ih praktiËnenaËine moæemo pozvati da slijede Isusa?

3. Koje su opasnosti propovijedanja ljudima prije nego πto smoim se pribliæili, pokazali suosjeÊanje, sluæili njihovim potrebama i za-dobili njihovo povjerenje?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: U ovoj aktivnosti ohrabrite Ëlanove razreda da

razmotre posljednji korak u Kristovoj metodi sluæbe i kako ga najus-pjeπnije mogu primijeniti u praksi. Lako je govoriti o ovom posljednjemkoraku, ali kako bismo toËno trebali pozivati ljude da slijede Isusa?

Aktivnost: Donesite u razred slike sljedeÊih predmeta. (Ako ste umoguÊnosti, donesite prave predmete. Ako ne moæete donijeti predmeteili njihove slike, samo ih navedite. Slobodno proπirite ovu listu.)

1. ©tap (ili najlon) za pecanje2. Magnet3. Mreæa4. Udica5. Megafon6. Laso, uæe7. OtiraË na kojem piπe Dobrodoπli8. »ekiÊPorazgovarajte o svakom predmetu kao simbolu metode pozivanja

ljudi da slijede Isusa. Na πto svaki simbol ukazuje? Koje su dobre stra-ne svake pojedine metode koju ovi predmeti simboliËno prikazuju? Kojesu slabosti?

Potaknite Ëlanove razreda da predloæe druge simbole koji Êe poka-zivati kako na najbolji naËin moæemo pozivati ljude da slijede Isusa.


Pouka 12 10.—17. rujna 2016.

Sluæba u gradovima u posljednje vrijeme

KljuËni tekst: Izlazak 2,23-25.

UËenik ÊeZnati: Uvidjet Êe poseban misionarski izazov u gradskim podruË-

jima i shvatit Êe da je Isusov model sveobuhvatne sluæbe jedini pristupkoji Êe donijeti pravi uspjeh.

OsjeÊati: Sa æarom Êe odgovoriti na Boæje pitanje: “A meni da nebude æao ... grada velikoga?” (Jona 4,11)

»initi: Prepoznat Êe na koje konkretne naËine moæe odgovoritina izazov misije u gradovima.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Izazov misije u gradovima

A. Knjiga o Joni zavrπava pomalo nejasno, Boæjim oπtrim pitanjem(Jona 4,11). ©to ovo pitanje govori o Boæjem karakteru?

B. Ellen G. White je prije viπe od stotinu godina zapisala da jeCrkva adventista sedmoga dana zanemarila gradove (Fundamentals ofChristian Education, str. 537). Zaπto se adventisti nisu obazirali nagradove? ©to gradove Ëini teπkima za misiju? ©to ih Ëini toliko vaænimaza misiju?

II. OsjeÊati: Briga za stanovnike gradaA. Jeste li Bogu iznijeli svoje strahove i brige koje moæda imate u

vezi s radom u misiji u gradovima?

III. »initi: Rad u gradovimaA. Bog je rekao prognanicima u Babilonu da traæe “blagostanje

(mir — πalom) gradu” (Jeremija 29,7). Posvetite vrijeme ovaj tjedan mo-litvi za mir, dobro i napredak nekog velikog grada u vaπoj zemlji i nje-govih stanovnika.

B. Psalmist opisuje kako zarobljeni Hebreji u Babilonu tuguju: “Ka-ko da pjesmu Jahvinu pjevamo u zemlji tuinskoj!” (Psalam 137,4) Mno-gim adventistima gradovi su “tuinska zemlja”. Na koje praktiËne naËinemoæemo pjevati Boæju pjesmu u gradovima?


Saæetak: Bog je bio zabrinut za Ninivu. Hebrejskim zarobljenicimarekao je da budu blagoslov Babilonu. Isus je plakao nad Jeruzalemom.Gradovi imaju posebno mjesto u Boæjem srcu. Mi ne moæemo slijeditiVeliki nalog i poÊi u svijet ako zanemarimo gradove, u kojima æivi veÊinasvjetskog stanovniπtva. Kada odemo u gradove, pozvani smo da slijedi-mo Kristovu metodu sluæbe.

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Jeremija 29,7.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Kada se suoËimo sa sve veÊimmisijskim izazovom sluæbe u gradovima, pozvani smo da slijedimoIsusov primjer sveobuhvatne sluæbe.

Samo za uËitelje: Pozvani smo da budemo blagoslov gradovima.Razmiπljajte u svojem razredu o misijskim prioritetima vaπe crkve. Jesuli neka podruËja ili skupine ljudi zanemareni? Kako joπ uspjeπnije mo-æete doprijeti do ljudi u gradskim podruËjima?

Uvodna aktivnost: Jedna stara priËa govori o Ëovjeku koji je po-gnute glave stajao ispod uliËne svjetiljke i pomno traæio neπto. Njegovprijatelj David zaustavio se da mu pomogne.

“©to si izgubio, Ivane?” upitao ga je.“Ispao mi je sat i ne mogu ga pronaÊi.”“©teta”, rekao je David. “Dopusti mi da ti pomognem.”Tako je David kleknuo i sljedeÊih deset minuta pomagao Ivanu da

pronae sat na ploËniku ispod uliËne svjetiljke. KonaËno, nakon πtosu pregledali svaki djeliÊ tla nekoliko puta, David se okrenuo Ivanu iupitao ga: “Jesi li siguran da si ga ovdje izgubio?”

“Pa, ne baπ ovdje”, odgovorio je Ivan.“Kako to misliπ?” uzviknuo je David. “Gdje si ga izgubio?”Ivan je rukom pokazao u mrak. “Dvadesetak metara dalje.”David nije mogao vjerovati svojim uπima. “Tamo si ga izgubio, a

mi sve vrijeme traæimo ovdje. Zaπto?”“Pa valjda je to jasno”, rekao je Ivan. “Ovdje je bolje osvijetljeno.”Koliko god Ëudno izgledalo, krπÊanska Crkva bila je sklona pro-

povijedati “tamo gdje je bolje osvijetljeno”. Potroπili smo golema sred-stva na podruËja u kojima veÊ postoji snaæan krπÊanski temelj — gdjeje osvjetljenje bolje. »esto smo zanemarivali one dijelove svijeta u ko-jima se nikada nije Ëulo za Isusa.

Ovo jasno moæemo vidjeti u Ëinjenici da je danas AdventistiËkacrkva snaænija u seoskim podruËjima nego u gradovima — u kojimaæivi veÊina svjetskog stanovniπtva.


Razmislite: Razgovarajte o tome kako se troπe sredstva mjesnecrkve — ljudi, vrijeme i novac. Koliko sredstava se troπi na odræavanjecrkve i potrebe vjernika, a koliko na misijski rad u zajednici? Kakomoæemo usmjeriti crkvena sredstva na mjesta koja su slabije osvijet-ljena? Ako se vaπa crkva nalazi u gradu, na koji naËin moæete misijskiraditi u vaπoj druπtvenoj zajednici? Ako se vaπa crkva nalazi na selu,na koji naËin moæete poduprijeti misiju u gradovima?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Sveto pismo pokazuje da je Bog posebno za-

brinut za stanovnike u gradovima. Danas su gradska podruËja velikimisijski izazov za Crkvu adventista sedmoga dana. Prisjetite se u ra-zredu biblijskih naËela koja govore o tome kako na najbolji naËin mo-æemo upoznati ljude u gradovima s Isusovom ljubavlju.

Biblijski komentarI. Zar ne bismo trebali biti zabrinuti?

(Prisjetite se tekstova: Izlazak 2,24.25; Jona 4,11; Matej 9,36.)Kada je Bog Ëuo viku i uzdisanje izraelskog naroda, “pogleda Bog

na Izraelce, i zauze se za njih” (Izlazak 2,25). Pismo otkriva da je BogukljuËen u ljudska pitanja i vrlo je zainteresiran za njihovo dobro.

Ovo je jasno prikazano u Knjizi o Joni. Nahum govori o Ninivikao “gradu krvniËkom, pun je laæi, prepun grabeæa, s pljaËkanjem onne prestaje” (Nahum 3,1). On pita: “Tko nije ... osjeÊao na sebi tvojuokrutnost?” (Nahum 3,19) Pa ipak, Knjiga o Joni pokazuje da je Bogvolio stanovnike ovoga grada. Ona zavrπava Boæjim retoriËkim pitanjem:“A meni da ne bude æao ... velikoga grada?” (Jona 4,11)

Isus je stoljeÊima poslije pokazao brigu prema mnoπtvu ljudi.Jednom prilikom, putujuÊi Galilejom, propovijedao je, uËio i iscjelji-vao. Nema sumnje da je bio tjelesno iscrpljen, ali se i dalje brinuo oljudima. Matej kaæe da Isus, kada je pogledao mnoπtvo, “saæali se nadnjim, jer bijahu satrveni i zapuπteni kao ovce bez pastira” (Matej 9,36).

Razmislite: Zaπto se danas misionarski rad u gradovima smatrateπkim? Koji nas strahovi ili predrasude mogu uËiniti nespremnima dasagledamo potrebe u gradovima? Koje korake moæemo poduzeti da bi-smo promijenili svoje stavove prema misiji u gradovima?

II. Traæiti πalom(Prisjetite se u razredu teksta iz Jeremije 29,7.)Dvadeset deveto poglavlje Knjige proroka Jeremije sadræi jedinu

posebno zabiljeæenu Boæju uputu o tome kako Njegov narod treba æivjeti


i raditi u gradovima. Njegova uputa je iznenadila, ako ne i zaprepastila,hebrejske prognanike u Babilonu. On jasno govori da ne trebaju oËe-kivati da Êe se brzo vratiti kuÊi. To je bila bolna vijest za njih. Umje-sto da spakiraju stvari i krenu u svoju zemlju, Babilon je trebao postatinjihovim domom u buduÊnosti — trebali su pronaÊi braËne drugove,saditi vrtove i traæiti πalom gradu. “Traæite blagostanje (πalom) gradu,u koji sam vas odveo, i molite se za njega Gospodu, jer blagostanje(πalom) njegovo, vaπe je blagostanje (πalom).” (Jeremija 29,7 — ©ariÊ)

Hebrejska rijeË πalom ima mnogostruko znaËenje i oznaËava, iz-meu ostalog, mir, napredak, dobro. Bog Izraelcima govori da se molei rade za πalom grada. Tako Êe, kaæe On, pronaÊi svoj πalom. Ovo jezapanjujuÊi savjet. Nisu trebali uspostaviti odvojenu hebrejsku enklavuu gradu Babilonu, Ëemu su moæda prirodno teæili. Uostalom, bilo bimnogo lakπe da se dræe zajedno kao kulturoloπka i vjerska zajednica.Bilo bi im lakπe svetkovati subotu, jesti Ëistu hranu, odvojiti se odbabilonskih idolopokloniËkih obiËaja i tjeπiti se meusobno zajedniËkimuspomenama i nadama. Meutim, Bog im kaæe da uËine upravo supro-tno, da se ukljuËe u druπtvo svojih porobljivaËa i donesu πalom gradu.

Danas ova uputa treba upozoriti sve one koji smatraju da se misijau gradovima moæe izvrπiti kratkotrajnim utjecajem, s odreene udalje-nosti ili samo povrπnim kontaktom s gradom.

Razmislite: Razgovarajte u razredu o znaËenju hebrejske rijeËi πa-lom. Koje konkretne korake moæemo uËiniti da bismo traæili πalom imolili se za njega u gradskim zajednicama u naπem okruæenju?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Hebreji koji su bili odvedeni u Babilon bili su

emotivno, tjelesno i duhovno otueni od svojeg doma. Psalmist opisujejedan od najbolnijih prizora u Bibliji kada se narod okuplja na babi-lonskim rijekama i u suzama se sjeÊa svoje rodne zemlje, posebnograda Jeruzalema. Njihovi bezduπni porobljivaËi traæe od njih da pje-vaju, ali to je posljednje πto æele. Oni uzvikuju: “Kako Êemo pjevatipjesmu Gospodnju u zemlji tuoj?” (Psalam 137,4)

Povijesno gledano, Crkva adventista sedmoga dana usmjeravala jepozornost i sredstva na seoska podruËja pa je prije viπe od stotinugodina Ellen G. White izjavila da smo “zanemarili gradove”. Gradoviovoga svijeta su “tuinska zemlja” za mnoge od nas, i mi trebamo nau-Ëiti pjevati Gospodnju pjesmu u ovom izazovnom misijskom polju.

Aktivnost: Istraæite u svojem razredu kako mi na praktiËne naËinemoæemo pjevati Gospodnju pjesmu u gradskim podruËjima u kojima


se moæda ne osjeÊamo kao kod kuÊe, meu ljudima koji razmiπljaju iponaπaju se drugaËije od nas.

Na samom poËetku usredotoËite se na najbliæu gradsku Ëetvrt ukojoj se nalazi vaπa mjesna crkva. ©to vjernici crkve veÊ znaju o ovojzajednici? Æivi li netko iz razreda u njoj, ili vjernici svake subote pre-laze dug put do crkve?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Ako æelimo uspjeπno sluæiti potrebama gradskih

stanovnika, trebamo znati koje su to potrebe. Trebamo prouËavati naπudruπtvenu zajednicu. Kada je apostol Pavao stigao u Atenu, odvojio jevrijeme da se upozna s gradom i pomno “osmotri” okolinu (Djela 17,23).

Kada smo posljednji put proπli gradom da bismo bolje shvatili ljudei njihove potrebe? ©to ljudi Ëitaju, gledaju i sluπaju? Kako provodeslobodno vrijeme? ©to “oboæavaju“? (Moæda ne vjeruju u Boga, alisvatko neπto oboæava.) ©to im nanosi bol? ©to ih Ëini sretnima? UsljedeÊoj aktivnosti pomozite Ëlanovima razreda da shvate koliko jevaæno da razumiju svoju okolinu.

Aktivnost: Ovisno o sredstvima kojima raspolaæete i mjestu nakojem se vaπa crkva nalazi, izaberite jednu od sljedeÊih aktivnosti:

1. Ako se nalazite u gradskom podruËju, poite u petnaestominutnuπetnju sa svojim razredom. Svakom sudioniku dajte list papira i olovkuprije nego πto poete. Zamolite ih da zabiljeæe sve πto primijete: ma-terijalno stanje druπtvene zajednice, potrebe druπtvene zajednice, in-terese i aktivnosti druπtvene zajednice. Dok πetate, usmjerite pozornostna odreene pokazatelje kao πto su vrste trgovina i usluga, sportskiobjekti, druπtveni centri. Ima li smeÊa na ulicama ili grafita po zido-vima? Jesu parkovi Ëisti? Koje se aktivnosti i dogaaji reklamiraju?

2. Ako niste u moguÊnosti izvesti prvu aktivnost, samo razgovarajteo tome. Zamolite Ëlanove razreda da opiπu najbliæu gradsku zajednicui kaæu πto znaju o njoj. Razgovarajte o tome kako moæete pronaÊi viπeinformacija o potrebama konkretne gradske Ëetvrti. To moæe biti Ëita-nje novina, kupnja u lokalnim trgovinama, πetnja u susjedstvu, zaka-zivanje sastanka s predstavnicima druπtvene zajednice, kao πto su za-povjednik policijske ili vatrogasne postaje.

Razgovarajte o tome na koje se sve naËine vaπa mjesna crkva moæeosposobiti da ispuni potrebe zajednice. Koje konkretne vjeπtine ili sred-stva posjeduju vaπi vjernici? Kako vaπa prisutnost u gradskom podru-Ëju moæe donijeti odreene vidljive promjene? Mogu li parkovi biti Ëi-stiji? Mogu li se siromaπni ljudi bolje hraniti? Mogu li obitelji biti sre-tnije? Mogu li ljudi imati bolji pristup javnim dobrima?


Pouka 13 17.—24. rujna 216.

©to Ëiniti dok Ëekamo?

KljuËni tekst: Jakov 2,14-26.

UËenik ÊeZnati: Jasno Êe uvidjeti da adventisti trebaju svojim rijeËima i

djelima otkrivati Isusovu ljubav dok objavljuju drugi Kristov dolazak.OsjeÊati: SteÊi Êe novo razumijevanje svojih odgovornosti dok Ëeka

drugi Kristov dolazak.»initi: NaÊi Êe se pred izazovom da aktivno podupre misiju u gra-

dovima i, gdje je moguÊe, osobno se ukljuËi u nju.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: »ekati i bdjeti

A. Mnogi ljudi pokuπavaju odrediti kada Êe Isus doÊi. Kao adventistidobro znamo iz naπe povijesti kakva opasnost leæi u pokuπaju da seodredi datum Njegovog dolaska. Kako moæemo odræavati ravnoteæu iz-meu oËekivanja Njegovog dolaska i zapovijedi: “Trgujte time dok seja vratim” (Luka 19,13)?

II. OsjeÊati: Strpljivo ËekatiA. Kako u svojem srcu moæemo zadræati ideju o æurnosti i vaænosti

Kristovog dolaska kada nam se Ëini kao da On odgaa svoj dolazak?B. ©to biste rekli nekome tko je godinama “radio za Gospodina” i

osjeÊa da njegov rad nije donio nikakve rezultate?

III. »initi: Aktivno ËekanjeA. Odvojite vrijeme za molitvu da vam Bog dâ mudrosti kako da

na najbolji naËin iskoristite vrijeme dok “trgujete” i Ëekate Kristov dola-zak.

B. Za koje tri vrste trnja Isus kaæe da mogu zaguπiti rijeË (Marko4,18.19)? Kako moæemo zaustaviti razvoj tog trnja u svojem æivotu dokËekamo Kristov dolazak?

Saæetak: Evanelje Isusa Krista nije neka ezoteriËna intelektual-na religija uma ili duha, odvojena od tijela ili stvarnog æivota. »ekanje


Isusovog drugog dolaska nije prvenstveno pasivno stanje; to je aktivanstav u kojem smo pozvani da pokaæemo Boæju ljubav prema svijetu napraktiËne naËine.

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Jakov 2,26.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Dok Ëekamo Isusov drugi dola-zak, nije dovoljno samo vjerovati na ispravan naËin. Apostol Jakov naspodsjeÊa da Ëak i avoli vjeruju (Jakov 2,19). Vjerovanje mora bitiisprepleteno s djelima; naπ nauk mora tako utjecati na nas da svojæivot posvetimo Boæjoj misiji.

Samo za uËitelje: U krπÊanskoj Crkvi stoljeÊima traje rasprava oodgovarajuÊoj ravnoteæi izmeu vjere i djela. Ova napetost tema je raz-govora i u Crkvi adventista sedmoga dana. Dok budete prouËavali pou-ku za ovaj tjedan, istraæite biblijski nauk o spasenju vjerom i kako sevjera jasno otkriva u naËinu æivota. Razgovarajte o tome kako moæemosvjedoËiti rijeËima i djelima dok Ëekamo Kristov dolazak. Razgovarajtes Ëlanovima razreda o sljedeÊoj poznatoj izjavi Ellen G. White: “KrπÊa-nin koji voli i koji je blag i ljubazan najjaËi je dokaz u prilog Evan-elju.” (Sluæba lijeËenja, str. 297)

Uvodni razgovor: Francuski akrobat Jean François Gravelet, po-znatiji kao Charles Blondin, postigao je veliku slavu sredinom 19. sto-ljeÊa zahvaljujuÊi svojim spektakularnim prelascima Niagarinih slapo-va na uæetu. Ima mnogo izvjeπtaja o njegovim sigurnim prelascima bezsigurnosne mreæe na uæetu dugaËkom oko 400 metara, koje se pruæalooko 50 metara iznad slapova. Jednom prigodom ponio je peÊ i odree-ni pribor na leima, zaustavio se na pola puta, napravio omlet, a zatimpoËeo spuπtati svjeæe pripremljen doruËak putnicima na Ëamcu ispodsebe. Prelazio je i na πtulama, zavezanih oËiju i u vreÊi. Procjenjuje seda je preπao preko vodopada viπe od tri stotine puta.

Jednom prigodom Blondin je navodno prenosio vreÊu krumpira ukolicima koja je gurao naprijed-natrag na uæetu. Zatim se πalio s okup-ljenim mnoπtvom pitajuÊi ih vjeruju li da u kolicima moæe prevesti je-dnu osobu na drugu stranu. Iako se veÊina sloæila da moæe, nitko nijebio spreman prihvatiti ovu ponudu i prijaviti se kao dragovoljac.

Iako istinitost ovog dogaaja ne moæemo provjeriti, znamo da jesvojeg menadæera prenio na leima, πto je poslije, u 65. godini æivota,izveo sa svojim sinom i joπ jednim dragovoljcem.


Razmislite: ©to znaËi “uÊi u kolica” u naπem krπÊanskom æivotu?Kako moæemo izbjeÊi vjeru koja oznaËava samo “intelektualno znanje”?Do kakvih bi promjena doπlo u naπoj druπtvenoj zajednici kada bismoprestali samo razgovarati o divnim postignuÊima na uæetu i uπli ukolica?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Mi kao adventistiËki krπÊani Ëesto se viπe usre-

dotoËujemo na vrijeme Kristovog dolaska nego na ono πto bismo tre-bali Ëiniti dok Ga Ëekamo. Podsjetite razred da iako nikada ne bismotrebali izgubiti iz vida Kristovo obeÊanje o dolasku, da je On takoervrlo zainteresiran za naπ naËin æivota dok Ëekamo.

Biblijski komentarI. Vjera i djela

(Prisjetite se u razredu teksta iz Jakova 2,14-19.)U svojoj poslanici apostol Jakov, voa crkve u Jeruzalemu, ne po-

kazuje nikakvo zanimanje za teoretsku vjeru. Njega zanima kako vje-rovanje utjeËe na ponaπanje: “Tko je meu vama mudar i pametan?Neka dobrim æivljenjem pokaæe djela.” (Jakov 3,13) “Tako je i vjeramrtva bez djela.” (Jakov 2,26) “Ali budite izvrπioci rijeËi, a ne samosluπaoci.” (Jakov 1,22) “Dokaæi mi svoju vjeru odvojeno od djela, a jaÊu tebi dokazati svoju vjeru djelima!” (Jakov 2,18)

Jakovljeva tema o praktiËnom krπÊanstvu u skladu je s onim πtoje njegov brat Isus naglaπavao. U Govoru na Gori Isus kaæe: “Vaπe svje-tlo neka tako zasja pred ljudima da vide vaπa djela ljubavi te slavevaπeg Oca nebeskog.” (Matej 5,16) On naziva svoje sljedbenike “svjetlosvijetu” — koje se ne treba skrivati (Matej 5,14). Isus smatra da Êe onikoji tvrde da vjeruju u Njega spontano pokazati svoju vjeru naËinomæivota.

Razmislite: Apostol Petar govori o krπÊanima koji su “besposlenii besplodni” u spoznaji Isusa Krista (2. Petrova 1,8). ©to nam Petarsavjetuje u ovom tekstu da se ovo ne bi i nama dogodilo?

II. Bdjeti(Prisjetite se u razredu teksta iz Mateja 24,37-39.)U Mateju 24 Isus opisuje kako su æivjeli ljudi u Noino vrijeme.

Jeli su, pili, æenili se i udavali — i naizgled nisu bili svjesni πto Êe sedogoditi. Drugim rijeËima, æivjeli su bezbriæno i neoprezno. Isus kaæeda Êe upravo ovakve prilike vladati uoËi Njegovog drugog dolaska —


ljudi Êe biti zaokupljeni svojim interesima i aktivnostima, potpuno ne-svjesni potreba ljudi oko sebe.

Isus zato govori svojim sljedbenicima da “bdiju” i “budu priprav-ni” (Matej 24,42.44). U odreenom smislu ovo znaËi ostati umno iduhovno svjestan Ëinjenice da Êe Isus ponovno doÊi. Meutim, znaËi iviπe od toga. Aneo je upitao uËenike: “Zaπto stojite i gledate u nebo?”(Djela 1,11) Iako su se trebali uvijek sjeÊati divnih dana provedenih sIsusom dok je bio na Zemlji, imali su duænost pred sobom, nisu moglisamo stajati i gledati u Nebo. Trebali su izvrπiti svoj zadatak. Kao imi, imali su zadatak koji im je Isus povjerio: “Trgujte time dok se javratim!” (Luka 19,13)

U Mateju 25 Isus naglaπava kako trebamo trgovati, odnosno izvr-πiti zadatak dok Ëekamo da On doe. Kao prvo, usporedba o desetdjevica uËi nas da trebamo provjeriti imamo li ulja u svojim svjetiljka-ma. Drugo, usporedba o talentima govori nam da trebamo mudro ko-ristiti darove koje nam je Bog dao. TreÊe, usporedba o ovcama i jarcimapodsjeÊa nas da je prava vjera, prema rijeËima apostola Jakova “po-sjeÊivati sirote i udovice u njihovoj nevolji i dræati sebe neokaljana odsvijeta” (Jakov 1,27 — ©ariÊ). Isus opisuje ljude koji Ga iskreno slije-de na svrπetku vremena kao one koji hrane gladne, poje æedne, uka-zuju gostoljubivost strancima, oblaËe gole, njeguju bolesne i posjeÊu-ju ljude u zatvorima (Matej 25,35.36).

Razmislite: Razgovarajte u razredu o iskustvu Ëekanja Isusovogdolaska. ©to u praktiËnom smislu znaËi bdjeti i Ëekati Njegov dola-zak? Kako svoju pozornost moæemo usmjeriti na ono πto je ispravno?

Aktivnost: Jedna stara priËa govori o djeËaku koji je Ëuvao ovcei dosaivao se. Jednoga dana, da bi razbio monotoniju, glasno je po-vikao: “Vuk! Vuk! Vuk!” Ljudi iz obliænjeg sela potrËali su mu u pomoÊ,ali su shvatili da vuka nema. Mladi pastir, kojem je ovo bilo jako za-bavno, prasnuo je u smijeh. Meutim, seljaci nisu bili oduπevljeni. “NeviËi: ‘Vuk!’ kada vuka nema”, strogo su ga ukorili.

Meutim, nije proπlo mnogo, a djeËaku je opet bilo dosadno pa jepovikao iz sveg glasa: “Vuk! Vuk! Vuk!” Na njegovo veliko zadovolj-stvo, ugledao je seljake kako æure preko brda i pritjeËu mu u pomoÊ.Kada su shvatili da nema vuka, ponovno ih je obuzela srdæba. Opet suuπli u raspravu s djeËakom. Ali on se samo smijao πto ih je i ovaj putuspio prevariti.

Neπto kasnije mladi pastir ugledao je pravog vuka kako se pribli-æava njegovim ovcama. U strahu, poskoËio je u zrak i povikao πto jeglasnije mogao: “Vuk! Vuk! Vuk napada moje ovce! Vuk!”


Meutim, ovoga puta nije prevario seljake. Ne obraÊajuÊi pozor-nost na njegove povike, nastavili su sa svojim radom. DjeËak je i daljevikao: “Vuk!”, ali su njegovi povici za seljake bili samo buka koja serazlijegala u daljini.

Kada se spustila veËer, ljudi su primijetili da se djeËak ne vraÊa sovcama. Potraæili su ga i pronaπli kako sjedi na kamenu i plaËe: “Zaπtoniste doπli? Zaπto niste doπli? Vikao sam: ‘Vuk!’, ali nitko nije doπao.”

Jedan Ëovjek pokuπao je utjeπiti djeËaka, ali je na kraju rekao:“Neka ti ovo bude pouka da nitko ne vjeruje laæljivcima, Ëak ni kadagovore istinu.”

Razmislite: Prije viπe od 150 godina Crkva adventista sedmogadana objavljivala je skori Kristov dolazak. ©to moæemo uËiniti da nebudemo poput djeËaka koji je vikao: “Vuk!”? Kako aktivno Ëekanje —ugledanje na Kristovu metodu sluæbe dok Ëekamo — daje vjerodo-stojnost naπoj poruci o drugom dolasku?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: U pouci za ovaj tjedan naglasite da Ëekanje

Isusovog dolaska treba biti aktivno, a ne pasivno. ReËeno nam je da“trgujemo” (glagol) dok Ëekamo. Razgovarajte o tome πto znaËi trgovati.Pobrinite se da razgovor bude praktiËan, da se ne bavi samo teorija-ma.

Aktivnost: Ovisno o veliËini razreda, pozovite prisutne da pojedina-Ëno ili u malim skupinama razmisle o najmanje pet praktiËnih korakakoje mogu uËiniti sljedeÊi tjedan dok “aktivno Ëekaju”. To moæe bitiodluka da makar jednu osobu dnevno razvedre. Mogu pokazati ljuba-znost makar jednoj osobi dnevno. Mogu jaËati svoj odnos sa susjedimakoje veÊ poznaju ili zapoËeti prijateljstvo s onima koje ne poznaju.Potaknite Ëlanove razreda da razgovaraju o idejama koje su naveli.


www.znaci-vremena.comwww.adventisti.hr

Istraæivanja su pokazala da je u prosjeku 30 posto adven-

tistiËkih krπÊana ukljuËeno u zadovoljavanje potreba dru-

πtvene zajednice izvan Crkve. ©to je s preostalih 70 po-

sto? Isus poziva cijelu Crkvu posljednjeg vremena da objavi

i svojim æivotom prikaæe sveobuhvatnu “neprolaznu rado-

snu vijest” (Otkrivenje 14,6).

©to je sveobuhvatno Evanelje? Isusovo poslanje i slu-

æba opisani u Luki 4,16-21 pokazuju kako Evanelje obu-

hvaÊa viπe od propovijedanja istine o spasenju vjerom, ko-

liko god to bilo osnova svega πto Ëinimo.

Isus pokazuje da se pod propovijedanjem Evanelja pod-

razumijeva opipljivo izraæavanje ljubavi i suosjeÊanja pre-

ma siromaπnima, gladnima, bolesnima, razoËaranima, po-

tlaËenima, odbaËenima i onima koji su u tamnici. Ono se

odnosi na biblijsku pravednost i raskopavanje avoljih dje-

la, u skladu s naπim moguÊnostima, dok oËekujemo Isuso-

vu konaËnu pobjedu nad zlom na svrπetku vremena.

Kako vaπa mjesna crkva sluæi ljudima u potrebi? Kako

vi osobno izraæavate svoju zahvalnost za ono πto je Bog

uËinio za vas u Kristu?

Documents

Uloga Crkve u dru„tvu - adventisti.hr · Pozovite razred da predloæi pet izrazitih primjera pada unutar bliæe druπtvene zajednice — od problema u me uljudskim odnosima do upotrebe