Upravljanje kvalitetom Kongresni turizam Mobilno ... · tema broja Upravljanje kvalitetom posebni prilozi intervju Tomislav Radoš Kongresni turizam Mobilno poslovanje Nautika Upravljanje

tema brojaUpravljanje kvalitetom

posebni prilozi

intervjuTomislav Radoš

Kongresni turizam Mobilno poslovanjeNautikaUpravljanje ljudskim potencijalima

prvi besplatni poslovni ~asopis - primorska hrvatska broj 7, godina II, velja~a 2010.

ISSN

184

7-16

5X

2 bizdirekt � velja~a 2010. 3www.mirakul.hr

Sadràjtema broja: Upravljanje kvalitetom

U nesigurnim i turbulentnim vremenima tvrtke trebaju promi-jeniti pravila pona{anja i ulagati u kvalitetu kako ne bi radili nove pogre{ke i (nepotrebne) tro{kove.

34 Mobilno poslovanje

43 Kongresni turizam 66 Upravljanje ljudskim potencijalima

57 Nautika

11

Uvodnik

BIZ vijesti

Intervju mjeseca - Tomislav Rado{, suvlasnik Grupe Mreà znanja

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju - Poljska

Investicijski vodi~ - Vrijeme je za odlu~ne poteze

Tehni~ka za{tita - Nove tehnologije za ve}u sigurnost

Poljoprivreda - Poljoprivreda u znaku prilagodbe prema EU

standardima

Poslovni kalendar

28

62

73

5

6

8

18

21


Uvodnik

[tovani,

U{li smo u ciljnu ravninu. Svima koji su do sada izdràli od srca ~estitam, jer i to je velik uspjeh, a na-dam se da }e nas ve}ina doista i sti}i do kona~nog cilja - opstanka u 2010. Da nije àlosno, ovo bi zvu~alo smije{no i vrlo neozbiljno. A {to je s rastom, razvojem, novim projektima, zapo{ljavanjima, izlasku na nova trì{ta? Ovo su prioriteti koje niti jedan poduzet-nik ne bi smio ispustiti iz vida, ma koliko se trenut-no nalazio u te{koj situaciji. Vjerojatno }e dobar dio tvrtaka do~ekati kraj pro{le i ove godine s negativnom bilancom te }e ih u narednim godinama ispravljati i nadokna|ivati gubitke, s obzirom na to da su pro{lu dobit vjerojatno ve} potro{ili. Upravo je to razlog za{to se ve} sada moraju pripremati za rast prihoda i ponovno stjecanje dobiti, jer bi ina~e mogli zakasniti uhvatiti osnaèni investicijski val.

Sukladno tome, u ovom smo broju za Temu broja izabrali Upravljanje kvalitetom, kao podru~je koje bi moglo biti pod posebnim pritiskom tvrtaka èljnih smanjivanja tro{kova nau{trb ulaganja u kvalitetu. A upravo su kvaliteta proizvoda i usluga te image i snaga branda ono {to dugoro~no omogu}ava opstanak te rast i razvoj tvrtaka. Smanjiti sada ulaganja i erodirati vri-jednost va{ih proizvoda i usluga moglo bi imati nesa-gledive posljedice na poslovanje. A pogre{ke je kasnije vrlo te{ko ispravljati.

Ovo je prilika i re}i ~itateljima {to se s nama doga|a te kako se nosimo s gospodarskim neprilikama oko nas. Nalazimo se u ogla{iva~koj industriji, sna`no pogo|enoj krizom, a od pro{le godine ~vrsto smo

Impressum: Glavni urednik Kre{imir [imac

Izvr{ni urednik Ante Veki}

Suradnici Marija Birti}, Marijana Bo{njak, mr.sc. Ivica Crnkovi}, Gordana ]ori}, Sandra Domini}, Igor Domini}, Nata{a

Drvenkar, mr.sc. Sun~ana Dundovi}, Antun Emert, mr.sc. Jasmina Fija~ko @igoli}, Jano{ Giber, Simona Goldstein, Bruno Juri},

Sini{a Ko{uti}, Igor Kova~evi}, Danijela Kuna, Boris Luki}, Danka Marinkovi}, Daniela Mar{alek, mr.sc. Elvira Mlivi} Bude{,

Antonio Pejak, Dubravka Pekanov, Damir Podhorski, Ivana Su~i}, Dario [afarić, Lovorka [imi}-Bo{njak, Helena [timac, Marko

[timac, Vedrana Toma{evi}, Ivan Turk, Mirta Veki}, Sanja Vujnovac

Kolumnisti prof.dr.sc. Slavica Singer, mr.sc. Sun~ica Oberman Peterka, prof.dr.sc. Mane Medi}, dr.med.spec. Dragan Terzi}

Redaktorica-lektorica Aleksandra Zrinu{i}

Grafi~ka priprema MIT dizajn studio, @upanijska 25, Osijek, www.mit.hr

Grafi~ki urednik Ivan Ba{i}

Zamjenici grafi~kog urednika Darija Lalić, Antun Debak

Fotografi Jelena Ra{i}, Sr|an Vukovi}

Izdava~ Mirakul d.o.o., Vukovarska 88, Osijek, tel/fax: 031/210-198, www.mirakul.hr

Direktorica Bojana Zabrdac

Marketing i prodaja Andrej Crn~ec, marketing¥mirakul.hr

Distribucija Hrvatska po{ta d.d., Kardinala Alojzija Stepinca 17, Osijek, www.posta.hr

Tisak ARCA d.o.o., Alojzija Stepinca 11, Nova Gradiška, www.arca.hr

Naklada 12.000 (6.000 Sredi{nja Hrvatska, 3.000 Primorska Hrvatska, 3.000 Slavonija i Baranja)

zakora~ili i u podru~je poslovne edukacije. Koje je u jo{ teòj situaciji od marketin{kog! No uspje{no po-slujemo na oba fronta, poku{avamo biti inovativni i kreativni, i za sada smo zadovoljni, s obzirom na oko-lnosti. To je i razlog zbog kojeg nastojimo {iriti opti-mizam, jer ako moèmo mi, onda sigurno moète i vi - bez isprike. Formula je jasna: ukoliko u va{oj djelat-nosti ima barem jedna tvrtka koja izvrsno posluje u ovim vremenima, onda apsolutno ne postoji niti jedan razlog da jednako uspje{no i vi ne poslujete. Osim, na-ravno, u slu~aju da ste specijalizirani za bojanje tunela, tada vam jo{ neko vrijeme nema spasa.

Vezano uz gore navedeno, jedna stvar me iznimno intrigira. Poznato je da su neke od najve}ih svjetskih tvrtaka nastale upravo u vrijeme krize, za vrijeme Ve-like depresije 30-ih godina pro{log stolje}a ili za vrije-me svjetskih ratova. Siguran sam da }e se isto dogoditi i sada, kako u svijetu, tako i kod nas. Sindrom je to Supermana valjda, kada se rodi{ na Kryptonu i tamo nau~i{ hodati i tr~ati (~itaj: u nenormalnim kriznim uvjetima), onda na Zemlji moè{ i letjeti (~itaj: u nor-malnim trì{nim okolnostima). Jedva ~ekam da pro|e par godina pa da vidimo koji su se to Supermani rodili 2009. i 2010.

Krešimir Šimac


BIZ vijesti

Zlatna nagrada dobrom developerskom duhu

U sklopu konferencije Web::Strategija 7 - Dobri de-veloperski duh, koja će se održati 18. i 19. ožujka 2010. u konferencijskom centru Hypo EXPO XXI u Zagrebu, održati će se i svečana dodjela regionalne nagrade Zlatna nagrada Web::Strategije.Zlatna nagrada se ovaj put odvija u dvije kategorije Web upotrebljivost 2010. i Web inovativnost 2010.Web upotrebljivost 2010. je prva kategorija koja će vrednovati uspješnost izvedbe upotrebljivosti nomi-niranih web stranica. Druga kategorija, Web inova-tivnost 2010., će vrednovati inovativnost rješenja za web s naglaskom na tehnički aspekt ideje koja se prezentira tim webom. Prijave za Zlatnu nagradu su otvorene do 3. ožuj-ka 2010. u 16 sati, a imena pobjednika će se čuvati u tajnosti do samoga dana konferencije kada će biti javno proglašeni. Prijava se vrši na način da se tra-žene informacije, zapisane u tekstualni dokument, pošalju na e-mail: nominacija¥webstrategija.com a više informacija možete pogledati na www.webstra-tegija.com.

Poliklinika Medico od siječnja posluje na novoj atrak-tivnoj adresi u Agatićevoj ulici u samom centru Rijeke. U novi zdravstveni kompleks uloženo je oko 100 mi-lijuna kuna, prostire se na tri kata, odnosno na 2.200 četvornih metara te pacijentima pruža raspon usluga od pregleda do jednodnevne hospitalizacije u okviru dnevne bolnice. Novi zdravstveni kompleks primjer je vrhunskih standarda u zdravstvu koje Basler osigura-nje Zagreb želi pružiti u Hrvatskoj. Najveća Novost u radu poliklinike je operacijski blok smješten na trećem katu ustanove, a koji je gotovo u cijelosti namijenjen izvo|enju minimalno invazivnih zahvata. Ove će godine u Poliklinici Medicus napra-viti jubilarni 500.000 pregled, a s novim prostorom i većim kadrom klinika u najboljem će svjetlu nastaviti svoju dvadesetogodišnju tradiciju.

Hrvatska obrtnička komora – Sekcija brodara, sma-tra kako se u pregovorima s EU treba zatražiti od-godno prijelazno razdoblje u trajanju od 10 godina

za kabotažu (svaki prijevoz putnika ili tereta izme|u pojedinih mjesta u RH, koji obavlja strani prije-voznik) te da se na taj način zaštite interesi malih brodara, rečeno je na današnjoj konferenciji za no-vinare u HOK-u. Ukoliko se to ne učini, ulaskom u EU hrvatski mali brodari će nestati. Razdoblje od 10 godina odgode kabotaže nužno je potreb-no za obnovu hrvatske flote i pripremu za konku-renciju iz EU, na što je HOK više puta ukazivao. Kao glavni argument navedeno je kako su ta razdoblja nužna da bi hrvatski broda-ri prilagodili svoju flotu i stekli uvjete za su-djelovanje na otvorenom europskom trži-štu. Europska komisija je navedeni zahtjev odbila, no pregovarački tim je i dalje ustrajan da se udovolji zahtjevu Sekcije malih brodara HOK-a. Hrvatska obrtnička komora naglašava da je po-trebno hitno reagirati, dok je još uvijek otvo-reno poglavlje 14. Prometne politike, jer, ne zaštitimo li hrvatske male brodare sada, ula-skom u EU bit će prekasno. Prema dobivenim informacijama, poglavlje 14. Prometna politi-ka, moglo bi se zatvoriti u lipnju 2010. godine. Izvor: HOK

Gradski Odjel za otoke i poljoprivredu u ovoj godini planira uložiti 2 milijuna kuna u razvoj turizma i poljoprivrede na sedam gradskih otoka. Plan obu-hvaća više projekata - od nabave sadnica smokava, maslina i loze do izrade turističke signalizacije. Uz to, grad Zadar će sufinancirati i projekte iz područja zdravstva i socijalne skrbi, navodi Ivica Katić, pro-čelnik Odjela za otoke i poljoprivredu.Izvor: ezadar.hr

U tijeku je upis 5. generacije Poslijediplomskog spe-cijalističkog studija Poduzetništvo, 14. generacije poslijediplomske razine obrazovanja, pod vodstvom prof.dr. Slavice Singer. Studij traje tri semestra i polaznici mogu biti svi oni koji su završili bilo koji četverogodišnji sveučlilišni dodiplomski studij. Na-mijenjen je svima onima koji žele steći nova znanja i vještine nužne za nošenje s globalnim promjenama u okruženju, koji žele unaprijediti svoj poduzetnički potencijal, koji žele biti proaktivni i kreativni timski igrači, te oni koji žele pokrenuti vlastiti posao. Detaljnije informacije o studiju možete pronaći na web stranici studija www.pspefos.hr ili na broju te-lefona 031 22 44 67.

U tijeku upisi na Poslijediplomski studij poduzetništvo

Nova zgrada i najsuvremenija oprema Poliklinike Medico u Rijeci

HOK traži zaštitu malih brodara

Grad Zadar ulaže 2 milijuna kuna za poljoprivredu i turizam na otocima

BIZ vijesti

Rezultati najnovijeg istraživanja javnog mnijenja o stavovima i percepciji gra|ana Hrvatske o pitanjima vezanim za pridruživanje Europskoj uniji predstavlje-ni su 21. sije~nja u Informacijskom centru Europske unije. Istraživanje je u rujnu 2009. na uzorku od 1.000 is-pitanika po zemlji proveo Gallup Europe u suradnji s Europskim fondom za Balkan u ovogodišnjem regio-nalnom istraživanju Gallup Balkan Monitor. Na pitanje mislite li da se općenito stanje u vašoj ze-mlji kreće u dobrom ili lošem smjeru, ~ak 84% ispita-nika iz Hrvatske je odgovorilo u lošem, ~ime u pesi-mizmu predvode u regiji (BiH – 77%, Srbija – 72%, Makedonija – 61%, Crna Gora – 47%, Albanija – 42%, Kosovo – 42%). U padu je i zadovoljstvo život-nim standardom.Hrvati smatraju kako je trenutna ekonomska i fi-nancijska kriza najviše negativno utjecala na hr-vatsko gospodarstvo – 61%, dok gotovo duplo manje, 33% smatra da je kriza u prvom redu nega-tivno utjecala na europsko gospodarstvo u cjelini. Da je referendum sutra, 39 % ispitanika glasalo bi ZA,43 % bi bilo protiv dok su ostali neodlu~ni.

Agencija Inventa d.d. sredinom je velja~e na-javila svoju glavnu po-nudu usluga, u cijelosti osmi{ljenu za prevlada-vanje barijera koje tre-nutno sputavaju razvoj hrvatskog online trì{ta. Nasuprot vode}im eu-ropskim trì{tima zema-lja kao {to su Engleska,

Nizozemska, [vedska i Danska, gdje udio ulaganja u online ogla{avanje iznosi preko 20% od ukupnog medijskog budèta, udio online ulaganja u Hrvatskoj iznosi tek oko 2-3%, {to je daleko iza zemalja na{eg okruènja poput Poljske, Slovenije i Ma|arske. Inven-tu su krajem pro{le godine osnovali Johan Granlund, nekada{nji izvr{ni direktor Tele2 Hrvatska, i Bruno Bra~un, nekada{nji direktor marketinga Konzuma te osniva~ agencija Mediaedge:CIA i Media Pool. Inventa d.d. ima mogu}nost ponuditi agencijama i ve}im tvrt-kama na podru~ju isto~ne Europe cjelovitu uslugu i podr{ku vezanu uz digitalne medije.

Nova digitalna agencija na hrvatskom online trì{tu

Hrvatska i EU: sve bliže cilju sa sve manje opti-mizma


Intervju mjesecaIntervju mjeseca

Bez odva`nosti, jasne vizije i puno rada nema uspjeha

Vrijeme je izazova, nesigurnosti i svakodnevnih tur-bulencija, a dobrih pliva~a u ovim vodama nema puno. Biti uspje{an poduzetnik danas epitet je kojim se opra-vdano krase malobrojni. Jedan od njih svakako je dr.sc. Tomislav Rado{. Nakon uspje{ne managerske karijere otisnuo se u poduzetni{tvo, pokrenuo brojne projekte te spojio nespojivo. U nevjerici ostavlja brojne koji ga dovoljno ne poznaju, dok bliì suradnici i prijatelji za-pravo i ne o~ekuju ni{ta manje. U redovima koji slijede proveo nas je svojom uspje{nom poslovnom karije-rom, predstavio mnoge projekte u kojim sudjeluje te dao poneki iskustveni savjet svim poduzetnicima i ma-nagerima koji su na neizvjesnim poslovnim po~etcima.

Brojni su projekti iza Vas, s obzirom na to da ste svoju poslovnu karijeru zapo~eli 1996. godine u Zagreba~koj banci. Jeste li o~ekivali da }e Vam se karijera razvijati u ovom smjeru? Jeste li zadovoljni s do sada postignu-tim?Ako promatramo pitanje razvoja karijere s obzirom na podru~je ekonomije s kojom sam se èlio bavi-ti, onda mogu re}i da je moje temeljno opredjeljenje bio strate{ki management s posebnim naglaskom na razvoj i implementaciju strategije. Sama ~injenice da jo{ uvijek imam motiva za nove poslove i borbu na trì{tu vjerojatno zna~i da sam akumulirao odre|enu razinu zadovoljstva u dosada{njem radu.

Vaàn dio Va{e karijere predstavlja vrijeme koje ste proveli kao ~lan i predsjednik Uprave u korporaciji Au-toZubak. [to biste izdvojili kao svoj najve}i doprinos tvrtki tijekom {est godina provedenih u AutoZubaku? Te{ko je i pomalo nezahvalno govoriti o tome jer je-dino vlasnik moè dati kvalitetnu procjenu ostva-renih rezultata. Bilo je lijepo raditi u AutoZubaku zbog nekoliko osnovnih ~injenica. Trì{te se pozitivno razvijalo i raslo, AutoZubak je u{ao u novu razvojnu fazu koju je obiljeìo snaàn rast poslovnih aktivnosti i iskorak prema razvoju usluga kao osnovnoj konku-rentskoj prednosti, ali ono {to je najva`nije jest ~inje-

Izazov kao jedan od osnovnih motiva pokreta~ je svakog uspje{nog poduzetni~kog projekta. No, u vremenima neizvjesnosti treba dodatno pozitivno razmi{ljati i vjerovati u sebe, a tada uspjeh ne}e izostati. Kriza je oteàvaju}i faktor u mnogo stvari, ali je ipak treba doìvjeti i kao svojevrsni poticaj za stvaranje novih prilika i mogu}nosti. Upravo taj krizni moment puno puta se pokazao kao posebno motiviraju}i u stvaranju novih rje{enja i rezultirao maksimalnom u~inkovito{}u.

nica da je u tom razdoblju u poduze}u stvorena neko-licina kvalitetnih managera koji ve} sada obiljeàvaju poslovnu scenu u Hrvatskoj, a to je ipak osnovni zada-tak prvog ~ovjeka poduze}a.

Za{to ste se odlu~ili oti}i, koji su bili presudni motivi za ulazak u poduzetni{tvo? Jeste li osje}ali odre|enu dozu straha s obzirom da napu{tate vrlo kvalitetno radno mjesto? Svaka promjena kod normalnog ~ovjeka uzrokuje odre|enu dozu straha i neizvjesnosti, ali ako imate ~vrst oslonac u obitelji i spremni ste raditi i samo radi-ti, lak{e je podnijeti razli~ite oblike strahova i prijetnji koje se neminovno pojavljuju. No, svaki strah vreme-nom preraste u izazov koji vodi dalje i ~ini osnovni smisao promjene. A izazova mi zaista ne manjka i dra-go mi je {to sam s ekipom svojih suradnika u poziciji postavljati sve ve}e i izazovnije ciljeve i svakodnevno raditi na njihovu ostvarenju.

Pretpostavljam da su Vas izazovi i doveli do trenutne funkcije suvlasnika Grupe Mreà znanja. Koje tvrtke ~ine Mreù znanja? Da, jedan sam od suvlasnika i radim na projektima za koje procijenimo da im je potrebno moje znanje i iskustvo. Uspjeli smo u ove dvije godine jasno odvojiti vlasni{tvo od upravljanja, tako da se mogu maksimal-no posvetiti projektnim zadatcima.

Poduze}a koja su vlasni~ki povezana s Mreòm znanja odraàvaju i na{e klju~ne poslovne aktivnosti: razvoj-no savjetovanje za jedinice lokalne samouprave {to uklju~uje izradu raznih feasibility studija, izrade pro-grama za razli~ite oblike financiranja i drugo, zatim poslovno savjetovanje za projekte restrukturiranja i upravljanja poslovnim procesima te savjetovanje u procesima kupnje, prodaje i spajanja poduze}a.

S obzirom na raznovrsne i kompleksne djelatnosti, moète li pratiti sve aktivnosti vezane uz projekte koje provodite? Koliko Vam je te{ko sloìti tim ljudi koji }e to kvalitetno voditi? Strate{ki promatrano, angaìrani smo u dvije indu-strije: mediji i marketing te poslovno savjetovanje. Da bismo druge savjetovali kako kvalitetno prati-ti i upravljati poslovanjem, moramo to pokazati i na vlastitom primjeru. Tako upravo zavr{avamo im-plementaciju CRM sustava u sva povezana poduze- }a kako bi, izme|u ostalog, i potencijalnim klijenti-ma mogli na konkretnom primjeru pokazati koristi od kori{tenja navedenog alata. Ljudi koji mi u svemu tome pomaù i koji uz mene ~ine okosnicu ove poslo-vne pri~e profesionalci su s dugogodi{njim iskustvom na najrazli~itijim pozicijama, {to nam u svakodnev-nom poslovanju omogu}uje maksimalno kvalitetno prilago|avanje znanja i iskustava te usmjeravanje u specijalizirana podru~ja kojima se bavimo.

Spomenuli ste medije kao interesno podru~je. Od travnja pro{le godine Mreà znanja je i suvlasnik poslovnih novina Business.hr te nekih drugih medij-skih projekata. Kako napredujete u postizanju ciljeva vezanih uz uspje{nost i isplativost ovog medijskog projekta?Mreà znanja, osim poslovnih novina Business.hr, nema drugih medijskih projekata. A {to se realizacije definiranih ciljeva ti~e, ostvaruju se ne{to sporije nego {to smo planirali zbog dva osnovna razloga. Situacija na trì{tu u proteklih osam mjeseci nije i{la na ruku izdava~ima, a s druge strane i nama je trebalo neko vrijeme da shvatimo pravila igre u industriji u koju smo u{li preko no}i. Me|utim, sada mogu re}i da se situacija razvija prema planu i da znamo kako i {to trebamo napraviti da bi realizirali svoj osnovni cilj, a to je biti vode}i poslovni medij i autoritet za hrvatske poslovne ljude!

No, vezani ste i uz neke druge medijske tvrtke i projekte?Da, tvrtke Medijska mreà i Hi tech ve} su dobro poz-nate u medijskom svijetu i svaka od njih razvila je nekoliko specifi~nih medijskih projekata. Infopunkt.tv kao dio Medijske mreè specijalizirani je video ser-vis koji na dnevnoj bazi prati najzna~ajnije politi~ke, ekonomske, kulturne, sportske i zabavne doga|aje te putem svoje web stranice www.infopunkt.tv omogu- }uje medijskim ku}ama preuzimanje visokokvalitet-nih i profesionalnih video materijala. Medijska mreà pokrenula je i portal za ène She.hr, poslovno-financi-jski portal Profitiraj.hr, a tijekom pro{le godine preu-zela je i popularni Metro portal. Uz to, u suradnji sa Zagreba~kim Holdingom i Gradom Zagrebom izdaje besplatni zagreba~ki dvotjednik Zagreb.hr, a uskoro pokre}e i njegovo web izdanje online-zagreb.hr.

A Hi tech je tvrtka specijalizirana za Internet i mo-bilno ogla{avanje s velikim iskustvom u organizaciji sms nagradnih igara te postavljanju Internet strategija, kreativnih rje{enja i konzaltinga. Medijski projekti Hi tech-a su portal Igraj.hr, za koji procjenjujemo da }e zbog odli~nog zabavnog sadràja, velikog broja igri-ca i bogatog nagradnog fonda po posje}enosti ubrzo nadma{iti sli~ne web stranice te portal za preuzimanje glazbenih sadràja, bongo.hr.

Pro{le je godine u Va{oj organizaciji odràno nekoliko konferencija, me|u kojima i Poslovni forum Slavoni-je i Baranje. Jeste li bili zadovoljni brojem posjetitelja te kvalitetom izlaganja na tom forumu, planirate li sli~ne skupove organizirati i u ostalim regijama? Ko-liko ste zadovoljni s rezultatima foruma sada, nakon odre|enog vremenskog odmaka? Poslovni forum Slavonije i Baranje definitivno je opra-vdao o~ekivanja i po kvaliteti materijala, govornika i broju sudionika. Smatram da je i dobro i korisno da

Razgovarao: Kre{imir [imac

Da bismo druge savje-tovali kako kvalitetno pratiti i upravljati po-slovanjem, moramo to pokazati i na vlastitom primjeru.

Tomislav Radoš, suvlasnik Grupe Mreža znanja

10 bizdirekt � velja~a 2010.

Intervju mjeseca

se takve aktivnosti ne odràvaju isklju~ivo u Zagrebu ili manjem broju na{ih ostalih velikih gradova, ve} da se odvijaju i regionalno, {to i gospodarstvenicima odre|enog kraja puno zna~i. Te{ko je u ovom trenutku analizirati zadovoljstvo jer je, kao prvo, pro{lo malo vremena, a kao drugo, za postizanje osnovnog cilja fo-ruma - povezivanje investitora i potencijalnih proje-kata - ipak je potrebno odre|eno vrijeme. No, moèmo re}i da su se odre|ene aktivnosti definitivno po~ele doga|ati!

Planirate li tijekom 2010. nove projekte? Naravno. Ideja imamo dosta i s obzirom na razvoj ukupne gospodarske situacije odlu~it }emo kada }emo s kojom krenuti. Kriza je oteàvaju}i faktor u mnogo stvari, ali je ipak treba doìvjeti i kao svojevrsni po-ticaj za stvaranje novih prilika i mogu}nosti. Upravo taj krizni moment puno puta se pokazao kao posebno motiviraju}i u stvaranju novih rje{enja i rezultirao maksimalnom u~inkovito{}u.

Kada ste ve} spomenuli krizu, kako aktualna gospodar-ska situacija utje~e na Va{e poslovanje? Iz svega poku{avamo izvu}i ne{to korisno, tako da smo razmi{ljanje usmjerili prema kontinuiranom razvi-janju novih usluga i projekata, koji }e i u dana{njim vremenima osigurati dovoljno sredstava da zajedno s na{im klijentima prebrodimo ovu krizu.

Mi{ljenja sam da je svaka kriza svojevrsni trì{ni po-reme}aj, odnosno prilika da se novi igra~i brè nego ina~e etabliraju na trì{tu. Kriza je tako za jedne pro-blem, ali za druge trì{ne takmace definitivno prilika i smatram da se za sada uspijevamo nositi s promijenje-

nim trì{nim uvjetima.

I pitanje svih pitanja, koje }e jo{ neko vrijeme biti prili~no aktualno: kada o~ekujete oporavak hrvatskog gospodarstva?Ne bih se upu{tao u projekcije kada }e ne{to zavr{iti jer za to jednostavno nema dovoljno kvalitetnih in-formacija i mislim da na ve}inu parametara takve jednad`be jednostavno nemaju utjecaj.

Marketing je danas neizostavni dio poslovanja, na kojem se u posljednje vrijeme, na àlost, {tedi. Koji su medijski kanali budu}nost marketinga?Ve}ina aktivnosti definitivno }e se „prebaciti“ na brze, direktne, to~ne i individualizirane oblike komunika-cije, a to je sigurno saèto u mobilnom marketingu kao osnovi svih budu}ih marketin{kih alata. Mobilno ogla{avanje, kao i mobilni marketing u cjelini, ~ine ci-jeli jedan svijet najrazli~itijih marketin{kih potencija-la koji se kod nas tek probijaju. Tehnolo{ki napredak postavlja velike izazove i pruà sjajne mogu}nosti za razvoj sve kreativnijih i brìh informacijskih kana-la usmjerenih to~no odre|enim ciljnim skupinama i pojedincima.

Svladavanje izazova jedan je od uvjeta za rast i razvoj. [to za Vas predstavlja izazov u poslovanju? Stvaranje usluga i proizvoda koji }e prona}i svoje mjesto na trì{tu te svakako razvoj ljudi i uspje{nih timova kao osnove za bilo kakav napredak i razvoj po-duze}a!

Prema Va{em mi{ljenju, koje vje{tine treba posjedova-ti uspje{an manager, s obzirom na zahtjevnost posla koji obavlja? Koje biste karakteristike izdvojili kao pre-duvjet uspje{nom poduzetni{tvu? Upravljanje ljudima, inovativnost i kreativnost, dru{tvena odgovornost te razumijevanje financija.

S obzirom na bogato i uspje{no poslovno iskust-vo, biste li savjetovali mladim ljudima da krenu poduzetni~kim stopama i upuste se u borbu za uspjeh u ovim ne ba{ lakim, recesijskim vremenima?Moj savjet mladim kolegama je da bez odva`nosti, jasne vizije i puno rada nema uspjeha. Upravo zato treba startati i vjerovati u sebe i projekt koji se pokre- }e, ne gubiti nadu jer se svaka ustrajnost i pozitivno razmi{ljanje na kraju isplati. Propu{tenih prilika uvi-jek }e biti, ali isto tako i mogu}nosti da se one koje prepoznamo pretvore u uspjeh koji donosi i zadovo-ljstvo i profesionalno priznanje.

Imate li poslovnu filozofiju ili moto kojim se vodite? Kako je Ciceron rekao: „Ja kritiziram stvaranjem, a ne pronalaènjem pogre{aka“, odnosno uvijek se moè na}i rje{enje za sve probleme ako ~ovjek to istinski èli! ■

Propu{tenih prilika uvijek }e biti, ali isto

tako i mogu}nosti da se one koje prepoznamo pretvore u uspjeh koji donosi i zadovoljstvo i profesionalno priz-

nanje.

Upravljanje kvalitetomU nesigurnim i turbulentnim vremenima tvrtke trebaju promijeniti pravila pona{anja i ulagati u kvalitetu kako ne bi radili nove pogre{ke i (nepotrebne) tro{kove.

Pripremila: Jasmina Fija~ko @igoli}


Tema broja

valjanosti sustava za upravljanje kvalitetom, svojevr-sna je garancija da je sustav organiziran, primjenjiv i odràvan u skladu s ISO me|unarodnom normom, zakonskim procesima i zahtjevima kupaca. Prije samog postupka certifikacije potrebno je odabrati ovla{tenu instituciju za certifikaciju.

Certifikacijske ku}e komercijalne su organizacije s ovla{tenjima akreditacijskih tijela koja mogu vr{iti ne-zavisne provjere za upravljanje kvalitetom (preko tre- }e strane). Pomo} u odabiru certifikacijske ku}e bit }e, naravno, cijena, prija{nje reference, ugled koji ista ku- }a ima u o~ima kupaca i zahtjevi kupaca. Na doma}em trì{tu desetak je certifikacijskih ku}a, najpoznatije su: DNV, Bureau Veritas Croatia, SIQ, LRQA, SGS Adria-tica, RWTÜV Croatia, ICR Adriatica, Cro Cert,...

Akreditirana certifikacijaZa potvr|ivanje usugla{enosti s normom provodi se akreditirana certifikacija. Certifikacijska tijela, odno-sno voditelji kao tre}e osobe, predstavljaju organi-zacije koje pruàju usluge certifikacije tvrtkama koje èle dobiti certifikat za odre|ene norme. Hrvatska ak-reditacijska agencija (HAA) kao neovisna i neprofit-na javna ustanova obavlja poslove nacionalne slu`be za akreditaciju u Hrvatskoj. HAA je punopravni ~lan Europske suradnje na akreditaciji (EA) i pridruèni ~lan Me|unarodne organizacije za akreditaciju labo-ratorija (ILAC). Predstavlja Hrvatsku u europskim i me|unarodnim organizacijama za akreditaciju i sudje-luje u njihovu radu, a pravila akreditiranja u skladu su s europskim normama iz serije 45000 i me|unarodnim normama iz serije 17000 koje su prihva}ene kao hrvatske norme, kao i pravilima i vodicima EA, ILAC i IAF-a.

Tro{kovi i kontrolaU masi proizvoda na trì{tu obi~no o(p)staju samo oni najkvalitetniji, stoga su tro{kovi kvalitete ne{to na {to dugoro~no moramo gledati kao investiciju. Ima-ju}i na umu zadovoljstvo kupaca kao jednu od mjera kvalitete proizvoda (koje se ogledaju u pouzdanosti proizvoda, profitabilnosti i imageu koji proizvod nosi), ekolo{ku prihvatljivost proizvoda te uporabnu vrijed-nost proizvoda, tro{kovi su kvalitete zanemarivi. Sma- njivanje tro{kova kvalitete nau{trb ukupne kvalitete proizvoda uistinu se ne isplati, no upravljati ukupnim tro{kovima kvalitete i kontrolom kvalitete ne{to je o ~emu tvrtke trebaju redovito voditi ra~una. To se od-nosi na proizvodnju ili isporuku proizvoda ili usluge to~no propisane kvalitete i na tro{kove koji nastaju od-stupanjem od propisane kvalitete.

Gubitak dijela trì{ta ili dijela kupaca stvaraju znatno ve}e tro{kove. Pravo je umije}e na}i optimalan omjer izme|u tro{kova kvalitete i isporu~iti na trì{te kvali-tetan proizvod. [to je manja cijena kvalitete, odnosno

Sustavi upravljanja kvalitetom danas su op}eprihva- }eni i najbrè se razvijaju, a primjenjivi su u svim oblicima ljudskih djelatnosti. Bill Corby u svojoj knjizi kaè da je kvaliteta besplatna, a nekvaliteta skupa. Ne samo {to je kvaliteta besplatna, ve} i donosi zaradu, stoga je mnogima cilj uvesti sustave upravljanja kva-litetom {to prije.

Dokaz kvaliteteIako je sama kvaliteta besplatna, postupak certifika-cije to svakako nije. Certifikat predstavlja put prema unaprje|enju poslovanja i pove}anju ugleda tvrtke. Certifikat kao dokaz kvalitete, odnosno potvrda o

Kupci cijene kvalitetu, pa je za o~ekivati da }e biti spremniji proizvod kupiti i po ne{to vi{im

cijenama.


Tema brojaTema broja

Sustavi upravljanja kvalitetomTvrtke koje su uvele sustave upravljanja kvalitetom u pravilu su uspje{nije, imaju transparentnu ko-munikaciju izme|u poslodavca-posloprimca, u~e na pogre{kama, odluke donose na objektivnim ~injeni-cama, stalno se usavr{avaju i prolaze odre|ene proce-se izobrazbe, precizno definiraju poslovne procese te vode brigu o kvaliteti. Sustav upravljanja kvalitetom predstavlja okvir stalnog unaprje|ivanja, stoga mnogi èle uvesti integrirane sustave kvalitete, odnosno in-tegrirati sve postoje}e sustave kvalitete (upravljanje kvalitetom, upravljanje za{titom okoli{a, upravljanjem zdravljem i sigurno{}u) u jedan cjeloviti sustav upravljanja te dokazati da tvrtka vodi brigu i o svojim kupcima, okoli{u, zdravlju i sigurnosti svih sudionika procesa.

Stalno unaprje|enje svih segmenata sustava postaje okosnica poslovanja te podsjetnik koji }e tvrtku do-vesti do vode}ih pozicija na trì{tu, jer samim ovim sustavom tvrtka se deklarira kao socijalno osjetljiva i dru{tveno odgovorna tvrtka koja dugoro~no vodi ra~una o svojoj odrìvosti. Integracija sustava upra-vljanja kvalitetom nu`no dovodi do optimizacije upra-vljanja i maksimalne unifikacije, ali i anga`mana svih zaposlenika unutar tvrtke. No provedba integriranih sustava upravljanja kvalitetom iznimno je te{ka i zah-tijeva mnogo planiranja i prilagodbi.

TQMZa razliku od ISO standarda koji uklanjaju nekvalite-tu, tj. lo{e proizvode, TQM èli unaprijediti kvalitetu, biti ispred onoga {to kupci trebaju, odnosno prema{iti o~ekivanja kupaca. TQM uklju~uje sudjelovanje svih zaposlenika na svim razinama organizacijske sheme, a nije ograni~en samo na tvrtke, ve} je primjenjiv i u dràvnim organima, javnim upravama i sl.

Kako bi ovaj koncept u praksi mogao funkcionirati, va`na je orijentiranost uprave na kvalitetu kao kon-kurentsku prednost i uspostavljanje TQM principa kao na~ina ìvota unutar tvrtke. Potpuno upravljanje kvalitetom smanjuje broj lo{ih proizvoda, pove}ava proizvodnost, smanjuje tro{kove i pruà ve}e zado-voljstvo kupcima, no pred zaposlenike stavlja veliku odgovornost koja sa sobom nosi ve}i stres i ponekad ve}e nezadovoljstvo. Ipak, zaposlenici su obi~no bolje obu~eni, imaju bolje dokumentirane procese i znaju {to kupci èle. Manageri kod ovoga pristupa moraju prvenstveno znati voditi i motivirati zaposlenike, ali i ohrabriti ih, savjetovati i koordinirati razli~ite timove.

Uspje{nije poslovanje uz kvalitetuVjeruje se da sustavi upravljanja kvalitetom pove- }avaju konkurentnost na trì{tu pa se oni uvode i u tvrtke, ali i u razne ustanove, turizam, javnu upravu i sl. Osim toga, standardizacija i kvaliteta utje~e i na

{to su tro{kovi za postizanje zadovoljavaju}e kvalite-te manji, vi{e je prostora za profit trì{ta. Tvrtke koje vode brigu o tro{kovima kvalitete ne izlaù se riziku dodatnih tro{kova i korektivnih aktivnosti vezanih uz kvalitetu, kao i riziku gubitka trì{ta. Osim toga, kupci cijene kvalitetu, pa je za o~ekivati da }e biti spremniji proizvod kupiti i po ne{to vi{im cijenama.

proces pristupanja Hrvatske EU, a velik dio tvrtaka bo-lje posluje otkada su uvele ISO norme 9001 i 14001. ISO certifikati osim garancije kvalitete i konkurentske prednosti predstavljaju i marketin{ki alat koji kupci-ma, poslovnim partnerima, bankama i drugima jam~i da tvrtka posao obavlja prema me|unarodno posta-vljenim standardima i vodi brigu o okoli{u, odnosno o sigurnosti zdravlja svojih potro{a~a.

Tvrtki se tako|er pove}ava nastup na stranim trì{tima, a dokazano je da ure|eni sustavi upravljanja kvalitetom vode pobolj{anju financijskih performansi (pove}avaju kontrolu tro{kova, pove}avaju prodaju) i povrata ulaganja. No sustav upravljanja kvalitetom ne garantira financijsku uspje{nost u poslovanju tvrtke.

‘Hrvatska kvaliteta’ i ‘Izvorno hrvatsko’Pravo uporabe znaka ‘Hrvatska kvaliteta’ dodjeljuje se proizvodima i uslugama koji posjeduju natprosje~nu kvalitetu i koji su proizvedeni na podru~ju Republi-ke Hrvatske, odnosno uslugama koje se pruàju na podru~ju RH, dok se pravo uporabe znaka ‘Izvorno hrvatsko’ dodjeljuje proizvodima i uslugama koji po-

Stalno unaprje|enje svih segmenata sustava postaje okosnica poslo-

vanja.

sjeduju natprosje~nu kvalitetu, najmanje kao proizvo-di ili usluge na razini ‘Hrvatske kvalitete’, a nastali su kao rezultat hrvatske tradicije, razvojno-istraìva~kog rada, inovacije i invencije. Trenutno 221 proizvod ima pravo uporabe znaka ‘Hrvatska kvaliteta’, a 106 proizvoda pravo uporabe znaka Izvorno hrvatsko’.

Dobivanjem prava uporabe znaka za proizvod:•stru~njaci tj. struka potvrdila je natprosje~nu

kvalitetu proizvoda,•tvrtka ima dodatnu mogu}nost za promociju i

komunikaciju s kupcima,•znak je kupcu jamstvo da se radi o proizvodu koji

zadovoljava visoke zahtjeve kvalitete i mogu ga kupovati s punim povjerenjem

SIQ CROATIA d.o.o.- certificiranje i ispitivanje sustava i proizvoda na jednom mjestu

SIQ CROATIA d.o.o. svojim partnerima i klijentima nudi cjelovite uslu-ge za lak{i i uspje{niji nastup na èljenim trì{tima. Podru~je djelovanja tvrtke SIQ brojna su: ocjenjivanje i certificiranje sustava upravljanja (ISO 9001, ISO 14001, ISO 13485, ISO/TS 16949, ISO 22000, ISO/IEC 27001, OHSAS 18001, Qweb, itd.,) ispitivanje i certificiranje proizvoda, mjeri-teljstvo, umjeravanje opreme, tehnologije igara na sre}u, te izobrazba (stru~na pomo} pri uspostavi ISO 17020 i ISO 17025, stru~ni seminari...).

Njihovo visoko kvalificirano osoblje osigurava tehni~ku pomo} u svim fazama nastanka proizvoda, {to osigurava stalnu sukladnost proizvo-da s raznim zahtjevima. To rezultira kra}im i efikasnijim razvojnim pro- cesom. Tvrtka SIQ sa svojom 45-godi{njom tradicijom djeluje kao ‘One Stop Testing House’ (ku}a za ispitivanje na jednom mjestu), ~ime svojim klijentima omogu}ava pruànje usluga jednim kontaktom, {to rezultira smanjenjem tro{kova.

Sustavi upravljanja kvalitetom pove}avaju konkurentnost na trì{tu pa se oni uvode i u tvrtke, ali i u razne ustanove, turizam, javnu upravu i sl.

PRO

MO


Tema broja

Certifikacija sustava upravljanja - pretvaranje rizika u izazove i prednosti

Tolerancija kupaca prema rizicima svedena je na mi-nimum i upravo iz tog razloga odnos prema rizicima, prepoznavanje rizika i upravljanje njima predstavlja klju~ za izgradnju povjerenja na trì{tu. Tvrtke koje brzo i odlu~no reagiraju na nove uvjete koje postavlja okruènje znatno su uspje{nije od svojih konkurenata. Izgradnjom i razvojem sustava upravljanja organi-zacija dobiva ne samo alat za dokazivanje ispunjenja zahtjeva, ve} mogu}nost za identifikaciju i pra}enje mogu}ih pobolj{anja. Osnovni standardi sustava upra-vljanja, uklju~uju}i i najzastupljenije ISO 9001 i ISO 14001, stavljaju naglasak na kontinuirano pobolj{anje i danas su temelj za izgradnju uspje{nog poslovanja. Globalizacija, zakonski zahtjevi i zahtjevi trì{ta uvje-tuju tvrtkama uvo|enje sustava upravljanja, no dodat-na vrijednost postiè se certifikacijom od strane neovi-snog akreditiranog tijela.

DNV (Det Norske Veritas), neovisna fondacija osno-vana 1864. sa sjedi{tem u Oslu, posjeduje vi{e od 80 akreditacija i jedna je od vode}ih i najrespektabilnijih svjetskih certifikacijskih ku}a. Sa svojih 300 ureda u 100 zemalja fondacija je prisutna u cijelom svijetu, a njihov najve}i kapital je znanje i stru~nost 9.000 zapo-slenika iz 98 nacija.

Zadatak njenih neovisnih ocjenitelja, izme|u osta-log, jest u suradnji s tvrtkom identificirati poten-cijalna rizi~na podru~ja i utvrditi bazu za procjenu pobolj{anja. Sa svojih vi{e od 60.000 izdanih certifi-kata i iskustvom u neovisnim procjenama sustava, Det Norske Veritas svakodnevno pruà podr{ku tvrtkama

pri postizanju èljenih poslovnih rezultata. Izvje{taj s neovisne ocjene, audita, daje direktnu in-formaciju o utjecaju rizika na pojedina podru~ja po-slovanja. Time uprava tvrtke dobiva jasnu poruku o opasnostima koje bi mogle utjecati na ostvarenje po-stavljenih strate{kih ciljeva. Zreli sustavi upravljanja u mogu}nosti su identificirati kako poslovati brè, jef-tinije i bolje. Taj se u~inak postiè materijaliziranjem prilika i izbjegavanjem gubitaka.

Certifikacija sustava upravljanja kvalitetomCertifikacija sustava upravljanja kvalitetom prema normi ISO 9001 ukazuje na predanost kontinuira-nim pobolj{anjima i zadovoljstvu kupaca. Neovisna procjena i certifikacija koju provodi DNV pruà do-kaz trì{tu da je certificirana tvrtka odlu~na upravljati svojim poslovanjem u cilju pruànja usluga i realizaci-je proizvoda prema zahtjevima svojih kupaca.Najva`niji razlozi za certifikaciju sustava upravljanja kvalitetom su pove}anje povjerenja kupaca, konku-rentnosti te komparativna prednost. Biti certificiran zna~i mo}i objaviti trì{tu da se posluje razumno, stabilnim procesima koji predstavljaju izvor podataka va`nih za kreiranje dru{tvenih vrijednosti. Neposjedo-vanje certifikata moè dovesti tvrtku u neravnopravan poloàj u odnosu na konkurenciju, {to ponekad zna~i gubitak posla.

Osobit se naglasak daje na vrijednost akreditiranih certifikata. Posjedovanjem 80 akreditacija, DNV u cjelini, pa tako i u Hrvatskoj, svojim klijentima pruà mogu}nost izdavanja certifikata koji su prepoznatljivi na svim svjetskim trì{tima. ■

U dana{nje se vrijeme sve tvrtke suo~avaju s potrebom pove}anja profita, kvalitete i odgovornosti prema okruènju u kojem djeluju. Uspostavom sustava upravljanja takve vrste pritisaka mogu se pretvoriti u komparativne prednosti.

www.dnv.hr

PRO

MO

Tema broja

•HGK jam~i za proizvod i promovira ga (publikacije, Internet, objave u medijima, sajmovi u zemlji i inozemstvu, akcija Kupujmo hrvatsko i projekt Be CROative).

Trpimir @upi}, v.r. direktor Centra za kvalitetu pri HGK, nagla{ava da HGK dosta ulaè u promociju proizvoda koji imaju pravo uporabe znakova, no vrlo je va`no da i sama tvrtka koristi tu prednost, tj. mogu}- nost u svojim promotivnim aktivnostima. Proizvodi biljeè porast prodaje, a ima puno primjera gdje je pro-daja proizvoda porasla za ~ak 50%.

- Prema sustavnom istraìvanju koje smo provodili ti-jekom 2009. godine, 59% ispitanika obra}a pozornost na znak Hrvatska kvaliteta pri kupnji proizvoda, dok 55% ispitanika pozornost na znak Izvorno hrvatsko pri kupnji. 81% ispitanika spremno je izdvojiti ne{to vi{e novca za hrvatski proizvod jednake kvalitete kao strani - nagla{ava @upi}. Istraìvanje je provedeno na vrlo reprezentativnom uzorku prema spolu, dobi i prebivali{tu, a ukupno je obra|eno 2319 ispitanika.

Kako postati neovisni ocjenjiva~?[kolovanjem za EOQ managere u Hrvatskoj se bavi nekoliko obrazovnih institucija (Ustanova za cjeloìvotno obrazovanje Lider, CSU d.o.o., Oskar Centar za razvoj i kvalitetu, Oskar Edukos...). Ovo {kolovanje osposobljava sudionike za samostalno uvo|enje sustava kvalitete u tvrtke, upravljanje kva-litetom, izobrazbu i motivaciju djelatnika, te pra}enje, procjenjivanje i unaprje|enje sustava kvalitete.

Prema rije~ima Carle Vukeli}, ravnateljice Ustanove za cjeloìvotno obrazovanje LIDER, CSU – Centar za strate{ko upravljanje d.o.o. razvio je programe za {kolovanje managera sukladno harmoniziranim she-mama EOQ-a, te je {kolovao {est generacija Managera kvalitete (ISO 9000ff), jednu generaciju Managera za za{titu okoli{a (ISO 14000ff) i jednu generaciju Mana-gera za ISMS (ISO 27000).

Ustanova za cjeloìvotno u~enje Lider, koja je preu-zela programe CSU-ovih {kola te iste verificirala kod Agencije za obrazovanje odraslih, a temeljem verifika-cije, ishodila je Rje{enje Ministarstva znanosti, obra-zovanja i {porta s kojim je omogu}eno polaznicima {kola da nakon poloènog ispita upi{u novoste~enu kvalifikaciju u radnu knjiìcu.

Predava~i na ovakvim edukacijama su EOQ manageri i neovisni ocjenjiva~i akreditirani od Europske organi-zacije za kvalitetu European Organisation for Quality - EOQ te s bogatim iskustvom. Predavanja se odvijaju u manjim grupama (obi~no 20-ak polaznika), a cijene {kolovanja kre}u se od 15.000 do 30.000 kn po polaz-niku. ■

Uz Dekaform jednostavnije i brè do ISO 9001 certifikata

Osnovna djelatnost tvrtke De-kaform d.o.o. su konzul-tantske usluge na podru~ju uspostave normiranih sustava upra-vljanja kvalitetom, okoli{em, zdra-vljem i sigurno{}u na radu te sigurno{- }u hrane prema normama ISO 9001, ISO 14001, OHSAS 18001 i ISO 22000, te uspostava susta-va HACCP i SSOP u skladu sa za-konskim zahtjevima. U razdoblju od osnutka tvrtke 1992. godine do da-nas ste~ena su zna~ajna prakti~na iskustva na uvo|enju sustava u organizacijama razli~itih veli~ina i djelatnosti, od obrtnika i malih poduzetnika do velikih doma}ih gospodarskih sustava i me|u-

narodnih korporacija. Na~ela pristupa pruànju konzalting usluga tvrtke Dekaform svakako su uspostava odnosa uzaja- mnog povjerenja s klijentom te pruànje cjelovito osmi{ljene usluge koja uklju~uje i provo|enje programa osposobljavanje klijenta kori{tenjem nje-govih primjera iz prakse. Ve} gotovo 20 godina Dekaform d.o.o. na osno-vi vlastitih znanja i iskustava te iskustava najboljih uzora u svijetu trajno pobolj{ava djelotvornost i u~inkovitost svojih usluga. Vi{e od 120 zado-voljnih klijenata koji su uz pomo} konzultanata tvrtke Dekaform osvojili certifikat ISO 9001 jamac su pouzdanosti, profesionalnosti i uspjeha.

Mladen Me{trovi}, konzultant tvrtke Dekaform d.o.o.

PRO

MO


Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

Važne adrese:

Robna razmjena s Poljskom

Izvoz Hrvatske u Poljsku (2008.) Uvoz Hrvatske iz Poljske (2008.)

Lijekovi 11% Putni~ki automobili 8%

Otpadni naftni proizvodi 11% Namještaj i dijelovi 6%

Polimeri etilena 9% Šipke, profili, ~elik 6%

Namještaj i dijelovi 7% Željezni i ~eli~ni proizvodi 5%

Aluminij 7% Papir i karton 4%

UKUPNI IZVOZ 141,4 mil. USD UKUPNI UVOZ 600,2 mil. USD

Izvor: Dràvni zavod za statistiku Republike Hrvatske

Piše: Helena [timac


Op}e informacije

Naziv: Republika PoljskaGlavni grad: Varšava Povr{ina: 323 300 km²Stanovni{tvo: 38,2 milijunaSlu`beni jezik: poljskiValuta: 1 EUR = 3,87 ARS (poljski zlot)

Poljska – otvoreno i perspektivno gospodarstvo

VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE HR-VATSKE U REPUBLICI POLjSKOj

Veleposlanik: mr. sc. Ivan Del VechioAdresa: 02-611 Warszawa, Ignacego Krasickiego 25, Poljskatel.: 00-48-22-844-23-93, 844-39-94 fax: 00-48-22-844-48-08, 844-22-70e-mail: croemb.warszawa…mvpei.hr

VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE POLjSKE U REPUBLICI HRVATSKOj

Veleposlanik: Wiesław Tarka Adresa: Krležin gvozd 3, 10000 Zagreb, Hrvatska tel.: 00385-1 48-99-444fax: 00385-1 483-45-77e-mail: ambasada-polska…zg.htnet.hr

Var{ava

Korisni linkovi:Nacionalna banka Polj-ske www.nbp.plAgencija za industrijski razvoj www.arp.gov.pl Poljska agencija za informacije i strane investicijewww.paiz.gov.pl Ameri~ka trgovinska komora u Poljskojwww.amcham.com.pl/Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju www.mei.hr/downlo-ad/2001/08/02/SAACo-uncilProposal.pdfPoslovni vodi~ www.unido.pl

Spomenik Fredericu Chopinu u varšavskom Lazienki parku

Poljska je bila prva me|u državama Isto~ne Europe ~lanicama bivšeg Varšavskog pakta koja je pokrenula tržišne reforme i od tada je doživjela velike politi~ke, socijalne i gospodarske promjene. Danas je poljsko gospodarstvo izvrstan primjer uspješne ‘preobrazbe’ zahvaljujući potpunoj liberalizaciji cijena, privati-zaciji gospodarstva i slobodnom tržištu, praćenim vezivanjem te~aja zlote za US dolar, te temeljitim strukturalnim reformama 90-ih godina. Danas Polj-ska predstavlja jednu od najatraktivnijih država ne samo Srednje i Isto~ne Europe za strana ulaganja, isklju~ivo zbog njezina potpuno tržišnog i otvore-nog gospodarstva. Ulaskom u EU Poljska je postala ulazno-izlazna to~ka razmjene roba izme|u velikog tržišta EU sa susjednim tržištima Rusije, Bjelorusije i Ukrajine, tradicionalno zna~ajnih poljskih partnera, što poljske firme stavlja u prednost pred konkuren-

Jedna od najatraktivnijih država za strana ulaganja, Poljska danas strategiju razvoja temelji na ja~anju izvoznih grana industrije, uz borbu s nezaposlenoš}u i sre|ivanjem javnih financija.

tima iz ostatka EU. Strategiju razvoja Poljska zasni-va na ja~anju izvoznih grana industrije i privla~enju stranih investicija, uz borbu s problemom nezaposle-nosti i sre|ivanja javnih financija.

Struktura gospodarstvaPrelaskom na tržišnu ekonomiju, crna metalurgija (posebice proizvodnja ~elika) nailazila je na poteškoće, za razliku od proizvodnje motora i sektora namješta-ja. U proizvodnji najzna~ajniju stavku zauzima sektor proizvodnje hrane i pića, ~iji je udio u industriji gotovo 19%, a na drugom je mjestu automobilska industrija koja se u posljednjih nekoliko godina po~ela oporavlja-ti. Prometna infrastruktura lagano se nadogra|uje, ali i dalje ne zadovoljava me|unarodne i EU standarde. Ve-like promjene i reforme poljskog gospodarstva odrazile su se i na promjenu strukture zaposlenih u poljskoj

poslovnoj zajednici. Sve je više mladih stru~njaka ško-lovanih na poljskim i stranim sveu~ilištima koji su se već iskazali u poslovnom svijetu, što rezultira podiza-njem razine znanja stranih jezika, ra~unalne pismeno-sti i multidisciplinarnosti.

Mogu}nosti poslovne suradnjeIzme|u Hrvatske i Poljske potpisani su Sporazumi o gospodarskoj suradnji i Sporazum o slobodnoj trgovi-ni. Postoji velik prostor za suradnju u sektoru elektro-tehnike, energetike i transporta. U idućem razdoblju u Poljskoj će biti ili je već zapo~eto niz projekata obnove prometne infrastrukture, osobito vezano uz doma-ćinstvo EURO 2012 (autoceste i željeznice), nekoliko gradova nabavlja nova tramvajska vozila, obnavlja se elektroenergetska mreža, remont više termoelektrana i sl., gdje hrvatski proizvo|a~i imaju realne šanse do-biti velike poslove. Za razliku od prijašnjih godina kad su pokazivali interes samo za ulaganja u turizam (i to relativno manja ulaganja), sad su u pitanju ulaganja u druge sektore (metaloprera|iva~ka industrija, bankar-stvo). Osim toga, Poljska tradicionalno raspolaže snaž-nom brodogradnjom, gdje je suradnju moguće ostvari-ti na novim projektima korištenjem proizvoda poljskih ~eli~ana. Turizam je jedini sektor gdje se trenutno može kompenzirati velik dio deficita u me|usobnoj robnoj razmjeni.

Postupak uvoza roba i usluga u PoljskuUlaskom Poljske u EU po~ele su se primjenjivati odredbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji je Hrvatska sklopila s EU. Ovaj sporazum omoguću-je bescarinski izvoz na cjelokupno tržište proširene EU, za sve poljoprivredno-prehrambene proizvode (osim za vino, mladu govedinu te pojedine ribe i riblje prera|evine). Carine na uvoznu robu izvan EU rela-tivno su niske, s tim da su odre|ene robe (npr. tekstil) opterećene znatno višim carinama i uvoz je ograni~en kvotama, dok su prehrambene prera|evine opterećene carinama po srednjoj stopi od 17,3%, što predstavlja preventivnu zaštitu zajedni~kog tržišta EU. Za uvoz životinja i biljaka potrebno je imati zdravstvene cer-tifikate koje je izdalo nadležno tijelo u zemlji podri-jetla, a za uvoz farmaceutskih proizvoda potrebna je dokumentacija koja provjerava registraciju u Poljskoj. U slu~aju uvoza proizvoda za vojni i policijski sektor (oružje, streljivo i eksplozivi), nekih alkoholnih pro-izvoda, cigara, goriva, prirodnog plina i transportne opreme potrebno je pribaviti koncesiju. U potpunosti je zabranjen uvoz vozila s dvotaktnim motorom, tr-kaćih automobila i dostavnih kombija starijih od 10 godina, kamiona starijih od 6 godina te većine otpada i toksi~nih tvari.

UlaganjaZakonodavni okvir koji regulira strana ulaganja u Poljskoj uglavnom je uskla|en s pravnom ste~evinom EU. Me|u najzanimljivijim sektorima za ulaga~e iz-dvaja se automobilska industrija koja je već do sada


projektom modernizacije, o~ekuje se oko 5 mlrd EUR u idućem razdoblju iz EU fondova za tu namjenu. U Poljskoj se o~ekuju i veliki radovi na izgradnji autoce-sta, jer je trenutno po kvaliteti cestovne infrastrukture na samom europskom dnu. Zaštita okoline interesan-tan je sektor za ulaganje, jer u idućih desetak godina Poljska planira uložiti oko 30 mlrd EUR-a kako bi se približila europskim standardima.

Poslovni obi~ajiU poslovnoj komunikaciji i dogovaranju sastanaka s poljskim gospodarstvenicima nema nekih posebnih pravila ili specifi~nih preporuka, osim onih standar-dnih koja vrijede i za sli~na tranzicijska gospodarstva u okruženju. Ono što je možda karakteristi~no za Poljake jest da poslovni dan na sajmu ili službenom putu vole završiti druženjem. Koliko god bili profe-sionalni i formalni na poslovnom dijelu programa, u ovome drugom ‘privatnom’ dijelu znaju se mak-simalno opustiti i dobro zabaviti. Ono što je bitno naglasiti jest da su tijekom dogovaranja termina i mjesta sastanaka s hrvatskim gospodarstvenicima na našoj strani vrlo ~esto odlu~ujući aduti naše more i prirodne ljepote, zbog ~ega su Poljaci vrlo zaintere-sirani prihvatiti poziv za dolazak u Hrvatsku. Poljaci Hrvatsku doživljavaju kao iznimno blisku zemlju, prekrasnih prirodnih ljepota, ljudi otvorena srca i duše, sli~nog slavenskog mentaliteta, jezika i kulture, što može biti dodatni element u pridobivanju polj-skog partnera. U opho|enju prema ženama i danas je vrlo prisutan ‘rukoljub’ i posebna pažnja, što stranci-ma nekada izgleda i pretjerano. ■

Poljsko gospodarstvo

BDP: 528,1 mlrd USD

BDP per capita: 13 860 mlrd USD

Stopa rasta BDP-a: 4,8%

BDP prema sektorima: usluge (69,5%), industrija (25,4%), poljoprivreda (5,1%)

Izvoz (2008.): 223,7 mlrd USD

Izvozni proizvodi: strojevi i oprema, prera|iva~ka industrija, prehrambeni proizvo-

di i životinje, kemikalije

Zemlje izvoza: Njema~ka (25%), Francuska (6%), Italija (6%), Velika Britanija

(6%)

Uvoz (2008.): 242,7 mlrd USD

Uvozni proizvodi: strojevi i oprema, prera|iva~ka industrija, kemikalije, nafta i

maziva

Zemlje uvoza: Njema~ka (23%), Rusija (10%), Kina (8%), Italija (6%)

Stopa inflacije: 4,2%

Nezaposlenost: 9,8%

Strana ulaganja: 18,2 mlrd USD

Internetski kod zemlje: .pl

Pozivni broj: +48


PKN Orlen - vode}a poljska i srednjoeuropska naftna kompanija

privukla oko 60 stranih poduzeća s uloženih preko 5 mlrd USD jer Poljska ima dobru mrežu potencijalnih dobavlja~a i kooperanata, kao i stalni porast broja no-vih vozila. Graditeljstvo pokazuje stalni rast, a promet je podru~je najvećih investicijskih radova u idućem razdoblju. Niskobudžetni letovi uveli su pravu revolu-ciju u poljskom zra~nom prometu, te je Poljska odmah iza Kine druga u svijetu po povećanju broja putnika u zra~nom prometu. Poljske željeznice tako|er su pred

Poljaci Hrvatsku do-življavaju kao iznimno blisku zemlju, prekra-

snih prirodnih ljepota, ljudi otvorena srca i

duše, sli~nog slaven-skog mentaliteta, jezika

i kulture.

Vrijeme je za odlu~ne poteze

Investicijski vodi~

Pripremila: Jasmina Fija~ko Žigoli}

Neki tvrde da se upravo Hrvatska nalazi pred depresi-jom. Je li tako pokazati }e vrijeme, a ono što zasigurno znamo jest da se još uvijek nalazimo u nepovoljnom razdoblju. Priznati ekonomski analiti~ar i direktor Arhivanalitike, Velimir Šonje, smatra da }e se trend BDP-a preokrenuti ove godine, vjerojatnije u drugom nego u prvom dijelu godine.Iz Raiffeisenbank Austria d.d. (RBA) navode da se nakon relativno snažnog pada gospodarstva u 2009. (o~ekivanja Raiffeisen analiti~ara su na razini od -6 %)

Dok neke zemlje nagovještaju izlazak iz recesije, u drugima nastupa depresija, odnosno dugotrajna recesija koja uklju~uje pad BDP-a ve}i od 10%.

o~ekuje nastavak nepovoljnih trendova i tijekom 2010., osobito u prvoj polovici godine, kada bi realan pad BDP-a mogao iznositi 0,9%. Po~etak oporavka te mogu}i izlazak iz recesije predvi|aju najranije u drugoj polovini idu}e godine, s obzirom na uspješnost turisti~ke sezone, ukidanje kriznog poreza, bazni u~inak i rastu}u inozem-nu potražnju.Prema mišljenju Alena Kova~a, makroekonomskog analiti~ara Erste&Steiermärkische Bank d.d. (ESB) brzina oporavka ovisit }e o brzini i održivosti opora-

Neki tvrde da se upravo Hrvatska nalazi preddepresijom.


InvesInvesticijskiInvesticijski vodi~

vka regionalnih gospodarstva, odnosno glavnih trgo-vinskih partnera i oporavka potražnje za hrvatskim izvozom. U tom kontekstu i uspješnost turisti~ke se-zone igrat }e bitnu ulogu. S druge strane, oporavak }e biti determiniran i novim investicijskim ciklusom korporativnog sektora, a što }e korespondirati opo-ravkom sentimenta (velikim dijelom i pod utjecajem eksternih gospodarskih kretanja) te oporavkom dina-mike kreditiranja poduze}a. U tom kontekstu u ESB vide oporavak relativno sporim te pozitivne stope ra-sta u optimisti~nom scenariju o~ekuju u drugoj polo-vini 2010., dok realno gledano cijelu 2010. ne o~ekuju ostvarivanje pozitivne stope rasta.

Sigurnost i stabilnost doma}eg financijskog sustavaFinancijski sustav te njegova stabilnost i sigurnost u Hrvatskoj niti uslijed recesije nisu narušeni. Zo-ran Boha~ek, direktor GIU Hrvatske udruge banaka (HUB), navodi da, zahvaljuju}i nizu razloga, u RH nije niti došlo do financijske krize. U drugim zemlja-ma države su pomagale banke, a kod nas su upravo banke unošenjem svježeg kapitala na vrhuncu krize pomogle normalno funkcioniranje države. Me|utim, i drugdje se kriza proširila na gospodarstvo i to je teži problem za riješiti. Sve najave kažu da }e ova 2010. biti godina stagnacije, bez daljnjeg pada, ali i bez ra-sta gospodarstva. To bi hrvatski financijski sektor mogao prebroditi bez problema, ukoliko ne do|e do bitnog pogoršanja svih pokazatelja. Ono u ~emu se svi analiti~ari slažu jest to da je upravo sada krajnje vrijeme u kojemu politika treba poduzeti odlu~ne po-teze koji }e osigurati dugoro~ne, zdrave temelje go-spodarstva i time ubrzati i osnažiti oporavak u 2011. godini i dalje.

U Raiffeisenbank Austria d.d. kažu da smo u 2010. godinu ušli s uvjetima stabiliziranog globalnog fi-nancijskog tržišta koje }e omogu}iti i bolje funkcio-niranje hrvatskog financijskog tržišta, dugoro~no ovi-snog o priljevu inozemnog kapitala. Hrvatske banke suo~avaju se s trendom stagnacije doma}ih depozita, smanjenim priljevom inozemnog kapitala i smanje-njem potražnje za kreditima, prvenstveno investicij-skim. Navedeno }e ograni~iti prihode banaka, ali }e se ujedno usporiti rast loših plasmana. Likvidnost sustava }e se održati i u predstoje}em razdoblju.

Banke - ipak najsigurnija opcijaAfere koje posljednjih mjeseci poga|aju Hrvatsku nisu zaobišle niti financijski sektor. Na udaru su se na{le Hrvatska po{tanska banka i Hypo banka. Štediše više od afera brine sigurnost njihovih depo-zita u pojedinim bankama, no prema rije~ima Vinka Radi}a, direktora Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB), država jam~i za sigurnost depozita (uloga) po jednom ra~unu do iznosa uklju~ivo 400.000,00 kuna. To zna~i da ako

imate pet ra~una u pet banaka i na svakom ra~unu po 400.000,00 kuna, svi su depoziti osigurani i država jam~i isplatu, što god da se dogodi pojedi-noj banci. Država za sada ne jam~i za ve}e iznose od ovog limita od 400.000,00, što zna~i da onaj koji drži na ra~unu u banci preko tog iznosa ima osiguran taj iznos, a sve preko limitiranog iznosa je na njegov rizik. Promjena vlasnika banke, prema Radi}evim rije~ima, nema nikakvog utjecaja na režim depozita, ukoliko banka nastavlja dalje svoje poslovanje su-kladno pozitivnim propisima.

Najsigurnija ulaganjaOdluka o ulaganju u bilo koje vrijeme stvar je osobnih preferencija i ciljeva, kao i osobnih iskustava i o~ekivanja u budu}nosti, mišljenja je Alen Kova~, makroanaliti~ar ESB banke. Nepovoljni trendovi na tržištu kapitala te naglašeni rizici sasvim su sigur-no utjecali na preferencije u korist nerizi~nih ulaga-nja, gdje u Hrvatskoj dominiraju klasi~ni depozitni proizvodi. Kova~ navodi da tako možemo primijetiti da gra|ani svoja slobodna sredstva naj~eš}e ulažu upravo u one proizvode koji pružaju garantirani po-vrat uloženog i pripadaju}e kamate (prinosa) te da je zabilježeno pove}anje interesa za klasi~nom štednjom kao sigurnim oblikom ulaganja. Naravno, dio investi-tora, uslijed odre|ene stabilizacije inozemnog i doma-

}eg okruženja, s preferencijama prema višim prinosi-ma mogao bi biti aktivniji na tržištu kapitala.Ekonomski analiti~ar Velimir Šonje smatra da su državne obveznice i bankovni depoziti najsigurniji za ulaganja. Ulaganja u dionice imaju ve}i potencijal, ali nose i ve}i rizik kolebanja pa se mogu preporu~iti samo iskusnijim ulagateljima s dugoro~nim vre-menskim horizontom.

Trend pada kamatnih stopaPosljednjih mjeseci 2009. uo~en je trend smanje- nja kamatnih stopa. Iz HUB-a kažu da se situacija na svjetskom tržištu smiruje, što zna~i da bi se tre-bala smanjiti i premija na rizik zemlje, kao jedan od ~imbenika koji utje~u na formiranje kamatnih sto-pa. Tu je najbitnija percepcija stranih investitora o odlu~nosti za provedbu reformi i uspješnosti mjera za oporavak gospodarstva. Mogu}nost da kamate na kredite i depozite rastu i dalje nisu velike jer su, vjerojatno, dosegle svoj maksimum. U ovom trenu-tku još se pogoršava naplata kredita, što negativno utje~e na kamatne stope (premija na rizik dužnika), a to }e prestati kad se cijela gospodarska situacija u zemlji popravi. Kada se svi elementi poslože, ka-mate }e po~eti padati i krediti }e biti lakše dostupni gra|anima i poduze}ima. Jedino je danas teško re}i ho}e li se to dogoditi u prvoj polovici 2010. ili tek

Porast imovine i pozitivan prinos fondova OTP Investa u 2009. godiniUkupna imovina pod upravljanjem OTP Invest-a, društva za upravljanje fon-dovima, u 2009. godini zabilježila je rast od 46% te porast prinosa pojedinih fondova izme|u 6,04 i 35,32%. Usprkos velikim oscilacijama koje su i dalje pri-sutne na tržištima kapitala, ukupna imovina kojom upravlja OTP Invest porasla je tijekom 2009. s razine od 160 milijuna kuna, koliko je iznosila na kraju 2008. godine, na vrijednost od 234 milijuna kuna.

OTP Invest upravlja sa 6 investicijskih fondova s javnom ponudom:OTP nov~ani fond – fond izražene konzervativne strukture ulaganja i niske razine rizika (nov~ani depoziti, trezorski zapisi)OTP euroobvezni~ki fond – fond relativno niske razine rizika uz o~uvanje realne vrijednosti uloženih sredstava u eurima (državne obveznice, korporativne obve-znice, nov~ani depoziti, komercijalni zapisi)OTP uravnoteženi fond – dugoro~nija i manje konzervativna strategija ulaganja uz disperziranje ukupno uloženih sredstava u obveznice i dioniceOTP indeksni fond – dioni~ki fond primjerene diverzifikacije uloženih sredstava u okviru hrvatskog dioni~kog tržišta. Investicijski cilj fonda je repliciranje indeksa Zagreba~ke burze CROBEXOTP meridian fond – dioni~ki fond s orijentacijom ulaganja na regionalninim tržištima centralne i isto~ne EuropeOTP Europa plus fond - fond koji ulaže u okviru razvijenih dioni~kih tržišta.

Najve}i rast imovine tijekom 2009. godine zabilježen je u OTP Indeksnom fondu koji bilježi porast s razine od 18 milijuna kuna na 109 milijuna kuna. Pri tome je ostvareni prinos OTP Indeksnog fonda iznosio 11,61%. Ina~e, investicijski cilj fonda je pra}enje CROBEX-a, indeksa Zagreba~ke burze.

Odli~ne rezultate u 2009. ostvarili su i OTP uravnoteženi fond (najbolji prinos u Hrvatskoj u kategoriji mješovitih fondova) s 19,95%, OTP euroobvezni~ki fond s 12,36% te regionalni dioni~ki fond OTP Meridian 20 s 35,32%. OTP Europa plus fond koji je zapo~eo s radom 20.07.2009. do kraja godine ostvario je 7,63%.

Više informacija o svakom od otvorenih investicijskih fondova s javnom ponu-dom kojim upravlja OTP Invest d.o.o., društvo za upravljanje fondovima, potra-žite u poslovnicama OTP Banke ili na 062 201 092

www.otpinvest.hr

Štediše više od afera brine sigurnost njihovih depozita u pojedinim bankama.

pro

mo

Investicijski vodi~


kasnije.Velimir Šonje o~ekuje da }e kamatne stope po~eti vrlo blago padati, a iz RBA navode da ne o~ekuju zna~ajne promjene u ponudi kamatnih stopa banaka na depozite i na kredite. Pove}ana ponuda kapitala vodit }e i ve}oj borbi banaka za klijente radi pove}anja plasmana, ali }e i dalje ostati visoki kriteriji pro-cjene rizi~nosti plasmana. Budu}i da je prosje~na rizi~nost klijentske baze snižena za vrijeme recesi-je, prosje~ne kamatne stope na kredite ostat }e na visokoj razini, ali s pove}anim rasponom kamatnih stopa u odnosu na proteklu godinu zbog više osjet-ljivosti na trošak rizika.

Makroanaliti~ar Alen Kova~ kaže da je na strani de-pozita vidljiva stabilizacija kretanja kamatnih stopa nakon razdoblja uzlaznog trenda, a što je posljedica olakšanog pristupa stranim izvorima financiranja te usporavanje dinamike kreditiranja te s time povezne naglašene potražnje za likvidnosti banaka. U tom kon-tekstu uslijed visoke likvidnosti bankarskog sustava, mogu} je i odre|en pad kamatnih stopa na depozitnoj strani. Na strani kreditiranja tako|er je došlo do stabi-lizacije kamatnih stopa. Stoga, iako ne treba o~ekivati pad kamatnih stopa na kredite u 2010. prije svega zbog porasta troškova rizika, stabilizacija kamatnih stopa imat }e pozitivan efekt na razinu neizvjesnosti i spremnost ulaga~a na nove investicijske projekte. Tako|er, poduze}ima }e biti dostupno i povoljnije fi-nanciranje putem usvojenih mjera Vlade u suradnji HBOR-a i doma}ih banaka.

Tržište kapitala – prilike i opasnosti Iako brojnim ulagačima nudi niz prilika poput ostvari-vanja velikih prinosa (u relativno kratkom roku), veće likvidnosti i sl., tržište kapitala krije i poprilično ozbilj-ne opasnosti. Najveća je ona od gubitka uloženog nov-ca, novac koji se ulaže na tržište kapitala nije osiguran, a često su i naknade koje se plaćaju institucijama koje vrše trgovinu značajan trošak, no kako je tržište kapi-tala u oporavku, vjeruje se da za ulagače na dugi rok ono predstavlja ulaganje s potencijalno najvišim pri-nosima.

Potpuni oporavak ne ~ini se dalekimPojedini investicijski fondovi u prethodnoj su go-dini po~eli s oporavkom, a Marko Repecki s portala HRportfolio.com smatra da je, ukoliko se nastavi opo-ravak globalnog gospodarstva, logi~no o~ekivati da }e i tržišta kapitala i}i uzlazno, a od toga }e profitirati i fondovi jer direktno ovise o tim tržištima. Prinosi iz 2009. godine kod nekih fondova ukazuju na to da su fondovi ve} prošle godine zapo~eli s oporavkom, a što se pogotovo odnosi na fondove koji ulažu na globalna brzorastu}a tržišta, poput zemalja BRIC-a (Brazil, Ru-sija, Indija i Kina) te su neki ostvarili prinose ve}e ~ak od 60%, tako da se u tom svjetlu i potpuni oporavak

Tablica 3. Prinosi otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova, Izvor: Hanfa (prilago|eno)

Otvoreni dobrovoljni mirovinski fond

Prinosi ODMF

Teku}a godina

Zadnjih 12 mjeseci

Anualizirani od po~etka poslovanja

Po~etak poslovanja

AZ benefit 10,71% 10,71% 7,09% 3.12.2003.

AZ profit 14,08% 14,08% 9,08% 29.9.2003.

Croatia osiguranje 8,10% 8,10% 2,07% 29.10.2003.

Erste Plavi Expert 13,42% 13,42% 4,49% 14.3.2005.

Erste Plavi Protect 5,28% 5,28% 4,14% 14.3.2005.

Raiffeisen 12,62% 12,62% 5,05% 6.8.2002.

Tablica 1: Top 5 najuspješnijih fondova u 2009. godini prema prinosima,Izvor: HRportfolio.com (prilago|eno)

Nov~ani 2008. 2009. Obvezni~ki 2008. 2009.

raiffeisen Cash 4,53% 9,53% OTP euroobvezni~ki fond -1,38% 12,36%

ICF Money Market 4,52% 9,04% Raiffeisen Bonds 0,32% 12,31%

ZB plus 5,61% 8,75% ZB bond 4,04% 11,09%

PBZ Nov~ani 5,35% 8,60% Capital One 1,55% 8,39%

HPB Nov~ani 6,02% 8,43% HPB Obvezni~ki fond 4,99% 6,47%

Mješoviti 2008. 2009. Dioni~ki 2008. 2009.OTP uravnoteženi -47,60% 19,95% MP- Bric HR -48,06% 63,61%

ZB global -38,59% 13,94% PBZ I-Stock -63,12% 53,31%

KD Balanced -49,07% 11,90% KD Nova Europa -60,84% 46,72%

HPB Global -48,84% 11,75% NFD Bric -62,47% 43,27%

HI-balanced -33,49% 11,16% Raiffeisen Emerging Markets -60,28% 41,54%

Tablica 2: Mirovinski fondovi na koncu prosinca 2009. godine, Izvor: Hanfa (prilago|eno)

Obavezni mirovinski

fond

Stanje ~lanstva na

kraju teku}eg

razdoblja (prosinca 2009.)1

Udjel u ukupnom

broju ~lanova (u %)

Neto imovina na koncu prosinca (u tis. kn)

Udjel u ukupnoj

neto imovini

Vrijednosti obra~unskih

jedinica OMF-ova na koncu prosinca

AZ OMF 547.667 35,98% 11.646.552 39,80% 144,8585 Erste Plavi OMF 233.883 15,37% 3.855.302 13,17% 147,3339

PBZ/CO OMF 270.426 17,77% 4.870.004 16,64% 137,0353

Raiffeisen OMF 470.173 30,89% 8.892.778 30,39% 145,7648

Ukupno 1.522.149 100,00% 29.264.636 100,00% MIREX =144,1581

Otvoreni dobrovoljni mirovinski

fond

Stanje ~lanstva na kraju teku}eg

razdoblja (prosinca 2009.)

2

Udjel u ukupnom

broju ~lanova (u %)

Neto imovina na koncu prosinca (u tis. kn)

Udjel u ukupnoj

neto imovini

Vrijednosti obra~unskih

jedinica ODMF-ova na koncu prosinca

AZ benefit 11.302 7,72% 92.315 8,06% 151,7178

AZ profit 59.453 40,62% 430.210 37,58% 172,3404Croatia osiguranje 15.487 10,58% 80.251 7,01% 113,4797

Erste Plavi Expert

14.007 9,57% 67.288 5,88% 123,4828

Erste Plavi Protect 5.877 4,01% 23.997 2,10% 121,5288

Raiffeisen 40.254 27,50% 450.750 39,37% 144,0482

Ukupno 146.380 100,00% 1.144.809 100,00%

¹ Broj ~lanova na kraju razdoblja ne sadrži raspored osiguranika kojima je zakonski rok za odabir OMF-a istekao u promatranom razdoblju, ² Preliminarni podatci

Investicijski vodi~


ne ~ini tako dalekim.Najuspješniji u grupi dioni~kih fondova bili su MP Bric HR koji je porastao preko 60% (63,61%) i PBZ I-stock koji je ostvario rast od 53,31%, a fond KD Nova Europa porastao je za 46,72%. Mješoviti fondovi ostvarili su prinose od 19,95 do 38,01%. Najviše, za 19,95%, porastao je OTP uravnoteženi, dok su ZB global i KD Balanced porasli za 13,94, od-nosno11,90%. Najve}i rast kod obvezni~kih ostva-rili su OTP euro obvezni~ki (12,36%) i Raiffeisen Bonds, ~iji je prinos iznosio 12,31%. Vrlo dobra go-dina bila je i za nov~ane fondove koji su iskoristili situaciju visokih prinosa na nov~anim tržištima te su najuspješniji, Raiffeisen Cash (9,53%) i ICF Money Market (9,04%) porasli za više od 9%.

Lagani oporavak mirovinskih fondovaNa bazi teku}e godine, zadnjih 12 mjeseci kao i priho-da anualiziranih od po~etka poslovanja, svi dobrovolj-ni mirovinski fondovi poslovali su pozitivno. Najve- }e prinose od po~etka poslovanja imao je AZ profit ODMF (9,08%), dok su se prosje~ni prinosi od po~etka poslovanja kretali na razini oko 5%. Veliki poticaj do-brovoljnim fondovima još uvijek daju državna potica-jna sredstva (25% vrijednosti upla}enih sredstava u jednoj godini do maksimalnog iznosa 1.250,00 kuna) te mogu}nost korištenja porezne olakšice na upla}ena

sredstva do maksimalnog iznosa od 12.000,00 kuna.Indeks MIREX ~ija se vrijednost izra~unava na teme-lju prosje~ne vagane vrijednosti ~etiri obavezna mi-rovinska fonda je na koncu godine iznosio 144,1581. Usporedbe radi, MIREX je krajem 2008. iznosio 134,3385, a koncem 2007. godine 147,7171.

Kada krenuti u kupovinu nekretnina?Što se ti~e stambenih nekretnina u najve}im gradovi-ma, Domenico Devescovi, voditelj CentarNekretnina, navodi da o~ekuju naglašenu diferencijaciju cijena, ovisno o lokaciji. U Zagrebu }e do}i do najve}e di-ferencijacije i pritiska na snižavanje cijena, dok }e u Splitu, Rijeci i Osijeku raspon korekcija cijena nek-retnina biti manji u odnosu na raspon izme|u najve- }e i najmanje korekcije u Zagrebu. Razlog je odnos ponude, koja je u Zagrebu znatno ve}a nego u osta-lim gradovima, i potražnje.

U CentruNekretnina predvi|aju da }e cijene stanova na neatraktivnim lokacijama dosegnuti dno u trenu-tku kad poslovne banke koje su financirale spome-nute projekte odlu~e otpisati kredite investitorima i po niskim cijenama prodati stanove. Trenutak kada }e se to dogoditi ovisi isklju~ivo o bankama i njihovoj spremnosti da priznaju da su odre|eni plasmani bili pogrješni. O~ekuju da banke po~nu s likvidacijom sta-

VISA Business Electron kartica OTP banke – akcija do 30. ožujka 2010. godine

U OTP banci je u tijeku akcija ugovaranja VISA Business Electron kartice bez ~lanarine za prvu godinu korištenja. Kako bi korištenje kartice bilo potpuno sigurno, klijenti mogu ugovoriti i uslugu SMS kontrola korištenja kartice, koja se u sklopu ove akcije može koristiti bez nakna-de za ugovaranje!

Visa Business Electron kartica za mala poduze}a i obrtnike Visa Business Electron kartica je me|unarodno valjana kartica namijenjena pravnim osobama i obrtnicima sa sjedištem u Republici Hrvat-skoj. To je debitna kartica koja sredstva na ra~unu rezervira tj. odmah tereti ra~un za redovno poslovanje korisnika kartice. Kartica se može koristiti kao bezgotovinsko sredstvo pla}anja na prodajnim mjestima pri kupnji robe i usluga kao i za isplatu gotovine na bankomatima i isplatnim mjestima u Republici Hrvatskoj i u inozemstvu koja imaju istaknute Visa Electron oznake.

SMS infoKlijenti koji imaju prometni ra~un u OTP banci koriste}i uslugu SMS info, putem mobilnog telefona mogu se informirati 24 sata dnevno SMS porukama, s bilo kojeg mjesta gdje je dostupna GSM mreža. Usluga podržava sve mobilne operatere na podru~ju Hrvatske.

Usluga SMS info omogu}uje siguran pristup informacijama o:stanju i prometu ra~una, korištenju bankovnih kartica, odobrenim i preostalim limitima kreditnih kartica, te~ajevima stranih valuta, osnov-nim podacima o Banci.

Ovisno o informacijama koje su potrebne, zajedno ili pojedina~no, mogu}e je ugovoriti uslugu SMS kontrola korištenja bankovnih kartica - pregled svih transakcija u~injenih bankovnim karticama te uslugu SMS poruka na upit (Interaktivni SMS) – pristup informacijama na vlastiti SMS zahtjev.

Više informacija o proizvodima i uslugama OTP banke za mala poduze}a i obrtnike potražite na Internet stranici www.otpbanka.hr, poziva-njem Kontakt centra na broj telefona 062 201 555 ili dolaskom u jednu od poslovnica OTP banke.

Oporavak tržišta nekretnina zapo~et

}e s odgodom od oko godine dana

nakon po~etka oporavka gospo-

darstva.

nova sredinom 2010., no naglašavaju da }e broj takvih projekata i stanova biti minimalan i na iznimno lošim lokacijama za koje po trenutnim cijenama ne postoji potražnja.Oporavak tržišta nekretnina zapo~et }e s odgodom od oko godine dana nakon po~etka oporavka gospodarst-va. Nakon što Hrvatska iza|e iz recesije i nekoliko kvartala u nizu ostvari pozitivnu stopu gospodarskog rasta, porast }e optimizam i gra|ani }e biti spremni ulaziti u dugoro~ne investicije kao što su stambeni krediti. Oporavak }e biti spor i u CentruNekretnina o~ekuju da }e trebati barem dvije godine od izlaska iz krize da se volumen transakcija vrati na razinu iz 2006. godine.

Pravo vrijeme za ulaganje u nekretninu jest onaj tre-nutak kada cijena odre|ene nekretnine dodirne dno. Dno je gotovo nemogu}e odrediti pa je isto tako ne-mogu}e procijeniti je li odre|eni trenutak onaj pravi za ulaganje u nekretnine. Klju~no je da na ulaganje u nekretnine gledamo kao na ulaganje u jedinstvenu kombinaciju lokacije, fizi~kog stanja i atraktivnosti odre|ene nekretnine na tržištu. U CentruNekretnina smatraju da je uvijek pravo vrijeme za kupnju nekret-nine, ukoliko stru~no procijenimo i u tržišne okvire postavimo odre|enu nekretninu, uz neizostavni rizik budu}ih odnosa na tržištu nekretnina. ■

Investicijski vodi~PR

OM

O


Hrvatsko je zaštitarsko tržište vrijedno oko 1,5 mi-lijardi kuna godišnje. Prema informacijama Sektora za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo pri Hrvat-skoj gospodarskoj komori, u Hrvatskoj se privat-nom zaštitom i osiguranjem bavi 578 tvrtaka koje zapošljavaju 20.143 zaštitara. Najve}i broj njih regi-striran je kao trgova~ko društvo – 239, 109 je obr-ta za tehni~ku zaštitu, 222 za unutarnje zaštitarske službe, te osam detektivskih agencija. Od ukupnog broja zaštitara njih 19.465 evidentirano je za poslo-ve tjelesne zaštite, a 678 za tehni~ku zaštitu. Uspr-kos ~injenicama da Hrvatska posjeduje najrazvijeniju zaštitarsku infrastrukturu od svih zemalja Adriatic regije, da ima Zakon o zaštiti osoba i imovine još od 1996. godine (koji je do danas pretrpio manje ili ve- }e izmjene, ali ipak predstavlja bitnu pravnu platfor-mu za razvoj sigurnosne industrije u Hrvatskoj), te Zakon o privatnoj zaštiti donesen 2003. godine (koji

Nove tehnologije za ve}u sigurnostMrežni videonadzorni sustavi omogu}avaju korisnicima gledanje, nadgledanje te sni-manje slike i tona putem mreža kao što su LAN mreže, širokopojasni Internet, tele-fonske i mobilne mreže. U odnosu na tradicionalne analogne sustave videonadzora, mrežni sustavi prenose video s udaljenih lokacija u bilo koje vrijeme prema korisniku, bez obzira na njegovu lokaciju.

Pripremio: Ante Veki}

Stru~njaci predvi|aju blago

poboljšanje stanja zaštitarske indus-trije tijekom 2010.

godine.

je tako|er do danas mijenjan), podba~aj zaštitarske industrije u Hrvatskoj u 2008. je evidentan, što su jasno pokazali i statisti~ki podatci. Da stvar bude gora, ovaj se trend potvrdio i tijekom 2009., a manje optimisti~ni stru~njaci predvi|aju blago poboljšanje stanja tijekom 2010. godine.Kriza se na poslovanje tvrtaka koje se bave tehni~kom zaštitom odrazila višestruko. Dio problema stigao je i kao posljedica smanjene aktivnosti gra|evinskog sektora koja je tijekom 2009. godine pala za ~ak 25%, a produženje ciklusa naplate potraživanja bio je još jedan negativni trend koji je pogodio zaštitare, baš kao i ~itavo gospodarstvo. Oni koji su uspjeli pre-broditi 2009. i koliko-toliko zadržati financijsku stabilnost, imaju priliku krenuti u 2010. s pozitiv-nim o~ekivanjima. No, nitko sa sigurnoš}u ne može re}i što ova godina donosi. Mnogi naglašavaju da }e efekti krize tek ove godine postati vidljivi. Ono

Planiranje i izvedba sustava tehni~ke zaštite

Svaki je sustav tehni~ke zaštite specifi~an, pa prilikom planiranja treba uzeti u obzir sve varijable koje mogu utjecati na njegovu u~inkovitost. Ipak, ono što je univerzalno jesu pojedini dijelovi tog sustava, pa je prije kretanja u izvedbu važno dobro prou~iti koji su to dijelovi i po mogu}nosti se sa stru~nom osobom konzultirati kako ih najbolje kombinirati za ostvarivanje maksimalne zaštite. Pre-poruke s web stranice zastita.com.hr dobra su po~etna referenca za taj posao.Prije svega, potrebno je odgovoriti na pitanje je li zaštita potrebna ili ne? Ako se pokaže potrebnom, analizom treba utvrditi opseg sustava koji je potrebno ugra-diti, zatim procijeniti o~ekivane opasnosti od kojih bi objekt trebalo štititi, te na kraju odabrati odgovaraju}e elemente sustava tehni~ke zaštite.

Protuprovalni sustav - protuprovalni i protuprepadni sustav ~esto se objedinjuju u jedan tehni~ki sustav, a dijelovi su mu:

Detektori - upravlja~ki ure|aji, ure|aji za uklju~ivanje i isklju~ivanje.

Centralni ure|aj - ure|aji za prijenos signala, protuprovalni sustav – detektori, detektori šuma.

Detektori pokreta - naj~eš}e izvedbe kao dualni-infracrveni/mikrovalni detektori. U jednom ku}ištu nalaze se dva senzora koja rade na dva razli~ita fizikalna prin-cipa – Dopplerovom principu i promjenom toplinske slike prostora.

Magnetski kontakti - ugra|uju se na svim mjestima na kojima }e se najbrže de-tektirati otvaranje vrata ili prozora tako da se permanentni magnet montira na vrata s unutrašnje strane, a kontaktni element na okvir na udaljenosti i na na~in specificiran u preporukama proizvo|a~a.

Detektori loma stakla - kod loma stakla nastaju specifi~na titranja koja se šire staklom i u okolinu u obliku mehani~kih, odnosno zvu~nih valova. Valovi se prihva}aju mikrofonima. Tipi~ne frekvencije loma stakla su u podru~ju od 0,1 do 1 MHz. Debljina stakla nema utjecaja na frekvenciju.

Protuprepadna tipka - skrivena na šalterskim pultovima i sli~nim radnim mje-stima, kontakt zadnje nov~anice, nožna alarmna šinja ili pedala, tastature elektroni~kih ure|aja s alarmnim kodom.

Centralni ure|aj - obra|uje prikupljene podatke te na osnovi obra|enih podataka daje nalog za aktiviranje lokalne signalizacije i proslje|uje signal na udaljeno mjesto dojave. Centralni ure|aj s detektorima povezan je linijom kojom se raz-mjenjuju informacije u oba smjera.Upravljanje sustavom, tj. uklju~ivanje i isklju~ivanje protuprovalnog sustava obavlja se naj~eš}e putem tipkovnice i korisni~ke šifre. Sustav kontrole pristupa - dopušta pristup u gra|evinu ili njezin dio osobama unaprijed ovlaštenim za pristup. Dopušteni pristup može biti trajni, privremeni ili povremeni (vremenski ograni~en). Sustav videonadzora - Sustav videonadzora sastoji se od kamera, multipleksera i monitora. Uz psihološki u~inak na eventualne po~initelje kojim se smanjuje mogu}nost povrede šti}enog prostora, štite prostore ublažavanjem posljedica štetnog doga|aja lakšom rekonstrukcijom doga|aja i otkrivanjem po~initelja ili uzroka štetnog doga|aja.

što je sigurno, kada je u tvrtkama u pitanju rezanje troškova, tehni~ka zaštita jedna je od prvih na udaru.

Inteligentna videoanaliza: korak naprijed u sigurnostiIpak, napredak tehnologije omogu}ava tvrtkama da prilikom rezanja troškova ne moraju nužno sma-njivati razinu tehni~ke zaštite vlastitog objekta, pr-venstveno kada su sustavi videonadzora u pitanju. Pove}anje efikasnosti postoje}ih sustava, bilo da se baziraju na analognoj CCTV tehnologiji ili IP videu, stiže u obliku sustava za inteligentnu videoanalizu (IVA). Takav je sustav donedavno zahtijevao posebno ra~unalo priklju~eno na postoje}u mrežu videonad-zora, no danas je uz manju investiciju mogu}e kupiti gotova rješenja koja dolaze ‘u kutiji’ i spajaju se na postoje}i analogni sustav. Jedan takav ure|aj omo-gu}ava definiranje grafi~ki osjetljivih podru~ja kame-re (ulazak u polje, idealna detekcija pokreta, križanje linija, gubitak vremena…), pri ~emu se alarm osoblju generira ~im se pojavi jedan od tih kriterija. U tom slu~aju glavna pozornost nije usmjerena fokusira-nju pažnje koja može rezultirati hitnom intervenci-jom, nego naknadnom pregledavanju snimljenog i arhiviranog materijala kao jedine mogu}nosti. Time se pozornost direktno usmjerava na mogu}e štetne doga|aje, a indirektno se ti doga|aji pomažu sprije~iti i prije nego se dogode.

Sustavi prskalica: u~inkovita zaštita od požaraJedan od neželjenih doga|aja, prilikom kojega kamere nisu od velike koristi, jest požar. Statistike iz Velike Britanije potvr|uju da se radi o ve}oj opasnosti no što smo spremni priznati: u sat vremena britanske protupožarne jedinice odgovaraju na prosje~no 120 požarnih alarma, jedan od pet ljudi se u svom životu susreo s požarnim problemom u doma}instvu, u Ve-likoj Britaniji svakoga dana, u prosjeku, dvije osobe izgube život u požarima, a svakih 30 sekundi jedna osoba zadobije teške povrede uzrokovane vatrom, svakog dana u prosje~no 112 britanskih komercijal-nih objekata izbije požar, itd. Ipak, postoje i druga~ije statistike, koje potvr|uju da je one negativne mogu}e smanjiti, a koje tvrde: u Velikoj Britaniji do sada nije zabilježen niti jedan smrtni slu~aj u kao posljedica požara u objektu s instaliranim sustavom prskalica, u objektima koji su osigurani protupožarnim susta-vom prskalica preko 99% požara je zaustavljeno prije nego što je na~inilo ve}u štetu.

Unato~ o~iglednoj u~inkovitosti u borbi protiv vatre, mnogi još nisu spremni na instalaciju jednog takvog sustava. Jedna od predrasuda je i ustaljeno mišljenje da prilikom aktivacije takvi sustavi ~ine na objektu više štete nego koristi, jer se znatne koli~ine vode i protupožarnog praha (ovisno o instaliranom mode-lu) ispuštaju na vatrom ugrožene prostorije. U praksi je, me|utim, dokazano da takve tvrdnje nisu istinite. nastavak na sljede}oj stranici

Tehni~ka za{titaTehni~ka za{tita


Kamere - kamere se s obzirom na minimalnu potrebnu koli~inu osvjetljenja mogu podijeliti na: kamere za op}u upotrebu (normalno rade za danjeg svje-tla), te kamere za no}no nadziranje (potrebna mala koli~ina osvijetljenosti). Kod odabira kamere treba uzeti u obzir potrebnu razinu prepoznavanja. Re-zolucija kamere odre|uje kvalitetu slike i mogu}nost prepoznavanja detalja. Objektiv se odre|uje prema veli~ini vidnog polja, uvjetima snimanja (pokret-na ili fiksna kamera).

Multiplekseri - služe za podešavanje parametara snimanja i za proslje|ivanje slike od kamere na ostale ure|aje u okviru ili izvan sustava. Snima sva doga|anja koja registrira kamera na ~vrsti disk.

Monitori - koriste se za prikazivanje doga|anja koje registrira kamera.

Po završetku planiranja sustava i odabira pojedinih komponenata, slijedi kona~na izvedba sustava koja podrazumijeva: izvedbu instalacija, ugradnju ure|aja i opreme, programiranje, podešavanje (parametriranje) i ispitivanje su-stava tehni~ke zaštite te njegovo puštanje u rad, izradbu uputa za rukovanje, obuku osoblja.

Svaka prskalica u sistemu dizajnirana je da se aktivi-ra neovisno o drugima. Toplina vatre aktivira samo onu koja se nalazi direktno pod njenim utjecajem, zna~i iznad vatre. U takvom su slu~aju ošte}enja na-stala vodom – minimalna. Ukoliko je požar aktivirao više prskalica, šteta koju su svojim radom izazvale te prskalice sigurno je manja od one koju bi za sobom ostavio požar u objektu. Drugi razlog zbog kojeg se tvrtke ili pojedinci ne odlu~uju za prskalice jest ilu-zija da su potpuno sigurni ukoliko posjeduju vatro-dojavni alarm. Kako ve}ina požara nastaje kao uzrok nepažnje, naj~eš}e i tijekom no}i, pro}i }e odre|eno vremensko razdoblje dok alarm ne probudi osobu, dok osoba ne shvati što se doga|a, a zatim i napusti zapaljeni objekt. Upravo to vrijeme može biti kriti~no da se vatra proširi na hodnike i prostorije putem kojih je jedino mogu}a evakuacija požarom zahva- }enog objekta. A dolaskom vatrogasne jedinice, opet se vra}amo na po~etak, bit }e upotrijebljena mnogo ve}a koli~ina vode i aditiva no što bi bilo da su posta-vljene i aktivirane prskalice.

Prskalice su uz sve navedeno i iznimno u~inkovite u borbi s vatrom, ponekad ~ak u~inkovitije i od vatroga-sne jedinice. Prvenstveno zbog kratkog vremena po-trebnog za aktivaciju, a zatim i zbog ~injenice da vodu raspršuju u kapljice, ~ak i vodenu maglu. Djeluju}i na takav na~in, one lokaliziraju požar u njegovu za~etku, prije nego što je izmakao kontroli koriste}i znatno manje koli~ine vode.

Biometrija: prepoznavanjem osoba i njihovih radnji do pove}anja sigurnostiBiometrijski sustavi pružaju jedan od najkvalitetnijih vidova zaštite unutar sigurnosnog sustava tvrtke. Im-

plementacija jednog takvog sustava zahtijeva od ko-risnika poznavanje raspona sigurnosnih potreba koje želi zadovoljiti, okoline u kojoj se koristi, postoje}e te-hnologije koju ve} ima u upotrebi i, naravno, veli~inu budžeta namijenjenog biometriji. Da bi bolje shvati-li mogu}nosti primjene ovakvih sustava, potrebno je jasno definirati pojam biometrija i nabrojati trenutna biometrijska rješenja.

Biometrija je, ukratko re~eno, skup automatiziranih metoda prepoznavanja osoba na osnovi fizionomije pojedinca ili njegova ponašanja. Neke od biometrijskih metoda su:

Prepoznavanje lica – identificiranje pojedinca na te-melju vidljivih karakteristika lica, poput pozicija o~nih duplji, razmaka izme|u jagodi~nih kostiju i sli~nih osobina. Glavni je problem kod ove metode obrada sli-ke lica koja je nemo}na pred maskiranjem lica i slabim osvjetljenjem.

Prepoznavanje otisaka prstiju – temelji se na prepoz-navanju karakteristi~nih papilarnih linija na vrhovi-ma prstiju ruke, koje su jedinstvene za svakog poje-dinca.

Geometrija ruke - prepoznaje se oblik ruke na temelju velikog broja snimaka ruke iz razli~itih kutova.

Skeniranje/prepoznavanje šarenice – snima se slika visoke rezolucije iz koje sustav analizira pigmente sta-nice šarenice u više od 200 to~aka.

Skeniranje/prepoznavanje mrežnice – skeniraju se ka-pilare na stražnjoj strani oka kroz zjenicu. Prepoznavanje oblika i dinamike potpisa – oslanja se na prepoznavanje brzine potpisivanja, pritisak na poje-dinom segmentu potpisa i stanke u potpisivanju.

Dinamika pisanja na tipkovnici – sli~no kao i kod anali-ze potpisa, fokusira se na trajanje unosa teksta. Proma-traju se duljine trajanja pritiska pojedine tipke i vrijeme potrebno za pomicanje prstiju od jedne tipke do druge.

Prepoznavanje glasa – kreira se digitalizirani i matemati~ki obra|en uzorak glasa koji se pohranjuje u bazi. Za vrijeme autorizacije mora se replicirati otprili-ke isti skup glasova kakav je pohranjen. Ovaj je sustav neotporan je na falsificiranje snimljenim materijalom, ali je našao primjenu kod identificiranja pjesama, pri-mjerice putem mobitela.

Radiofekvencijska identifikacija (RFID) – rije~ je o grani~no biometrijskoj metodi, a najmanje privla~noj, jer zahtijeva ugra|ivanje implantata u obliku RFID ~ipa ispod kože. Koristi se kod ekstremnih situacija kao potpora ostalim metodama biometrije. îp sadrži

Biometrijski sus-tavi pružaju jedan od najkvalitetnijih

vidova zaštite unutar sigurnosnog sustava

tvrtke.

Tehni~ka za{tita


jedinstveni identifikacijski broj zajedno s ostalim po-datcima i privilegijama nositelja ~ipa. îp je pasivan i energiju za odašiljanje podataka dobiva beži~no od ~ita~a u trenutku o~itavanja.

Ovo su samo neke od metoda koje se više ili manje koriste u današnjim sustavima. Budu}nost biometri-je leži u beskontaktnim sustavima, gdje se predvi|a uspjeh metoda koje ne zahtijevaju kontakt ~ovjeka sa strojem. Tako nove generacije biometrijskih metoda koriste neke ne odmah o~ite karakteristike, pa su sa-

mim time bolje zašti}ene od kopiranja i zloupotrebe. Neke su od tih metoda prepoznavanje žila na gor- njoj strani ruke, pulsiranje krvotoka, prepoznavanje stiska ili prepoznavanje otiska dlana, prepoznavanje tkiva ispod noktiju, prepoznavanje žlijezda znojnica, termografija lica, prepoznavanje mirisa tijela, analiza na~ina hodanja, oblika uha...

Mrežni sustavi nadzoraMrežni videonadzorni sustavi omogu}avaju korisnici-ma gledanje, nadgledanje i snimanje slike i tona putem mreža kao što su LAN mreže, širokopojasni Internet, telefonske i mobilne mreže. U odnosu na tradicionalne analogne sustave videonadzora mrežni sustavi prenose video s udaljenih lokacija u bilo koje vrijeme prema korisniku bez obzira na njegovu lokaciju. Dostupnost videoinformacija s udaljene lokacije omo-gu}uje drasti~no smanjenje troškova transporta prema nadziranim lokacijama (i nazad) ne ra~unaju}i brzinu kojom videoinformacija dolazi. Ovu karakteristiku najviše cijene alarmni centri (za vizualnu verifikaci-ju alarmnih situacija kod svojih klijenata ~iju imovi-nu ~uvaju i nadziru), ali i sami vlasnici koji u svakom trenutku, bez obzira gdje se nalazili, mogu provjeriti svoju imovinu, kontrolirati radni proces i sl.Putem postoje}ih komunikacijskih kanala kao što su LAN mreža, Internet, telefonska linija, mobilna mreža, tvrtka može vrlo jednostavno pretvoriti postoje}i su-stav u mrežni, bilo da se radi o sustavima videonad-zora, sustavima kontrole pristupa i evidencije radnog vremena, protuprovalne zaštite…

Jesmo li sigurni: manageri sigurnosti o poslovanju i sigurnostiDa hrvatska poslovna zajednica sve više ra~una po~inje voditi o sigurnosti pokazuje i krajem prošle godine održana III. Konferencija hrvatskih managera sigur-nosti koja je na jednome mjestu okupila istaknute stru~njake iz podru~ja sigurnosti, koji su predstavi-li aktualnosti na podru~ju managementa sigurnosti, nova znanja i njihove primjene u praksi. Najvažnija poruka III. Konferencije hrvatskih mana-gera sigurnosti razvoj je partnerstva izme|u javnog i privatnog sektora sigurnosti u Republici Hrvatskoj. Razvoj takvog partnerstva jedan je od osnovnih cilje-va djelovanja Udruge hrvatskih managera sigurno-sti, jednako kao i aktivna suradnja sa svim bitnim subjektima u ostvarivanju i podizanju ukupne sigur-nosti zajednice.Predsjednik UHMS-a Alen Ostoji} istaknuo je kako javna sigurnost te privatna i korporativna sigurnost imaju ~vrste i neraskidive veze te nisu i nikako ne smiju biti konkurencija. Upravo navedena konferen-cija, rekao je Ostoji}, koju posje}uju profesionalci s najviših poslovnih funkcija i javnog i privatnog sekto-ra, dokazuje nužnost suradnje na zajedni~kom cilju, ukupnoj sigurnosti hrvatskog društva. ■

Hrvatska poslovna zajednica po~inje

voditi sve više ra~una o sigurnosti.

Tehni~ka za{tita

Globalna recesija i pad poslovanja u svim sektorima, posebno zgradarstvu, utjecali su na na~in gledanja investitora na sustave tehni~ke za{tite. Dok je i dalje jasno da je potreba za prevencijom rizika prisutna, ja~i naglasak stavljen je na tro{ak takve prevencije, tj. sustav tehni~ke za{tite. To ~esto rezultira uvo|enjem nepotpunih ili nedovoljno kvalitetnih rje{enja, za koje investitor u{tedu u po~etnoj investiciji nadoknadi kroz skuplje odràvanje takvih sustava ili nedovoljnu iskoristivost. Dugogodi{nje uspje{no iskustvo omogu- }ilo je Tehnomobilu da uvo|enjem novih tehnologija i na~ina definiranja sustava tehni~ke za{tite spoji ono {to se ~inilo nespojivim: kvalitetu i dugoro~nu u{tedu kod investiranja u sustave tehni~ke za{tite.

U Tehnomobilu su se od samog osnutka vodili za na-jnovijim tehnologijama koje mogu podi}i kvalitetu sustava tehni~ke za{tite. Nakon iznimno uspje{ne 2009. godine, ulaskom u 2010. godinu Tehnomobil je na hrvatskom trì{tu predstavio nekoliko noviteta koji zasigurno prate najnovije zahtjeve investitora: kvali-tetu i dugoro~nu u{tedu. Kao glavni distributer Sony-jevih sustava videonadzora, Tehnomobil mijenja indu-striju nadzora HD kamerama koje uz manje tro{kove pruàju vi{e mogu}nosti, od bolje slike do ve}e pri-mjenjivosti te prati trendove u industriji monitora.Prve HD (high-definition) PTZ (pan-tilt-zoom) ka-mere za IP mre`nu sigurnost na trì{tu, kao dio nove Sony-jeve serije SNC-RH koja postaje vode}a u Teh-nomobilovoj ponudi mre`nih IP kamera za sigurnost, dostupne su i u Hrvatskoj te najavljuju novi standard, koji }e s razvojem senzora HD kamere uskoro u po-tpunosti izbaciti megapikselne kamere.

HD kamere imaju mogu}nost pan snimanja 360° dok primaju i prikazuju HD video, koriste}i H.264 teh-nologiju kompresije do 30 fps. Najnoviji modeli ima-ju mogu}nost snimanja na vanjskim i unutra{njim prostorima, pobolj{ani su za lo{e svjetlosne uvjete te pomo}u XDNR tehnologije smanjuju {um i olak{avaju detektiranje pokreta. Kamerama se moè upravljati pomo}u jednog Ethernet kabela bez potrebe za dodat-nim napajanjem. Nove PTZ HD kamere dizajnirane su za lak{i prijelaz iz standardnog funkcioniranja u high-definition, daju}i korisnicima fleksibilnost da uvedu HD kamere u rastu}i broj industrija i aplikacija.

Na ve}im objektima, na kojima postoji potreba i za drugim sustavima tehni~ke za{tite, kao {to je kontro-la pristupa ljudi, prtljage i vozila, uvo|enje razli~itih sustava naj~e{}e vodi do nekoliko nadzornih softvera i ugovora o odràvanju, {to tako|er poskupljuje inve-sticiju i nimalo ne olak{ava upotrebu takvih sustava. Zato je Tehnomobilov razvojni tim napravio centralni nadzorni sustav pomo}u kojeg korisnik s jednog mje-sta i preko vrlo intuitivnog softvera moè nadgledati i upravljati kompleksnim sustavima tehni~ke za{tite. U Tehnomobilu kaù da ih je vodilo iskustvo s razvijenih trì{ta koje je dokazalo da centralni nadzorni sustav ostvaruje u{tedu investitoru kod odràvanja i upra-vljanja objektom te podiè iskoristivost svih sustava i zadovoljstvo korisnika.

Kao vode}a tvrtka i sistem integrator u podru~ju su-stava tehni~ke za{tite, Tehnomobil najavljuje jo{ novi-teta tijekom 2010. godine, u kojima }e nastaviti svojim korisnicima nuditi vrhunske usluge i rje{enja koja }e odgovoriti na sve zahtjeve iz podru~ja sigurnosti, ali }e i voditi brigu o efikasnosti i u~inkovitosti poslova-nja investitora. ■

Najnovija sigurnosna tehnologija prilago|ena potrebama krajnjeg korisnikaPrevencija rizika danas je potrebnija no ikada. Tvrtka Tehnomobil u svojoj je ponudi spojila kvalitetu i dugoro~nu u{tedu te je investiranje u sustave tehni~ke za{tite u~inila dostupnim svakom klijentu.

PRO

MO

Tehni~ka zaštita

Nakon iznimno uspje{ne 2009. godi-ne, ulaskom u 2010. godinu Tehnomobil je na hrvatskom trì{tu predstavio nekoliko noviteta koji zasigurno prate najnovije zahtjeve investitora: kvalitetu i dugoro~nu u{tedu.

www.mirakul.hr


Za uspje{an po~etak 2010. godine Vipnet svim BlackBerry zaljubljeni-cima donosi jo{ jedan ekskluzivni novitet – svjetski hit, najnoviji Black-Berry Bold.

Nasljednik jednog od najproda-vanijih BlackBerry ure|aja i prvi izbor poslovne elite omogu}ava vam da u svakom trenutku bu-dete dostupni jer kombinira naj-bolje osobine mobilnog telefona i ra~unala. Stoga, ne brinite da }ete ostati bez informacija dok ste na putu jer Vipnet jedini na trì{tu nudi neograni~eno surfanje interne-tom u sklopu BlackBerry tarife.

Tu je i Facebook aplikacija, Gtalk i MSN, te multimedijalni player. Novi Bold ne{to je manji od popularnog

prethodnika i za navigaciju ima touchpad umjesto poznate kuglice. BlackBerry Bold 9700 je u Vip ponudi ve} od 1199 kuna uz Komplet tarifu 600.

Mobilno poslovanjeMobilno poslovanje

Godina mobilnog surfanja

Smartphone }e biti uspje{an ure|aj i u 2010. O~ekuje se da }e udio smartphonea na globalnom trì{tu mo-bilnih ure|aja i dalje rasti, pa }e do}i do solidnog pove}anja broja po{iljki, ure|aja i vrijednosti. Tijekom ove godine, rasprave i novinski naslovi o smartphonei-ma vjerojatno }e biti fokusirani na dominaciju poje-dinih ure|aja, proizvo|a~a i radnih platformi, stoji u najnovijem istraìvanju konzultantsko-revizorske tvrtke Deloitte o trendovima u telekomunikacijama u 2010. godini. Isto istraìvanje predvi|a da }e se u 2010. voditi borba oko prevlasti na podru~ju mobil-nog pretraìvanja. Proizvo|a~i ure|aja za mobilno pretraìvanje mogli bi na koncu potro{iti vi{estruki iznos u namjeri da strate{ki pozicioniraju svoje tvrtke, ne bi li {to bolje iskoristili prihode koji se o~ekuju u budu}nosti.

Mobilni VoIP postaje dru{tvena mreà Korisnici i uporaba mobilnog VoIPa (Voice over Inter-net Protocol) trebali bi u 2010. godini prerasti iz ni{e u mainstream dio trì{ta, i to zahvaljuju}i dostupnosti novih usluga koje spajaju niz obilje`ja utemeljenih na IP-u i povezanih s prijenosom glasa preko mobilnih ure|aja. Pored ponude niskotarifnih poziva, te }e uslu-ge ponuditi {iroki raspon funkcija, uklju~uju}i mogu- }nost poziva prema ve}em broju korisnika, emitiranje glasovne po{te i voice-to-tekst opciju. Broj korisnika multifunkcionalnih mobilnih VoIP usluga trebao bi u 2010. dose}i desetke milijuna. Sve ve}e prihva}anje ovih usluga moglo bi dovesti do fundamentalnog po-maka u o~ekivanjima {to mobilni ure|aji mogu i tre-baju ponuditi.

Veza postaje ‘zelenija’ Globalni }e se telekomunikacijski sektor vjerojatno ozbiljno usredoto~iti na smanjenje izravne i neizrav-ne emisije uglji~nog dioksida. Emisija bi po telefonskoj liniji trebala pasti prosje~no za 10%, iako ovdje treba uzeti u obzir ~injenicu da se ukupni broj linija pove- }ava. Globalna telekomunikacijska industrija, koja pruà usluge za ~etiri milijarde klijenata, s prosje~no 1,5 linija po korisniku, godi{nje generira 183 miliju-na tona uglji~nog dioksida. Rije~ je o 0,7% udjela u globalnoj emisiji uglji~nog dioksida, {to je i dalje po-voljnije u odnosu na automobilsku i avio industriju.

Operateri bi se trebali usredoto~iti na smanjenje emi-sije uglji~nog dioksida iz dva bitna razloga, oba moti-virana jednim zajedni~kim nazivnikom – tro{kovima. U razvijenim zemljama, prvenstvena motivacija za smanjenje emisije CO2 po liniji bit }e smanjenje tro{kova. U zemljama u razvoju, gdje mreè i dalje stje~u nove korisnike, upravljanje tro{kovima }e vje-rojatno biti nezaobilazni ~imbenik. Telekomunikacijske tehnologije koje omogu}uju bo-lje funkcioniranje postoje}ih beì~nih mreà – hard-vera, softvera i radio-frekvencijskih rje{enja – trebale bi doìvjeti daleko ve}i rast od porasta tro{kova za IT op}enito. Vode}e specijalizirane tvrtke u ovom po-dru~ju vjerojatno }e zabiljeìti rast od gotovo 100%, a ~ak i prosje~no uspje{ne tvrtke mogle bi ostvariti rast od 30-40%.

Telekomi se okre}u broadbandu i mobilnom Internetu“Telekom sektor u na{oj je regiji u zadnjih desetak go-dina biljeìo zna~ajan i kontinuirani rast, posebice u segmentu mobilne telefonije i {irokopojasnih mreà. U proteklih nekoliko godina rast na trì{tu mobilnih komunikacija po~eo je stagnirati, dok je na trì{tima tradicionalne fiksne mreè zabiljeèn ~ak i pad. Ve}ina trì{ta u regiji zasi}ena je u dijelu koji se odnosi na pokretne mreè, s obzirom da raspon prodora iznosi od 128% u Srbiji, preko 132,5% u Hrvatskoj pa sve do 187% u Crnoj Gori. Penetracija fiksne telefonije u regiji solidna je u odnosu na Europsku uniju te iz-nosi 32,4%. Cijeli je sektor u potrazi za prostorom za daljnji rast,” komentira Dejan Lju{tina, vi{i manager u Odjelu za poslovno savjetovanje u Deloitteu. Jedna od tih ‘ni{a’ koje se sve vi{e popunjavaju je i mobil-ni Internet, ali i segment {irokopojasnih mreà, koji u nekim zemljama regije jo{ uvijek ostavlja dovoljno prostora za rast. Najve}a penetracija {irokopojasnih mreà, od 11,8%, zabiljeèna je u Hrvatskoj. Stoga }e se operateri u zemljama niè penetracije ve}im dijelom usredoto~iti na daljnji prodor {irokopojasne mreè/IPTV-a, kako bi premostili raskorak koji re-gija ima u odnosu na ~lanice EU i nadomjestili pad zabiljeèn na tradicionalnim trì{tima

Pametni telefoni u fokusuKorisnici bi, s druge strane, takvim trendovima treba-

U proteklih nekoliko godina rast na trì{tu mobilnih komunikacija po~eo je stagnira-ti, dok je na trì{tima tradicionalne fiksne mreè zabiljeèn ~ak i pad. Cijeli je sektor u potrazi za prostorom za daljnji rast, a nalazi ga u {irokopojasnom Internetu i mobilnom pristupu Internetu.

Broj korisnika multi-funkcionalnih mobilnih

VoIP usluga trebao bi u 2010. dose}i desetke

milijuna.

li biti iznimno zadovoljni. Pro{le godine zapo~eta era pametnih telefona procvala je lansiranjem iPhonea, dodatno ju je potpalio Googleov Android, pa su stari igra~i na tom trì{tu, poput RIM Blackberryja i Nokie, do{li pod veliki pritisak u nastojanju da odrè korak u igri koju im je Apple nametnuo, otvoriv{i vrata smart-phone svijeta, koja su do iPhonea bila rezervirana samo za zahtjevnije poslovnjake. Postav{i pametnim telefonom za svakoga, iPhone je otvorio veliko medij-sko zanimanje za taj segment trì{ta i tako indirektno potaknuo inovacije i rast industrije. Stigao je Google Android, otvaraju se online prodavaonice mobilnih aplikacija, mobilne dru{tvene mreè…Trenutno je iPhone jo{ uvijek na vrhu te igre, ali noviteti naja-vljeni za 2010. mogli bi donijeti dio kola~a i drugim proizvo|a~ima. Evo prognoze o kojima je rije~:

Blackberry Storm 3Tre}a generacija RIM Blackberry Storm ure|aja imat }e veliki zaslon osjetljiv na dodir, qwerty tipkovnicu s kliznim dizajnom. Datum objave je nepoznat, ali pretpostavlja se izlazak krajem godine.

Nokia N98Nasljednik uspje{nog modela N97 tako|er }e sti}i sa zaslonom osjetljivim na dodir i qwerty tipkovnicom. Datum izlaska jo{ nije poznat.

Najnoviji BlackBerry Bold stigao u Vip ponudu

PRO

MO

Pripremio: Ante Veki}


Mobilno poslovanje

Sony Ericsson Xperia X10Xperia X10 je novi ure|aj Sony Ericssonove linije pa-metnih telefona pogonjen Android operativnim susta-vom, s 8 megapikselnom kamerom, 1GHz procesorom, na Rachael korisni~kom su~elju. Po~etak prodaje naja-vljen je za velja~u.

Samsung BadaRadi se o jo{ uvijek nepoznatom ure|aju najavlje-nom na novoj platformi naziva Bada na ~ijem razvoju radi Samsung. Tijekom razvoja ovog ure|aja nagla-sak }e biti stavljen na korisni~ko su~elje i mogu}nost kori{tenja online dru{tvenih servisa.

Sony Ericsson U5 KuraraSony Ericsson U5 Kurara ina~ica je Sony Ericssonovog modela Satio s 8 megapikselnom kamerom sposobnom za snimanje HD videa (720p). Predstavljanje tako|er u velja~i na Mobile World Congressu.

Htc Hero 2 (Htc Espresso)Nasljednik popularnog ‘heroja’ bit }e opremljen qwer-ty tipkovnicom i radit }e na Android 2.1 operativnom sustavu. Svi drugi detalji o ovom modelu zasad su ne-poznati. Predvi|a se da }e biti predstavljen na Mobile World Congressu u velja~i.

Palm Pre 2Nasljednik Palmovog modela Pre – Palm Pre 2 vrtjet }e WebOS, kako tvrde stru~njaci, obe}avaju}i operati-vni sustav. Ure|aj je predstavljen na CES-u u sije~nju, a po~etak prodaje predvi|en je za prvu polovicu 2010.

Htc Passion (Htc Bravo)Budu}a perjanica HTC-ove ponude, radit }e na An-droidu, bit }e opremljena Qualcommovim SnapDra-gon procesorom kapaciteta 1GHz, imat }e 3,7 in~ni AMOLED zaslon i 8 megapikselnu kameru s mogu- }no{}u snimanja HD videa (720p).

iPhone 4Gêtvrta generacija iPhonea bit }e dizajnirana samo s jednom namjerom – da u~vrsti Appleovu vode}u po-ziciju u segmentu pametnih telefona. O~ekivane su sljede}e nadogradnje: 5 megapikselna kamera, 64GB ugra|ene memorije i FM radioprijamnik. Datum obja-ve je nepoznat, ali prognozira se za lipanj.

Nokia N87 12MPIXOvaj }e model biti prvi Nokijin telefon s 12 mega-pikselnom kamerom. Uz to, posjedovat }e i 3,2 in~ni zaslon osjetljiv na dodir WVGA rezolucije, 600 me-gahercni procesor i ugra|en ~vrsti disk kapaciteta 16GB.

Pametne aplikacije za pametne telefonePametni telefoni nikada ne}e u potpunosti uspjeti zamijeniti stolna ra~unala ili laptope, ali kori{tenjem pravih aplikacija bit }ete u mogu}nosti znatno si olak{ati ìvot i pove}ati produktivnost. Evo nekoliko prijedloga za razli~ite telefone.

iPhoneTomTom – uz glasovnu navigaciju aplikacija nudi in-tegraciju s kontaktima, {to vas moè dovesti direktno pred vrata klijenta ili bilo koje druge èljene adrese. Cijena: 99,99 USD

Timewerks – ugra|ena {toperica ovog programa omo-gu}ava vam pra}enje vremena provedenog na pojedi-nom projektu i automatsko ispisivanje ra~una. Povezi-vanjem ove aplikacije s nekim terminalom za kreditne kartice dobivate mogu}nost instant naplate.Cijena: 9,99 USD

Budget – aplikacija za vo|enje osobnih financija. Po-sjeduje mogu}nost postavljanja neograni~enog broja kategorija, unos tro{kova po vremenu nastanka, posta-vljanje mjese~nog budèta, grafi~ki pregled tro{kova i prihoda, te izvoz u excel.Cijena: besplatno

LogMeIn Ignition – LogMeIn omogu}ava vam da na zaslonu svog telefona vidite desktop vlastitog stolnog

Trenutno je iPhone jo{ uvijek na vrhu te igre,

ali noviteti najavljeni za 2010. mogli bi donijeti

dio kola~a i drugim proizvo|a~ima.


Mobilno poslovanjeMobilno poslovanje

ra~unala, na kojemu zatim moète, primjerice, pre-gledavati po{tu, raditi u Office aplikacijama ili izdati ra~un iz svog ra~unovodstvenog programa.Cijena: 29,95 USD

BlackberrySugarSync – program omogu}ava otvaranje i ure|ivanje dokumenata pohranjenih na udaljenim ra~unalima, pa spremanje i sinkroniziranje izmijenje-nih dokumenata. Mogu}e je dijeljenje dokumenata sa suradnicima. Cijena: besplatno do 2GB, preko 2GB od 4,99 USD/mjese~no pa vi{e

Gwabbit – aplikacija skenira dolazne mailove u potrazi za kontaktima, zatim razvrstava podatke i sprema ih u va{e kontakte. Radi na BlackBerry telefonima s opera-tivnim sustavom 4.21 i novijim.Cijena: 9,99 USD godi{nje

Windows Mobile & Android telefoniMicrosoft Office Mobile – jedna od prednosti posjedo-vanja telefona s mobilnim Windowsima je i ova apli-kacija koja vam omogu}ava udaljeni pristup Wordu, Excellu i PowerPointu.Cijena: 49,95 USD

Bonsai – jednostavna Mobile Windows aplikaci-ja omogu}ava unos podsjetnika i popisa zadataka, te ozna~avanje obavljenih zadataka. Cijena: besplatno

mShare – Android aplikacija omogu}ava slanje datote-ka drugim mShare korisnicima i njihovo skladi{tenje na udaljenom serveru.Cijena: besplatno

EasyTranslator – najkorisnija Android aplikacija za putnike u inozemstvo. Prevodi rije~i i fraze s i na 30 razli~itih jezika.Cijena: 5,95 USD

Nexus One: Je li iPhone kona~no dobio dostojnog kon-kurenta?A dok naga|amo {to bi to moglo uzburkati trì{te, jedan model ve} je podigao dosta pra{ine. Rije~ je o Googleovom Nexus One modelu. Mnogi ga kite na-zivom koji je bezuspje{no krasio i jo{ neke prije njega – ubojicom iPhonea. Tu tvrdnju za sada mogu testira-ti samo oni koji ga kupe u Americi, Velikoj Britaniji, Hong Kongu ili Singapuru.

Da se radi o doista ozbiljnom izaziva~u, potvr|uju i mnogi testovi, ali i ~injenica da se Google odlu~io na liberalniji model ponude, te }e ure|aj kad krene u pro-daju u svim zemljama biti dostupan za kori{tenja na bilo kojoj mreì, a ne poput iPhonea, vezan za samo

jednog operatera. Nexus ima zaslon veli~ine 3,7 in~a, dok je iPhoneov velik 3,5 in~a. Razlika je i u tome {to iPhone ima LCD zaslon, dok Nexus ima OLED, {to je trenuta~no najbolji mogu}i zaslon na trì{tu.Nexusov fotoaparat ima pet megapiksela i bljeskalicu, a iPhone je opremljen fotoaparatom od tri megapiksela i bez bljeskalice. Nexus ima i tanji dizajn pa je tako debljine samo 11,5 milimetara u odnosu na 12,3 mi-limetara, koliko ima iPhone. Pet je grama lak{i te ima memoriju koju moète nadograditi do 32 gigabajta.Karakteristika koja svakako privla~i pa`nju je {ted- nja baterije jer se Nexus automatski prilago|ava vanj-skom svjetlu pa zaslon samostalno poja~ava i smanjuje osvjetljenje. Ugra|ena mu je i tehnologija za detekciju buke te ga je lak{e koristiti ako se nalazite u bu~nim prostorijama. Naime, drugi mikrofon mu je ugra|en na stra`njem dijelu i jedini “zadatak” mu je sprje~avati da sugovornik s druge strane ~uje tu|e glasove ili {um vjetra. I za kraj, cijena samog ure|aja je ne{to povolj-nija, pa iako ga mo`da i ne uspije ‘ubiti’, Nexus One }e zbog svojih performansi sigurno oteti znatan dio trì{nog kola~a iPhoneu.

Mobilni operativni sustavi: {to odabrati?A ‘rat’ proizvo|a~a pametnih telefona otvorio je jo{ jednu frontu ‘ratu’ operativnih sustava, koji se s osobnih ra~unala polako seli u svijet mobilne telefo-

nije. Kako bi udovoljili korisnicima, proizvo|a~i ope-rativnih sustava morali su voditi ra~una o posebnosti-ma pametnih telefona. A to su, prije svega, ograni~eni resursi. Prva generacija takvih telefona dolazila je s procesorima ne brìma od 370MHz, te s oko 128MB RAM memorije, bez ~vrstog diska (pa i bez virtualne memorije), kra}im vijekom trajanja baterije, {to je do-vodilo u pitanje integritet podataka u slu~aju ostanka bez napona, ograni~eno mjesto za korisni~ko su~elje... Unato~ tomu, razvilo se nekoliko doista upotrebljivih sustava, koji u svakoj novoj ina~ici donose sve inova-tivnija i korisnija rje{enja. U kratkom pregledu dono-simo one najpopularnije s osnovnim karakteristikama i razlikama.

SymbianSymbian je operativni sustav razvijen za mobilne pla-tforme. U posjedu je Sybian Fundacije (UK), otvore-nog je koda i kao takav besplatan za proizvo|a~e mo-bilnih ure|aja. Koriste ga pametni telefoni proizvo|a~a Nokia, Sony Ericsson, Samsung, LG, Sharp...Dolazi s korisni~kim su~eljem naziva S60, podràva kori{tenje widgeta koji koriste AJAX tehnologiju za dohvat podataka s weba, a izgledaju poput aplikacija. Symbian je podràn i od Nokijinog servisa OVI putem kojega Nokia prodaje aplikacije, omogu}ava navigaci-ju, igrice, dijeljene sadràja...

Kad je Steve Jobs krajem sije~nja u San Franciscu iza{ao pred publiku u ruci drè}i napravu nalik na iPhone na steroidima, zavr{ilo je polugodi{nje razdoblje i{~ekivanja i strepnje svih Appleo-vih oboàvatelja i ostalih ljubite-lja gadgeta. Predstavljen je iPad – karika koja nedostaje izme|u pametnih telefona i netbooka, pojasnio je Jobs. Ba{ kao i svim do sada ~ime je ponosno mahao s pozornice, i s novom igra~kom izazvao je brojne kontroverze. Ne podràva multitasking, s njime se ne moè telefonirati, preskup je, premalen je, baterija kratko traje, ima malo memorije, nije dovoljno velik da bude koristan, nije dovo-

ljno malen da bude prijenosan, bez tipkovnice nema {anse i jo{ mnogo sli~nih komentara za{to je ure|aj proma{aj moglo se pro~itati po svim medijima, forumi-ma, blogovima i komentarima na Internetu.

înjenica je da se Apple opet odlu~io ne ulaziti u postoje}u kategoriju ure|aja, nego slijediti svoju filozofiju ‘think different’ - razviti ne{to novo. I upravo u toj ~injenici leì marketin{ki uspjeh svih proizvoda koji su pod palicom Stevea Jobsa posljednjih godina iza{li iz te kompanije. Zato je te{ko prognozirati budu}nost iPada prije po~etka prodaje, koja je najavljena za lipanj 2010.

Ono {to je sigurno i ono iz ~ega bi mnogi koji èle biti uspje{ni u marketingu tre-bali izvu}i pouku jest da je stvorena nevi|ena medijska pa`nja koja je rasla unato~ nepostojanju apsolutno nikakvih informacija o proizvodu (i ho}e li ga uop}e biti) u razdoblju prije predstavljanja, da }e se o proizvodu jo{ dugo pisati u razdoblju do po~etka prodaje, te da je malo koji proizvod uz toliko malo (ili nimalo) ulaga-nja dobio ovoliko besplatnog publiciteta.

Karakteristike:Procesor: 1GHz Apple A4Memorija: od 16GB – do 64GBZaslon: 9,7”Rezolucija: 1024x768Visina: 242.8 mm[irina: 189.7 mmDebljina: 13.4 mmTeìna: 680 g - Wi-Fi model (730 g Wi-Fi + 3G model)Povr{ina otporna na otiske prstijuDigitalni kompasGPS (samo Wi-Fi + 3G model)Multi-touch su~eljeUgra|en zvu~nik i mikrofonOÊKIVANA CIJENAod 499 do 829 USD

Tresla se brda, rodio se iPadNexus se automatski prilago|ava vanjskom svjetlu pa zaslon samostalno poja~ava i smanjuje osvjetljenje.


Mobilno poslovanje Mobilno poslovanje

Google AndroidAndroid je sustav baziran na Linuxu, razvila ga je Open Handset Alliance i dolazi s besplatnom licencom. Prvi ga je po~eo koristiti HTC, ali modele s Androidom polako izbacuju i ostali proizvo|a~i pametnih telefo-na: Sony Ericsson, Motorola, LG, Samsung... Google poti~e razvoj i uporabu svog OS-a ~isto iz razloga {to èli jo{ vi{e kanala za mobilno ogla{avanje, te jo{ vi{e korisnika (zahtijeva google ra~un). Prodaja aplikacija (i ostalih virtualnih proizvoda) vr{i se putem Android Marketa.

MAC OS X (iPhone)iPhoneov mobilni operativni sustav baziran je na OS X 10.5 (Leopard), unix sustavu u vlasni{tvu tvrtke Ap-ple. Jednostavan je za kori{tenje, brz i ugodan za rad. Animacijom uvodnog zaslona daje vremena aplikaci-ji da se u~ita i time ostvaruje impresiju brzine rada. Aplikacije i ostalo kupuje se putem AppStorea, koji je strogo kontroliran od strane Applea. Velik broj apli-kacija omogu}ava svakome prona}i upravo ono {to èli, a velik broj korisnika privla~i programere èljne zarade. Postoji velik broj besplatnih aplikacija, a onima koje se napla}uju cijena se kre}e uglavnom od 1 pa u prosjeku do 5 USD. Za kupovinu aplikacija potrebno je registrirati se u AppStore.

Windows MobileMobilni Windowsi bazirani su na Windows CE ina~ici sustava prilago|enoj za ure|aje, koji su se u po~etku koristili za nekad (ne)popularne dlanovnike, da bi se razvojem pametnih telefona prilagodili tom segmentu. No, zbog brojnih nedostataka (neprepoznavanje multi-touch zaslona, neke aplikacije zahtijevaju rad s stylu-som -tipkalom, nemogu}nost instaliranja nove verzije od strane korisnika, zastarjeli upravlja~ki softver...)

ovoj se platformi ne predvi|a svijetla budu}nost.

RIM (Blackberry)Glavni je fokus ovog operativnog sustava na e-mail komunikaciji. RIM omogu}ava backend usluge i jed-nostavnu integraciju za tvrtke, te mogu}nost udalje-nog administriranja ure|aja.

Palm OS (Webos)Sustav koji je 1991. godine stvorila tvrtka Palm u po~etku je bio popularan, ali mu je popularnost po~ela opadati padom popularnosti dlanovnika. âk je i sama tvrtka Palm izdala nekoliko ure|aja na Windows Mo-bile platformi. No, pojavom mobilnih telefona sustav je uskrsnuo i nosi naziv WebOS. Podràva mnoge programske jezike, nudi mogu}nost multitaskinga, a prvi ure|aj na kojem se nalazi – Palm Pre, doìvljava entuzijasti~ne kritike i proizvo|a~ polaè velike nade u ovaj sustav.

Laptop – i dalje mobilni uredI dok se trend smanjivanja ure|aja nastavlja, svaki pravi poslovnjak za ozbiljan }e posao i dalje treba-ti (barem) dobar laptop. A prilikom odabira trebat }e povesti ra~una o nekoliko trendova koji }e oblikovati trì{te laptopa u 2010. godini. Netbook modeli i dalje }e, unato~ otvaranju novog segmenta – tableta, osta-ti zanimljiva roba. Vi{e od 5 milijuna prodano ih je u 2008., a stru~njaci predvi|aju ~ak 50 milijuna u 2012., {to je i razumljivo, jer niska cijena i zadovoljavaju}e performanse ~ine ih vrlo zahvalim ure|ajima za mo-bilni rad.

Novi modele laptopa zahvatit }e trendovi koji }e obli-kovati ponudu stolnih ra~unala. Prije svega to se odno-si na zaslone, koji }e po~eti stizati u LED verzijama, a ono {to bi moglo donijeti zna~ajan napredak u perfor-mansama jest prelazak na SSD diskove, koji }e zbog nepostojanja pokretnih dijelova biti u mogu}nosti brè isporu~ivati potrebne informacije, tro{iti manje energije i biti puno pouzdaniji u radu. Ono {to korisnici o~ekuju od proizvo|a~a laptopa produèno je vrijeme autonomije. Istraìvanja na tom polju teku u dva smjera: proizvo|a~i hardvera nastoje proizvesti ure|aje koji }e manje tro{iti, dok proizvo|a~i baterija poku{avaju izna}i novu tehnolo-giju koja }e produljiti vrijeme rada baterije. Ve} sada je na trì{tu mogu}e prona}i modele za koje proizvo|a~i tvrde da mogu raditi i do 8 sati bez spajanja na izvor struje.

Kada se nove obe}avaju}e litij-polimerske baterije kombiniraju s novim OLED zaslonima i tankim disko-vima poput Seagateovog Momenthus Thin, rezultat je prili~no tanak i privla~an laptop kakvog }emo svi poèljeti kupiti u budu}nosti, mo`da ve} i ove godi-ne.■

I dok se trend smanji-vanja ure|aja nastavlja,

svaki pravi poslovnjak za ozbiljan }e posao i dalje trebati (barem)

dobar laptop.

XPERIA™ X10 je prvi mobilni telefon koji interakci-ju ljudi s telefonom ~ini zaista humanijom. Uz pomo} izvornih Sony Ericsson aplikacija kao {to su Media-scape i Timescape™, Xperia X10 omogu}ava korisni-cima da organiziraju sve u svom telefonu na intuiti-van na~in. Sony Ericsson Timescape™ upravlja svom komunikacijom s jednom osobom na jednom mjestu. Konverzacije se mogu pregledavati na pametan na~in, istovremeno provjeravaju}i Facebook™, MySpace™, Twitter™, fotografije, e-mailove i poruke. Sony Erics-son Mediascape predstavlja pametan na~in da korisnici dobiju svu glazbu, fotografije i videoisje~ke koje èle jer pristupa sadràju iz svih izvora – iz telefona, s You-Tubea™ i PlayNowa™.

Inteligentne mogu}nosti integrirane u Mediasca-pe i Timescape™ mogu automatski prepoznati veze izme|u kontakata, sadràja i medija. Na primjer, pri-tiskom na tipku ‘infinite button’ („beskona~na tipka“) korisnik }e dobiti pregled svih interakcija s jednom osobom na jednom mjestu. Funkcija inteligentnog prepoznavanja lica prepoznaje do pet lica na bilo kojoj fotografiji i automatski ih povezuje s imenikom i svom drugom povezanom komunikacijom s tom osobom.

Korisnici X10 imaju maksimalnu mogu}nost izbora pa mogu na svoj telefon izravno preuzeti bilo koju aplika-

Sony Ericsson XPERIA™ X10 - otvoren i integriran svijet dru{tvenih medija, komunikacije i zabave Sony Ericsson Xperia X10 pomi~e granice komunikacije, pretvaraju}i je u zabavu. Telefon predstavlja novu korisni~ku platformu koja }e se pro{iriti kroz portfolio proizvoda te }e se s vremenom stalno nadogra|ivati i nuditi nove zna~ajke i mogu}nosti.

PRO

MO

Mobilno poslovanje

ciju koju èle s velikog broja izvora, uklju~uju}i Play-Now™ i AndroidMarket™, te tako kreirati vlastito, jedinstveno iskustvo. ■

Sony Ericsson Xperia X10 – izdvojene karakteristike: • Fotoaparat s 8,1megapiksela, digitalni zum do 16x• Bluetooth™ stereo (A2DP), Media player, glazbeni

tonovi (MP3/AAC), PlayNow™ • E-mail, MMS• Microsoft Exchange ActiveSync®

• Autorotacija• Zaslon osjetljiv na dodir• 3D igre• Infinite button („beskona~na tipka“)• Videostreaming• YouTube™• Office paket • A-GPS• Google Maps™• Bluetooth™ tehnologija• USB podr{ka, Wi-Fi™• 262,144 boja TFT zaslon osjetljiv na dodir• 4,0 in~a• 480 x 854 piksela (WVGA)


Prirodne predispozicije kakve Hrvatska ima upotpu-njene raznovrsnom i kvalitetnom ponudom ~ine dobit-nu kombinaciju kako bi kao kongresna destinacija bila prepoznata na svjetskom kongresnom trì{tu. Kongre-sna industrija, bez obzira na aktualnu nepovoljnu go-spodarsku situaciju, sve je razvijenija grana koja u nas tek treba dosegnuti svoj vrhunac. Stoga je svaka pro-mocija Hrvatske kao idealnog kongresnog odredi{ta korak koji polako, ali sigurno, vodi do krajnjeg cilja – postaviti Hrvatsku na mjesto koje joj pripada. Sve ve- }i broj hotela u Primorju, no i u kontinentalnoj Hrvat-skoj upotpunjuje svoju ponudu i kongresnom, {to je svakako ulaganje koje }e postati i ostati vi{estruko isplativo i konstantno donositi nezanemarive prihode tijekom ~itave godine.

U globalnim okvirima 2010. jo{ je uvijek neizvjesna pa tako i u pogledu MICE segmenta. Naime, ~injenica je da kriza u prvom redu utje~e upravo na ovaj segment turizma. Tvrtke evidentno po~inju {tedjeti, a tro{kovi za organizaciju kongresnih i sli~nih doga|aja u pravi-lu se me|u prvima reduciraju. S druge strane, s ob-zirom na iznimno mali udio kojeg kongresni turizam ima u hrvatskom turizmu, u uvjetima globalnog pada kongresnih doga|anja na doma}em trì{tu, posljedi-ce }emo manje osjetiti nego {to }e to trì{ni lideri u

MICE turizam – veliki potencijal razvoja hrvatskog turizma i gospodarstvaVisoka razina kvalitete objekata i popratnih sadràja poput wellnessa, bogate i raznovrsne gastronomske i enolo{ke ponude te raznolikih sportskih sadràja ~ini destinaciju atraktivnom za MICE turizam. Ukoliko su ovi sadràji upotpunjeni vrhunskom uslugom, kvalificiranim i susretljivim osobljem, kao i mno{tvom kulturnih doga|anja i manifestacija koje se odràvaju u destinaciji gotovo svakodnevno, kongresna budu}nost bit }e svijetla i sigurna.

Kongresni turizam

www.mirakul.hr

Pripremila: Aleksandra Zrinu{i}

tom segment, poja{njava Kristijan [ustar, predsjednik Uprave Maistre d.d.

-Turisti~ki promet u segmentu kongresne ponude u 2009. godini doìvio je najve}i pad od svih segmena-ta, i to 23%, {to je izravna posljedica efekata gospo-darske krize. U na{im hotelima imali smo manji broj kongresa i seminara, kao i manji broj sudionika. Za o~ekivati je da }e se takav trend nastaviti i u 2010., pa

Radisson BLU Resort & Spa, Dubrovnik Sun Gardens, dvorana Soderini

Hypo EXPO XXI centar, Zagreb, dvorana Kornati

Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku – poduzetnicima na usluzi

Aktivnosti EEN-a poduzetnicima su osigurane bez na-knade, stoga iz TERA-e pozivaju poduzetnike iz regije da ih kontaktiraju. Oblik suradnje sa stranim partneri-ma mogu} je plasiranjem proizvoda/usluga na strana trì{ta i identificiranjem proizvoda/usluga za uvoz. Poduzetnicima se nudi i zakup poslovnog prostora po povoljnim uvjetima. Program inkubacije posebno je prilago|en za nove tvrtke, jer je upravo tada pomo} najpotrebnija. Koncept inkubacije organiziran je kroz kori{tenje uredskog prostora veli~ine 10-50m² ili kori{tenje radne stanice. Tvrtke mogu zapo~eti rea-lizaciju poduzetni~kih projekata ve} po cijeni od 200 kn mjese~no. Inkubacija zna~i stru~nu savjetodavnu potporu i kori{tenje reprezentativne infrastrukture te suvremene uredske opreme.

TERA od po~etka svoga rada velike napore ulaè u ko-mercijalizaciju inovativnih, na tehnologijama bazira-nih projekata. Transferiranje znanstveno-istraìva~kih rezultata sa Sveu~ili{ta u gospodarstvo zadatak je od posebne va`nosti. U tu svrhu TERA usko sura|uje sa Sveu~ili{tem J.J. Strossmayera. Sa Strojarskim fakul-tetom u Slavonskom Brodu postignuta je suradnja u podru~ju edukacije studenata u pisanju poslovnih pla-nova za proizvode i usluge temeljene na tehnologiji. TERA i Strojarski fakultet posjeduju suvremenu opre-mu za izradu prototipova tehnologijom 3D printanja. Osim u poljoprivredi, ova tehnologija primjenjuje se i u drugim podru~jima (izrada modela za ljevarstvo, medicina, industrija obu}e, autoindustrija, nastavna pomagala).

Kako je gospodarska kriza utjecala na poslovanje TERA-eGospodarska kriza zahvatila je sve razine u privredi i gospodarstvu. TERA se stoga oslonila na financira-nje svojih aktivnosti iz fondova EU. Tako|er se bavi pruànjem komercijalnih usluga. Jedna od novih uslu-ga TERA-e je pruànje usluga simultanog prevo|enja i videokonferencije, koje se mogu organizirati u prosto-ru TERA-e (dvorana kapaciteta 30 ljudi) ili na lokaciji naru~itelja. Za dodatne informacije o uslugama koje nudimo moète kontaktirati prijemni ured Tehnologi-jsko-razvojnog centra u Osijeku na tel: 031/251-000 ili pogledati na www.tera.hr. ■

Gospodarska kriza u Hrvatskoj iz dana u dan u sve ve}oj mjeri oteàva uvjete poslovanja i ono postaje upitno za sve ve}i broj tvrtaka. Situacija u zemljama EU ne{to je druga~ija jer ekonomski pokazatelji ukazuju da je razdoblje gospodarske krize iza njih. [to to zna~i za Hrvatsku i njene poduzetnike?

PRO

MO

Ve}ina hrvatskih tvrtaka iz malog i srednjeg poduzetni{tva svoje je trì{te prona{la na podru~ju RH. S obzirom na trenutne okolnosti, mo`da bi upravo intenzivniji fokus na strano trì{te poduzetnicima mo-gao biti rje{enje za prevladavanje oteàvaju}ih uvjeta poslovanja. Tehnologijsko-razvojni centar, uz pomo} Europske poduzetni~ke mreè (EEN) i 600 partnerskih institucija uklju~enih u Mreù, moè pruìti potporu u povezivanju poduzetnika sa stranim partnerima. Iz EU postoji zna~ajan broj upita za hrvatske proizvode i usluge, a pregovori oko sklapanja ugovora su u tijeku.

Tehnologijsko-razvojni centar, uz pomo} Europ-ske poduzetni~ke mreè (EEN) i 600 partnerskih

institucija uklju~enih u Mreù, moè pruìti potporu u povezivanju

poduzetnika sa stranim partnerima.

Dvorana za sastanke s opremom za video konferencije i simultano prevo|enje

Poslovni prostor za zakup u Inkubatoru TERA

Poduzetni{tvo


Kongresni turizam Kongresni turizam

o~ekujemo istu razinu prometa kao i protekle godine – napominje predsjednik Uprave Liburnia Riviera Ho-tela, gospodin Kristijan Stani~i}.

Va`nost uloge Hrvatskog kongresnog i incentive uredaU 2010. godini Hrvatski }e kongresni i incentive ured svoje aktivnosti usmjeriti na promociju hrvatske kon-gresne i incentive ponude na me|unarodno trì{te te aktivno sudjelovati u daljem razvoju hrvatske ponu-de. Provo|enjem tog programa izravno se utje~e na produènje turisti~ke sezone, kao i na pove}anje priho-da u turizmu, budu}i da sudionici skupova prosje~no dnevno tro{e ~etiri do pet puta vi{e od prosje~nih turi-sta, a tako|er je nedvojbeno da se zadovoljni sudionici skupova vra}aju u Hrvatsku kao turisti. Me|unarodni skupovi i incentivi vaàn su marketin{ki ~initelj, kako turisti~ke promocije, tako i ukupnog pozitivnog ima-gea Hrvatske.

- Posebno napominjemo da se ovako kvalitetno posta-vljen program realizira u suradnji i sinergiji javnog i privatnog sektora, a kao primjer moèmo navesti sudjelovanje 32 suizlaga~a, uz Hrvatski kongresni i incentive ured, na najzna~ajnijim svjetskim burza-ma IMEX, Frankfurt i EIBTM Barcelona – nagla{ava Nik Ra~i}, direktor Kongresnog i incentive ureda pri Hrvatskoj turisti~koj zajednici.

U skladu s prethodno navedenim, HKIU }e provoditi sljede}e aktivnosti: organizaciju nastupa na kongre-snim i incentive burzama te workshopova u Europi, Rusiji i SAD-u, organizacija Buy Croatia za kongre-sne i incentive organizatore, suradnju sa specijalizi-ranim ~asopisima i ogla{avanjem prema medija pla-nu, aktivnosti u me|unarodnim organizacijama, kao i odràvanje kandidatura za me|unarodne skupove i incentive me|unarodnih organizacija i korporacija. HKIU tako|er radi na istraìvanju kongresnog i incen-tive trì{ta, kao i na izdava~koj djelatnosti.

Regionalni gradski kongresni uredi vaàn su ~imbenik razvoja kongresne i incentive ponude regije i grada. Hrvatski kongresni i incentive ured poti~e i sudjeluje u osnivanju spomenutih ureda, prvenstveno radi bolje koordinacije svih privrednih subjekata uklju~enih u kongresnu djelatnost, poja{njava Ra~i}.

Slu`beno registrirani kongresni hoteli u Hrvatskoj U Hrvatskoj ~etiri hotela imaju posebnu oznaku ‘kon-gresni’: Hotel Lav u Vukovaru, Hotel Antunovi} u Za-grebu, Hotel Imperial u Vodicama i Hotel Ambasador u Opatiji. Postupak kategorizacije hotela za posebnu oznaku ‘poslovni’ i ‘kongresni’ provodi se na zahtjev ugostitelja, a provodi ga Ministarstvo turizma. Kako bi zadovoljio sve potrebne uvjete, ugostitelj mora, sukladno Prilogu XII, to~kama 1 i 3 Pravilnika o raz-vrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima iz

skupine hoteli (NN 88/07, 58/08, 62/09), ispuniti sve standarde iz Priloga.

Nu`nost kontinuiranog ulaganjaMaistra d.d., dio koncerna Adris Grupe, do kraja 2009. godine investirala je 1,7 milijarda kuna u razvoj sadràja koji su direktno i indirektno vezani uz kon-gresni turizam.

-Kongresni turizam, kao jedna od klju~nih poluga za cjelogodi{nje poslovanje destinacije i pove}anje uku-pnog prihoda od turizma, iznimno je vaàn segment cjelokupnog Maistrinog turisti~kog portfelja. Stoga je zna~ajan dio investicijskih sredstava usmjeren upra-vo na taj dio Maistrine ponude. Ove godine Maistra nastavlja investicije u hotel Lone, okosnice kongresne ponude Maistre, koji je u internacionalnu kolekciju svjetski poznatog branda - Design Hotels AG, uvr{ten kao prvi hrvatski hotel – izdvaja [ustar.

- Kongresni segment ponude Liburnia Riviera Hotela od strate{kog nam je zna~aja, stoga ulaèmo zna~ajna sredstva, naravno, u okviru realnih mogu}nosti. Osim ulaganja u kongresnu infrastrukturu, ulaèmo i u ostale segmente koji zajedno ~ine cjelinu ukupne kon-gresne ponude. Poznato je da su kongresni gosti vrlo zahtjevni i na njihove zahtjeve odgovaramo visokom

Liburnia Riviera Hoteli – dokazana kongresna destinacija

Tvrtka Liburnia Riviera Hoteli u posljednjih nekoliko godina postiè sve ve}i us-pjeh u kongresnom turizmu. Mnoge su tvrtke prepoznale brojne pogodnosti LRH kao respektabilnog partnera. Naj~e{}i su klijenti iz medicine, farmaceutike, infor-matike, financijskog sektora, medija i ogla{avanja, kao i razne dràvne institucije. Hotel Ambasador u Opatiji prvi je registrirani poslovni i kongresni hotel u Hrvat-skoj. Uvo|enje novoga wellness koncepta Five Elements uvelike je pridonijelo pobolj{anju ponude i produljenju boravka kongresnih gostiju.

Carska i kraljevska opatijska rivijera na po~etku pro{log stolje}a uspje{no se pretvorila u omiljeni rasadnik novih poslovnih i znanstvenih ideja. Tim dobro utabanim povijesnim stazama danas kro~e Liburnia Riviera Hoteli.

Pozicioniranjem Opatije kao najomiljenijeg odredi{ta struke koja èli kvalitetan kongres i, prije svega, stru~nu organizaciju, vode}i u tom segmentu posla posta-ju upravo Liburnia Riviera Hoteli, sa sedam hotela i ukupno 3200 sjede}ih mjesta u 20 kongresnih i banketnih dvorana (od luksuznog ‘Ambasadora’ i ‘Admirala’ te ‘Excelsiora’, do povijesnih dvorana hotela ‘Kvarner’ i ‘Imperial’).

Najzna~ajniji poslovni skupovi bili su Summit predsjednika dràva jugoisto~ne Europe pod nazivom »Komunikacija naslje|a« (2006), Kongres europske unije motociklizma (UEM-a, 2005), Europska konferencija traumatskog stresa (ECOS, 2007) i Internacionalni susret forenzi~ara (2009).

Hotel Kvarner-Amalia, Opatija, Kristalna dvorana

Rixos Libertas Dubrovnik, dvorana Mistral

Le Meridien Lav, Split, dvorana Grand Dalmacija

PRO

MO


Kongresni turizamKongresni turizam

razinom kvalitete usluge, raznolikom ponudom i od-govaraju}om cijenom. Da bi bili u mogu}nosti nositi se sa zahtjevima gostiju, stalno ulaèmo u ponudu – kaè Kristijan Stani~i}.

Jedan od na~ina ulaganja jest i slu`bena kategorizacija hotela kao kongresnog ili kao poslovnog. Poslovni ho-tel i kongresni hotel predstavljaju dvije posebne ozna-ke za hotele. Sve razlike (u standardima) izme|u jedne i druge posebne oznake navedene su u Pravilniku o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima iz skupine hoteli (NN 88/07, 58/08, 62/09) u Prilogu XII to~ke 1 i 3.

Me|u najve}e kongresne dvorane u Hrvatskoj pripa-daju i dvorana Bra~ Bluesun Hotela Elaphusa u Bolu, Kristalna dvorana hotela Westin, Velika dvorana ho-tela Sheraton u Zagrebu, dvorana Mare hotela Du-brovnik Palace te kongresna dvorana Ragusa u hotelu Croatia, Cavtat.

Odràvanje visoke kvalitete i raznovrsne ponude - pre-duvjet uspjehaHrvatska se posljednjih godina aktivno uklju~ila u me|unarodnu kongresnu i incentive djelatnost i da-nas je afirmirana i respektabilna kongresna i incenti-ve destinacija, {to je najbolje vidljivo iz velikog broja me|unarodnih skupova koji se godi{nje odràvaju u Hrvatskoj. U 2008. godini s obzirom na 2007. godi-nu zabiljeèn je rast broja skupova od 10% i njih je odràno 6.011. Broj sudionika pove}an je za 25%, a iz-nosio je 511.338. Podatci za 2009. godinu bit }e pozna-ti nakon obrade u velja~i 2010. godine, ali se s obzirom na svjetsku recesiju o~ekuje pad od otprilike 10–15%. - Spomenuto istraìvanje provodi Dràvni zavod za statistiku, koji je kongresnu i incentive djelatnost u Hrvatskoj po~eo pratiti na inicijativu Hrvatskog kon-gresnog i incentive ureda i na{a je zemlja jedna od

rijetkih u svijetu koja statisti~ki prati ovu djelatnost. Kada kongresni organizator odlu~uje o destinaciji, razmatra ponude iz cijeloga svijeta. Kada se odlu~io za Hrvatsku, prvenstveno je prevagnulo ono {to dobiva za uloèni novac. Hrvatska je financijski privla~na i konkurentna, s obzirom na kvalitetu koju nudi u orga-nizaciji kongresa i incentiva. Osim toga, jako su va`ne percepcija sigurnosti, o~uvan prirodni okoli{ i kvalitet-na pitka voda – napominje mr.sc. Nik Ra~i}.

Visoka razina kvalitete objekata i popratnih sadràja poput wellnessa, bogate i raznovrsne gastronomske i enolo{ke ponude te raznolikih sportskih sadràja ~ini destinaciju atraktivnom za MICE turizam. Ukoliko su ovi sadràji upotpunjeni vrhunskom uslugom, kvalifi-ciranim i susretljivim osobljem, kao i mno{tvom kul-turnih doga|anja i manifestacija koje se odràvaju u destinaciji gotovo svakodnevno, kongresna budu}nost bit }e svijetla i sigurna.

Nedostatak vi{enamjenskih kongresnih centara Prihodi koje kongresni turizam donosi nikako nisu zanemarivi, a mjesta za razvoj i ulaganje u kongresne kapacitete svakako ima dovoljno. No, MICE turizam u Hrvatskoj tek treba dosegnuti svoj vrhunac, a jedan od uvjeta jest izgradnja vi{enamjenskih kongresnih dvo-rana (centara) koje mogu ugostiti vi{e od tisu}u sudio-nika. Stru~ni skupovi s nekoliko tisu}a posjetitelja koji se u svijetu u~estalo odràvaju za sada su u Hrvatskoj neodrìvi. I Ministarstvo turizma ima u planu izgra-diti multifunkcionalne poslovno-kongresne centre u hrvatskim turisti~ko-kongresnim top-destinacijama, Dubrovniku, Splitu i Opatiji.

Prema rije~ima Kristijana [ustara, potencijal Hrvatske, a posebno Istre i Rovinja, Zagreba, Opatije i Dubro-vnika nadilazi trenutnu pozicioniranost destinacija u tom segmentu turizma. Razlog tome jesu nedovoljno dinami~ne investicije u kongresne i hotelske kapa-citete te nedostatak zra~ne infrastrukture i dodatnih sadràja. Naime, Hrvatska jo{ uvijek ne moè konkuri-rati za ozbiljniji kongresni skup, ve} privla~i tek man-je skupove, a samim time ostvaruje i osjetno manju zaradu. Definiranje jasne dugoro~ne strategije razvoja tog segmenta turizma i turizma u zemlji op}enito, te intenziviranje investicija u infrastrukturu destinacije i kvalitetne programe, jedini je na~in da ovaj segment turizma doìvi svoj procvat koji }e biti sukladan po-tencijalu kojeg ima.

Hrvatska je jo{ uvijek nedovoljno poznata kao kongre-sna destinacija, ponajprije zbog nedostatka kongresne infrastrukture – zna~ajnih suvremeno opremljenih kongresnih kapaciteta, ali i nedovoljno razvijene kon-gresne aktivnosti u pojedinim destinacijama koje za razvoj kongresne industrije imaju najve}i potencijal. -Mi{ljenja sam da, iako postoje preduvjeti i resursi za

Dubrovnik – kongresi za najvi{e svjetske standarde

Dugogodi{nji razvoj turizma u Dubrovniku ve} je od svog po~etka bio pra- }en i postupnim razvojem kongresnog turizma, jer su se u vrijeme Dubrova~ke Republike doma}ini brinuli za ugodan boravak diplomata i inozemnih posje-titelja. Po~etkom razvoja organiziranog turizma smatra se otvaranje hotela Im-perial 1887. godine, kad se u arhivskim dokumentima biljeì i podatak o prvom me|unarodnom skupu. Izvrsna ponuda za organizaciju kongresa i dugo iskustvo ~ini Dubrovnik najva`nijim kongresnim odredi{tem - gradom s najvi{e organiziranih kongresa, seminara i incentiva u Hrvatskoj.

U svibnju 2009. vrata je otvorio obnovljeni hotel Valamar Lacroma, Conference & Spa Resort koji raspolaè s 400 soba, ostalim prate}im sadràjima i konferen-cijskom dvoranom za 1000 sudionika, tehni~ki opremljenom po najvi{im stand-ardima. Ve} u srpnju otvorio se hotel Radisson BLU u Dubrova~kim vrtovima sunca u Ora{cu, s vrhunskim konferencijskim sadràjima i tehni~kom oprem-ljeno{}u te s polivalentnom dvoranom za 1000 sudionika.

U hotelima kao {to su Dubrovnik Palace, Excelsior, Bellevue, Grand Villa Argen-tina, Grand hotel Park, Importanne Resort te Dubrovnik President odràva se niz kongresa, seminara i godi{njih sastanaka. Dubrova~ki hoteli sadrè ukupno 7100 sjede}ih konferencijskih mjesta, {to Dubrovnik svrstava me|u najpoznatije kongresne gradove Europe. Dodatna atrakcija za sudionike skupova i kongresa zasigurno je mogu}nost organizacije poslovnih susreta u inspirativnim povijes-nim prostorima, renesansnim pala~ama ili srednjovjekovnim tvr|avama.

Pro{le je godine krajem listopada u Hotelu Valamar Lacroma Resort bio odràn trodnevni 7. godi{nji MICE Europe kongres, koji se nakon {est godina odràvanja u Monte Carlu preselio u Dubrovnik. Jedan od najekskluzivnijih MICE susreta okupio je vi{e od 200 managera, {efove konferencija i komunikacija, travel managera te izvr{ne marketin{ke direktore najve}ih europskih korporacija.

MICE Europe kongres - elita europskih managera kona~no i u Hrvatskoj

Valamar Lacroma Resort Dubrovnik, dvorana Elafiti

PRO

MO


Kongresni turizamKongresni turizam

zna~ajniji iskorak u ostvarenju ukupnog kongresnog prometa, jo{ uvijek nismo iskoristili dovoljno vlastitih mogu}nosti i sav potencijal koji imamo. Nu`no je iz-graditi velike suvremene dvorane s potrebnom logisti-kom, razvijati profesionalne kadrove koji }e biti ospo-sobljeni upravljati velikim kongresima i doga|anjima, od njihova ugovaranja do same operativne realizacije. Potrebno je osuvremeniti i prometnu infrastrukturu, konkretno, zra~ni promet u smislu bolje dostupnosti pojedinih destinacija i odgovaraju}e zra~ne luke kako bi bili dostupniji zahtjevnim kongresnim gostima koji su danas traè iznimnu mobilnost. Primjerice, Opatija koja u Hrvatskoj zasigurno ima najve}i potencijal za razvoj kongresne industrije, ne}e napraviti zna~ajniji iskorak bez izgradnje velike suvremene dvorane i bolje dostupnosti zrakoplovom. Destinacijski management jedan je od preduvjeta razvoja kongresne industrije – komentira Stani~i}.

Ministarstvo turizma i Hrvatska turisti~ka zajednica - zajedno u bolju turisti~ku budu}nostHrvatska turisti~ka sezona mora prestati biti uglav-nom orijentirana samo na prihode od no}enja. Akci-jske mjere oìvljavanja i revitalizacije hrvatskog turizma Ministarstva turizma i Hrvatske turisti~ke zajednice trebale bi se provoditi na vrijeme i kontinui-rano, budu}i da imaju utjecaja i na kongresni turizam, izravno ili neizravno. Dugoro~na strategija uskla|ena s mjerama promid`be Hrvatske, smanjenje stope PDV-a, olak{avanje ponekad kompliciranih administrativnih postupaka, sve su to koraci koji vode do op}eg boljitka hrvatske turisti~ke industrije.

Do kraja studenoga ove godine Nik Ra~i} bit }e na ~elu najva`nije svjetske organizacije turisti~kih mana-gera, Skål International, {to svakako ide u prilog boljoj turisti~koj i kongresnoj budu}nosti.- Moj izbor za predsjednika Skål International, osim

{to je priznanje meni osobno za dosada{nji rad u svjet-skom turizmu, priznanje je i Hrvatskoj kao zna~ajnoj turisti~koj zemlji i svim njenim turisti~kim djelatnici-ma. Kao predsjednik ove najzna~ajnije svjetske orga-nizacije turisti~kih managera koja danas okuplja preko 20.000 ~lanova u 500 klubova u 90 zemalja, bit }u u mogu}nosti pored aktivnosti u Skål International-u prezentirati hrvatsku turisti~ku ponudu na svih pet kontinenata i na taj na~in biti ambasadorom hrvatskog turizma.

Promid`ba hrvatskog turizma kre}e punom snagomHrvatska turisti~ka zajednica od sije~nja je zapo~ela s promid`bom na svjetskim sajmovima. Za sije~anj je planirana prezentacija hrvatskog turizma na 21, a za 2010. godinu na 76 sajmova. U velja~i slijede poslovne radionice (B2B) na inozemnim trì{tima za predstav-nike turisti~kog gospodarstva. Krajem velja~e Hrvat-ska }e biti zemlja partner na specijaliziranom kamping sajmu u Essenu, a prvi put Hrvatska turisti~ka zajed-nica predstavit }e se i na sajmu turizma u Beogradu.Glavni ured Hrvatske turisti~ke zajednice nositelj je organizacije i koordinator nastupa, kako bi cjeloku-pan izlo`beni prostor bio skladno izra|en, po{tuju- }i sve usvojene vizualno-komunikolo{ke konstante hrvatskog turizma. Nakon pozitivnih ocjena za diza-jn, funkcionalnost te racionalnost, Hrvatska turisti~ka

Le Méridien Lav, Split - Pretvara Va{u viziju u stvarnost

Smje{ten na samoj obali, Le Méridien Lav svojim dizajnom nagla{ava autohtone vrijednosti Dalmacije, stvaraju}i jedinstven i uravnoteèn odnos s okruènjem u kojem se nalazi. Namijenjen gostima s istan~anim ukusom za umjetnost i kultu-ru, Le Méridien Lav isti~e se posebno{}u svoje koncepcije koja objedinjuje hotel s 381 sobom i apartmanom, Dioklecijan SPA i Wellness centrom, impresivnim kon-gresnim kapacitetima, dvjema plaàma, za{ti}enom marinom za brodove do 40 metara, casinom, no}nim klubom, Penguin clubom za najmla|e goste, sportskim sadràjima te {irokim izborom restorana i barova.

Impresivnih 2,500 m² izdvojenih kongresnih prostora smje{tenih na istom nivou koji uklju~uju veliku kongresnu dvoranu od 750 m² s prirodnim osvjetljenjem i jednako velikom vanjskom terasom, 8 dodatnih soba za sastanke i kongresnih sala, poslovni centar opremljen najsuvremenijom opremom i kongresni bar, idea-lan su odabir za Va{e sljede}e poslovno doga|anje.

Le Méridien Lav posjeduje „know-how“ priznatog svjetskog hotelskog branda te znala~ko i kreativno osoblje koje Vam savjetima moè pomo}i pri organizaciji svakog eventa, od intimnih koktel druènja do team buildinga, velikih kongresa i gala ve~era. Le Méridien Lav ve} je dvije godine zaredom dobitnik svjetskog turisti~kog Oscara - World Travel Awards - u kategoriji Vode}eg europskog kon-gresnog hotela.

Nakon cjelodnevnih sastanaka i predavanja, opustite se uz pomno skrojene us-luge vrhunskog tima ‘Dioklecijan Spa’ centra, u ~ijih se 3,000 m² krije oaza mira i luksuza.

Kongresna ponuda u Slavoniji i Baranji, uz vrhunske smje{tajne i kongresne prostore Hotela Osijek te Hotela Lav u Vukovaru, upotpunjena je raznovrsnim popratnim sadràjima. Svako je godi{nje doba idealno vrijeme za organizaciju poslovnog skupa bilo koje vrste u slavonskim kongresnim destinacijama, budu- }i da }e vam na raspolaganju biti ~arolije u kojima }ete uìvati pri posjeti Parku prirode Kopa~ki rit, koji svojim razli~itim licima kroz godi{nja doba s rado{}u do~ekuje posjetitelje. Moète uìvati i u gurmanskim delicijama u nekom od bro-jnih seoskih doma}instava, ili, ako ste ljubitelj avanture, isku{ati se u off road-u kroz ìvopisne baranjske krajolike. Posjet mnogim vinskim podrumima u kojima se ~uvaju vrhunska vina zadovoljit }e i one s najistan~anijim prohtjevima.

Isto~na Slavonija – atraktivna kongresna destinacija

Hotel Antunovi}, Zagreb, dvorana Tomislav

PRO

MO



zajednica odlu~ila je u ve}oj mjeri zadràti izgled i koncept hrvatskog {tanda iz 2009. godine. Atraktivan dizajn hrvatskog {tanda u potpunosti je prilago|en potrebama Hrvatske turisti~ke zajednice i poslovnih subjekata, suizlaga~a te je ovakvim konceptom suizla-ganja pruèna mogu}nost da se na jednom mjestu pre-zentira raznolika hrvatska turisti~ka ponuda. U vizual-nom rje{enju {tanda i dalje }e se isticati hrvatski logo, slogan ‘Mediteran kakav je nekad bio’ i web stranica, naravno, prilago|eni pojedinim trì{tima. Sve podatke moète pogledati na stranicama Hrvatske turisti~ke zajednice www.hrvatska.hr.

Ugovore za udruène trì{ne turisti~ke aktivnosti za 2010. godinu po~etkom velja~e potpisao je direktor Glavnog ureda HTZ-a Niko Buli} s predstavnicima turisti~kih zajednica Zagreba i Kvarnera, Liburnia Ri-viera Hotela te agencija ID Riva Tours, Guliver Travel, Katarina Line, Uniline te Generalturista, uz nazo~nost ministra turizma, Damira Bajsa. Budu}i da je pro{le godine pokazala dobre rezultate, suradnja }e se na-staviti i ove godine. Turisti~ke agencije iskazale su za 23% ve}i interes za Hrvatsku, ~ime strane i doma}e agencije potvr|uju kako ostaju na hrvatskom trì{tu i u ovoj godini. Odobrena su im pove}ana sredstva, a putem udruènih trì{nih aktivnosti potpisuju se ugo-vori u ukupnoj vrijednosti od 17 milijuna eura.

Pripreme za 2010. godinu krenule su jo{ u 2009. go-dini, a mjere su definirane kroz suradnju Svjetske turisti~ke organizacije (UNWTO) i Ministarstva tu-rizma.

Dva su glavna cilja hrvatskog turizma za ovu godinu: zadràti postignuti pove}ani udio na me|unarodnom trì{tu u Europi, koji je prema{io 2%, te pove}ati ukupni udio doma}ih gostiju posebnim promocijskim aktivnostima.

Sredinom velja~e u Zadru su potpisani ugovori za udruène trì{ne aktivnosti Hrvatske turisti~ke zajed-nice sa sustavom turisti~kih zajednica i gospodarskim subjektima za promid`bu regionalnih avio programa za Hrvatsku u 2010. godini. Smatra se da }e i tijekom 2010. godine aviodestinacije biti pod pove}anim priti-skom, a zbog ekonomske krize turisti }e birati desti-nacije do kojih }e mo}i jednostavnije i jeftinije auto-mobilima. Stoga je Ministarstvo turizma ove godine pro{irilo mjere za poticanje organiziranih turisti~kih dolazaka zra~nim prijevozom u Hrvatsku.

Preko zra~nih grani~nih prijelaza u 2009. godini, u Hrvatsku je u{lo 2 milijuna putnika {to je 5% ma-nje nego godinu prije. Od ukupnog broja putnika 82% su strani, {to je manje za 4%, dok udjel zra~nog grani~nog prometa u ukupnom grani~nom prometu iznosi 3%. ■

Vrhunska smje{tajna i kongresna ponuda u Hotelu Osijek

Na obali Drave, neposredno uz Zimsku luku, smje{ten je hotel Osi-jek – simbol gradske vizure Osijeka. Hotel Osijek ima 140 soba i 7 apart-mana te zadovoljava sve smje{tajne i ugostiteljske kriterije propisane za hotele s ~etiri zvjezdice. Poseban ugo|aj hotelu doprinosi pogled na jedinstveno secesijsko sredi{te Osi-

jeka, mirnu rije~nu luku i mostove ili na opu{taju}u baranjsku ravnicu. Svojom je ponudom hotel Osijek prilago|en izbirljivim poslovnim gostima kao i turisti~kim namjernicima.Kongresna ponuda hotela obuhva}a pet vi{enamjenskih dvorana (Kesten, Javor, Hrast, Lipa i Breza), opremljenih suvremenom audiovizualnom opremom, koje mogu primiti do 450 osoba. Osim postoje}e tehni~ke opreme hotel Osijek u mogu}nosti je osigurati i dodatne usluge na zahtjev kao {to su video konferen-cija, simultani prijevod i drugo. Dvorane se veli~inom mogu prilagoditi razli~itim potrebama, ovisno o banketnoj ili konferencijskoj ponudi, {to ih ~ini pogodnim prostorom za sve vrste poslovnih i privatnih okupljanja. Poslovna ponuda hotela prilagodit }e se i najzahtjevnijim poslovnim kriterijima, a uspje{nost doga|aja koji organizirate upotpunit }e se vrhunskim delicijama kuhara hotela, bilo da se radi o kratkom poslovnom ru~ku ili sve~anoj ve~eri na kraju napornog radnog dana. Profesionalno osoblje stoji vam na usluzi u svakom trenu kako bi ispunilo i najmanji zahtjev te vam dalo razlog da se ponovo vratite.PR

OM

O



Vrhunski kongresni centar Hotela Lav spremno odgovara i najzahtjevnijima

Hotel Lav, smje{ten u samom sredi{tu grada Vukovara, na u{}u rijeke Vuke u Dunav, uz zimsku luku, prvi je i jedini hotel s ~etiri zvjezdice u Vukovaru. Iz hotela se pruà veli~anstven pogled na {iroki mirni Dunav, pitomu obalu i na ure|eno {etali{te. U pje{a~koj zoni grada, li{en buke automobilskog prometa, odi{e mirom i spokojem, {to mu daje dodatni {arm.

Brand novoizgra|enog Hotela Lav star je 169 go-dina. Hotel je bio dva puta ru{en i tri puta gra|en, a moderni interijer hotela danas u kombinaciji drveta, tekstila, koè, metala, mramora i boja ~ini sna`nu im-presiju svih prostora. Hotel raspolaè s 38 soba i ~etiri apartmana, od kojih je jedan predsjedni~ki. Sve sobe komforno su ure|ene i opremljene za duì poslovni ili turisti~ki boravak. U Hotelu Lav je odràna i sjedni-ca hrvatske Vlade, 4. kongres neurologa Hrvatske, tu se odràvaju sastanci ministarstava, a pohode ih i po-slovni ljudi iz svijeta, sporta{i i filma{i koji u srpnju na Dunavu organiziraju Vukovar Film Festival, kao i ostali gosti grada na Dunavu.

Kongresni centar Lav prvi u Hrvatskoj moè se pohva-liti slu`benom dràvnom licencom za odràvanje kon-gresa. Jedan je od ~etiri slu`beno registrirana kongre-sna hotela u Hrvatskoj, te je stoga prilago|en za svako kongresno ili sve~ano doga|anje. Kongresni centar u sebi sadrì ~etiri sve~ane kongresne dvorane koje nose imena povijesnih osoba vezanih uz grad Vukovar: Ruì~ka, Bauer, Eltz i Strossmayer. Dvorane raspolaù najsuvremenijom tehnikom za simultano prevo|enje,

beì~nim Internetom, projektorima s projekcijskim platnima, a mogu se koristiti i za sve vrste sve~anih prigodnih obroka (hladno - topli bife, cocktail party, banketi, svadbene ve~ere, poslovni ru~kovi).

Brojne prednosti kongresnog turizmaPopunjenost kapaciteta tijekom cijele godine te potro{nja kongresnih gostiju koja je puno ve}a nego obi~nih turista, donosi brojne prednosti u poslovanju. Prema rije~ima direktora i upraviteljice Hotela Lav, unatrag dvije godine izgra|eno je mnogo hotela koji su uloìli velike iznose u kongresne kapacitete, pa su tako i destinacije u kojima se oni nalaze u stanju kon-kurirati kao kongresne destinacije.

Potencijalni gosti imaju predrasudu prema kontinen-tu, pogotovo prema Slavoniji i Vukovaru, no Hotel Lav bori se za trì{te svojom uslugom i kvalitetom, koja je uvijek na razini najmanje ~etiri zvjezdice. Danas je vri-jeme kada poslovni hoteli na kontinentu èle zauzeti svoj udio na trì{tu, a pored svojih usluga i ljubaznosti nude i konkurentne cijene.

Po~etak godine za Hotel Lav krenuo je jako dobro. Se-zona odràvanja kongresa uglavnom po~inje sada, a svoj vrhunac dostiè u prolje}e i jesen, tako da Lav za sada ima dobru popunjenost u tom razdoblju. S obzi-rom na to da se kongresi, seminari i razne edukaci-je puno prije planiraju, ove godine Hotel Lav, unato~ svjetskoj ekonomskoj krizi, ne}e imati problema s po-punjenosti. ■

Jedan od ~etiri slu`beno registrirana kongresna hotela u Hrvatskoj, Hotel Lav u Vukovaru, uz izniman smje{taj i vrhunsku ponudu, ~ini idealno kongresno odredi{te za poslovne skupove svih vrsta.

Hotel LAVJ. J. Strossmayera 18

32000 Vukovartel: +385 (32) 44 51 00fax: +385 (32) 44 51 10

info…hotel-lav.hrwww.hotel-lav.hr

bizdirekt � velja~a 2010.

Kakve smje{tajne kapacitete nudi The Radisson BLU Re-sort & Spa, Dubrov-nik Sun Gardens?Ekskluzivni objekt s 5 zvjezdica, ovaj svojevrsni mali odmori{ni grad mo-derne arhitekture i

minimalisti~kog dizajna, nudi dvije vrste smje{taja - hotel s 201 sobom, uklju~uju}i 24 apartmana, od ~ega su dva predsjedni~ka i 15 soba za osobe s pote{ko}ama u kretanju, te apartmansko naselje s 207 luksuzno opremljenih jednosobnih, dvosobnih i trosobnih apart-mana, s povr{inom od 45 sve do 138m².

S prekrasnim pogledom na Elafitski akvatorij, Dubro-vnik Sun Gardens u potpunosti je orijentiran komforu svojih gostiju. Koje biste usluge posebno istaknuli? Svakom je gostu na raspolaganju stru~no osoblje, 24 sata na dan, a od usluga bih svakako istaknula One Touch Service - gost moè zatraìti bilo koju uslugu, uz samo jedan gumb telefona. U cijelom je kompleksu na raspolaganju i besplatni beì~ni Internet. Posebna pogodnost namijenjena je roditeljima – na raspolaga-nju imaju profesionalnu uslugu ~uvanja djece razli~ite dobi u The Kids Clubu.

Uz bogate i raznolike sadràje, Dubrovnik Sun Gar-dens nudi i jedan od najve}ih Wellness & Spa centara u Dalmaciji, luksuzni Anne Semonin Spa. Tako je, Anne Semonin Spa centar prostire se na ~ak 3000m², a iz vrhunske ponude izdvojit }u hammam, unutarnji bazen, wellness kliniku, saune, suvremeno opremljen fitness centar te Vitality Spa bar. @elite li

aktivan odmor uz raznovrsne sportske sadràje ili opu{tanje u kojem uìvaju sva osjetila, na pravom ste mjestu.

Vaàn dio raznovrsne i originalne ponude The Ra-disson BLU Resort & Spa, Dubrovnik Sun Gardensa tako|er ~ini i MICE ponuda. Uz izvrstan smje{taj, ~ime se odlikuje kongresni centar hotela? Multifunkcionalni kongresni prostor sadrì osam ele-gantnih dvorana s najmodernijom tehni~kom opre-mom, te s profesionalnim osobljem ~ini dobitnu kom-binaciju za sve poslovne skupove do 900 sudionika. îtav kongresni prostor, uz dnevno svjetlo, upotpunju-je i otvorena terasa ispred dvorane, koja s atraktivnim pogledom ~ini savr{en prostor za incentive na otvo-renom, koji se tako|er mogu organizirati i na drugim lokacijama, primjerice plaì ili krovu hotela. Iznimna pogodnost jest poseban ulaz u kongresni centar, tako da ukoliko polaznici nisu ujedno i gosti hotela, imaju nesmetan prilaz kongresnim prostorima, a tako|er je prikladan i za prezentacije razli~itih vrsta, primjerice motornih plovila ili automobila. Korporativni klijenti se, uz poslovne obveze, mogu posvetiti i obitelji, indi-vidualno produìti boravak te tako spojiti posao i ‘get-away weekend’. ■

Uìtak za sva osjetila u Dubrovnik Sun GardensuNa samo deset kilometara od Dubrovnika, tridesetak kilometara od zra~ne luke te 5 sati vo`nje od Zagreba, Radisson BLU Resort & Spa, Dubrovnik Sun Gardens svoja je vrata otvo-rio 1. srpnja pro{le godine. S Antonijom Strili}, PR i marketing managerom, razgovarali smo o vrhunskoj smje{tajnoj i kongresnoj ponudi Sun Gardensa.

PRO

MO

The Radisson BLU Resort & Spa kongresni centar hotela sadrì osam dvorana s naj-modernijom tehni~kom opremom za poslovne skupove do 900 sudio-nika.

PRO

MO


rencija, tematske ve~eri s programima uz nastup èlje-nih izvo|a~a, posebne tjedne nacionalnih kuhinja…

Tijekom 2009. godine kroz Hotel i kongresni centar Antunovi} Zagreb pro{lo je gotovo milijun gostiju, najvi{e tijekom 2000 odrànih evenata poput svih vrsta seminara, kongresa, konferencija, prezentacija, edukacija, banketa, domjenaka, kao i na smje{taju.

Ekskluzivni smje{tajni kapaciteti uz gastronomskedelicijeHotel raspolaè sa 158 suvremeno ure|enih i prostra-nih soba koje uklju~uju 9 ekskluzivnih apartmana, a u idili~noj atmosferi Aspa wellness centra svaki gost moè uìvati u bazenu s protustrujnim plivanjem, u jacuzziju, trim kabinetu, relax zoni sa stropnim bio-so-larijem i vodenim krevetom, finskoj i bio-finskoj sauni s panoramskim pogledom, parnoj kupelji, ali i u raz-nim klasi~nim i egzoti~nim masaàma te vrhunskim pedikurama i manikurama.

Hotel Antunovi} Zagreb svojim gostima nudi i bogati gastronomski uìtak u ugostiteljskim objektima. Lob-by bar Bulle je kao stvoren za lepr{avi po~etak dana ili ve~ernje opu{tanje uz izvrstan izbor {ampanjaca i pjenu{aca. Ultra-moderni samoposlu`ni restoran Lu-cija odlikuje svakodnevna bogata ponuda svjeìh na-mirnica te je kao takav nezaobilazno mjesto za brzi po-slovni ru~ak ili obiteljsko druènje. Iskusan tim kuhara prilago|ava ponudu jela primjerenu sva~ijem dèpu.

Najbolji izbor vrhunskih hrvatskih specijaliteta gosti mogu prona}i u restoranu Argante koji je smje{ten na prvom katu hotela i najmla|i je zagreba~ki restoran nagra|en Velikom „Ve~ernjakovom“ zvijezdom. Diza-jnom ~istih linija, ambijent ovog restorana prilago|ava se svim dijelovima dana i pruà jedinstven ugo|aj za vedar doru~ak, ugodan ru~ak ili romanti~nu ve~eru. Uz prekrasan pogled na Zagreb koji se pruà iz VIP salo-na, svaki }e gost od raznovrsnih i pa`ljivo priprem-ljenih specijaliteta iz svih hrvatskih regija prona}i po-seban uìtak za sebe. Sve to priprema Matija Balent, mladi {ef kuhinje koji je poharao dràvna kulinarska prvenstva osvojiv{i sve kategorije u kojima se natjecao, a uz to {to je standardni ~lan hrvatske reprezentacije, slu`beno je progla{en i jednim od 20 najboljih kuhara Europe. Osim toga, restoran Argante nudi i mogu}- nost pripreme jela pred gostom, flambiranje, art cuisi-ne te istan~ani ukus sommeliera za odabir odgovaraju- }ih vina iz bogate vinoteke kao i vrhunskih maslino-vih ulja iz rasko{ne oleoteke.

Ugodan ambijent i profesionalno osoblje Hotela An-tunovi} Zagreb svakom }e gostu pruìti najkvalitetni-ju uslugu. Vi{e o raznovrsnoj ponudi te uslugama po mjeri svakog gosta moète doznati na Internet adresi www.hotelantunovic.com. ■

Hotel Antunovi} Zagreb - najve}i i najmoderniji kongresni centar

sustav sredi{njeg upravljanja koji omogu}uje beì~no upravljanje svim ure|ajima povezanih elektri~nom energijom. Tu je i smart-board plo~a koja ru~ne zapise pretvara u elektronske te dokument kamera s mogu}- nostima trodimenzionalnog prikaza, zamrzavanja i pove}anja slike.

Dragulji u kruni nove ponude kongresnih kapacite-ta su A-salon, ‘bord-meeting room’ za 15-ak mana-gera koji uz svu najsofisticiraniju opremu ima rad-ni i lounge dio za predah, kao i dvorana Beethoven, tako|er hi-tech opremljena.

Detalji presudni u uspje{noj organizaciji Hotel Antunovi} Zagreb specijalizirao se za uslugu ‘klju~ u ruke’, {to zna~i da svaki event ima svoga vo-ditelja projekta, zaduènog za sve detalje organizatora. Uz pomo} ugovornih partnera organiziraju nabavu avionskih karata, transfere, izlete, osnovne usluge na-jma prostora i opreme, smje{taja, uslugu hrane i pi}a, svih vrsta prevo|enja, video distribucija i videokonfe-

Jedinstvena ponuda Hotela Antunovi} Zagreb ~ini ovaj ekskluzivni objekt visoko konkurentnim kongresnim prostorom na turisti~kom i kongresnom trì{tu.

Hotel Antunovi} Zagreb, jedinstveni je spoj hotela i kongresnog centra te je najnoviji od ~etiri hotela tvr-tke Antunovi} TA d.o.o. Osim smje{taja pruà razno-vrsne usluge organizacije kongresa, sastanaka, semi-nara i domjenaka. Vrhunska opremljenost smje{tajnih kapaciteta i high-tech oprema te kapacitet znatno pro{irenog kongresnog prostora aduti su hotela na kongresno-turisti~kom trì{tu u ovom dijelu Europe.

Sofisticirani kongresni prostoriUkupne povr{ine 2500 m², Kongresni centar prostire se na dvije etaè, u 20 dvorana. Najve}a dvorana moè primiti ~ak 1000 osoba, druga po veli~ini 500, a ostale su dvorane kapaciteta od 10 do nekoliko stotina sudio-nika. Sve su dvorane Kongresnog centra klimatizirane, imaju izvor prirodnog svjetla te su opremljene bes- platnim wireless Internetom. Od vrhunsko moderne i sofisticirane opreme valja izdvojiti DSS, digitalni su-stav ozna~avanja koji sa svojih 58 umreènih monitora sluì za usmjeravanje i obavje{tavanje klijenata, kao i za emitiranje promotivnih filmova, te AMX - ameri~ki

Ukupne povr{ine 2500 m², Kongresni cen-

tar prostire se na dvije etaè, u 20 dvorana.

Nenadma{an Vertigo barUz gastronomske uìtke, isti~e se i nezaboravan provod u Vertigo baru, koji svojom rotiraju}om kupolom i prekrasnim pogledom na Zagreb o~arava pri prvom susretu, a ponuda svjetskih cocktaila, vina i konjaka obe}ava povratak svakog gosta.

PRO

MO



Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture jo{ je kra-jem 2008. godine u dokumentu nazvanom Strategija razvoja nauti~kog turizma 2009.-2019. donijelo vizi-ju i misiju razvoja, strate{ke ciljeve te akcijski plan za provedbu strategije. U tom su planu pomno razra|ene mjere, aktivnosti, nositelji i rokovi navedenih ciljeva, od odrìvog kori{tenja i upravljanja resursima, preko uspostave integralnog upravljanja sustavom nauti~kog turizma, sve do primjene novih tehnologija i ekolo{kih standarda te uspostave sustava kontinuiranog obrazo-vanja sudionika u nauti~kom turizmu. Izmjene Zako-na o posebnim porezima na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove od kolovoza su na snazi, a njima su tro{arine za plovila vezane uz cije-nu plovila, a ne kao do tada duìnu plovila. Izmjene su izazvale burne reakcije, a predstavnici udruga male brodogradnje traìli smanjenje tro{arina. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture prihvatilo je inicijati-vu Udruge hrvatske nauti~ke proizvodnje, Udruènja male brodogradnje pri HGK i Klastera male brodo-gradnje, te su zajedni~ki sastavili prijedlog izmjena Zakona.

Nauti~ke milje ~ekaju na vasNauti~ki sajmovi ve} su nas po~eli pripremati za ljep{e vrijeme, mirnije more i uìtak koji, nakon ove prili~no hladne i snje`ne zime, svi èljno o~ekujemo.

Nautika

www.mirakul.hr

Udruènje nauti~kog turizma i Grupacija charter tvr-takaNauti~ki turizam jedan je od najatraktivnijih i najpro-fitabilnijih turisti~kih proizvoda Hrvatske. Udruènje nauti~kog turizma pri Hrvatskoj gospodarskoj komori mjesto je korisnih informacija za nauti~are, gdje struka iznosi probleme te ih putem Udruènja rje{ava.

Osim Udruge marina, pri Hrvatskoj gospodarskoj ko-mori djeluje i Grupacija iznajmitelja plovila - charter tvrtaka, kojoj je cilj povezivanje tvrtaka koje se bave ovom djelatno{}u. U Hrvatskoj je registrirano 101 charter tvrtka koje raspolaù s oko 1900 plovila, od ~ega su 1600 jedrilice, a ostatak motorne brodice. Svoja plovila, posredstvom doma}ih charter tvrtaka, nude i najve}i svjetski iznajmljiva~i plovila. Da bi unajmili plovilo morate biti osposobljeni za voditelja brodice, te imati poloèn ispit za rukovanje VHF postajom. Prilikom preuzimanja plovila potreb-no je ispuniti i ovjeriti popis posade. Svaku promjenu posade tijekom krstarenja potrebno je prijaviti lu~koj kapetaniji.

Pripremila: Aleksandra Zrinu{i}

Nauti~ki turizam jedan je od najatraktivnijih i najprofitabilnijih turisti~kih proizvoda Hrvatske.

Greenline 33, pobjednik izbora ‘Hrvatski brod godine 2010.’


Nautika Nautika

Jahta, motorni brod, jedrilica, katamaran, jedrenjak ili gulet – kako odabrati?Kako odabrati plovilo? Ako znate {to èlite, za {to }ete plovilo koristiti i, {to je najva`nije, koliko ste novaca spremni izdvojiti, problem i nije tako veliki. Ukoliko ste prili~no neodlu~ni oko ovih odgovora, najbolje je potraìti savjet stru~njaka ili boljih poznavatelja.

U slu~aju da ste potpuni laik, treba krenuti s upoz-navanje terminologije – za po~etak, razlikovati brod i jahtu. Brod je manje i jeftinije plovilo, pa tako i manje luksuzno, dok su jahte luksuzni brodovi. Svi se bro-dovi/jahte mogu podijeliti na motorne brodove, jedri-lice, gulete i luksuzne jahte, a u svakoj grupi postoje razli~ite vrste. Primjerice, motorni brodovi imaju jedan ili dva motora, dijele se na fly bridge ili open. Jedrilice mogu biti za krstarenje ili regatne. Posebno treba pripaziti kod kupnje motora, ukoliko se radi o novom brodu – treba odabrati odgovaraju}i, bez obzira radi li se o unutarnjem ili vanjskom. Motor mora odgovarati tipu plovila.

Svakako prije kona~ne odluke plovilo treba isprobati u plovidbi, jer ga tako moèmo vidjeti na djelu sa svim kvalitetama i nedostatcima. Svaki kupac treba razmi-sliti i o obvezama i tro{kovima koje donosi kupnja plo-vila: tro{kovi plovidbe, redoviti servis, obnova oprema, godi{nji vez u marini...Treba imati na umu i da su rabljeni brodovi znatno jeftiniji, no prije kupnje va`no je detaljno provjeriti stanje broda, posebice motora i trupa.

Najskuplja plovila – kupaca ne nedostajeIako ve}ina potencijalnih kupaca i zaljubljenika u plo-vila svih vrsta ~eka ukidanje ili smanjenje tro{arina, uvijek ima i onih koji ne èle do~ekati prolje}e bez novog luksuznog plovila. Poznato je da je trì{te luk-suznih proizvoda uvijek u pravilu najmanje pogo|eno krizom i smanjenom kupovnom mo}i – kupaca u ovom segmentu uvijek ima. êkanje boljih prilika za kupnju ili boljih vremena za ove je kupce nepoznanica, stoga, kada odlu~e {to èle, jednostavno to i kupe – od-mah. Poznata je ~injenica da se na brojnim nauti~kim sajmovima najskuplja plovila gotovo uvijek prodaju, bez obzira na vrtoglave cjenovne iznose koji se moraju izdvojiti. To potvr|uju svi svjetski proizvo|a~i luksuz-nih jahti. Nadolaze}i me|unarodni nauti~ki sajmovi prava su prilika za kupnju, kako biste ve} do prolje- }a bili spremni zaploviti, makar i u ne tako luksuznom plovilu, s jednakim uìtkom.

Greenline 33 ukupni pobjednik izbora ‘Hrvatski brod godine 2010.’U ovogodi{njem izboru ‘Hrvatskog broda godine 2010.’ kojeg nauti~ki portal nauCAT (www.nau-cat.com) organizira ve} osmu godinu, a glasa~i su isklju~ivo brodograditelji {irom svijeta, ukupni je

pobjednik Greenline 33, slovenskog brodogradili{ta Seaway. To je prvi model u novoj seriji hibridnih plo-vila, razvijenog u suradnji J&J Designa, Seawayovog istraìva~kog i razvojnog odjela, te njema~ke korpora-cije Volkswagen Marine.

U ovogodi{njoj konkurenciji natjecalo se 60 brodova podijeljenih u 3 kategorije i 11 grupa. Kako glasa~i mogu biti isklju~ivo sami brodograditelji prisutni na hrvatskom trì{tu (uz posebna ograni~enja za one koji imaju nominiran brod, kako bi se isklju~ila svaka mogu}nost namje{tanja rezultata), svjetska i hrvatska brodogra|evna industrija rekreacijskih plovila sama odabire koji je brod najbolji, pa samim tim izbor do-biva neophodnu pa`nju svjetske javnosti (rezultati se objavljuju na brojnim svjetskim nauti~kim portalima i magazinima). Ukupnom pobjedniku izbora bit }e do-dijeljena statua nauCAT-ov brodski ma~ak, lijevana u ljevaonici umjetnina na Akademiji likovnih umjetno-sti, dok }e brodovi pobjednici po grupama dobiti pla-kete.

Charter – pogodnosti za najam plovilaOdabrati jedrilicu ili motornu jahtu? Odluka }e za-sigurno ovisiti o èljama i (financijskim) mogu- }nostima. Za dinami~an odmor s ciljem da prevalite velike udaljenosti i vidite {to vi{e, motorna jahta je

pravi izbor. No ukoliko vam je budèt ograni~en, ne razmi{ljajte o motornim jahtama – potro{nja goriva znatna je stavka u popisu tro{kova. Ako ste ljubitelj polaganog plutanja na valovima i uìvanja u plovidbi, odaberite jedrilicu.êsto se ranom rezervacijom ostvaruju znatni popu-sti, a i izbor je plovila puno ve}i, stoga – {to ranije, to bolje!

Vode}i brandovi u svjetskoj nauti~koj industriji Feretti, Azimut, Benetti, Sunseeker, Princess, Fairline, Doral, Sea Ray, Jeanneau, Beneteau, Chaparral, Bavaria, Monterey...samo su neke od kompanija koje izlaù svoje brodove na brojnim nauti~kim sajmovima u Hrvatskoj i inozemstvu te se nadaju mnogim ozbiljnim kupcima.

Pobjednici izbora ‘Hrvatski brod godine 2010.’

Kategorija I /

motorni bro-

dovi

motorni brod

20-24 stopa

motorni brod

25-29 stopa

motorni brod

30-35 stopa

motorni brod

36-40 stopa

motorni brod

41-45 stopa

Sea Ray 22

Pachanga

Performance

807Greenline 33 Absolute 40

Morgan 44

Lobster Boat

motorni brod

45-49 stopa

motorni brod

>50 stopa

motorne jahte

<70 stopa

Kategorija ii/

jedrilice

jedrilice <40

stopa

jedrilice >40

stopa

Ferretti 470 Itama FiftyJeanneau

Prestige 60

Elan 310

Performance

Moody 45

Classic

U III kategoriju bili su svrstani brodovi hrvatskih proizvo|a~a, a pobjednik je SAS Vektor-Adriana 44.

PRO

MO

Zaplovite uz Ultra Sailing!

Tvrtka Ultra Sailing, sa sjedi{tem u Splitu, osnovana je 1995. godine s namjerom organiziranja komercijalnih jedrili~arskih aktivnosti. Tvrtka posjeduje charter flotu od 58 Beneteau jedrilica – krsta{a, podijeljenih u tri charter baze: Trogir, Ka{tela-Split i Dubrovnik. Kroz charter djelatnost sura|uju s mreòm od preko 150 age-nata diljem svijeta, od susjednih dràva do Australije i Novog Zelanda.

Ultra Sailing tako|er je uspje{an zastupnik najve}eg brodogradili{ta jedrilica na svijetu, brodogradili{ta Beneteau, s prodajnim uredima u Splitu i Zagrebu, a bave se i brokerage aktivnostima - poslovima procjene vrijednosti i zastupa- njem vlasnika rabljenih plovila. Posljednjih nekoliko godina Ultra Sailing pos-jeduje ovla{teni servis Beneteau jedrilica u kojem pruàju usluge popravka i odràvanja u plastici, drvu, brodskoj opremi i elektronici. [kola jedrenja tvrtke Ultra Sailing, kojom su zapo~eli posao, moè se pohvaliti grupom od preko 1.500 polaznika, internacionalnim certifikatom ISSA te dozvo-lom Ministarstva obrazovanja RH za provo|enje vlastitog edukativnog programa jedrenja. Svojim klijentima nude sve vezano uz jedrenje: jedrili~arsku obuku, najam jedrilice, kupnju nove Beneteau jedrilice, program charter managementa i pro-daju rabljene jedrilice, te vrlo uspje{no sudjelovanje na jedrili~arskim regatama svih formata.

Osnovni te~aj {kole jedrenja vr{i se na Beneteau First Class 7500 - 7,5-metarskoj tehni~ki jednostavnoj jedrilici, vrlo lako upravljivoj i osjetljivoj na svaki pokret kormila. Napredni te~aj moète isku{ati na krsta{ima. U ponudi su i obiteljski te~ajevi, za druènje uz jedrenje s va{om obitelji. Za one koji traè ne{to vi{e, idealan izbor su regatni te~ajevi, u kojima sudjelujete s najboljim jedrili~arima kao ~lanovi posade na atraktivnim regatama poput re-gate oko Su{ca, Jadranske regate, regate oko Palagruè, Mrdujske regate, Vi{ke, i regate oko Jabuke. Ukoliko ste pustolovnog duha, jedrenje na Maltu ili Krf zado-voljit }e va{a o~ekivanja.


Nautika

[kole jedrenja - spoj odmora i zabaveBilo da ste po~etnik ili ve} posjedujete iskustvo, je-drenje nikako nemojte propustiti. Sve je bogatija po-nuda razli~itih te~ajeva, od po~etnih do onih gotovo profesionalnih. Po~etni te~ajevi obuhva}aju osnove jedrenja i mornarske vje{tine, kao {to su rukovanje konopima i palubnom opremom, osnovni upravlja~ki manevri, kra}enje jedara, kormilarenje, izbjegavanje sudara na moru, i drugo.Napredni te~ajevi nude svladavanje vje{tina potrebnih za samostalno jedrenje. Nakon {to svladate jedrenje sa spinnakerom, plovidbu no}u, privez i odvez uz pomo} motora i jedara te jo{ neke sloène vje{tine, bit }ete osposobljeni zaploviti samostalno nauti~kim destinaci-jama koje vas ~ekaju.

Tailor made programiPrilagoditi program tako da zadovolji specifi~ne po-trebe, zahtjeve i èlje klijenata, sve je vi{e cilj charter tvrtaka. Dobro organizirati program po mjeri klijenta jedan je od preduvjeta provo|enja istog na obostrano zadovoljstvo. Tailor made programi mogu se provodi-ti kao team building programi, kao programi te~ajeva {kole jedrenja ili upravljanja motornim plovilima, bilo da se organiziraju za tvrtke ili pojedince. Incen-tive program moè biti izvrstan odabir za atraktiv-nu nagradu vjernim zaposlenicima ili originalan dar dugogodi{njim klijentima.

Najljep{e nauti~ke rute hrvatske obaleZa sve koji su u nedoumici koju nauti~ku destinaci-ju odabrati, Hrvatska je turisti~ka zajednica na svojim web stranicama ponudila sedam atraktivnih, raznoli-kih i neodoljivih nauti~kih ruta, od Istarskog poluo-toka sve do najju`nijih oto~nih to~aka i uvala Lijepe

na{e. U ponudi su Ruta 1 (Umag), Ruta 2 (Cres), Ruta 3 (Punat), Ruta 4 (Zadar), Ruta 5 (Murter), Ruta 6 (Split) i Ruta 7 (Dubrovnik).Na{ favorit je Ruta 4, koja uklju~uje polazak iz Zadra, a destinacije za obilazak su Boàva, Luka (Dugi otok), Tela{}ica, Vrulja (Kornat), Pi{kera i @ut. Alternativno, postoji velik izbor mjesta za vez i sidrenje, a povratak kroz Pa{manski kanal, ako vam brod ima jarbol pre-visok za prolaz @drelac (16,40 m), bit }e uìtak vi{e. Osobiti doìvljaji pruìt }e vam mjestanca i uvale Du-gog otoka te kornatski kameni labirint.Obratite pozornost na morske struje u Proversama i @drelcu te potrebu precizne navigacije u Kornatima radi grebena i hridi.

Pregled sajmova nautikeNa upravo zavr{enom najve}em svjetskom nauti~kom sajmu u zatvorenom prostoru Düsseldorf Boot, 1.568 izlaga~a iz 55 dràva. Hrvatsku su predstavljala 33 izlaga~a, u skoro svim segmentima nautike – od male brodogradnje, chartera, ronila~kog turizma, {kole jedrenja, brokera i proizvo|a~a opreme, do klastera male brodogradnje i Hrvatske gospodarske komo-re. Ovogodi{nji vode}i trendovi Boota su alternativ-ni propulzivni pogoni i povratak manjim brodovima za potrebe novih nauti~ara ili obitelji u smislu cije-ne i kvalitete. Retro look tako|er je popularan, no i minimalisti~ke, futuristi~ke linije.

Nauti~ki sajmovi doga|aji su od kojih zastaje dah. âk iako u skoroj budu}nosti nemate u planu kupnju plo-vila, ve} {etnjom jednim od sajmova osje}at }ete se kao milijuna{. Me|unarodni sajam sporta i nautike na Zagreba~kom velesajmu, 19. po redu, moète posjeti-ti ve} od 24. do 28. velja~e. 12. Croatia Boat Show u Splitu, najve}i nauti~ki sajam u regiji i me|u najve- }ih deset u svijetu, odràt }e se 10.-18.04.2010. Adria-tic Boat Show [ibenik (16.-19.09.2010.) me|unarodni je nauti~ki sajam novih i rabljenih plovila, izraènog radnog karaktera, koji aktivno promovira hrvatsku malu brodogradnju i segment megajahti u nauti~kom turizmu Hrvatske, a mati~ni je sajam hrvatskog Kla-stera male brodogradnje. Nautica, 26. Rije~ki nauti~ki sajam, planiran je za zavr{etak ljeta, u trajanju od 22. do 26. rujna. Listopad je tradicionalno rezerviran za Biograd Boat Show.

Od sajmova u susjedstvu tu je Ljubljana Boat Show, odràn krajem sije~nja. Internautica International Boat Show u Portoroù sve zainteresirane o~ekuje od 11.do 16. svibnja ove godine, dok je Izola Boat Show na programu u rujnu. U Beogradu je u pripre-mi 32. Me|unarodni sajam nautike, u trajanju 25.-28.03.2010. U Crnoj Gori ove godine nude 28. Sa-jam nautike i opreme za sport, kamping i rekreaciju - Nautic Show, 28. travnja do 5. svibnja 2010., dok Kotor Boat Show pripremaju za rujan. ■

Ocjenjiva~ki sud sastavljen od novinara iz europskih nauti~kih magazina je u kategoriji motornih brodova preko 60 stopa proglasio Prestige 60 za Europski brod godine 2010. Ostale nominirane jahte bile su: Fairline Squadron 65, Sessa C68, Absolute 64 i Itama Sixty.

âk i ako u skoroj budu}nosti nemate u planu kupnju plovila, ve} posjetom jednom

od brojnih sajmova osje}at }ete se kao

milijuna{.

12th International nautical fairwww.croatiaboatshow.com


lijuna kuna ove i u idu}e tri godine. Po svemu sude- }i, prava poljoprivreda koju svi prièljkujemo polako nam se pribliàva kako se pribliàvamo EU, dok }e se razlike u cijenama finalnih prehrambenih proizvoda na policama trgova~kih centara isticati tek kad budemo proizvodili dostatno i konkurentno.

Agro kreditiEuropska unija sve nam je bliè, pa je tako na vrata pokucao i obvezni ulazak u porezni sustav ve} od 1. sije~nja ove godine. Bolna ~injenica da se poljoprivred-nom proizvodnjom ne moè baviti svatko samo radi dobrih visokih poticaja, osiguranog plasmana od stra-ne dràve te visokih cijena poljoprivrednih proizvoda postaje stvarnost u nadolaze}em razdoblju. Mo`da je ~ak najva`nije istaknuti kako Ministarstvo poljopri-vrede, ribarstva i ruralnog razvoja ne nudi konkret-ne projekte za rje{avanje trenutnog te nadolaze}eg stanja. Stopirani su svi operativni programi razvoja poljoprivrede, te se potencijalne investitore usmjera-va na IPARD program kreditiranja, zahtjevi se vi{e ne primaju. Razlozi su brojni, a jedan od niza su visoki iz-nosi povrata kapitalnih ulaganja koje dràva trenutno nije u mogu}nosti isplatiti investitorima. Jedina povo-ljna opcija jest da se sredstva dràvnog prora~una za-mijene sredstvima IPARD programa, koji je kao i SA-PARD lo{e razra|en i, na kraju krajeva, lo{e proveden. S jedne strane to je opravdano, jer se tim modelom kreditiranja bitno ubrzava proces papirologije, dok je, s druge strane, bitno kompleksniji i nepovjerljiviji od strane investitora, tako|er savjetovanje oko tog mode-la kreditiranja nije efikasno rije{en.

Krajem 2009. godine donesen je novi model isplate ka-pitalnih ulaganja u poljoprivredi. Minimalna investici-ja iznosit }e 150.000 kuna, a maksimalna 7.000.000,00 kuna, {to je dobro, ali smo i dalje usporeni poznatom, pretjerano neu~inkovitom administracijom. Razlika u odnosu na dosada{nji model jest {to se prijave za do-djelu kapitalnih investicija ne podnose putem Mini-starstva kao do sada, ve} se prijave podnose na temelju javnog natje~aja kojeg raspisuje Agencija. Kako }e ovaj model funkcionirati, vrijeme }e pokazati.

KlasteriPromatraju}i desetak godina unatrag, koncept klastera postaje sredi{nja ideja konkurentnosti i ekonomskog razvoja. Zahvaljuju}i brojnoj literaturi i studijama, razlozi za osnivanje klastera i zna~aj klastera za pro-duktivnost i inovativnost postali su bolje poznati, a poticanje udruìvanja malih gospodarstava u klastere prihva}eno je kao djelotvoran instrument za ja~anje konkurentnosti. Tendencija klastera je proizvodnja roba i usluga vi{e razine kakvo}e, kojima }e se stvarati bogatija ponuda na doma}em i me|unarodnom trì{tu. Klasteri uklju~uju gospodarstva iz jedne djelatnosti, ali i iz vertikalno povezanih djelatnosti, razne proizvo|a~e

Poljoprivreda u znaku prilagodbe prema EU standardima

tine zakonskih propisa izravno vezano uz ure|ivanje poljoprivrednog sektora. Samim tim, va`no je razu-mjeti koliko }e nadolaze}e razdoblje uskla|ivanja zakona vezanih uz poljoprivredu i rje{avanje tog po-glavlja biti zahtjevno i kompleksno. Prema rije~ima Europske komisije, namjera je da u godini ulaska (za koju se uzima 2012.) iz zajedni~ke blagajne u Hrvat-sku za ruralni razvoj stigne 201 milijun eura ili 1,5 milijarde kuna, {to je gotovo milijardu kuna vi{e nego {to se trenutno izdvaja, dok }e za direktne poticaje sti- }i tek 93 milijuna eura ili oko 700 milijuna kuna. To je znatno manje jer se sada za direktne poticaje izdvaja ~ak 2,5 milijarde kuna. U poljoprivredu se iste godine planira investirati 294 milijuna eura ili oko 2,1 mili-jardu kuna, {to je drasti~no manje nego {to Hrvatska trenutno samostalno odvaja za poljoprivredu.

Iz ovih se planova moè uvidjeti kako }e Europska ko-misija najdrasti~niji udar napraviti po pitanju poticanja proizvodnje, te investiranja u ruralni razvoj. Na-kon tri rebalansa prora~una pro{le godine, za 2010. godinu o~ekuje se 3,8 milijarda kuna za poljoprivre-du, {to je opet manje od planiranog. Velike se izmjene o~ekuju i u potporama za poljoprivredu. Tako }e mi-nistar poljoprivrede davati suglasnost ùpanijama za provo|enje odre|enih programa, jer sukladno politi-ci EU vi{e ne}e biti mogu}e dobiti subvencije iz vi{e izvora. To }e zna~iti da se, primjerice, za jedan projekt moè dobiti odre|ena svota novca samo iz jednog izvora, bilo da je iz EU fonda, dràvnog ili ùpanij-skog prora~una. To je postupno pribliàvanje po~etku ukidanja i cjepkanja nov~anih sredstava na razini op- }ina i ùpanija namijenjenih za poticanje proizvodnje, jer organizaciju dràvne uprave na ùpanije i op}ine suvi{no je komentirati. Za ùpanijske projekte veza-ne uz navodnjavanje, projektnu dokumentaciju te iz-gradnju sustava ove godine izdvojeno je 500.000 kuna, za razliku od lani, kada je bilo osigurano 62 milijuna kuna. Tako }e svi infrastrukturni projekti u budu}- nosti biti investirani iz sredstava izdvojenog za rural-ni razvoj. Pro{le je godine kona~no zavr{en i registar sto~arskih farmi, za {to je u dvije godine izdvojeno pet milijuna kuna. Informatizacija Ministarstva, nakon 3,6 milijuna kuna pro{le godine, stajat }e po 3,5 mi-

Po svemu sude}i, prava poljoprivreda koju svi prièljkujemo polako nam se pribliàva kako se pribliàvamo EU, dok }e se razlike u cijenama finalnih prehrambenih proizvoda na policama trgova~kih centara isticati tek kad budemo proizvodili dostatno i konkurentno.

Prema nekim kalkulacijama, smatra se da }e ove go-dine 20.000 gospodarstava ostati bez potpora. Velik je problem tako|er {to nijedna prehrambena industri-ja ni tvrtka prvi put ne jam~i otkup poljoprivrednih proizvoda. Znatno su smanjena dràvna sredstva na-mijenjena za trì{ne intervencije, to~nije za 260 mi-lijuna kuna, stoga }e otkup ratarskih kultura biti jo{ neizvjesniji. Velik dio predanih usjeva jo{ nije ispla- }en, tako da su poljoprivrednici u nemogu}nosti platiti dugove za repromaterijal zadrugama ili drugim tvrtka-ma. Uz sve nabrojano, dezorijentirani su, nepoznanica im je {to i koliko proizvoditi jer trì{te ve} dulje vrije-me ne funkcionira.

Konkurentna poljoprivreda – jedan od uvjeta ulaska u EUS druge strane, nadomak smo ulaska u Europsku uni-ju, trebamo biti optimisti~ni. Zanimljiv je podatak da je poljoprivreda jedno od najva`nijih politi~kih pitanja u zemljama Europske unije, budu}i da je oko tri ~etvr-

Zanimljiv je podatak da je poljoprivreda jedno

od najva`nijih politi~kih pitanja u zemljama

Europske unije, budu- }i da je oko tri ~etvrtine

zakonskih propisa izrav-no vezano uz ure|ivanje poljoprivrednog sektora.

Pripremili: Boris Luki} i Igor Kova~evi}

komplementarnih proizvoda, ponu|a~e infrastruktur-nih usluga, institucije koje pruàju razli~ite oblike edukacije, informacije, istraìvanja i druge tehni~ke podr{ke, kao i posebne agencije za uspostavljanje vi{ih standarda. U klastere se mogu uklju~ivati i razli~ite udruge, kao i druga tijela koja im mogu sluìti kao ko-risna podr{ka.

U Republici Hrvatskoj strate{ki nositelji poljoprivred-nog i ruralnog razvoja jesu obiteljska poljoprivredna gospodarstva – OPG-i, koji kao takvi nemaju potreb-nu konkurentsku sposobnost. Hrvatska je vlasni~ki i proizvodno vrlo usitnjena i rasparcelirana te takva proizvodno nedovoljno specijalizirana i slabo kon-kurentna za vrlo nam poznate EU kriterije. Godine 2007. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetni{tva zapo~inje s projektom poticanja udruìvanja gospo-darskih subjekata u svrhu nastajanja gospodarsko in-teresnih udruènja ili klastera, s ciljem vi{eg stupnja finalizacije zajedni~kog proizvoda, te poticanje ve} for-miranih. Rezultati nisu bili izrazito uspje{ni, ali je ipak oformljeno par klastera koji posluju vrlo uspje{no. Po tom pitanju, investiranja moraju biti jo{ intenzivnija. Ulazak hrvatske u EU blizu je, a preostalo vrijeme nam ne omogu}uje okrupnjavanja zemlji{ta raznim brzim promjenama vlasni~kih struktura nad zemlji{tem, kako smo to zami{ljali prije desetak godina. Stoga bi poslovno-interesne zadruge osoba, a ne kapitala, ve-likim brojem malih OPG-a kroz zadruge ili zadru`ne klastere, omogu}avale ja~anje proizvodno-trì{ne konkurentnosti zemlji{tem, kapitalom i zajedni~kim managerskim sposobnostima. Ovo se posebno od-nosi na razna pitanja infrastrukture kao {to su hladnja~e, centri za otkup, silosi, ili pak kreiranja lo-gistike i marketin{kog nastupa na trì{tu te stvaranja zajedni~kog proizvodnog standarda ili branda. Ovakav model ujedno bi omogu}io opstanak opadaju}eg broja obiteljskih gospodarstava od 200.000 u Hrvatskoj, te ja~anje konkurentnih sposobnosti.

Okrupljavanje zemlji{ta – mogu}nost za pozitivnoposlovanje U Hrvatskoj glavni dio agrarne strukture ~ine obitelj-ska poljoprivredna gospodarstva koja su vlasnici 64%

Krajem 2009. godine donesen je novi model isplate kapitalnih ula-ganja u poljoprivredi.

Iz fonda IPA 750 milijuna kunaIz Europskog fonda IPA za poljoprivredu u Hrvatskoj izdvojeno je 750 milijuna kuna. Radi toga, Vlada je iz dràvnog prora~una osigurala ~ak 502,6 milijuna kuna za stvaranje administrativnih kapaciteta koji su nu`ni za stvaranje uvjeta za iskori{tavanje tog novca, ali i za prilagodbu doma}e poljoprivrede zajedni~koj poljoprivrednoj politici EU-a. Primjeri-ce, za prilagodbu veterinarske inspekcije osigurano je 195 milijuna kuna. Za satelitski nadzor, odnosno informatiku u ribolovu, te flotu ukupno 496 milijuna kuna, sve redom kapitalne infrastrukturne projekte.

PoljoprivredaPoljoprivreda


godine rada i 27 milijuna kuna potro{enih na pilot projekte na mikrolokacijama, kao najve}i uspjeh iz- njedrio obrazovanje novih stru~njaka za rad na ovom podru~ju te detektirao goru}e probleme. Voditeljica ovog projekta isti~e kako je najve}i problem okrupnji-vanja zemlji{ta oporezivanje zamjene poljoprivrednog zemlji{ta, koje se tretira prema zakonu o prometu nek-retninama. Osnovana je i Agencija za poljoprivredno zemlji{te, koja je za ~etvrti kvartal pro{le godine naja-vila pripremljeni Zakon o komasaciji, budu}i da je on pretpostavka daljnjeg okrupnjavanja poljoprivrednog zemlji{ta.

Vlada i poljoprivrednici - dolazi vrijeme kvalitetne suradnjeOve }e godine biti potrebno izdvojiti znatna sredst-va za prilagodbu EU, to~nije oko 3,4 milijarde kuna. Ta je prilagodba doista va`na i nu`na za poljopri-vredu, jer izme|u Vlade i proizvo|a~a vlada veliki nesklad. Dràvna tijela moraju prije svega omogu- }iti proizvo|a~ima {to jednostavniji pristup infor-macijama, maksimalno pojednostavniti i ubrzati ad-ministrativne postupke prilikom investiranja i uspo-stavljanja tvrtaka te restrukturirati poticajne sustave prema europskom modelu {to je prije mogu}e. S druge strane, seljaci moraju svoje poslovanje usmjeravati na samo tri stavke: modernizirati proizvodnju, smanjiti tro{kove i pove}ati proizvodnju. Poljoprivredni proizvo|a~i moraju shvatiti kako je proizvodnja u po-tpunosti u njihovima rukama te da dràva nije tu kako bi omogu}avala povoljniji otkup.

Hrvatska, zemlja p{eni~nog blagaZanimljiv je podatak da poljoprivredno-prehrambeni sektor sudjeluje sa samo 10% u hrvatskom BDP-u te s 13,5% od svih zaposlenih, {to i ne zvu~i mnogo. Upravo radi toga potrebno je dobro preispitati ka-kva nam je proizvodnja zapravo potrebna, intenziv-na ili ekstenzivna, konvencionalna ili ekolo{ka, itd. Ratarsku proizvodnju s naglaskom na p{enicu kao najva`niju kulturu u Hrvatskoj ~ekaju ozbiljni zaokre-ti. Ovogodi{nja jesenska sjetva p{enice reducirana je s pro{logodi{njih 170.000 ha na 130.000 ha. Doma}e po-trebe za p{enicom kre}u se oko 60.000 tona na mjesec pa je za o~ekivati da bi u idu}oj ètvi Hrvatska imala oko 200.000 tona p{enice vi{ka, s ~ijim }e otkupom vjerojatno opet biti problema. Petrokemija kao tvrtka u dràvnom vlasni{tvu prodaje najskuplje mineralno gnojivo u Europi, dok cijena plavog dizela namijenje-nog poljoprivrednicima nije fiksna. Problem jo{ prati i nespremna te neorganizirana prehrambena industrija, koja je izgubila trì{te za finalne proizvode. Iz navede-nog se moè uvidjeti za{to je proizvodnja u RH skupa i nekonkurentna. Uvjete za proizvodnju p{enice imamo, ali moramo strogo definirati jasne i konkretne ciljeve, kao {to su pola milijuna tona p{enice godi{nje, na koji na~in to proizvesti, skladi{titi i kome ju prodati. ■

poljoprivrednog zemlji{ta i 80% sto~nog fonda. Vrlo je va`no da Hrvatska prije ulaska u EU postupkom pre-govaranja ishodi {to ve}u razinu prava koje proizlaze iz ~lanstva, jer }e Hrvatska prava biti odre|ena na te-melju podataka o ratarskim i travnja~kim povr{inama, broja stabala, broja stoke te s obzirom na proizvodne razine u odre|enim sektorima za odre|eno razdoblje. Kao temeljna pretpostavka za budu}i razvoj hrvatske poljoprivrede name}e se potreba pove}anja prosje~ne veli~ine poljoprivrednih povr{ina obiteljskih poljo-privrednih gospodarstava, ovisno o vrsti proizvodnje. Radi okrupnjivanja posjeda obiteljskih poljoprivred-nih gospodarstava nu`no je {to brè pri}i sre|ivanju postoje}eg stanja registracije i moderniziranja na~ina vo|enja zemlji{no-knji`nih i katastarskih podataka, kao i me|usobnom informacijskom povezivanju kata-starskog sustava i zemlji{nih knjiga. Zatim je potrebno {to prije provesti komasaciju poljoprivrednog zemlji{ta gdje to diktiraju nesre|eni vlasni~ki odnosi i drugi stvarno-pravni odnosi na zemlji{tu i gdje je izraèna potreba za okrupnjivanjem posjeda u ve}e i pravilnije ~estice. Osim toga, kako je najve}i broj poljoprivred-nih povr{ina u vlasni{tvu obiteljskih gospodarstava, nu`no je potaknuti procese prometa poljoprivrednim zemlji{tem, od onih koji odlaze iz poljoprivrede prema onima koji èle pro{iriti svoj posjed.

Negativan utjecaj ima i bankarski sustav, jer banke danas bez problema kreditiraju business uvoza hra-ne, a vrlo te{ko financiraju poljoprivrednu proizvodnju u Hrvatskoj. Uvjeti kreditiranja za uspostavljanje proizvodnje sukladni su onima za kupovinu nekret-nina, {to nikako nije stimuliraju}e u trenutnoj fazi u kojoj se Hrvatska nalazi. Vladin projekt ‘Okrup-njavanje poljoprivrednog zemlji{ta’ je, nakon tri

Ove }e godine biti po-trebno izdvojiti znatna sredstva za prilagodbu

EU, to~nije oko 3,4 milijarde kuna.

Sustavi navodnjavanjaPoljoprivredna proizvodnja je proizvodnja koja najvi{e ovisi o klimatskim uvjetima, stoga povoljne uvjete za proizvodnju svih ratarskih kultura mo-ramo ostvariti brzo. Navodnjavanje poljoprivrednih povr{ina na kojima su zasijane poljoprivredne kulture klju~na su stavka za poljoprivrednu proizvodnju. U Hrvatskoj je, prema procjenama, mogu}e navodnjavati 620.000 ha, od kojih se danas navodnjava samo nekoliko tisu}a. Na-cionalni program navodnjavanja se ne provodi, dràvno poljoprivredno zemlji{te se prodajom i zakupom naj~e{}e ugu{i u koruptivnim djelima, a nu`no ga je {to prije privatizirati. Tako|er, ne posjedujemo burzu po-ljoprivrednih proizvoda te imamo nerije{ene zakone o kontinuiranom skladi{tenju. Do ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju potrebno je intenzivirati i oja~ati poljoprivrednu proizvodnju pove}anjem navodnja-vanih povr{ina, jer tako osim pove}anja obujma cjelogodi{nje proizvodnje osiguravamo i kontinuirani plasman vo}a i povr}a na doma}em i eu-ropskom trì{tu. EU komisija stimulira ovakve projekte koji }e se mo- }i financirati kao velike infrastrukturne kapitalne investicije, te su ujedno preduvjet prilikom prilagodbe EU standardima.

Poljoprivreda

Tvrtka AM agro d.o.o. dio je Agrimatco grupacije sa sjedi{tem na Cipru, koja je sa svojim tvrtkama za za{titu bilja prisutna u preko 45 dràva {irom svijeta, s tradicijom dugom preko 75 godina. Filozofija tvrtke je dono{enje novih tehnologija i pomo} poljoprivrednim proizvo|a~ima kroz vlastiti tim stru~njaka, s ciljem unaprje|enja poljoprivredne proizvodnje i odnosa s proizvo|a~ima.

Prodajni program obuhva}a sjeme povr}a te sjeme ku-kuruza renomiranih svjetskih proizvo|a~a Vilmorin, Nickerson Zwaan, Sakata, Duna.

Najnoviji hibridi francuskih proizvo|a~a Ragt i Maisa-dour tako|er se mogu prona}i u prodajnom programu sjemena kukuruza, a tu je i raznovrsna ponuda kvali-tetnih sredstava za za{titu bilja vrhunskih proizvo|a~a kao {to su Cheminova, Nufarm i DuPont.

Iz ponude posebno isti~emo nova specijalna gnojiva i pobolj{iva~: Amalgerol, Hi-Phos, Multiple Cereal Mix, Novaloni itd.

Amalgerol kao najnovije dostignu}e me|u pobolj{iva~ima izvrsno kondicionira tlo, omogu}uje ve}u dostupnost hranjiva, te biljkama pruà za{titu od stresa svake vrste i oja~ava njihov imunitet.

Agrimatco i u SlavonijiNakon dugogodi{nje prisutnosti na hrvatskom trì{tu AM agro d.o.o. otvorio je svoja vrata i u Slavoniji, to~nije u Industrijskoj zoni Petrijevci. Unato~ kriznim vremenima u gospodarstvu, vlasnici Agrimatco grupa-cije odlu~ili su investirati u ovaj novi poslovni prostor i pribliìti se svojim kupcima. Agrimatco zapo{ljava deset djelatnika diljem Hrvatske. Uz kvalitetu i izra-zitu ekonomi~nost proizvoda, na svakodnevnom ra-spolaganju su i savjeti te iskustva agronoma grupaci-je Agrimatco, s ciljem unaprje|enja znanja korisnika njihovih usluga.

AM AGRO va{ novi partner u poljoprivrednoj proizvodnjiZa razvoj poslovanja nu`no je kontinuirano investiranje. Tvrtka AM agro u svojoj raznovr-snoj ponudi vrhunskih proizvoda za poljoprivredne proizvo|a~e svih profila nudi raznovrsne proizvode, a od nedavno u novim skladi{nim i uredskim prostorima u Petrijevcima.

PRO

MO

Poljoprivreda

Ured i centralno skladi{te Petrijevci:Jelengradska 1231208 Petrijevcitel: 031 398 027fax: 031 398 028

Sjedi{te tvrtke AM agro:Antuna Gottlieba 3 10090 Zagrebtel: 01 346 1954fax: 01 3453 106e-mail: agrimatco.croa-tia…agrimatco-eu.comwww.am-agro.hr

Obi~an usjev Agrimatco tehnologija


Upravljanje ljudskim potencijalimaUpravljanje ljudskim potencijalima

traèno radno mjesto. Prednosti za klijenta u tom su slu~aju dostupnost usluge uz minimalan anga`man te testiranje i analiza zaposlenika temeljena na veli-kom radnom iskustvu selekcije na trì{tu radne snage. U budu}nosti moèmo o~ekivati da }e se i u Hrvat-skoj pove}ati potreba za angaìranjem posrednika pri zapo{ljavanju kao {to je to slu~aj i u zapadnim zem-ljama.

Profesionalni razvoj i sustavi nagra|ivanjaUkoliko poduze}e ulaè u profesionalni razvoj zapo-slenika, rezultat }e biti motivacija, kreativnost, zado-voljstvo i u~inkovitost na radnom mjestu. Pojedinci o~ekuju mogu}nost napredovanja, osobnog uspjeha, promjene u pozitivnom smislu. Me|utim, dio zapo-slenika o~ekuje materijalne dobitke na radnom mjestu, dok su drugima va`niji poslovni ciljevi, me|uljudski odnosi, kultura tvrtke ili poslovna klima. Va`no je kombinirati motivacijske faktore (materijalne i ne-materijalne) kako bi se na pravi na~in odgovorilo na potrebe zaposlenika. Samo zajedni~kim anga`manom poslodavci i posloprimci mogu ostvariti poslovne cilje-ve pa moèmo zaklju~iti da su zaposlenici osnovica na kojoj se gradi poslovna strategija poduze}a. Su-stavi nagra|ivanja zaposlenika mogu biti individualni (kompleksnost radnog mjesta, uspje{nost u obavljanju zadatka, unaprje|enje), ali i na razini poduze}a (udio u dobiti, dioni~arstvo, grupni bonusi i sli~no).

Materijalne nagrade moraju biti povezene s rezul-tatima rada na koje pojedinac moè utjecati, a cilje-vi moraju biti ostvarivi. Zaposlenici moraju uo~iti jasnu vezu izme|u rezultata rada i nagrada, a su-stav nagra|ivanja mora biti koncipiran na na~in da nagra|uje pozitivne posljedice, dok nagrada mora biti dovoljna kompenzacija za dodatni trud i rad. Istovre-meno, razlike u pla}ama dobrih i lo{ih radnika mora-ju biti zna~ajne da bi ukazale i stimulirale pozitivno pona{anje i proaktivnost.

Osim materijalnih, va`no je uzeti u obzir i psiholo{ke i socijalne potrebe zaposlenika. Posebno je va`no razra-diti sustav nematerijalnih poticaja za rad koji uzimaju u obzir raznolike potrebe ljudi. Velikom broju ljudi va`nije su vi{e potrebe na Maslowljevoj hijerarhiji potreba kao {to su razvoj i potvr|ivanje, uvaàvanje, status i sli~no. Kvalitetna motivacija mora biti krei-rana na na~in da uzima u obzir razlike u stavovima i potrebama zaposlenika, koristi ciljeve kao odrednicu kreiranja zadataka, definira ostvarive ciljeve, indivi-dualizira nagrade i osigura pravednost cijelog sustava motivacije.

Da bi sustav stimulativnog nagra|ivanja uspio, po-trebno je izgraditi povjerenje jer ga djelatnici mo-raju doìvjeti kao objektivnog i po{tenog. Traga- nje za mogu}nostima pove}anja proaktivnosti i

Promjenjivi trì{ni uvjeti zahtijevaju brzu prilagodbu i kontinuirano usavr{avanje

Strategija pribavljanja ljudskih potencijala odnosi se na cijeli proces pribavljanja i selekcije kandidata u kojoj manageri odre|uju ho}e li traìti ljude unu-tar organizacije ili izvan nje, koliko je zaposlenika potrebno te kojih znanja i vje{tina, ho}e li poslove prilago|avati ljudima ili obrnuto, ho}e li graditi timo-ve ili birati individualce itd.

Ukoliko se poduze}e odlu~i na traènje zaposlenika za nova radna mjesta, to moè u~initi unutar tvrtke na na~in da postoje}im zaposlenicima omogu}i napredak i promjenu posla, ali i iz vanjskih izvora. Vanjski izvori mogu biti traènje kandidata kroz ogla{avanje radnog mjesta, preko preporuke, ali i kori{tenjem posrednika pri zapo{ljavanju.

Posredovanje pri zapo{ljavanjuPrema zapadnim uzorima, i u Hrvatskoj je osnovan manji broj headhunter ku}a koje izazivaju podije-ljene stavove managera. Dok neki smatraju da su njihove usluge vrlo va`ne i nezamjenjive, drugi }e re}i da za uslugama posredovanja u zapo{ljavanju nema ni potrebe. Usluge headhuntera naj~e{}e koriste me|unarodne tvrtke kojima je u interesu da u velikoj i {arolikoj ponudi na trì{tu radne snage prona|u od-govaraju}eg kandidata za vode}e pozicije u poduze}u. To se naj~e{}e doga|a kada je potraga za idealnim kan-didatom neka vrsta poslovne tajne, a va`no je prona- }i kvalitetnu osobu. Headhunter tvrtka tada provjera-va formalnosti poput obrazovanja i iskustva kandidata, ali i vje{tine, osobnost i motivaciju osobe koja se ideal-no mora uklopiti u korporativnu kulturu poslodavca.

Headhunteri ~esto ‘vrbuju’ managere, jer je poznato da }e rijetke osobe ostati nezainteresirane ukoliko im se ponude novi izazovi, pozicija, bolja pla}a ili drugi uvje-ti na radnom mjestu. Postupak biranja moè potra-jati i do dva mjeseca, jer posrednici pri zapo{ljavanju smatraju da tih nekoliko tjedana ne}e predstavljati smetnju, jer je cilj angaìrati najboljeg kandidata, a ne u{tedjeti vrijeme pri selekciji. Postupak zapo{ljavanja obuhva}a analizu zahtjeva klijenta za traèna radna mjesta, privla~enje najboljih potencijalnih zaposlenika te suàvanje broja kandidata i predlaganje najboljih za

U vremenu krize manageri se nalaze pred velikim izazovima. Iznenadni otkazi, smanjivanje pla}a, reorganizacija i problemi u me|uljudskim odnosima samo su dio tereta koji optere}uje svakodnevno poslovanje i stavlja naglasak na upravljanje ljudskim potencijalima.

Odlu~iti o aktivnostima koje se mogu ostvariti jedino uz pomo} djelatnika danas vi{e nije jednostavno. Tur-bulentno poslovno okru`je dodatno optere}uje djelat-nike i u ovom vremenu krize te{ko ih je organizirati i motivirati na ostvarenje poslovnih ciljeva.

Bez obzira na situaciju na trì{tu, poslovna funkci-ja upravljanja ljudskim potencijalima obuhva}a sve poslove vezane uz ljude, njihovo angaìranje, iz-bor, obrazovanje i razvoj. Razli~iti uvjeti zahtijevaju razli~ite pristupe upravljanja jer ne postoje kruta pra-vila koja imaju rezultate u svim situacijama i svakom okruènju.

Management i poslovna edukacijaTrì{ni uvjeti zahtijevaju prilagodbu svih zaposle-nika i brzo snalaènje u novim uvjetima poslovanja. Fleksibilnost i inovativnost djelatnika nije mogu}a bez usavr{avanja stru~nih znanja i vje{tina potrebnih za kvalitetno obavljanje posla. U procjeni potrebe za usavr{avanjem djelatnika svakako je va`no uzeti u obzir postoje}e znanje zaposlenika i sposobnosti koje mora imati kako bi uspje{no obavljao radne zadatke. Va`no je gledati i {ire od pojedinca te uzeti u obzir po-trebe cijelog tima poduze}a.

U procjeni potrebe za usavr{avanjem djelat-nika svakako je va`no uzeti u obzir postoje-

}e znanje zaposlenika i sposobnosti koje mora imati kako bi uspje{no

obavljao radne zadatke.

Pripremila: Elvira Mlivi} Bude{motivacije djelatnika ~esto dovodi do reorganizacije poslovanja i promjene odnosa u poduze}ima.

Va`nost osobnog i profesionalnog razvojaPoslovna edukacija moè imati za cilj obnavljanje znanja ili usavr{avanje vezano uz konkretno radno mjesto zaposlenika ili pobolj{anje odre|enih vje{tina za razvoj u~inkovitosti ili osobni razvoj. U hrvatskoj praksi rje|e moèmo prona}i organizirane poduke na radnom mjestu u kojima zaposlenici jedni druge edu-ciraju o konkretnim zadatcima, jer vrlo ~esto kolege nisu objektivni ni djelotvorni edukatori. Prednosti u~enja unutar tvrtke odnose se na povoljniju cijenu izobrazbe, ~injenicu da djelatnici ne moraju izosta-jati s posla, a mogu}e je odmah prakti~no iskoristiti ste~eno znanje u timskom radu s kolegama. Naj~e{- }i primjer ove metode edukacije jest instruiranje no-vog djelatnika od strane iskusnijih ~lanova tima. Za-tvoreni seminari ili radionice kreirani su za stjecanje odre|ene stru~nosti na nekom podru~ju. Mogu pospje{iti komunikaciju izme|u ~lanova tima, a ne moraju nu`no uvijek biti povezani s obavljanjem kon-kretnog radnog zadatka. Seminari i radionice izvan tvrtke izvode stru~ni profesionalci koji mogu prilago-diti edukaciju konkretnim potrebama tvrtke, ali takva edukacija moè biti financijski vrlo zahtjevna.

Na trì{tu su u ponudi otvoreni i zatvoreni (in house) seminari. Otvoreni seminari prilika su za tvrtke koje trebaju educirati pojedince, a ne timove, dok se zat-voreni seminari kreiraju na zahtjev tvrtke i sukladno njihovim potrebama za unaprje|enje znanja i vje{tina cijelog tima. Prednost zatvorenih seminara je analiza primjera iz prakse tvrtke naru~itelja edukacije, jer se u tom slu~aju edukacija i priprema na temelju ispita-nih edukacijskih potreba naru~itelja. U vremenu krize, va`no je naglasiti da su ovi seminari traèniji od onih otvorenih, jer su ciljano kreirani za potrebe naru~itelja ~ime se polaznicima prezentiraju konkretni alati koje drugi dan mogu koristiti na svom radnom mjestu. Kod odràvanja zatvorenih seminara va`no je da naru~itelj to~no zna koja specifi~na znanja ili vje{tine polaznici trebaju usvojiti te s time upozna predava~a ili tvrtku koju angaìra za izvo|enje edukacije.

Na otvorenim seminarima sudjeluje ve}i broj ljudi iz

Naj~e{}i polaznici programa usavr{avanja su zaposleni ljudi koji su zavr{ili srednju {kolu ili fakultet koji im nije dao dovoljno znanja koje mogu primijeniti u pra-ksi, odnosno zanimanju koje su odabrali.

Kako biti i ostati u~inkovit manager ljudskih potencijala Manageri su odgovorni za kontinuirano poticanje i osiguravanje stalnog u~enja i razvoja zaposlenika, {to direktno utje~e na njihovu uspje{nost u obavljanju radnih zadataka. Manageri moraju sustavno traìti prilike za pro{irenje sposobnosti djelatnika, stalno pratiti pona{anje i radnu uspje{nost zaposlenika, traìti rje{enja za mogu}a pobolj{anja, pokazati zanimanje za potrebe zaposlenika, po{tivati njihovu individualnost te pruìti potrebnu potporu.


Upravljanje ljudskim potencijalima

znanja primjenjivog u praksi. Takvi programi ~e{}e su prilago|eni suvremenom poslovanju i odnose se na novija zanimanja ili zanimanja budu}nosti.

U zadnjih par godina veliki je izbor i poslovnih {kola te MBA programa u Hrvatskoj i regiji. Stru~ni predava~i i eminentni stru~njaci, kvaliteta izvo|enja nastave s naglaskom na primjenjivost, inovativne teme i nekon-vencionalan pristup radu naj~e{}e su koristi koje na-vode u svojim prezentacijskim materijalima. Interakti-vno studiranje i male grupe studenata jamstvo su da }e usvojiti znanja, ali i vje{tine od va`nog zna~aja za poslovnu praksu.

Istovremeno, nasuprot velikoj ponudi edukacija na trì{tu, u vremenu krize klijenti se manje odlu~uju za navedene usluge i vidljiv je nagli pad potra`nje za uslugama poslovne edukacije. Me|utim, kriza i promjene upravo su vrijeme kada bi trebalo ja~e ula-gati u razvoj zaposlenika kako bi uspjeli prebroditi krizu na trì{tu te inovacijama, kreativno{}u ili boljim pristupom poslu osigurati pozitivan poslovni rezultat poduze}u.

Kao {to je prisutan velik broj tvrtaka koje se bave po-slovnom edukacijom, na trì{tu su ve} godinama pri-sutne i {kole stranih jezika. U~enje stranih jezika nije rezervirano za mla|u populaciju, ve} je vrlo va`no i neophodno i kod odraslih ili starijih zaposlenika. Poznato je da zaposlenici brè zaboravljaju znanja i vje{tine koje ne koriste ~esto. Prepoznavaju}i razli~ite potrebe korisnika, {kole stranih jezika prilago|avaju i svoje programe edukacije.

Zanimljivo je da vi{e od 50% poslodavaca od poten-cijalnih zaposlenika o~ekuje poznavanje barem jed-nog stranog jezika, dok s druge strane, sli~an posto-tak gra|ana Hrvatske ne govori niti jedan strani jezik. [kole stranih jezika tako|er nude otvorene i zatvorene programe u~enja, kao i individualnu nastavu. U zadnje vrijeme zanimljivo je i u~enje stranih jezika putem Interneta, kroz interaktivnu online nastavu ili mul-timedijske e-te~ajeve, koji omogu}avaju smanjenje tro{kova edukacije i individualnu prilagodbu tempa u~enja. ■

razli~itih poduze}a, djelatnosti, regija pa ~ak i dràva, stoga naru~itelji ne mogu o~ekivati primjere koji se odnose ba{ na konkretan poslovni slu~aj iz njihove djelatnosti niti se edukacija moè prilagoditi svim po-laznicima.

Na hrvatskom trì{tu trenutno je pove}ana ponuda poslovne edukacije kroz razli~ite programe stru~nih usavr{avanja verificiranih od Ministarstva znanosti, obrazovanja i {porta, ali i neformalnih oblika edu-kacije kao {to su seminari, radionice, individualni treninzi i sli~no. To potvr|uju i portali koji objedinjuju specijaliziranu ponudu edukacijskih progra-ma namijenjenih tvrtkama i fizi~kim osobama, stoga nude baze podatka, odnosno popise i ponudu usta-nova koje se bave edukacijom, pregled zatvorenih i otvorenih seminarima raspore|enih prema kategori-jama (coaching, financije, ljudski potencijali, marke-ting, odnosi s javno{}u, management i upravljanje, nabava i logistika, poslovne vje{tine, poslovni strani jezici, prodaja, team building, turizam i ugostite-ljstvo itd.) i gradovima te pregled poslovnih usluga.

Verificirani edukacijski programi – spoj sigurnosti i kvalitete Programi koji su verificirani i upisuju se u radnu knjiìcu nude polaznicima {ira znanja i usavr{avanje vje{tina naj~e{}e kroz programe u trajanju 120 do 250 sati. Poha|anjem takvih programa polaznici usvaja-ju znanje slu{aju}i razli~ite predava~e i stru~njake iz prakse te se povezuju s drugim polaznicima, a neri-jetko poslije i sura|uju. Naj~e{}i polaznici programa usavr{avanja su zaposleni ljudi sa zavr{enom sred- njom {kolom ili fakultetom koji im nije dao dovoljno

Zanimljivo je da vi{e od 50% poslodavaca od

potencijalnih zaposleni-ka o~ekuje poznavanje barem jednog stranog

jezika, dok s druge strane, sli~an postotak

gra|ana Hrvatske ne govori niti jedan strani

jezik.

Nu`nost cjeloìvotnog obrazovanjaUz ovako bogatu ponudu edukacije na trì{tu, zaposlenici vi{e ne mogu na}i ispriku i zaobi}i trend cjeloìvotnog u~enja. U vremenu krize, dinami~no trì{te traì kontinuirane promjene i veliki je izazov za sve koji èle biti uspje{ni. Uspjeh nije mogu}e ostvariti starim na~inom razmi{ljanja i rada. Aktivna konkurencija, brzi razvoj i nove tehnologije nagla{avaju potrebu za usavr{avanjem i specijalizacijom u svim podru~jima pa time i ja~a va`nost kvalitetnog upravljanja ljudskim potencijalima.

Praksa pokazuje da danas vi{e ne moèmo prona}i niti jedno radno mjesto gdje usavr{avanje nije potrebno. Cjeloìvotno se u~enje tijekom proteklih ~etrdeset godina od po~etne ideje razvilo u dominantno na~elo i orijentaciju brojnih nacionalnih gospodarstva. To potvr|uje i ~injenica da je u Hrvatskoj i pro{le godine u organizaciji Agencije za obrazovanje odraslih obiljeèn Tjedan cjeloìvotnog u~enja. Tjedan cjeloìvotnog u~enja inicijativa je UNESCO-a pokrenuta 1999. godine. Prvi tjedan cjeloìvotnog u~enja u Hrvatskoj odràn je 2002. godine zahvaljuju}i suradnji Hrvatske zajednice pu~kih otvorenih u~ili{ta i Instituta za me|unarodnu suradnju Njema~kog saveza visokih narodnih {kola.


Upravljanje ljudskim potencijalima

Nudimo specijalisti~ka poslovna znanja konkretno primjenjiva na rezultate poslovanja

Mirakul edukacijski centar s organizacijom specijalisti~kih seminara po~eo je krajem 2008. godine i tijekom pro{le je godine odrào niz uspje{nih edu-kacija. Unato~ gospodarskoj krizi i zna~ajnom rezanju budèta koji tvrtke izdvajaju za edukaciju svojih dje-latnika, ve}ina seminara bila je izvrsno popunjena te je iskazan zna~ajan interes polaznika za nastavkom istih i sli~nih specijalisti~kih programa. O daljim planovima te stanju na trì{tu poslovne edukacije razgovarali smo s Aleksandrom Zrinu{i}, voditeljicom Mirakul eduka-cijskog centra.

Mirakul edukacijski centar zapo~eo je s radom kada se zbog krize ve} po~elo {tedjeti na edukaciji. Kako je to utjecalo na po~etak te nastavak poslovanja Centra?Kao dio tvrtke Mirakul d.o.o., Mirakul edukacijski centar svoj je prvi seminar organizirao krajem 2008. godine, u Osijeku. Tijekom 2009. godine nastavili smo s organizacijom seminara u Osijeku, no pro{irili smo edukaciju i na Zagreb. Tako|er, uskoro planiramo zapo~eti sa specijalisti~kim seminarima i na podru~ju Istre te Dalmacije. [to se ti~e po~etka, bilo nam je va`no krenuti s poslov-nom edukacijom koja je jedna od najva`nijih djelatno-

sti tvrtke Mirakul, a profit nam je bio u drugom planu. @elja nam je bila klijentima ponuditi specijalisti~ko i odmah primjenjivo znanje na razini koju o~ekuju, a promoviranjem na{ih seminara putem BIZdirekta i na{e opse`ne baze uspjeli smo popuniti ve}inu orga-niziranih seminara, tako da krizu ipak nismo osjetili u tolikom intenzitetu.

Trì{te poslovne edukacije je vrlo zahtjevno, dinami~no i turbulentno. Po ~emu se izdvaja Mirakul edukacijski centar?Trudimo se ponuditi seminare i radionice koji }e imati iznimnu prakti~nu primjenjivost te polaznicima omo-gu}iti poslovna znanja kojima }e odmah mo}i pozi-tivno utjecati na poslovanje svojih tvrtaka. Predava~i s kojima sura|ujemo dobili su izvrsne ocjene u eva-luacijskim upitnicima od strane na{ih polaznika te su potvr|eni kao predava~i koji poti~u interakciju, spremno odgovaraju na pitanja polaznika iz svih podru~ja seminara i svoje znanje primjereno preno-se. Sve teme koje nudimo vrlo su aktualne i traène, a za nove prijedloge uvijek smo otvoreni, kako bismo budu}im polaznicima ponudili znanja koja im treba-ju. Specijalisti~ki seminari koje organiziramo su iz podru~ja financija, marketinga, prodaje, poduzetni{tva i managementa, a u planu imamo i pro{irenje s no-vim temama i podru~jima kao i ponudu vrhunskih jednogodi{njih programa.Tako|er sura|ujemo i s ostalim edukacijskim tvr-tkama i njegujemo partnerske odnose jer vjerujemo da zajedni~kim snagama moèmo pruìti vrhunsku kvalitetu klijentima. Druge tvrtke koje pruàju uslu-gu poslovne edukacije doìvljavamo kao potencijalne partnere, a ne kao konkurenciju i to je op}enito na~in rada tvrtke Mirakul.

[to to konkretno zna~i za va{e klijente?Konkretno, mi se brinemo oko marketinga, prodaje i cjelokupne organizacije, dok se partneri brinu da se-minar bude odra|en na najvi{oj mogu}oj razini. Na taj na~in mo`da imamo manji profit, no imamo vrlo zado-voljne polaznike koji }e kod nas ponovno do}i i dalje nas preporu~iti, {to nam je puno va`nije. ■

Zapostavljanje ulaganja u edukaciju vremenom donosi samo gubitak konkurentno-sti, stoga bi trì{te poslovne edukacije uskoro ponovno trebalo zaìvjeti snagom i dinamikom kakvu i zasluùje. Pri tome }e se traìti isklju~ivo specijalisti~ki seminari i programi koji nude konkretna rje{enja.

Trudimo se ponuditi seminare i radionice

koji }e imati iznimnu prakti~nu primjenjivost te polaznicima omogu-

}iti poslovna znanja kojima }e odmah mo-

}i pozitivno utjecati na poslovanje svojih

tvrtaka.

Razgovarao: Ante Veki}


Poslovni kalendar

Sajmovi

24. - 28.02.2010.19. Me|unarodni sajam sporta i nautikeMjesto: Zagreb, Zagreba~ki velesajamInformacije: www.zv.hr

26. - 28.02.2010.Dani ljepote – Me|unarodni sajam kozmetike, pribora i opreme za saloneMjesto: Zagreb, Zagreba~ki velesajamInformacije: www.zv.hr

03.-07.03.2010.GAST 2010Mjesto: SplitInformacije: www.gastfair.com

04. – 07.03.2010.17. Osje~ki proljetni sajam – Sajam poljoprivrede i prehraneMjesto: Sajamski prostor Pampas, OsijekInformacije: www.os-sajam.hr

18.-21.03.2010.Constructa 2010 – 3. Sajam gradnje i stanovanjaMjesto: Zadar, Sportski centar VišnjikInformacije: www.constructafair.com

24.-27.03.2010.Promohotel Pore~ 2010 – 25. Me|unarodni sajam pre-hrane, pi}a i opreme za turizamMjesto: Pore~, dvorana Intersport cenar – Zelena lagunaInformacije: www.promohotel.hr

25.-28.03.2010.14. me|unarodni sajam graditeljstva, opreme, namje-štaja i ure|enja - Dom i tehnika3. sajam izvornih proizvoda – Zeleno i plavo12. sajam lova i ribolova8. sajam obrtnikaMjesto: Rijeka. Dvorana MladostiInformacije: www.rijecki-sajam.hr

10.-18.04.2010.12. Croatia Boat Show - 12. me|unarodni nauti~ki sajamMjesto: SplitInformacije: www.croatiaboatshow.com

14.-17.04.2010.Crotour - Me|unarodni sajam turizmaInga – 2. Me|unarodni sajam hrane, pi}a i gastronom-skih inovacijaVinovita – 15. Me|unarodni sajam vina i opreme za vinarstvo i vinogradarstvoTegra – 34. Me|unarodni sajam graditeljstva i opremanja

Biam – 20. Me|unarodni sajam alatnih strojeva i alataZavarivanje – 23. Me|unarodni sajam zavarivanja i antikorozivne zaštiteMjesto: Zagreb, Zagreba~ki velesajamInformacije: www.zv.hr

Konferencije

25.02.2010.Intelektiv - Konferencija o intelektualnom vlasništvuMjesto: Zagreb, Hotel SheratonOrganizator: Odbor za intelektualno vlasništvo Ameri~ke gospodarske komore u Hrvatskoj i VernexoInformacije: www.intelektiv.hr

03.03.2010.1. Konferencija za razvoj žena u poslovanju: Žene-pokreta~i promjenaMjesto: Zagreb, Hotel PanoramaOrganizator: Filaks d.o.o. i Incremedia d.o.o.Informacije: www.filaks.hr

18. -19.03.2010.Web::Strategija 7 – Dobro developerski duhMjesto: Zagreb, HYPO EXPO XXI, ZagrebInformacije: www.webstrategija.com

18. - 19.03.2010.1. Me|unarodna konferencija o retorici i kulturi komuniciranja - Mo} uvjeravanjaMjesto: Zagreb, Hotel Antunovi}Organizator: Ciceron komunikacije d.o.o.Informacije: www.retorika.net

24.03.2010.FuturAD 2010 – 4. Konferencija o interaktivnom marketinguMjesto: Zagreb, Hypo EXPO XXIOrganizator: Best marketingInformacije: hr.best-marketing.com

Seminari

velja~a, 2010.Upis na Poslijediplomski specijalisti~ki studij Podu-zetništvoMjesto: OsijekInformacije: +385 31 22 44 67, www.pspefos.hr

22.02.2010.Prakti~ne primjene radnog pravaMjesto: ZagrebOrganizator: Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Program usavršavanja managera (PUMA)


Poslovni kalendar

Predava~: Ivan SarićInformacije: + 385 1 48 97 564, puma¥hup.hr

22.02.2010.KontrolingMjesto: PulaOrganizator: Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Program usavršavanja managera (PUMA)Predava~: Nikola NikšićInformacije: + 385 51 32 14 94, natali.komen¥hup.hr

23.02.2010. Pregovara~ke vještineMjesto: U~ionica L3A, Crn~ićeva 18, ZagrebOrganizator: Life Long Learning AkademijaPredava~: Predrag PaleInformacije: + 385 1 6185 124, info¥L3A.com.hr

01.03.2010. PMI radionica za stjecanje 35 PDU i obnovu PMP certifikataMjesto: Online i Cognita, Zvonigradska 27, ZagrebOrganizator: Cognita d.o.o.Predava~: Antonio Priš}anInformacije: + 385 1 6558 440, info¥cognita.hr

12.03.2010. Kako upravljati rastom i razvojem poduze}aMjesto: HYPO EXPO XXI, ZagrebOrganizator: Mirakul edukacijski centarPredava~: Gordana ]ori}Informacije: + 385 31 625 013, edukacija¥mirakul.hr

18.03.2010. Zna~aj govora i tijela u procesu prodajeMjesto: Rijeka

Organizator: VERTE poslovna rješenja, trening i usavršava-nje djelatnikaPredava~: Barbara Grgurić, MBAInformacije: + 385 95 1265 018, info¥verte.hr

22.03.2010.Asertivnost - jednodnevna radionicaMjesto: Creativa d.o.o, Makismirska 79a/I, ZagrebOrganizator: Creativa d.o.o.Predava~: Zrinka Hrupelj, prof.Informacije: + 385 1 466 24 64, creativa¥creativa,hr

24.03.2010. Internet marketingMjesto: HYPO EXPO XXI, ZagrebOrganizator: Mirakul edukacijski centarPredava~: Damir Podhorski i Miroslav VargaInformacije: + 385 31 625 013, edukacija¥mirakul.hr

05.-12.04.2010. NLP prakti~arski trening - IntensiveMjesto: Centar FORMAT-IN, Kralja D. Zvonimira 22, Velika GoricaOrganizator: Centar FORMAT-INPredava~: Gordana KastrapeliInformacije: + 385 1 6216 840, gordana¥format-in.hr

22.04.2010. Sandwich paneli u graditeljstvu - primjena i prednostiMjesto: HOTEL ANTUNOVI], Zagreba~ka avenija 100A, ZagrebOrganizator: M-Profil d.o.o.Predava~: Stru~njaci iz podru~ja sandwich panel tehnologije iz EU (ISM, TUD, FHM, Arcelor Mittal)Informacije: + 385 49 588 870, info¥m-profil.hr

76 bizdirekt � velja~a 2010.

Documents

Upravljanje kvalitetom Kongresni turizam Mobilno ... · tema broja Upravljanje kvalitetom posebni prilozi intervju Tomislav Radoš Kongresni turizam Mobilno poslovanje Nautika Upravljanje