UNIVERZITET CRNE GORE BIOTEHNIČKI FAKULTET ELABORAT

1

UNIVERZITET CRNE GORE BIOTEHNIČKI FAKULTET

ELABORAT o osnivanju studijskog programa

Uređenje zemljišta i predjela

Specijalističke akademske studije POLJOPRIVREDE – Studijski program Biljna proizvodnja –

Univerzitet Crne Gore, Biotehnički fakultet, Podgorica. Adresa: Mihaila Lalića 1, 81 000 Podgorica. Telefon: +382 (20) 268 437 Fax: +382 (20) 268 432 E-mail: [email protected] dr Natalija Perović, dekan

2

1.OSNOVNE INFORMACIJE 1.1 Ustanova:

Univerzitet Crne Gore - Biotehnički fakultet Biotehnički fakultet je osnovan 1937. godine kao Državna ogledna stanica za južne kultrure u Baru. U periodu poslije Drugog svjetskog rata formirana su još tri zavoda, koja su se sa Stanicom iz Bara udružile u Poljoprivredni institut, koji je od 1974. godine udružen u Univerzitet Crne Gore. Poljoprivredni institut je 1997. godine transformisan u Biotehnički institut, a 2008. godine u Biotehnički fakultet. Prva generacija studenata upisana je školske 2005/2006 godine, na dva studijska programa osnovnih akademskih studija. Danas se na Biotehničkom fakultetu organizuju osnovne, specijalističke i magistarske studije. Studenti se upisuju na:

- dva studijska programa osnovnih akademskih studija i dva studijska programa osnovnih primjenjenih studija (3 godine);

- četiri studijska programa postdiplomskih specijalističkih akademskih studija i dva studijska programa specijalističkih primjenjenih studija (osnovne studije + 1 godina);

- četiri studijska programa postdiplomskih magistarskih studija (specijalističke studije + 1 godina).

Na Biotehničkom fakultetu je ukupno 168 zaposlenih od kojih se 107 finansira iz Budžeta Univerziteta. Struktura zaposlenih koje finansira Univerzitet je: 30 sa akademskim/naučnim zvanjem, 6 saradnika sa doktoratom, 9 magistara, jedan student magistarskih studija i 61 zapoleni iz reda stručnog, tehničkog i neakademskog osoblja (uključujući i ogledno imanje Lješkopolje i plastenike i staklenik).

1.2 Naziv studijskog programa:

Uređenje zemljišta i predjela

1.3 Vrsta diplome, sertifikata i sl., koja se dobija nakon završetka studijskog programa. Dodatak diplomi dostaviti u Prilogu.

Diploma postdiplomskih specijalističkih studija– Diploma specijaliste za

uređenje zemljišta i predjela 1.4 Broj kredita i trajanje studijskog programa:

1.4.1 Ukupan broj kredita za studijski program ( navesti koji se model kreditnog sistema koristi);

Postdiplomske specijalistčike studije se organizuju nakon završenih osnovnih (dodiplomskih) studija obima 180 ECTS kredita i traju jednu studijsku godinu (dva semstra). Predvidjeni obim ovog studijskog programa (specijalističke studije) je 60 ECTS kredita.

3

1.4.2 Način određivanja kredita po predmetima i godinama studija, s obzirom na aktivnosti u nastavi i učenju, tj.: broj časova predavanja i vježbi, konsultacije, seminari, projekti, ispiti, stručna praksa, istraživački rad, diplomski rad, magistarski rad, doktorska disertacija, individualni rad studenta itd.;

Prema Pravilima studiranja na postdiplomskim studijama predvidjeno je da obim studijskog programa iznosi 60 ECTS kredita u jednoj studijskoj godini, odnosno 30 ECTS kredita u jednom semestru. Jedan kredit odnosi se na 30 časova ukupnog rada studenata koji uključuje pohadjanje nastave i pripremu za nastavu i vrednovanje njihovog rada. Ovim propisivanjem se obezbjedjuje da maksimalno opterećenje studenata po jednoj studijskoj godini ne prevazilazi 900 časova rada studenta po semestru. Broj kredita za pojedini predmet (kurs) odredjuje se prema broju časova nastave (teorijske i/ili praktične, vježbi, seminara i slično), vremenu rada studenata na samostalnim zadacima (domaći zadaci, projekti, seminarski radovi, i slično) i vremenu za učenje kod pripreme za provjeru znanja i ocjenjivanje (testovi, kolokvijumi, završni ispit). Prema Pravilima, Specijalistički rad na postdiplomskim studijama vrednuje se najviše sa 15 ECTS kredita. U koncepciji ovog studijskog programa pretpostavljeno je da će se Specijalistički rad bodovati sa 7,5 poena. Na postupak prijave i odbrane ovog rada shodno se primjenjuju odredbe Pravila studiranja na osnovnim studijama kojima se reguliše završni rad. U strukturi nastavnog plana definisani su obavezni predmeti u I i II semestru specijalističkih studija sa različitim brojem časova predavanja i vježbi i shodno tome utvrdjenim brojem ECTS kredita, dok je u I semestru predvidjen izbor dva od raspoloživih predmeta. Prethodno stečeni krediti na odgovarajućim postdiplomskim specijalističkim studijama mogu biti priznati nakon procesa ekvivalencije stečenog zvanja po osnovu programskim sadržaja.

1.4.3 Usvojena Pravila studiranja ( dostaviti u prilogu );

Pravila studiranja koja se primjenjuju na ovom studijskom programu su „Pravila studiranja na postdiplomskim studijama“ koja su usvojena po Odluci Senata br. 831 od 20.04.2004. godine, i uskladjena su sa principima Bolonjske deklaracije.

1.4.4 Dužina trajanja studijskog programa i planirani početak rada.

Primijenjene postdiplomske specijalističke studije su u trajanju od jedne godine. Predvidja se početak rada u sepembru 2013. godine.

4

1.5 Ciljna grupa studijskog programa:

1.5.1 Opis ciljne grupe;

Ciljnu grupu studijskog programa čine studenti koji su završili osnovne akademske studije Poljoprivrede – smjer biljna proizvodnja. Ovim studijskim programom bi se omogućila njihova uža specijalizacija ka djelatnostima uređivanja zemljišta i predjela kao i izradi projektne i planske dokumentacije iz ovih oblasti na svim nivoima. Ovim programom pružila bi se mogućnost sticanja znanja čija je potencijalna primjena u praksi nesporna. Predloženi studijski program obuhvata oblasti koje su atraktivne i koje čine dobru osnovu za multidisciplinarni pristup kao osnovi integralnom gazdovanju ovim prirodnim resursima, a time i potpuno u skladu sa Strategijom ruralnog razvoja.

1.5.2 Potrebno obrazovanje za upis na studijski program;

Na planirani studijski program mogu se upisati studenti koji su završili osnovne akademske studije Poljoprivrede - Biljna proizvodnja, odnosno koji su ostvarili obim od 180 ECTS i stekli diplomu osnovnih studija Poljoprivrede.

1.5.3 Nivo potrebnog profesionalnog iskustva;

Profesionalno iskustvo nije neopohodno za upis na planirani studijski program 1.5.4 Uslovi, kriterijumi i postupak upisa na prvu godinu studija ( Pravilnik se može dostaviti u prilogu );

Postdiplomske specijalističke studije upisuje lice sa stečenom diplomom osnovnih studija na osnovu kriterijuma propisanih aktima Univerziteta Crne Gore. Politika biće naslonjena na upisnu politiku Biotehničkog fakulteta odnosno Univerziteta. Već prilikom upisa prve generacije doći će do izražaja sve dobre ili loše strane ove politike. Realno je očekivati da se otvare neke od procjena:

- da je diploma primijenjenih specijalističkih studija privlačna za polaznike, - da je nastavni plan dovoljno atraktivan, - da su predmeti uskladjeni sa zahtjevom tržišta, - da predloženi koncept nudi adekvatan nivo primjene nauke u praksi i mogućnost

sticanja vještina po tom osnovu. Strani državljani imaju pravo upisa pod jednakim uslovima kao državljani Crne Gore.

1.5.5 Planirani broj studenata za upis na prvu godinu;

Predvidjeni broj studenata za upis na prvu godinu studija je 15, što je uskladjeno sa prostornim i kadrovskim mogućnostima Fakulteta. Uvođenjem studijskog programa Uređenje zemljišta i predjela ne očekuje se povećanje ukupnog broja studenata na akademskim specijalističkim studijama Biotehničkog fakulteta. Očekuje se bolje raspoređivanje po studijskim programima dosadašnjeg broja

5

upisanih studenata. Takođe se očekuje i privlačenje dodatnih 5-10 studenata sa, jer će svršeni srednjoškolci, koji se žele školovati za ovaj profil, a do sada su morali ići u zemlje Regiona, ostajati u Crnoj Gori i imati mogućnost da se ovdje školuju za željeni profil.

1.5.6 Broj diplomiranih studenata na tom studijskom programu, koji se nalaze na biroima rada u Crnoj Gori.

Obzirom da se radi o novom studijskom programu do sada u Crnoj Gori nisu školovani kadrovi ovog profila i nema ih u evidencijama na biroima rada Crne Gore. 2. OPIS STUDIJSKOG PROGRAMA 2.1 Razlozi za obrazovanjem u datoj oblasti:

2.1.1 Kako se traženi studijski program uklapa u strategiju Sistema visokog obrazovanja Republike Crne Gore, kao i njegova misija na Ustanovi koja aplicira;

Projektovani studijski program ima za cilj da razvija i uspostavlja nivo

školovanja stručnjaka iz oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja koji će biti konkurentni na domaćem i tržištu rada u Regionu.

Integracija poljoprivrede sa drugim srodnim disciplinama kao što su: šumarstvo, zaštita životne sredine, tehnologija prehrambenih proizvoda i sve to zajedno sa turizmom.

Edukacija ciljnih grupa u svrhu razvoja poljoprivredne proizvodnje u skladu sa Strategijom razvoja

Uvođenje interdisciplinarnih aktivnosti na Fakultetu. Proširenje spektra istraživačkih aktivnosti. Veće mogućnosti intenzivnog uključivanja studenata u sve aktivnosti na

fakultetu i povezivanje sa odgovarajućim institucijama van zemlje, razmjenu studenata i sl.

Intenzivnije uključivanje u međunarodne naučne i istraživačke tokove 2.1.2 Objasniti ulogu studijskog programa u odnosu na postojeće studijske

programe na Ustanovi;

Ovim studijskim programom bi se studentima koji su završili osnovne studije Poljoprivrede omogućila uža specijalizacija ka problematici uređivanja zemljišta i predjela.

6

2.1.3 Navesti razloge za otvaranje studijskog programa;

Ovaj studijski program kroz multidisciplinarno sagledavanje prostornih komponenti, usklađenosti njihovih funkcija, komplementarnosti i eventualne konfliktnosti omogućava sticanje znanja koja su primjenjiva pri izradi baznih studija planskih dokumenata na svim nivoima planiranja. Osim ovoga tematika svake pojedinačne discipline ovog programa pružila bi mogućnost sticanja znanja čija je potencijalna primjena u praksi nesporna. Trenutno ne postoji nijedan studijski program u Crnoj Gori koji uopšte obrađuje većinu ovih izuzetno značajnih i aktuelnih disciplina (agrošumarstvo, zaštita od erozije, dekorativna dendrologija i dr.) ili neke od njih obrađuje samo segmentno i nepotpuno

2.1.4 Navesti gdje postoje slični ili isti programi na lokalnom, državnom i regionalnom nivou;

Slični studijski programi koji obrađuju problematiku koja je definisana ovim programom nalazimo u gotovo svim zemljama, gdje je definisan kao »Melioracije«, »Land use (Landscape management)«, »Countryside management« i sl.

2.1.5 Na koji vremenski period se planira postojanje datog studijskog programa.

Planira se ustanovljavanje stalnog studijskog programa, čija će opravdanost biti mjerljiva mogućnošću zapošljavanja i daljeg usavršavanja svršenih studenata.

2.2 Osnovni ciljevi studijskog programa Cilj predloženog studijskog programa je da se studentima specijalističkih studija omogući unapređenje znanja za potrebe uređenja zemljišta i prostora u smislu uspješne poljoprivredne proizvodnje. Studenti će kroz ove specijalističke studije imati priliku da:

Prošire svoja znanja iz oblasti hemije zemljišta naročito u pogledu uticaja pojedinih faktora na pristupačnost hranljivih elemenata i interakcija između zemljišta i biljke;

Upoznaju se sa ekološkim značajem zemljišta, izvorima i klasifikacijom zagadjivača, posljedicama zagadjivanja i zaštitom od zagadjenja;

Steknu znаnjа o značaju zemljišnog fondа i stepenu ugroženosti erozijom, vidovima erozionih procesа i klаsifikаcije sа аspektа poljoprivredne proizvodnje;

Steknu teorijsko i praktično znanje o autohtonom i ukrasnom drveću i žbunju u Crnoj Gori i svijetu;

Steknu teorijsko i praktično znanje o naprednim tehnikama i metodama navodnjavanja i đubrenja;

Steknu teorijsko i praktično znanje o problemima rekultivacije i revitalizacije poljoprivrednog zemljišta;

7

Upoznaju se sa složenom prirodom šumskih ekosistema, funkcijama šuma, kao i mjerama koje treba provoditi u cilju održivosti i trajnosti ovih ekosistema;

Steknu znanja iz oblasti Agrošumarskih sistema kako bi mogli uspješno da projektuju i izvode radove na osnivanju vetrozaštitnih pojaseva, eko mreža, zasada za pčelarstvo, zasada za proizvodnju energije.

Navedeni ciljevi su saglasni osnovnim zadacima i ciljevima Univerziteta Crne Gore definisanih u Statutu, gdje je naglašeno da je misija Univerziteta Crne Gore „da širi, unapređuje i promoviše znanje, učenje, vještine i umjetničke sklonosti, njegujući različitosti kao pretpostavku potpunijeg i bogatijeg života“.

2.3 Programski sadržaji studijskog programa: 2.3.1 Navesti osnovne programske sadržaje (u prilogu dati nastavni plan); Program je koncipiran na jednogodišnjem nivou, kroz dva semestra.

Šifra Naziv predmeta Predav.+vježbe ECTS

Hemija zemljišta 4P + 2V 7 Zaštita zemljišta od zagađenja 2P + 1V 4 Erozija zemljišta 3P + 1V 4,5 Dekorativna dendrologija 3P + 2V 6 Osnivanje šumskih zasada 3P + 1V 4,5 Uređenje bujica* 2P + 1V 4 Cvećarstvo* 2P + 1V 4 Proizvodi iz prirodnih

populacija* 2P + 1V 4

Klimatske promjene i životna sredina*

2P + 1V 4

Ukupno 30 Student bira jedan izborni predmet

Šifra Naziv predmeta Predav.+vježbe ECTS Navodnjavanje i đubrenje 3P + 1V 4,5 Rekultivacija i revitalizacija

zemljišta 3P + 1V 4,5

Principi uređivanja šuma 3P + 1V 4,5 Agrošumarstvo i biotehnika

pejzažnog zelenila 3P + 1V 4,5

Integralna zaštita drvenastih biljaka na urbanim i suburbanim zelenim površinama

3P + 1V 4,5

Završni rad 7,5 Ukupno 30

8

2.3.2 Kako nastavni plan omogućava dostizanje postavljenih ciljeva;

Pri kreiranju nastavnog plana poštovani su osnovni principi koji će omogućiti dostizanje postavljenih ciljeva:

- da predloženi plan jasno odražava saopštenu misiju studijskog programa - da može polaznicima omogućiti sticanje potrebnih znanja i vještina u skladu sa

misijom Univerziteta, odnosno Fakulteta. - da Fakultet na osnovu toga može imati odredjene konkurentske prednosti u

odnosu na šire okruženje, - da nastavni plan predstavlja logičan nastavak osnovnih studija, - da nastavni plan može udovoljiti sve raznovrsnijim zahtevima tržišta, ali i kreirati

novo tržište sa vještinama koje se nude. 2.3.3 Da li, i u kojem obimu, se nastava na studijskom programu izvodi na stranom jeziku. Nastava se neće izvoditi na stranim jezicima. 2.4 Udžbenici, skripte, naučna i stručna literatura potrebna za realizaciju studijskog programa:

2.4.1 U kojoj mjeri navedena literatura omogućava studenatima savlađivanje

studijskog programa (u prilogu dostaviti spisak potrebne literature za studijski program).

Navedena literatura koja je data u prilogu tj. U pojedinačnim katalozima u potpunosti omogućava studenatima savlađivanje studijskog programa i postizanje zadatih ciljeva.

2.5 Struktura studijskog programa: 2.5.1 Kakva je struktura programa i koja usmjerenja program sadrži. U I semestru specijalističkog program 5 predmeta su obavezni a jedan izborni. Svi predmeti u dugom semestru kao i završni rad su obavezni. U strukturi ukupno predviđenog broja ECTS kredita student će osvojiti 44,5 + 7,5 na osnovu obaveznih predmeta i završnog rada a 4 kredita će se ostvariti po osnovu odabira i polaganja izbornih predmeta. 2.6 Mogućnost transfera kredita:

2.6.1 Sa kojih studijskih programa i u kojem stepenu prethodno stečeni

krediti, odnosno položeni ispiti, mogu biti priznati na tom studijskom programu.

Prethodno stečeni krediti sa Poljoprivrednih i Šumarskih fakulteta u regionu na odgovarajućim postdiplomskim specijalističkim studijama mogu biti priznati nakon procesa ekvivalencije stečenog zvanja po osnovu programskim sadržaja.

9

2.7 Izvođenje nastave

2.7.1 Koje nastavne metode i koji sistem rukovođenja se planira na studijskom programu, odnosno Ustanovi.

U skladu sa pravilima, nastava će se izvoditi grupno za 5 i više studenata ili mentorski za manje od 5 studenata. Nastavne metode uključuju nastavu i individualni rad studenata. Predloženim programom predvidjene su i raznovrsni oblici aktivnosti kao što su predavanja, vježbe, terenska nastava, stručne ekskurzije. Na ovaj način se omogućava studentima da budu aktivni učesnici, a ne pasivni posmatrači obrazovnog procesa. Za sada se ne predviđa izvodjenje nastave na stranom jeziku iako se predvidja korišćenje strane literature. Sva predavanja će biti dostupna u vidu prezentacija, bilo u pisanoj formi ili Power Point prezentacija. U planu je da se značajan dio predavanja i snimi putem video kamere kako bi se mogao koristiti za samoedukaciju i učenje kod kuće. U ECTS katalozima predmeta su definisani nastavni metodi. Senat Univerziteta na predlog Vijeća Fakulteta utvrđuje bliža pravila studiranja, predmete i dodatne uslove koje student mora da ispuni kao uslov za pohađanje i polaganje pojedinih predmeta. Na osnovu Odluka nadležnog organa o izboru rukovodstva studijskih programa i postdiplomskih i doktorskih studija za Rukovođenje studijskim programima Postdiplomskih specijalističkih akademskih studija na Biotehničkom fakultetu imenovan je Dr Radisav Dubljević

2.8 Vrsta evaluacije na kraju studijskog programa:

2.8.1 Na koji način se kompletira i realizuje studijski program (diplomski rad, završni ispit, stručna praksa i sl.);

Predloženim nastavnim planom i programom predvidjeni su i raznovrsni oblici provjere znanja i aktivnosti studenata u toku nastave, kao što su izrada seminarskih radova, domaćih radova, diskusije na času, prezentacije radova i sl. Na ovaj način se, osim ex-katedra predavanja, omogućava studentima aktivno učešće. Sve ovo ima za cilj da osposobi studenta za samostalnu izradu specijalističkog rada, odnosno za primjenu stečenih znanja i vještina kasnije u praksi. Nastavni plan je koncipiran u skladu sa savremenim internacinalnim standardima i podrazumijeva korišćenje domaće i inostrane literature.

2.8.2 Na koji način studenti procjenjuju kvalitet studijskog programa i njihovih realizatora.

Praćenje uspješnosti nastave, kvaliteta studijskog programa i rada realizatora programa se sprovodi anketiranjem studenata. Anketa je anonimna. Za sprovodjenje ankete su odgovorni studentski povjerenik za posdiplomske studije i prodekan za nastavu. U sprovodjenje ankete mogu se uključiti i drugi članovi akademskog osoblja koje odredi

10

dekan. Anketa se obavezno sprovodi na kraju semestra. Anketiranje može biti i češće na prijedlog samih studenata. Sve odluke vezane za sprovodjenje ankete donio je Senat Univerzteta. Na osnovu pojedinačnih ocjena koje dobijaju realizatori programa, dekan ima pravo reagovnja i eventualnog predlaganja preporuka za otklanjanje nedostataka.

2.9 Razvoj studijskog programa i kvalitet:

2.9.1 Navesti procedure kontrole kvaliteta; Kontrola kvaliteta se sprovodi kontinuirano, ujednačenom metodologijom anketiranja, kontrolom načina i redovnosti izvođenja nastave, kontrolom načina ocjenjivanja, procentom prolaznosti na ispitima od strane rukovodioca programa, dekana i Vijeća fakulteta. Uočene anomalije rješavaju dekan i Vijeće. Takođe je formirana Komisija zaobezbjeđenje i unapređenje sistema kvaliteta. Komisijom rukovodi prodekan za nastavu.

2.9.2 Navesti načine korišćenja povratne informacije o kvalitetu u sljedećim

oblastima: 2.9.2.1 Dostizanju usvojenih ciljeva; 2.9.2.2 Udžbeničkoj literaturi; 2.9.2.3 Nastavnim metodama.

Metodologijom anketiranja dobijaju se povratne informacije o kvalitetu nastave. Da bi se nastavni procesi i vrednovanje znanja studenata sproveli regularno, svi nastavnici upoznaju se sa pravilima studiranja. Podaci dobijeni anketiranjem, za svaki predmet, unose se u personalni dosije nastavnika. U slučaju odstupanja od propisanih pravila i loše ocjene nastavnika, Vijeće fakulteta daje ovlašćenje dekanu da pozove nastavnika na razgovor i ukaže mu na nedostatke i da preporuku za otklanjanje takvih nedostataka. Vijeće fakulteta se stara da se povratne informacije ispravno koriste. Studentski povjerenici su kroz članstvo u Vijeću uključeni u cijelu proceduru.

2.10 Eksterna evaluacija: 2.10.1 Da li je studijski program bio prethodno akreditovan od strane Savjeta

za visoko obrazovanje, ili neke druge institucije (ako jeste priložiti certifikat o akreditaciji).

Predloženi studijski program nije bio prethodno akreditovan od strane Savjeta za visoko obrazovanje ili neke druge institucije.

11

3. REALIZACIJA STUDIJSKOG PROGRAMA 3.1 Nastavno osoblje: 3.1.1 Osoba odgovorna za implementaciju studijskog programa (ime, zvanje, dužnost i uloga u realizaciji programa); Predlaže da se za rukovodioca studijskog programa specijalističkih studija imenjuje dr Milić Čurović. 3.1.2 Imena i zvanja profesora angažovanih na realizaciji studijskog programa;

dr Natalija Perović – naučni savjetnik – Biotehnički fakultet dr Mirjana Radulović – naučni saradnik - Biotehnički fakultet dr Nataša Mirecki – vanredni profesor- Biotehnički fakultet dr Velibor Spalević- procedura izbora u toku - Biotehnički fakultet dr Milić Čurović- procedura izbora u toku -Biotehnički fakultet dr Mirko Knežević- procedura izbora u toku- Biotehnički fakultet 3.1.3 Procenat angažovanih profesora i saradnika u stalnom radnom odnosu;

Svi profesori i saradnici su stalno zaposleni na Univerzitetu Crne Gore osim dr Velibora Spalevića koji je takođe zaposlen na Univerzitetu Crne Gore na određeno vrijeme. 3.1.4 Način na koji Ustanova upoznaje nastavno i drugo osoblje o realizaciji studijskog programa. U dosadašnjem radu na organizaciji i realizaciji studijskih programa na Biotehničkom fakultetu Vijeće fakulteta periodično razmatra uspjeh studenata tokom semestra, ukazujući na eventualne propuste nastavnika. Studenti svoje primjedbe mogu pojedinačno ili preko studenta povjerenika izložiti rukovodiocima studijskih programa ili Prodekanu za nastavu ili Dekanu. Svake studijske godine sprovodi se izbor studenta povjerenika i još pet studentskih predstavnika koji su punopravni članovi Vijeća Fakulteta. Studentski predstavnici su obično predstavnici različitih godina i studijskih programa. Na sjednicama Vijeća, između ostalog, studenti imaju mogućnost da ukažu na sve eventualne probleme sa kojima se sreću, kao i da direktno sudjeluju u predlaganju ili donošenju bitnih odluka koje se direktno odnose i na realizaciju nastavnog procesa.

3.2 Studenti:

3.2.1 Način na koji studenti mogu uticati na planiranje, implementaciju i ocjenu kvaliteta studijskog programa. Studenti imaju višestruku mogućnost aktivnog učešća u monitoringu studijskog programa: preko studenata povjerenika, Studentskog vijeća i članova Vijeća Fakutleta delegiranih od strane studenata.

12

Izbori za studenta povjerenika na Biotehničkom fakultetu održavaju se jednom godišnje u toku zimskog semestra. Izbore raspisuje Predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore, a sprovodi ih i kontroliše Univerzitetska izborna komisija koju formira Senat Univerziteta Crne Gore, na predlog Studentskog parlamenta. Mandat studenta povjerenika je definisan Statutom i Pravilnikom Studentskog parlamenta. Student povjerenik na Biotehničkom fakultetu formira i organizuje rad Vijeća studenata Biotehničkog fakulteta. On prvenstveno treba da predsjedava sjednicama i zastupa prava i interese studenata Biotehničkog fakulteta. U slučaju propusta u preciziranoj proceduri studenti preko svog povjerenika mogu ukazati na njih, čime se mogu spriječiti eventualni dalji propusti, a nastavni proces i vredovanje znanja sprovesti na regularan način. Studenti preko Studentskog vijeća mogu zahtijevati izvod iz plana rada svakog nastavnika. Student povjerenik posdiplomskih studija saradjuje sa prodekanom za nastavu po svim pitanjima vezanim za nastavni proces i način polaganja ispita, uskladjenosti termina kolokvijuma i ispita. Pored mogućnosti da njihovi predstavnici u Vijeću Fakulteta utiču na planiranje vezano za studijski program, studenti mogu uticati i na ocjenu kvaliteta studijskog programa. Na Fakultetu je organizovana Studentska služba čiji je zadatak, između ostalog, da pruža neophodnu pomoć studentima. Studentskom službom rukovodi sekretar Fakulteta. Vijeće studenata i fakultetska organizacija studenata Biotehničkog fakulteta, uz podršku samog Fakulteta, organizuju sportske aktivnosti u svim sportovima koji su zastupljeni na agronomijadama.

3.3 Uloga organa i drugih tijela obrazovne institucije:

3.3.1 Koji organi ili odgovarajuća tijela Ustanove prate realizaciju obrazovnog programa; Organizacija upravljanja, rukovodjenja i akademskog djelovanja Biotehničkog fakulteta odredjena je Statutom Univerziteta Crne Gore s obzirom da je Fakultet organizaciona jedinica Univerziteta Crne Gore, i shodno tome uskladjena je sa Zakonom o visokom obrazovanju, ali i dobrom praksom u okviru Evropskog prostora visokog obrazovanja i istraživanja. Na nivou Fakulteta, rukovodstvo čine Dekan i prodekani (za finansije, nastavu, medjunarodnu saradnju) dok je Vijeće Fakulteta stručni organ

13

3.3.2 Navesti obaveze i sastav organa zaduženih za realizaciju programa. Vijeće Fakulteta ima slijedeće nadležnosti:

- prati rad sa studentima na Fakultetu, - daje predlog Senatu u vezi sa promjenama u strukturi i sadržini studijskog

programa i predmeta, nastavnim metodama i drugim akademskim pitanjima, - bira predstavnika u Senat i u vijeće Senata, - po potrebi formira izvedeno vijeće i odredjuje njevog sastav i djelokrug rada, uz

prethodnu saglasnost Senata, - obavlja i druge poslove propisane ovim statutom ili drugim opštim aktom.

Vijeće čine:

- Dekan i prodekani, - Redovni, vanredni profesori, docenti Fakulteta, kao i zaposleni sa naučnim

zvanjem - Drugo akademsko i stručno osoblje neposredno izabrano od osoblja Fakulteta, - Predstavnici studenata izabrani od Studentskog vijeća na Fakultetu.

14

4. RESURSI 4.1 Resursi za izvođenje i savlađivanje nastave:

4.1.1 Prostor i odgovarajuća nastavna oprema; Podaci o prostoru Spisak objekata sa ukupnom površinom i strukturom prostora kojom raspolaže ustanova Br. Naziv objekta i opis strukture prostora Površina (m2) 1. Poslovna zgrada u Podgorici 3557 2. Poslovna zgrada u Baru 1080 3. Poslovna zgrada u Bijelom Polju 522 4. Objekti na Oglednom imanju u Lješkopolju 900 5. Objekti na Oglednom imanju – Rasovo u Bijelom Polju 90 6. Staklenik u Baru 300 7. Plastenik u Baru 900

8. Plastenik u Podgorici 1 2

200 400

Ukupno 7949

Spisak i površina prostorija za izvođenje nastave

Br. Naziv

AM

F

UČ

RUČ

Sala Ostalo Površina

(m2) Broj mjesta

1. Podgorica -Sala A 4/1 X 140 95 2. Sala A 2 X 60 40 3. Sala A 4/2 X 60 40 4. Sala 03 X 34 30 5. Sala 06 X 34 30 6. Sala 311 X 30 20 7. Sala 315 X 40 20 8. Bar-Sala 1 X 40 25 9. Sala 2 X 40 25 10. Sala 3 - potkrovlje X 45 35 11. Sala 4 - potkrovlje X 45 35 12. Bijelo Polje - Sala 01 X 35 27 13. Sala 02 x 30 25

Ukupno 633 Skraćenice: AMF-amfiteatar, UČ-učionica, RUČ-računarska učionica.

Spisak i površina dodatnog prostora u skladu sa specifičnostima

Br. Naziv i opis Površina (m2) 1. Ogledno imanje - Lješkopolje 260000 2. Vinopodrum u Lješkopolju 5603. Mehaničarska radionica - Lješkopolje 1354. Plastenik u Baru 10005. Staklenik u Baru 2006. Plastenici u Podgorici (2) 600 7. Ogledno imanje u Rasovu 250000

8. Ogledno imanje-Babića Brijeg 60000Ukupno 572495

Objašnjenje: Pod dodatnim prostorom se podrazumijevaju: radionica, koncertna dvorana, galerija za izložbe, studio, pozorišna sala, ogledno dobro …

15

Spisak i površina laboratorijskog prostora za izvođenje eksperimentalne i praktične nastave

Br. Naziv i opis Površina (m2) Podgorica-S 13 Laboratorija za mljekarstvo 42 Nematološka laboratorija 40 Virusološka laboratorija 40 317 Laboratorija za šumarstvo 40 S 14 Laboratorija za mljekarstvo 27 114 Agrohemijsko-pedološka laboratorija 40 115 Agrohemisko-pedološka laboratorija 50 116 Agrohemijsko-pedološka laboratorija 20 117 Agrohemijsko-pedološka laboratorija 41 211 Laboratorija za sjeme 40 212 Ratarska laboratorija 40 214 Entomološka laboratrija 25 215 Laboratorija za zaštitu bilja 14 216 Mikološka laboratorija 40 218 Laboratorija za zaštitu bilja 30 312 Laboratorija za stočarstvo (molekularna) 30 313 Laboratorija za stočarstvo 40 318 Laboratorija sa mikroskopima 40 319 Vinogradarsko-enološka laboratorija 51 320 Vinogradrsko-enološka laboratorija 30 321 Vinogradarsko-enološka laboratorija 20 Bar - Pomološka laboratorija 33 Pripremna laboratorija 33 Hemijska laboratorija 49 Instrumentalna laboratorija I 16 Instrumentalna laboratorija II 10 Mikrobiološka laboratorija 16 Laboratorijska perionica 10 Laboratorija za kulturu tkiva i DNK istraživanja 40

Laboratorija za kontrolu kvaliteta hrane i biološka i hemijska istraživanja - dvije

90

Bijelo Polje - Hemijska laboratorija 25 Mikrobiološka laboratorija 15 Laboratorija za ljekovito bilje 15

Ukupno 982 Objašnjenje: Ovom spisku se mogu dodati, uz posebnu napomenu, prostorije u ustanovama sa kojima se ostvaruje saradnja za izvođenje praktične i terenske nastave.

Spisak i površina prostorija-kabineta za potrebe nastavnog, nenastavnog osoblja, uprave, studentsku službu i službu računovodstva

Br. Naziv Namjena

Površina (m2) NO NNO U SS SR

1. Podgorica- 30 kabineta X 30 x 14= 420 2. 8 kabineta X 8 x 15 = 120 3. 4 kabineta X 88 4. 1 kabinet X 15 5. 3 kabineta X 45 6. Bar- 7 kabineta X 140 7. 1 kabinet X 14 8. 2 kabineta X 28 9. Bijelo Polje- 6 kabineta X 84 2 kabinet X 28

Ukupno 985Skraćenice: NO-nastavno osoblje, NNO-nenastavno osoblje, U-uprava, SS-studentska služba, SR-služba računovodstva.

16

Ostalo

Br. Naziv i opis Površina (m2) 1. Podgorica - Prostor koji koristi savjetodavna i selekcijska služba 120 2. Hodnici sa stepeništem 950 3. Trafostanica 30 4. Toplotna podstanica 30 5. Liftovi po 2 na 5 etaža 20 6. WC prostorije po 2 na etažama 70 7. Portirnica 15 8. Prostor namijenjen kuhinji 30 9. Kancelarije na Oglednom imanju 80

10. Bar- Kabineti u kojima su smješteni savj. i sel. služba 25 11. Portirnica 4 12. Kuhinja 18 13. Soba 13 14. WC - 5 30 15. Bijelo Polje- Kabineti u kojima su smješteni savj. i sel. služba 60 16. Podrum 30 17. WC-4 12

Ukupno 1537

Podaci o opremi Br. Naziv opreme, namjena i starost Količina 1. Video Projektori 15 2. Grafoskopi 3 3. Dijaprojektori 2 4. Mikroskopi 12

Ostalo Br. Naziv opreme, namjena i starost Količina 1. Kopir aparat 2 2. Fax aparati 2

4.1.2 Biblioteka;

Površina prostora koji se koristi za studentske aktivnosti (čitaonica, studentski parlament…)

Br. Naziv i opis Površina (m2) 1. Podgorica - Čitaonica sa bibliotekom 40

2. Internet sala 40 3. Bijelo Polje - Internet sala 20

Ukupno 100

4.1.3 Informacione i komunikacione tehnologije za realizaciju programa;

Spisak informatičke opreme koja se koristi u nastavnom procesu Br. Naziv opreme i starost Količina 1. Kompjuteri u kabinetima nastavnog osoblja starosti od 1 do 6 godina 57 2. Printeri 56 3. Skeneri 9

17

4.1.4 Finansiranje studijskog programa i način obezbjeđenja sredstava;

Planirano je da finansiranje ovog studijskog programa bude budžetskim sredstvima, bez angažmana dodatnih nastavnika, s obzirom da su profesori koji bi bili angažovani na realizaciji ovog studijskog programa već zaposleni na Univerzitetu Crne Gore. Po potrebi i u zavisnosti od raspoloživih sredstava, program može da bude kombinacija finansiranja iz budžeta i samofinansirajućeg.

4.1.5 Finansiranje studijskog programa i garancija osnivača privatnih Ustanova, saglasno članu 44 Zakona o visokom obrazovanju ( ’’Sl.list RCG’’, br. 60/03 ).

Biotehnički fakultet ostvaruje prihode od: Univerziteta Crne Gore (za redovnu djelatnost), Ministarstva nauke (Naučno-istraživački projekti), Ministarstva poljoprivredei ruralnog razvoja (Projekti i Programi unapređenja poljoprivrede CG), Školarina, Međunarodne saradnje (Projekti i razmjena), proizvodnje (Ogledna imanja), Usluga (Laboratorijske analize, projektovanja i dr.), Zakupnina (Izdavanje trenutno slobodnog poslovnog prostora), Donacija (Davanje opreme od strane međunarodnih organizacija i asocijacija), Zavoda za zapošljavanje (Finansiranje pripravnika), Raznih sponzorstava i kamata i dr. Sredstva iz navedenih izvora raspređuju se na: neto zarade zaposlenih, poreze i doprinose na zarade, naknade zaposlenim (topli obrok, otpremnine, jubilarne nagrade, pomoći zaposlenim i dr.), honorare (zaposlenima za vanredno ostvarene poslove i spoljnjim saradnicima), Ugovore o povremenim poslovima (sezonska radna snaga na oglednim imanjima), putne troškove, naučne skupove u zemlji i inostranstvu, unapređenje kadrovske osnove, unapređenje nastave, nabavku opreme, sitnog inventra i knjiga, ptt troškove, troškove električne energije (koje ne pokriva Univerzitet), materijalne troškove (laboratorijski materijal, dubriva,sredstva za zaštitu bilja, sredstva za održavanje higijene poslovnih prostora, gorivo, kancelarijski materijal i dr.), bankarske provizije, registraciju i osiguranje vozila, komunalne usluge i dr. 5. SAMOVREDNOVANJE STUDIJSKOG PROGRAMA 5.1 Navesti dobre strane studijskog programa; Prednosti koje opravdavaju startovanje ovog projektu su:

- predloženi studijski program pruža mogućnost sticanja multidisciplinarnih znanja - predloženi plan studijskog programa pruža logičan slijed predmeta prema

internacionalnim standardima, - ovo je jedini studijski program ove vrste u Crnoj Gori. - pozitivan imidž Biotehničkog fakulteta u okruženju i prepoznatljivost u

obrazovnom i naučnom radu - mogućnost da se obezbijedi vlastiti nastavni kadar, - procjena da će se upisati kvalitetni polaznici koji su završili trogodišnje studije,

18

- uvodjenje veće mogućnosti kreiranja sopstvenog obrazovnog profila studenata specijalizanata kroz izborne predmete,

- povećanje nivoa i kvaliteta istraživačkih sadržaja znanja studenata, - sticanje renomea Centra za edukaciju u oblasti obrazovanja specijalista za

uređenje zemljišta i predjela. 5.2 Početna ograničenja i rizici;

- nizak nivo tržišnosti - mali broj polaznika - nedovoljna opremljenost nastavnim pomagalima, - odsustvo rada na razvoju vlastitog identiteta postdiplomskog studijskog

programa. - eventualna uslovljenost koncepcije, u početnoj fazi, sa zahtjevima u okruženju, - otvaranje škola, posebno privatnih, sa sličnim uslugama u okruženju, - nedovoljna sprega po obimu i intenzitetu sa privredom.

5.3 Vizija studijskog programa u budućnosti.

Prevazilaženje eventualnih početnih ograničenja, za puni razvoj ovog studijskog programa moguće je stvoriti savremeni studij, uskladjen sa realnim potrebama okruženja koji mladim istraživačima daje solidnu osnovu za nasatavak i početak bavljenja naučnim radom. U tom smislu potrebno je sprovesti niz mjera za prevazilaženje početnih ograničenja:

- Efikasnost praćenja procesa nastave i ocjenjivanja - Kontrola realne i praktične obučensti studenata na ispitu - Prisustvo mentora koji će pratiti studente kako bi se uspješnije uvodili i

kontrolisali u samostalnom radu i korišćenju literature - Uskladjenost programa vježbi sa raspoloživom opremom - Aktivnija saradnja sa privredom i implementiranje istraživačkih dostignuća u

privredi. Generalna ocjena predloženog koncepta programa postdiplomskim specijalističkih studija bi, kada su u pitanju snage i slabosti, s jedne i šanse i opasnosti, s druge strane, mogla da glasi da snage i šanse nadmašuju slabosti i opasnosti, tako da se predlaže upravi Fakulteta da započne sa planom implementacije ovdje predloženih rješenja. Jedna od vizija, prije svega kada je u pitanju studijski program Uređenje zemljišta predjela, je i uspostavljanje saradnje sa privredom i podrška istoj. S druge strane, realizacijom ovog studijskog programa, očekuje se jačanje kadrovskog potencijala Agrarnog sektora Crne Gore neophodnog u veoma zahtjevnom procesu integracija u EU, donošenja velikog broja strateških, planskih i zakonskih akata, kao i njihovoj implementaciji i monitoringu ovih procesa.

19

Specijalističke akademske studije POLJOPRIVREDE – Studijski program Biljna proizvodnja –

Smjer: Uređenje zemljišta i predjela (BP-UZP)

Šifra Naziv predmeta Predav.+vježbe ECTS Hemija zemljišta 4P + 2V 7 Zaštita zemljišta od zagađenja 2P + 1V 4 Erozija zemljišta 3P + 1V 4,5 Dekorativna dendrologija 3P + 2V 6 Osnivanje šumskih zasada 3P + 1V 4,5 Uređenje bujica* 2P + 1V 4 Cvećarstvo* 2P + 1V 4 Proizvodi iz prirodnih

populacija* 2P + 1V 4

Klimatske promjene i životna sredina*

2P + 1V 4

Ukupno 30 Student bira jedan izborni predmeta

Šifra Naziv predmeta Predav.+vježbe ECTS Navodnjavanje i đubrenje 3P + 1V 4,5 Rekultivacija i revitalizacija

zemljišta 3P + 1V 4,5

Principi uređivanja šuma 3P + 1V 4,5 Agrošumarstvo i biotehnika

pejzažnog zelenila 3P + 1V 4,5

Integralna zaštita drvenastih biljaka na urbanim i suburbanim zelenim površinama

3P + 1V 4,5

Završni rad 7,5 Ukupno 30

20

Naziv predmeta Hemija zemljišta

Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova Obavezni I 7 4P + 2V

Studijski programi za koje se organizuje: Specijalističke akademske studije Poljoprivrede, Studijski program Biljna proizvodnja, smjer Uređenje zemljišta i prostora (studije traju 2 semestara, 60 ECTS kredita, nakon završenih osnovnih studija u trajanju od tri godine i 180 ECTS kredita) Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje znanja o uticaju pojedinih faktora na pristupačnost makro i mikroelemenata u zemljištu sa posebnim osvrtom na vezu između zemljišta i biljke kao i postupcima održavanja optimalne plodnosti zemljišta. Ime i prezime nastavnika i saradnika: dr Natalija Perović, mr Ana Topalović Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, laboratorijske vježbe, konsultacije Sadržaj predmeta: I nedjelja Hemijske karakteristike makro i mikroelemenata. II nedjelja Pristupačnost makro i mikroelemenata. III nedjelja Uticaj pH vrijednosti zemljišta na pristupačnost elemenata, Test 1. IV nedjelja Uticaj organske materije zemljišta na pristupačnost elemenata V nedjelja Uticaj redoks-potencijala na pristupačnost elemenata. VI nedjelja Kolokvijum I. Uticaj minerala gline na pristupačnost elemenata. VII nedjelja SLOBODNA NEDJELJA VIII nedjelja Uticaj oksida Mn i Fe na pristupačnost elemenata IX nedjelja Interakcije između zemljišta i biljke X nedjelja Interakcije između zemljišta i biljke XI nedjelja Hemijske metode analize zemljišta XII nedjelja Hemijske metode analize biljnog materijala XIII nedjelja Kolokvijum II. Obrada rezultata analize. XIV nedjelja Tumačenje rezultata hemijske analize XV nedjelja Postupci održavanja optimalne plodnosti zemljišta XVI nedjelja Završni ispit Završna nedjelja Ovjera semestra i upis ocjena XVIII-XXI nedjelja Dopunska nastava i popravni ispitni rok

OPTEREĆENJE STUDENATA

Nedjeljno: 7kredita x 40/30 = 9 satI i 20 min. Struktura: - predavanja - 4 sata - vježbe – 2 sata -3 sata i 20 min. indivdualnog rada studenta uključujući i konsultacije

U toku semestru

Nastava i završni ispit: (9 sati i 20 min.)x 16 = 149sati i 20min. Neophodne pripreme prije početka semestra (2x9sati i 20 min)= 18 sati i 40 min. Ukupno opterećenje za predmet:7x30 = 210 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku,uključujući i polaganje popravnog ispita 0-42 sata Struktura opterećenja:149 sati i 20 min./nastava/ +18 sati i 40 min.(priprema)+42 sata (dopunski rad)

Navesti obaveze studenata u toku nastave - Studenti su obavezni da pohadjaju nastavu, odrade sve vježbe, seminarski rad, testove, oba kolokvijuma i završni ispit Literatura: R. Džamić, D. Stevanović. Agrohemija. Poljoprivredni fakultet. Naučna knjiga, Beograd 2000. M. Jakovljević, M. Pantović. Hemija zemljišta i voda, Poljoprivredni fakultet Beograd, 1991. Sposito, G. The Chemistry of Soils. Oxford University Press, Inc, 1989. Bolt, G.H. and Bruggenwert, M.G.M. Soil Chemistry. Elsevier Scientific Publishing Company, 1976. Tabatabai, M.A., Sparks, D.L. Chemical Processes in Soil. Soil Science Society of America, Inc. Madison, Wisconsin, USA, 2005. Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Aktivnost na predavanjima 5 poena. Aktivnost na vježbama 5 poena i test iz vježbi 5 poena Seminarski rad 5 poena Dva kolokvijuma po 15 poena (ukupno 30 poena) Završni ispit 50 poena Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen Posebna naznaka za predmet:

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: mr Ana Topalović

21

Naziv Zaštita zemljišta od zagađenja predmeta

Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova (vidi napomenu) Obavezni I 4 2P + 1V

Studijski programi za koje se organizuje: Specijalističke akademske studije Poljoprivrede, Studijski program Biljna proizvodnja, smjer Uređenje zemljišta i prostora (studije traju 2 semestara, 60 ECTS kredita, nakon završenih osnovnih studija u trajanju od tri godine i 180 ECTS kredita) Uslovljenost drugim predmetima: Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanjem sa ekološkim značajem zemljišta, izvorima i klasifikacijom zagadjivača, posljedicama zagadjivanja i zaštitom od zagadjenja. Ime i prezime nastavnika i saradnika:dr Mirjana Radulović-nastavnik, dr Mirko Knežević-saradnik Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbe (laboratorijske, terenske), testovi, seminarski rad, kolokvijumi i završni ispit Sadržaj predmeta: Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja Završna nedjelja XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestra Ciljevi i zadaci zaštite agroekosistema Sastav i ekološki značaj zemljišta. Izvori zagadjivanja i kategorije oštećenja zemljišta. Degradacija hemijskih, fizičkih i bioloških procesa u zemljištu. Test 1. Uticaj poljoprivredne proizvodnje na zemljište. Ekološki aspekti primjene mineralnih i organskih đubriva. Kolokvijum I SLOBODNA NEDELJA Pesticidi i zemljište Patogeni mikroorganizmi u zemljištu. Značaj žetvenih ostataka na očuvanje plodnosti zemljišta.Uticaj zagađivanja vazduha na zemljište. Test 2. Zagađivanje zemljišta organskim zagađivačima. Zagađivanje zemljišta teškim metalima. Zagađivanje zemljišta radionuklidima Kolokvijum II Sanacija zagađenih zemljišta. Završni ispit Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i popravni ispitni rok


Nedjeljno:

4kredita x 40/30 = 5 satI i 20 min. Struktura: - predavanja - 2 sata - vježbe – 1 sat -2 sata i 20 min. indivdualnog rada studenta uključujući i konsultacije

U toku semestru

Nastava i završni ispit: (5 sati i 30 min.)x 16 = 85sati i 20min. Neophodne pripreme prije početka semestra (2x(5sati i 20 min)= 10 sati i 40 min. Ukupno opterećenje za predmet:4x30 = 120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku,uključujući i polaganje popravnog ispita 0-24 sata Struktura opterećenja:85 sati i 20 min./nastava/ +10 sati i 40 min.(priprema)+24 sata (dopunski rad)

Navesti obaveze studenata u toku nastave - Literatura:

1) P. Sekulić, R. Kastori V. Hadjić: „Zaštita zemljišta od degradacije“, Novi Sad, 2003; 2) R. Kastori: „Zaštita agroekosistema“, Novi Sad, 1995; 3) R. Kastori: „ Teški metali i pesticidi u zemljištu“, Poljoprivredni fakultet u Novom Sadu, 1993. 4) N. Tančić (1994): “Pedologija”, I deo. Univerzitet u Beogradu; 5) G. Dugalić i B.Gajić (2005): „Praktikum iz Pedologije“.,Poljoprivredni faklutet, Čačak.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:

- Prisustvo i aktivnosti na predavanjima i vježbama ----------------- 5 poena - I i II test ----------------------------------------------------------------- 10 poena (2x5 poena) - Seminarski rad ----------------------------------------------------------- 3 poena - I i II kolokvijum ---------------------- ---------------------------------32 poena (2x16 poena) - Završni ispit ----------- ------------------------------------------------- 50 poena.

Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poena Posebna naznaka za predmet:

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: dr Mirjana Radulović

22

Naziv predmeta Erozija zemljišta

Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova Obavezni I 4,5 3P + 1V

Studijski programi za koje se organizuje: Specijalističke akademske studije Poljoprivrede, Studijski program Biljna proizvodnja, smjer Uređenje zemljišta i prostora (studije traju 2 semestara, 60 ECTS kredita, nakon završenih osnovnih studija u trajanju od tri godine i 180 ECTS kredita)

Uslovljenost drugim predmetima:

Ciljevi izučavanja predmeta: Sticаnje znаnjа/rаzumijevаnjа zemljišnog fondа i stepenа ugroženosti erozijom, vidovа erozionih procesа i klаsifikаcije sа аspektа poljoprivredne proizvodnje. Upoznаvаnje mehаnike procesа erozije zemljištа vodom i vjetrom, kаo i fаktorа koji utiču nа pojаvu procesа. Spoznаjа postupаkа vezаnih zа predviđаnje i mjerenjа oticаjа, kаo i kvаntifikovаnje gubitаkа zemljištа usled djelovаnjа erozionih procesа. Upoznаvаnje sа vještinаmа egzаktne obrаde relevаntnih podаtаkа po međunаrodno priznаtim metodаmа.

Ime i prezime nastavnika: dr Velibor Spalević

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe teoretske i praktične, konsultacije i ostali nastvani sadržaji, terenska nastava.

Sadržaj predmeta:

Pripremna nedjelja Priprema i upis semestra

I nedelja Erozijа zemljištа: pojаm i definicijа, vidovi erozionog procesа. II nedelja Erozijа zemljištа vodom: fаktori i mehаnikа procesа. III nedelja Pаdаvine i erozijа zemljištа. IV nedelja Oticаnje vode i i vidovi oticаnjа.

V nedelja Predviđаnje i merenje oticаnjа: oticаnjа vode po površini. Predviđаnje i merenje oticаnjа: oticаnje vode podzemnim tokovimа.

VI nedelja KOLOKVIJUM

VII nedelja Slobodna nedjelja

VIII nedelja Proticаj nаnosа i prorаčun intenzitetа erozije vodom: intenzitet erozije zemljištа i trаnsportnа sposobnost tokа, gubici zemljištа i energijа kiše.

IX nedelja Erozijа vjetrom: mehаnizаm i činioci. X nedelja Oblici erozije zemljištа vjetrom. XI nedelja Metode proučаvаnjа i merenjа erozije zemljištа vodom. XII nedelja Metode proučаvаnjа i merenjа erozije zemljištа vjetrom. XIII nedelja Računarsko grafičke metode

XIV nedelja Kolokvijum II

XV nedelja Slobodna nedjelja

XVI nedelja Provjera znanja – ispit

XVII nedelja Ovjera semestra i upis ocjena

XVIII-XXI nedelja Dopunska nastava i popravni ispitni rok

Opterećenje studenta u časovima:

Nedjeljno: 4,5kredita x 40/30 = 6 satI Struktura: - predavanja - 3 sata - vježbe – 1 sat -2 sata indivdualnog rada studenta uključujući i konsultacije

U toku semestru Nastava i završni ispit: (6 sati x 16 = 96 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (2x6sati = 12 sati Ukupno opterećenje za predmet:4,5x30 = 135 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku,uključujući i polaganje popravnog ispita 0-27 sati Struktura opterećenja:96 sati i 20 min./nastava/ +12 sati (priprema)+27 sati (dopunski rad)

Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu i vježbe i rade oba kolokvijuma

Literatura: Kostadinov, S. (1999): Bujični tokovi i erozija. Šumarski fakultet. Beograd. Đeković, V. (1997): Projektovanje u bujičarstvu, Šumarski fakultet, Beograd. Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Aktivnosti na predavanjima i vježbama - 5 poena; Seminarski rad - 5 poena; Dva kolokvijuma po 20 poena - 40 poena; Završni ispit - 50 poena; Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi 51 poen. Posebna naznaka za predmet:

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: dr Velibor Spalević

23

Naziv predmeta Dekorativna dendrologija

Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova (vidi napomenu) obavezan

I

6 3P+2V

Studijski programi za koje se organizuje: Specijalističke akademske studije Poljoprivrede, Studijski program Biljna proizvodnja, smjer Uređenje zemljišta i prostora (studije traju 2 semestara, 60 ECTS kredita, nakon završenih osnovnih studija u trajanju od tri godine i 180 ECTS kredita) Uslovljenost drugim predmetima: Ciljevi izučavanja predmeta: Studenti stiču teorijsko i praktično znanje o autohtonom i ukrasnom drveću i žbunju u Crnoj Gori i svetu. Upoznaju se sa biološko-ekološkim svojstvima i morfološkim karakteristikama ovih vrsta, njihovim arealima, kao i mogućnostima njihove upotrebe. Predmetom su obuhvaćene najvažnije (ukrasne) autohtone i alohtone vrste drveća i žbunja koje primenjuju u ozelenjavanju u Crnoj Gori i u regionu. Ime i prezime nastavnika i saradnika: dr Milić Čurović, mr Jelena LazarevićMetod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, praktične i terenske vežbe, prepoznavanje biljnog materijala (kolokvijum),seminarski rad. Sadržaj predmeta:

Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja . XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja Završna nedjelja XVIII - XXI nedjelja

I. OPŠTI DEO Uvod u dendrologiju, podela drvenastih vrsta i osnovne morfološke karakteristike drvenastih vrsta II. Osnovni pojmovi o ekologiji drvenastih vrsta i arealima. III. Vegetacija Crne Gore. Osnovni principi zoniranja vegetacije Crne Gore IV. POSEBAN DEO. Osnovi sistematike drvenastih vrsta. Poreklo i značaj različitih hortikultutrnih formi. Golosemenice : Osnovne morfološke i ekološke karakteristike vrsta iz Fam Cycadaceae, Fam. Ginkgoaceae; Fam Taxaceae, V. Osnovne morfološke i ekološke karakteristike vrsta iz Fam Pinaceae VI. Osnovne morfološke i ekološke karakteristike vrsta iz Fam Taxodiaceae, Fam Cupressacea, VII Slobodna nedelja VIII Terenske vežbe. Prvi kolokvijum IX Skrivenosemenice : Osnovne morfološke i ekološke karakteristike vrsta iz Fam Magnoliaceae, Fam Lauraceae, Fam.Berberidaceae, Fam.Platanaceae, Fam.Ulmaceae, Fam. Moraceae. X Osnovne morfološke i ekološke karakteristike vrsta iz Fam. Fagacea, Fam. Betulaceae, Fam Corylaceae, Fam. Saliaceae, Fam.Tiliaceae, Fam.Buxaceae, Fam. Rosaceae, Fam.Pittosporaceae, Fam. Mimosaceae XI Osnovne morfološke i ekološke karakteristike vrsta iz Fam Myrtacae, Fam. Fabaceae, Fam. Eleagnaceae, Fam. Hippocastanaceae, Fam.Aceraceae, Fam. Cornaceae, XII Osnovne morfološke i ekološke karakteristike vrsta iz Fam. Araliaceae, Fam Oleaceae, Fam. Bignonoacea, Fam.Verbenaceae. Terenske vežbe XIII Osnovne morfološke i ekološke karakteristike vrsta iz Klase Liliopsida (Fa mAgavaceae), red Palmales (Fam. Aceraceae) XIV Kolokvijum XV Mogucnosti upotrebe ukrasnih drvenastih vrsta u ozelenjavanju gradova XVI Zavrsni ispit Zavrsna nedelja. overa semestra i upis ocena XVIII-XXI nedelja Dopunska nastava i popravni ispitni rok


Nedjeljno: 6kredita x 40/30 = 8 satI Struktura: - predavanja - 3 sata - vježbe – 2 sata -3 sata. indivdualnog rada studenta uključujući i konsultacije

U toku semestru

Nastava i završni ispit: (8 sati x 16 = 128 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (2x8sati)= 16 sati Ukupno opterećenje za predmet:6x30 = 180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku,uključujući i polaganje popravnog ispita 0-42 sata Struktura opterećenja:128 sati /nastava/ +16 sati (priprema)+36 sati (dopunski rad)

Navesti obaveze studenata u toku nastave Studenti su obavezni da pohađaju nastavu i vježbe i rade oba kolokvijuma

Literatura: Ocokoljić M, Ninić Todorović J (2003): Priručnik iz dekorativne dendrologije, Šumarski fakultet Beograd Vukičević E.(1996) Dekorativna dendrologija, Naučna knjiga, Beograd Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Prisustvo i aktivnost na predavanjima i vežbama-5 poena, Seminarski rad -5 poena, 2 kolokvijuma po 20 poena (ukupno 40 poena), Završni ispit 50 poena. Neophodno je imati 51 poen da bi se dobila prelazna ocena. Posebna naznaka za predmet:

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: mr Jelena Lazarević

24

Naziv predmeta Osnivanje šumskih zasada

Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova obavezan I 4,5 3P+1V

Studijski programi za koje se organizuje Specijalističke akademske studije Poljoprivrede, Studijski program Biljna proizvodnja, smjer Uređenje zemljišta i prostora (studije traju 2 semestara, 60 ECTS kredita, nakon završenih osnovnih studija u trajanju od tri godine i 180 ECTS kredita) Uslovljenost drugim predmetima: Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznati studente sa načinima osnivanja šumskih zasada. Oni se upoznaju sa osnovama sjemenarstva, rasadničarstva i podizanja šumskih kultura, plantaža i drugih tipova šumskih zasada. Ime i prezime nastavnika i saradnika: Dr Milić Čurović, mr Jelena LazarevicMetod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, praktične vježbe, prepoznavanje biljnog materijala seminarski rad. Sadržaj predmeta:

Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja . XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XV nedjelja Završna nedjelja XVIII - XXI nedjelja

I Osnovni zadaci i značaj sjemenarstva, rasadničarstva i podizanja šumskih zasada (kultura i plantaža). Najčešće primjenjivane vrste za osnivanje šumskih zasada u Crnoj Gori i Regionu. Osnovne funkcije i namjena šumskih zasada. II Šumsko sjeme: tipovi šumskog sjemena, građa, hemijski sastav sjemena. Fiziološki uslovi za plodonošenje; sakupljanje I rukovanje sjemenom. Dorada i ispitivanje kvaliteta sjemena. Sertifikacija sjemena. III Karakteristike sjemena glavnih rodova šumskog drveća: Građa, plodonošenje, sakupljanje, morfološke karakteristike. IV Proizvodnja šumskog sjemena. Sjemenski objekti. Registar sjemenskih objekata u Cnoj Gori V Rasadnička proizvodnja. Planiranje rasadničke proizvodnje šumskih sadnica. Kriterijumi za osnivanje rasadnika. Izbor vrsta. VI Način proizvodnje biljaka (vegetativno i generativno). Proizvodnja biljaka na otvorenom polju i u zaštićenom prostoru. Način uzgoja sadnica.Sadnice slobodnog korena, kontejnerske sadnice. VII slobodna nedelja VIII Tipovi kontejnera i supstrati za proizvodnju kontejnerskih sadnica.. I kolokvijum IX Mjere zaštite i nege u proizvodnji sadnog materijala. Mikorizacija u rasadničkoj proizvodnji šumskog drveća i žbunja. X Školovanje sadnica. Vađenje, pakovanje i odpremanje sadnica. Parametri kvaliteta sadnog materijala. Sertifikacija sadnog materijala. XI Pošumljavanje i podizanje šumskih plantaža. XII Plantaže brzorastučih vrsta drveta. XIII Plantaže i kulture posebne namene XIV Zakonska regulativa i menadžment u rasadničarstvu XV kolokvijum II XVI zavrsni ispit Zavrsna nedelja- overa semestra i upis ocena XVIII-XXI nedelja Dopunska nastava i popravni ispitni rok

OPTEREĆENJE STUDENATANedjeljno:

4,5kredita x 40/30 = 6 satI Struktura: - predavanja - 3 sata - vježbe – 1 sat -2 sata indivdualnog rada studenta uključujući i konsultacije


Navesti obaveze studenata u toku nastave - Studenti su obavezni da pohađaju nastavu i vježbe i rade oba kolokvijuma Literatura: Grbić M (2004): Vegetativno razmnožavanje ukrasnog drveća i grmlja, Šumarski fakultet, Beograd Djorović M., Isajev V, Kadović R (2003): Sistemi antierozionog pošumljavanja i zatravnjivanja, Šumarski fakultet, Univerzitet u Banjoj Luci. Isajev V. Čomić R., Mančić A, Marić Lj (1999): Priručnik za proizvodnju šumskih kontejnerkih sadnica. Šumarski fakultet Banja Luka, Beograd-Banja Luka Isajev V, Mataruga M, Lučić A, Rakonjac Lj, Demić Z (2010): Priručnik za proizvodnju šumskog sjemena u prirodnim sjemenskim objektima, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Crne Gore, Uprava za šume Crne Gore. Stilinović S(1985) Semenarstvo šumskog i ukrasnog drveća i žbunja, Šumarski fakultet, Beograd Stilinović S (1985) Rasadnička proizvodnja šumskog i ukrasnog drveća i žbunja, Šumarski fakultet, Beograd Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Prisustvo i aktivnost na predavanjima i vežbama-5 poena, Seminarski rad -5 poena, 2 kolokvijuma po 20 poena (ukupno 40 poena), Završni ispit 50 poena. Neophodno je imati 51 poen da bi se dobila prelazna ocena Posebna naznaka za predmet:

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Jelena Lazarević

25

Naziv predmeta Uredjenje bujica

Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova Izborni I 4 2P + 1V

Studijski programi za koje se organizuje : Specijalističke akademske studije Poljoprivrede, Studijski program Biljna proizvodnja, smjer Uređenje zemljišta i prostora (studije traju 2 semestara, 60 ECTS kredita, nakon završenih osnovnih studija u trajanju od tri godine i 180 ECTS kredita)


Ciljevi izučavanja predmeta: Osnovni cilj predmeta je da studentima ukaže na rastući trend pojave erozionih procesa i bujičnih tokova, koji u sve većoj mjeri predstavljaju ozbiljan problem u različitim privrednim granama. Studentima će se dati smjernice o načinu pravovremene detekcije takvih pojava, te pravilnog pristupa rješavanja ovog problema.

Ime i prezime nastavnika: dr Velibor Spalević

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe teoretske i praktične, konsultacije i ostali nastvani sadržaji, terenska nastava.

Sadržaj predmeta:


I nedelja Uvod. Osnovni pojmovi o eroziji zemljišta i bujicama. II nedelja Bujične pojave i njihove specifi čnosti. III nedelja Prirodni procesi koji utiču na formiranje bujica. IV nedelja Povezanost erozije zemljišta i njihove specifičnosti.

V nedelja Erozija zemljišta. Osnovni faktori erozije zemljišta. Procesi vodne erozije. Složeni oblici deformacije terena. Gubici zemljišta usled erozije.



VIII nedelja Bujice i njihova analiza. Formiranje bujica.

IX nedelja Bujični sliv i bujični tok. Klasifi kacija bujičnih tokova. X nedelja Analiza osnovnih karakteristika bujičniog sliva. XI nedelja Bujični parametri i protivbujični radovi. XII nedelja Maksimalni proticaji i količina bujičnog nanosa. XIII nedelja Primjena racunarsko grafickih metoda


XV nedelja Slobodna nedjelja





Nedjeljno: 4kredita x 40/30 = 5 satI i 20 min. Struktura: - predavanja - 2 sata - vježbe – 1 sat -2 sata i 20 min. indivdualnog rada studenta uključujući i konsultacije

U toku semestru



Literatura: Kostadinov, S. (1999): Bujični tokovi i erozija. Šumarski fakultet. Beograd. Đeković, V. (1997): Projektovanje u bujičarstvu, Šumarski fakultet, Beograd. Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Aktivnosti na predavanjima i vježbama - 5 poena; Seminarski rad - 5 poena; Dva kolokvijuma po 20 poena - 40 poena; Završni ispit - 50 poena; Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi 51 poen. Posebna naznaka za predmet:

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: dr Velibor Spalević

26

Naziv predmeta Cvjećarstvo

Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova izborni I 4 2P + 1V

Studijski programi za koje se organizuje Specijalističke akademske studije Poljoprivrede, Studijski program Biljna proizvodnja, smjer Uređenje zemljišta i prostora (studije traju 2 semestara, 60 ECTS kredita, nakon završenih osnovnih studija u trajanju od tri godine i 180 ECTS kredita) Uslovljenost drugim predmetima: Ciljevi izučavanja predmeta: Studenti stiču teorijska i praktična znanja o cvetnim kulturama. Upoznaju sa biološko-ekološkim svojstvima i morfološkim karakteristikama cvetnih kultura, načinom razmnožavanja, gajenjem i negom; mogućnostima njihove primene u enterijeru i ozelenjavanju naselja i osnovama tehnologije proizvodnje. Ime i prezime nastavnika i saradnika: Dr Nataša Mirecki, mr Jelena LazarevićMetod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, praktične i terenske vežbe, prepoznavanje biljnog materijala, kolokvijum, seminarski radovi Sadržaj predmeta:


I Značaj i mogućnosti primne cvetnih kultura. Osnovna podela cvetnih kultura II Cvetne kulture u enterijeru. Najvažnije lisnodekorativne vrste cveća III Cvetne kulture u enterijeru: Najvažnije cvetno dekorativne vrste cveća IV Osnovne tehnike razmnožavanja cvetnih kultura koje se primenjuju u zaštićenom prostoru. Osnovni principi gajenja, nege i održavanja cvetnih kultura koje se primenjuju u zaštićenom prostoru. Osnove primene i načina aranžiranja cveća u zaštićenom prostoru V Cvetne kulture koje se primenjuju na otvorenom- nezaštićenom prostoru. Jednogodišnje Cveće VI Dvogodišnje cveće VII slobodna nedelja VIII terenske vežbe, I kolokvijum IX Perene I X Perene II, Ruže XI Lukovičaste cvetne kulture XII Rezano cveće,najvažnije vrste, način prpizvodnje i primena. XIII Osnove tehnologija proizvodnje cvetnih kultura u zaštićenom i nezaštićenom prostoru – na otvorenom polju.Planiranje proizvodnog procesa cvetnih kultura XIV kolokvijum (ili prakticni deo ispita) XV Vrste cvetnih zasada i osnovni principi njihovog formiranja XVI zavrsni ispit Zavrsna nedelja- overa semestra i upis ocena XVIII-XXI nedelja Dopunska nastava I popravni ispitni rok


Nedjeljno: 4kredita x 40/30 = 5 satI i 20 min. Struktura: - predavanja - 2 sata - vježbe – 1 sat -2 sata i 20 min. indivdualnog rada studenta uključujući i konsultacije

U toku semestru


Navesti obaveze studenata u toku nastave – Studenti su obavezni da pohađaju nastavu i vježbe i rade oba kolokvijuma Literatura: Cvijanović D, Bukvić R, Lazarević S, Popović S, Simonović V Vujošević A (2005): Revitalizacija i unapređenje proizvodnje cveća, Institut za ekonomiku poljoprivrede, Šumarski fakulte, Poljoprivredni fakultet, Beograd. Lazarević S(2000). Razmnožavanje i gajenje baštenskog cveća, Mala poljoprivredna bilioteka, Nolit Mijanović O( 1980). Cvećarstvo I, Šumarski fakultet, Beograd Mijanović O (1980). Cvećarstvo II. Šumarski fakultt, Beograd Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Prisustvo i aktivnost na predavanjima i vežbama-5 poena Seminarski rad -5 poena 2 kolokvijuma po 20 poena (ukupno 40 poena) Završni ispit 50 poena. Neophodno je imati 51 poen da bi se dobila prelazna ocena. Posebna naznaka za predmet:

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: mr Jelena Lazarević

27

Naziv predmeta Proizvodi iz prirodnih populacija

Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova izborni I 4 2P + 1V

Studijski programi za koje se organizuje Specijalističke akademske studije Poljoprivrede, Studijski program Biljna proizvodnja, smjer Uređenje zemljišta i prostora (studije traju 2 semestara, 60 ECTS kredita, nakon završenih osnovnih studija u trajanju od tri godine i 180 ECTS kredita) Uslovljenost drugim predmetima:. Ciljevi izučavanja predmeta: Studenti stiču teorijska i praktična znanja o "proizvodima" iz prirodnih populacija, koji imaju privredni značaj za Crnu Goru, posebno u kontekstu afirmacije ruralnog razvoja. Pored toga, cilj predmeta je da upozna studente sa osnovnim tehnikama (načinom) i dinamikom prikupljanja pojedinih vrsta, postojećom zakonskom regulativom i procedurama u ovoj oblasti i osnovnim faktorima ugrožavanja ovih vrsta. Ime i prezime nastavnika i saradnika: : dr Milić Čurović, mr Darko DubakMetod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, praktične vežbe, seminarski radovi. Sadržaj predmeta: : Studenti stiču teorijska i praktična znanja o "proizvodima" iz prirodnih populacija koji imaju privredni značaj za Crnu Goru, kao i ekonomski značaj za poljoprivredn domaćinstva, posebno u kontekstu afirmacije ruralnog razvoja (i života na selu).


I Značaj i vrste "proizvoda" koji se mogu prikupljati u prirodnim populacijama. II Osnovne informacije o šumskim ekosistemima kao "staništu" ovih vrsta. Osnovni pojmovi o biodiverzitetu. III Postojeća zakonska regulativa sa stanovišta zaštite populacija ovih vrsta. Međunarodne konvencije IV Postojeća zakonska regulativa ovoj oblasti u Crnoj Gori. Najvažnije vrste šumskih plodova koje se mogu sakupljati. Osnovne ekološke i morfološke karakteristike ovih vrsta (raspoznavanje i rasprostranjenje), tehnike prikupljanja i čuvanja. V Samoniklo ljekovito bilje I. Vrste komercijalno značajnih samoniklih ljekovitih biljki koje se sakupljaju u prirodi. Raspoznavanje i rasprostranjenje, tehnike prikupljanja i čuvanja. VI Kolokvijum VII slobodna nedelja- VIII Samoniklo ljekovito bilje II. IX Gljive. Najvažnije vrste gljiva koje se mogu sakupljati u Crnoj Gori. Osnovne ekološke i morfološke karakteristike ovih vrsta (raspoznavanje i rasprostranjenje), tehnike prikupljanja i čuvanja. X Gljive II. Najvažnije vrste gljiva koje se mogu sakupljati u Crnoj Gori. Osnovne ekološke i morfološke karakteristike ovih vrsta (raspoznavanje i rasprostranjenje), tehnike prikupljanja i čuvanja. XI Puževi i žabe. Najvažnije vrste koje se mogu sakupljati. Osnovne karakteristike ovih vrsta (raspoznavanje i rasprostranjenje), tehnike prikupljanja i čuvanja. XII Skladištenje i dorada, "proizvodnja" proizvoda iz prirodnih populacija. XIII Osnovni faktori ugrožavanja vrsta iz prirodnih populacija. Mjere za unapređenje i zaštitu komercijalno značajnih vrsta. XIV. Perspektive korišćenja proizvoda iz prirodnih populacija. Sertifikacija i brendiranje proizvoda iz prirodnih populacija. XV, kolokvijum (prakticni deo ispita) XVI zavrsni ispit Zavrsna nedelja- overa semestra i upis ocena XVIII-XXI nedelja Dopunska nastava I popravni ispitni rok

OPTEREĆENJE STUDENATANedjeljno:


U toku semestru Nastava i završni ispit: (5 sati i 30 min.)x 16 = 85sati i 20min. Neophodne pripreme prije početka semestra (2x(5sati i 20 min)= 10 sati i 40 min. Ukupno opterećenje za predmet:4x30 = 120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku,uključujući i polaganje popravnog ispita 0-24 sata Struktura opterećenja:85 sati i 20 min./nastava/ +10 sati i 40 min.(priprema)+24 sata (dopunski rad)

Navesti obaveze studenata u toku nastave – Studenti su obavezni da pohađaju nastavu i vježbe i rade oba kolokvijuma Literatura: Grlić,Lj. (1990): Enciklopedija samoniklog jestivog bilja. Zagreb, 1-392. Karadžić,D.(1995):Gljive Nacionalnog parka Durmitor.Beograd,1-270. Šilić,Č.(1997):Šumske zeljaste biljke.Beograd,1-272. Marković,B. (1973): Priručnik za sakupljanje i gajenje lekovitog bilja i pečuraka. Beograd,1-189. Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Prisustvo i aktivnost na predavanjima i vežbama-5 poena, Seminarski rad -5 poena, 2 kolokvijuma po 20 poena (ukupno 40 poena) Završni ispit 50 poena. Neophodno je imati 51 poen da bi se dobila prelazna ocena. Posebna naznaka za predmet:

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: mr Darko Dubak

28

Naziv predmeta Klimatske promjene i životna sredina

Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova Izborni I 4 2P + 1V

Studijski programi za koje se organizuje Specijalističke akademske studije Poljoprivrede, Studijski program Biljna proizvodnja, smjer Uređenje zemljišta i prostora (studije traju 2 semestara, 60 ECTS kredita, nakon završenih osnovnih studija u trajanju od tri godine i 180 ECTS kredita) Uslovljenost drugim predmetima: Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje sa trendovima klimatskih promjena i njihovim posledicama na životnu sredinu. Prepoznavanje i razumijevanje antropogenog djelovanja na klimatske promjene sa prijedlogom mogućih mjera za ublažavanje i sanaciju posledica. Ime i prezime nastavnika i saradnika: dr Mirko Knežević, mr Darko DubakMetod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, praktične vežbe, seminarski radovi Sadržaj predmeta:


I Klimatske promjene, definisanje termina, osnovni pojmovi. II Osnovni efekti koji se prate i koji karakterišu klimatske promjene. IIIGeološko istorijski osvrt na klimu zemlje i klimatske promjene, Milankovićevi ciklusi. IV Međunarodne konvencije koje se tiču klimatskih promena(Kjoto protocol), njihova realizacija i tok. Konvencije koje se primenjuju u CG. V Metodi procjenjivanja regionalnog uticaja globalnih klimatskih promjena. VI Uticaj klimatskih promjena na terestrične ekosisteme (ranjivost). VII Slobodna nedjelja VIII kolokvijum I IX Uticaj klimatskih promjena na terestrične ekosisteme (adaptivnost). X Mjere za ublažavanje uticaja klimatskih promjena na terestrične ekosisteme. XI Klimatske promjene i njihov uticaj na prouzrokovače bolesti biljaka i štetne insekte. XII Uticaj klimatskih promena na procese u zemljištu. XIII Uticaj klimatskih promena na procese u vodi. XIV Modeli predviđanja i praćenja toka klimatskih promena. Kolokvijum II XV Tehnike merenja parametara koji se prate i menjaju, sa dosadašnjim iskustvima i primerima.. XVI zavrsni ispit Zavrsna nedjelja- ovjera semestra i upis ocjena XVIII-XXI nedjelja Dopunska nastava i popravni ispitni rok


Nedjeljno:


U toku semestru


Navesti obaveze studenata u toku nastave – II kolokvijuma, ispit, seminarski rad. Literatura: Velašević,V., Đorović,M. (2010): Uticaj šumskih ekosistema na životnu sredinu.Beograd-Novi Sad,1- 451. Zbornik radova,(2007), Šume i promjena klime, Beograd, 1-206. Prvi nacionalni izvještaj Crne Gore o klimatskim promjenama prema okvirnoj Konvenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama(UNFCCC),(2010).Podgorica1-219. Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Prisustvo i aktivnost na predavanjima i vežbama-5 poena Seminarski rad -5 poena 2 kolokvijuma po 20 poena (ukupno 40 poena) Završni ispit 50 poena. Neophodno je imati 51 poen da bi se dobila prelazna ocena. Posebna naznaka za predmet:

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: mr Darko Dubak

29

Naziv predmeta Navodnjavanje i đubrenje

Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova Obavezni II 4,5 3P + 1V

Studijski programi za koje se organizuje: Specijalističke akademske studije Poljoprivrede, Studijski program Biljna proizvodnja, smjer Uređenje zemljišta i prostora (studije traju 2 semestara, 60 ECTS kredita, nakon završenih osnovnih studija u trajanju od tri godine i 180 ECTS kredita) Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje teorijskog i praktičnog znanje o naprednim tehnikama i metodama navodnjavanja i đubrenja Ime i prezime nastavnika i saradnika: dr Natalija Perović, dr Mirko Knežević, mr Ana Topalović Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbe, seminarski rad, kosultacije, kolokvijumi i završni ispit Sadržaj predmeta:

Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja . XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedelja Završna nedjelja XVIII - XXI nedjelja

Priprema i upis studenata Značaj i uticaj navodnjavanja, Kvalitet vode za navodnjavanje Odnosi zemljište-voda-biljka Režim navodnjavanja, norma zalivanja i navodnjavanja, turnusi i trajanje zalivanja, grafički proračun režima navodnjavanja, koeficijenti korisnog dejstva Određivanje mjerodavnih protoka za dimenzionisanje sistema za navodnjavanje Elementi sistema za navodnjavanje Kolokvijum I, Kriterijumi za primjenu đubriva i način primjene Slobodna nedelja Kretanje hraniva kroz sistem za navodnjavanje u zemljištu i usvajanje hraniva Priprema osnovnog matičnog rastvora, Oprema i način unošenja osnovnog rastvora u sistem za navodnjavanje Navodnjavanje i đubrenje voćarsko-vinogradarskih kultura Navodnjavanje i đubrenje ratarsko-povrtarskih kultura Navodnjavanje i đubrenje travnjaka i ukrasnog bilja Procjena uticaja navodnjavanja i đubrenja na životnu sredinu Kolokvijum II Stručna eskurzija Završni ispit Ovjera semestra I upis ocjena Dopunska nastava I popravni ispitni rok


Nedjeljno:


U toku semestru

Nastava i završni ispit: (6 sati x 16 = 96 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (2x6sati = 12 sati Ukupno opterećenje za predmet:4,5x30 = 135 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku,uključujući i polaganje popravnog ispita 0-27 sati Struktura opterećenja:96 sati i 20 min./nastava/ +12 sati (priprema)+27 sati (dopunski rad)

Navesti obaveze studenata u toku nastave - Studenti su obavezni da pohadjaju nastavu, odrade sve laboratorijske vježbe i kolokvijume. Literatura: Stričević, R.,: Navodnjavanje, Univerzitet u Beogradu , Poljoprivredni fakultet, Beograd-Zemun, Nemanjina 6 (2007) Avakumović, .D.,:Navodnjavanje, Univerzitet u Beogradu, Građevinski fakultet, Beograd, (2005) Janić, V., Olar, P.,: Navodnjavanje i đubrenje, Nolit, Beograd, Terazije 27/II, (1992) R. Džamić, D. Stevanović. Agrohemija. Poljoprivredni fakultet. Naučna knjiga, Beograd 2000. Hanić, E., Čivić, H., Murtić, S.,: Osnovi ishrane biljaka sa praktikumom, Univerzitet Džemal Bijedić, Agromediteranski fakultet, Mostar, (2009) Hanić, E.,: Savremeni sistemi biljne proizvodnje – Proizvodnja u hidroponici i organsko-mineralnim supstratima, Univerzitet Džemal Bijedić, Agromediteranski fakultet, Mostar, (2011) Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Prisustvo i aktivnost na predavanjima i vežbama-10 poena 2 kolokvijuma po 20 poena (ukupno 40 poena) Završni ispit 50 poena. Neophodno je imati 51 poen da bi se dobila prelazna ocena. Posebna naznaka za predmet:

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: dr Mirko Knežević

30

Naziv predmeta Rekultivacija i revitalizacija zemljišta


Studijski programi za koje se organizuje: Specijalističke akademske studije Poljoprivrede, Studijski program Biljna proizvodnja, smjer Uređenje zemljišta i prostora (studije traju 2 semestara, 60 ECTS kredita, nakon završenih osnovnih studija u trajanju od tri godine i 180 ECTS kredita) Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje teorijskog i praktičnog znanje o problemima rekultivacije i revitalizacije poljoprivrednog zemljišta Ime i prezime nastavnika i saradnika: dr Mirko Knežević Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbe, seminarski rad, kosultacije, kolokvijumi i završni ispit Sadržaj predmeta: Pripremne nedjelje Priprema i upis studenata I nedjelja Uvodne napomene o rekultivaciji i zakonska regulativa koja se odnosi na rekultivaciju II nedjelja Vrednovanje zemljišta: bonitiranje i katastarsko klasiranje III nedjelja Izrada namjenskih karata za potrebe rekultivacije zemljišta IV nedjelja Načini i postupci oštećenja i uništavanja poljoprivrednog zemljišta V nedjelja Metodologija evidentiranja i kartiranja oštećenih i uništenih zemljišta VI nedjelja Kolokvijum I, Oblici degradacije vodno fizičkih osobina zemljišta VII nedjelja Slobodna nedelja VIII nedjelja Mjere za popravku vodnovazdušnih i fizičkih svojstava zemljišta IX nedjelja Postupci sanacije: drenažno irigacione mjere, injekcione zavese, promjena supstrata X nedjelja Oblici destrukcije zemljišta: erozioni procesi, klizišta, kopovi, deponije, različiti građevinski objekti XI nedjelja Oblici sanacije uništenog zemljišta: priprema terena, sanacioni objekti XII nedjelja Tehničke mjere sanacije uništenog zemljišta, XIII nedjelja Biološke mjere sanacije uništenog zemljišta, odabir adekvatnih kultura, mjere njege i zaštite XIV nedjelja Kolokvijum II, Implementacija hidromelioracionih mjera XV nedjelja Stručna eskurzija XVI nedelja Završni ispit Završna nedjelja Ovjera semestra I upis ocjena XVIII - XXI nedjelja Dopunska nastava I popravni ispitni rok


Nedjeljno:


U toku semestru

Nastava i završni ispit: (6 sati x 16 = 96 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (2x6sati = 12 sati Ukupno opterećenje za predmet:4,5x30 = 135 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku,uključujući i polaganje popravnog ispita 0-27 sati Struktura opterećenja:96 sati i 20 min./nastava/ +12 sati (priprema)+27 sati (dopunski rad)

Navesti obaveze studenata u toku nastave - Studenti su obavezni da pohadjaju nastavu, odrade sve laboratorijske vježbe i kolokvijume. Literatura: Miljković N.: Meliorativna pedologija, Poljoprivredni fakultet, Novi Sad, 2005. Gajić B.: Fizika zemljišta, Poljoprivredni fakultet, Beograd, 2006. Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Prisustvo i aktivnost na predavanjima i vežbama-10 poena 2 kolokvijuma po 20 poena (ukupno 40 poena) Završni ispit 50 poena. Neophodno je imati 51 poen da bi se dobila prelazna ocena. Posebna naznaka za predmet:

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: dr Mirko Knežević

31

Naziv predmeta Principi uređivanja šuma



Uslovljenost drugim predmetima: Položena dekorativna dendrologija

Ciljevi izučavanja predmeta: Cilj izučavanja predmeta je da se studenti upoznaju sa složenom prirodom šumskih ekosistema, funkcijama šuma, podjelama, osnovnim principima (načelima) uređivanja i planiranja gazdovanja šumama, ciljevima i zadacima kao mjerama koje treba provoditi u cilju održivosti i trajnosti ovih ekosistemakao i vrstama i sadržajem planova. Ime i prezime nastavnika: dr Milić Čurović

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe teoretske i praktične, konsultacije i ostali nastvani sadržaji.

Sadržaj predmeta:


I nedelja Uvod u Uređivanje šuma,Osnovna terminologija, Zadaci šumarske nauke, njena podjela na naučno-nastavne discipline, položaj Uređivanja šuma u okviru šumarske nauke.

II nedelja Pojam šume, vrste šuma, po postanku (šumske kulture, izdanačke šume I sjemenog porijekla), strukturi (jednodobne, prebirne I šume oplodne sječe), uzgojnom obliku (visoke I niske)

III nedelja Karakteristike osnovnih šumskih zajednica (Termofilne lišćarske šume submediteranskih i unutarnjih krajeva I degradacioni stadijumi, Mezofi lne hrastove šume, Higrofi lne šume, montane Šume bukve i šume bukve i jele (sa smrčom), Acidofi lne četinarske šume)

IV nedelja Funkcije –svojstva šume. Osnovne kategorije funkcija šuma, njihov značaj i vrednovanje; Namjena šuma

V nedelja Ekologija šuma djelovanje biotičkih I abiotičkih faktora; Biodiverzitet



VIII nedelja

Osnovni principi planiranja gazdovanja šumama - načela gazdovanja šumama, ciljevi i zadaci gazdovanja šumama te mjere koje treba provoditi u duhu principa kontinuiteta produkcije te uslove kontinuiteta gazdovanja. Zadaci gazdovanja kao elementi prostornog, infrastrukturnog i integralnog sistema planiranja Princip trajnosti prihoda, princip funkcionalne trajnosti

IX nedelja Zakonska regulativa u šumarstvu X nedelja Strateško planiranje Uređajni planovi:Vrste uređajnih planova; Dugoročni planovi gazdovanja šumama.

XI nedelja Operativno planiranje; Prostorno uređivanje šuma: Ciljevi i mjere prostornog uređivanja šuma i osnove prostornog uređenja šuma; prostorna podjela šuma; Vrijeme kao osnov planiranja

XII nedelja Planiranje u zaštićenim šumskim područjima, vrste planskih dokumenata XIII nedelja Godišnji planovi i izvođački projekti.


XV nedelja Evropska šumarska regulativa








Literatura: Medarević, M., (2008): Planiranje gazdovanja šumama; šumarski fakultet Beograd 1-401 Matić, V. (1969.): Uređivanje šuma I i II dio - skripta, Sarajevo. Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Aktivnosti na predavanjima i vježbama - 5 poena; Seminarski rad - 5 poena; Dva kolokvijuma po 20 poena - 40 poena; Završni ispit - 50 poena; Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi 51 poen.

Posebna naznaka za predmet:

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: dr Milić Čurović

32

Naziv predmeta Agrošumarstvo i biotehnika pejzažnog zelenila




Ciljevi izučavanja predmeta: Cilj predmeta je da se studenti upoznaju i usvoje znanja iz oblasti Agrošumarskih sistema kako bi mogli uspešno da projektuju i izvode radove na osnivanju vetrozaštitnih pojaseva, eko mreža, zasada za pčelarstvo ,zasada za proizvodnju energije I dr. Ime i prezime nastavnika: dr Milić Čurović


Sadržaj predmeta:


I nedelja Značaj agrošumarstva u za poljoprivredu i šumarstvo

II nedelja Alejni zasadi šumskog, ukrasnog i poljoprivrednog bilja.Definicija. Izbor vrsta. Dizajn. III nedelja Značaj osnivanja plantaža šumskog drveća

IV nedelja Problematika revitalizacije predjela pomoću vegetacionog uredjivanja. Tehnologije i postupci revitalizacije područja zahvaćenih agrarnim i industrijskim dejstvima, rekultivacija

V nedelja Diverzitet šumskih ekosistema, autohtone i invazivne vrste.



VIII nedelja Pojasevi za smanjenje buke, zelenilo sa asanacionim i revitalizacionim dejstvom. Zaštita od prašine; Zaštita od odbljeska

IX nedelja Zaštitni šumski zasadi uz obale X nedelja Vjetrozaštitini pojasevi. Planiranje i dizajn XI nedelja Zaštita nagiba i kosina XII nedelja Eko mreža. Ekokoridori

XIII nedelja Inženjersko-biološke mjere, pojam, značaj i planiranje mjera; Biološko-inženjerske metode izgradnje


XV nedelja Dodatni benefiti od formiranja zasada (proizvodnja energije, biomase, pčelarstvo i dr.)








Literatura: Đorović M.,Isajev V., Kadović R., (2003): Sistemi antieroziong pošumljavalnja i zatravljivanja, Šumarski fakultet. Banja Luka.1-402 Isajev V., Čomić R.,Mančić A., Marić Lj.(1999):Priručnik za proizvodnju šumskih kontejnerskih sadnica. Šumarski fakultet Banja Luka, Beograd-Banja Luka 1-160 Jasminka Cvejić Uređenje predjela I prostorno planiranje,; Autorizovana skripta; Šumarski fakultet Beograd An Introduction to Agroforestry. 1993. By P.K.Ramachandran Nair. Kluwer Academic Publishers (in cooperation with ICRAF). 496 p. North American Agroforestry: An Integrated Science and Practice. 2000. Edited by H. E. Garrett, W. J. Rietveld, and R.F. Fisher Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Aktivnosti na predavanjima i vježbama - 5 poena; Seminarski rad - 5 poena; Dva kolokvijuma po 20 poena - 40 poena; Završni ispit - 50 poena; Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi 51 poen.

Posebna naznaka za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: dr Milić Čurović

33

Naziv predmeta Integralna zaštita drvenastih biljaka na urbanim i suburbanim zelenim prostorima




Ciljevi izučavanja predmeta: Cilj edukacije je osposobljavanje studenta u sagledavanju štetnog djelovanja abiotičkih i biotičkih faktora i osmišljavanju mjera integralne zaštite šuma. Upoznavanje sa savremenim znanjima koja objedinjuju sve uzgojne i zaštitne mjere koje se primjenjuju u šumarstvu. Ime i prezime nastavnika i saradnika: dr Milić Čurović, mr Darko Dubak


Sadržaj predmeta:


I nedelja

Uvod, zadatak i cilj predmeta. Uvod u nauku o zaštiti šuma. Značaj šuma: Šuma kao privredni objekat. Šuma u funkciji poljoprivredne proizvodnje, zaštite od erozionih procesa, akumulacije i snabdjevanja čistom vodom, pročišćavanja zagađene amosfere.Šuma u funkciji turizma.

II nedelja Vrste i nastanak šumskih šteta Abiotički faktori.Klimatski ekstremi i elementarne nepogode. III nedelja Aerozagađenje i šumski ekosistemi. Zagađenje atmosfere, zemljišta i pitke vode.

IV nedelja Šumski požari.

V nedelja Promjene u šumskim ekosistemima usljed globalnog zagrijavanja (ranjivost i adaptivnost)

VI nedelja Biotički štetni uticaji. Štetočine biljnog porijekla (korovi, parazitske cvjetnice lišaji) KOLOKVIJUM


VIII nedelja Dijagnostika najvažnijih štetočina drvenastih biljaka u rasadnicima, na urbanim i suburbanim zelenim prostorima.

IX nedelja Dijagnostika najvažnijih bolesti drvenastih biljaka u rasadnicima, na urbanim i suburbanim zelenim prostorima

X nedelja Ulančavanje šteta.Dijagnozno prognozna služba zaštite šuma XI nedelja Metode monitoringa štetnih agenasa u šumama i u urbanom zelenilu XII nedelja Uzgojno-sanitarne mjere u funkciji saniranja i unapredjenja stanja šuma

XIII nedelja Odgovarajuće mjere preventivne i represivne zaštite

XIV nedelja Primjena svih mjera zaštite šumskih ekosistema (administrativnih,mehaničkih,hemijskih i biološkiih) Kolokvijum II

XV nedelja Čovjek kao činilac integralne zaštite šuma. Legislativa u zaštiti šuma.






Nedjeljno 3+1 4 kredita x 40/30 = 5.3 sati struktura: 3 sata predavanja 1 sat vježbi 1,3 sata individualnog rada studenata (pripreme vježbi, izrada seminarskog rada) uključujući i konsultacije)

U semestru 45+15 (60) Nastava i završni ispit: 5,3 sati x 16 = 96 sati; Neophodne pripreme (administracija, upis, ovjera semestra): 2 x 5,3 sati = 10,6 sati ; Ukupno opterećenje za predmet: 4 x 30 = 120 sati . Dopunski rad za pripreme ispita u popravnom roku uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 42 sata. Struktura opterećenja: 96 sati (nastva) + 10 sati (priprema) + 14 sata (dopunski rad)

Literatura: 1. Vajda, Z., 1983: Integralna zaštita šuma, SNL, Zagreb 2. Karadžić,D., 2010: Šumska fitopatologija, Univrzitet u Beogradu,Šumarski fakultet 3.Mihajlović,Lj., 2008: Šumarska entomologija, Univrzitet u Beogradu,Šumarski fakultet 4.Grupa autora (1981):Priručnik izvještajne i dijagnostičko prognozne službe zaštite šuma. Savez inženjera i tehničara šumarstva i industrije za preradu drveta Jugoslavije, Beograd Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Aktivnosti na predavanjima i vježbama - 5 poena; Seminarski rad - 5 poena; Dva kolokvijuma po 20 poena - 40 poena; Završni ispit - 50 poena; Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi 51 poen.

Posebna naznaka za predmet:

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: mr Dubak Darko

34

Documents

UNIVERZITET CRNE GORE BIOTEHNIČKI FAKULTET ELABORAT