Upravljanje Kvalitetom u Poduzeću

7/25/2019 Upravljanje Kvalitetom u Poduzeću

http://slidepdf.com/reader/full/upravljanje-kvalitetom-u-poduzecu 1/14

1. UVOD

Kvaliteta se u organizacijama uspostavlja i osigurava na različite načine. U tu svrhu

organizacijama stoje na raspolaganju različiti sustavi, modeli, metode, tehnike i/ili alati. Svioni imaju ulogu olakšati proces upravljanja kvalitetom te osigurati zadovoljnijeg korisnika

proizvoda ili usluge.

Među najpoznatije sustave/modele upravljanja kvalitetom spadaju !M, Si" Sigma i sustavi

temeljeni na #S$ %&&&. 'ored ovih sustava sve više se koriste Kaizen, (S, )itka proizvodnja,

te metoda *& ključeva.

Karakteristika navedenih sustava/modela je da se njima utječe na sve segmente poslovanja,

odnosno da se primjenjuju na cijelu organizaciju. Koji sustav ili metodu upravljanja

kvalitetom +e pojedina organizacija primijeniti ovisi o nizu čimenika, kao što su- veličina,

djelatnost, olik vlasništva, društvena, a time i organizacijska kultura i slično.

U ovom radu istraivanje je usmjereno na uspješnost primjene metode *& ključeva. $na se

svrstava u modele upravljanja kvalitetom jer ouhva+a sve zaposlenike i sve dijelove

organizacije u cilju osiguranja i ugradnje kvalitete. jenih *& ključeva zapravo predstavljaju

područja djelovanja, odnosno procese i aktivnosti u organizaciji na koje je potreno usmjeriti

panju i pravilno ih provoditi ne i li se organizacija trans0ormirala u organizaciju kvalitete.

$vi ključevi, iako se mogu primjenjivati samostalno, imaju jaku međusonu interakciju, što

moe pozitivno utjecati na cijelu organizaciju.

Metoda *& ključeva, slično kao i drugi sustavi upravljanja kvalitetom teište stavlja na sve

zaposlenike, jer su upravo zaposlenici ključni za uspjeh jedne organizacije. Metodom *&

ključeva svi zaposlenici participiraju svakodnevno u unapređenju kvalitete postupaka rada,

organizaciji rada, prijedlozima i sugestijama za pooljšanja na radnom mjestu, itd. Kolika je

uspješnost primjene ove metode u trgovačkom poduze+u 12ua3 vidjet +e se u nastavku rada.



2. METODA 20 KLJUČEVA

Metodu *& ključeva razvio je japanski pro0esor #4ao Koa5ashi, a temelji se na o5otinom

proizvodnom sustavu. $n je 6%77. godine izdao knjigu pod nazivom 1*& ključeva za pooljšanje radnog mjesta3. $d tada je sustav *& ključeva uspješno uveden u više od *&

zemalja svijeta i prepoznat kao metoda 1kontroliranog revolucioniziranja kompanija s ciljem

pooljšanja odrivosti i napretka u okruju rzih promjena.36

'ostoji cijeli niz de0inicija ove metode, a u radu +e se navesti nekoliko njih. ako, prema

jednoj od njih, *& ključeva je program koji omogu+uje tvrtkama koje ga uvode postizanje

strateških ciljeva poslovanja, dugoročno odrivu pro0itailnosti i konkurentnost te stvaranje

okoline koja im omogu+ava kontinuirano pooljšanje.*

Metoda *& ključeva utemeljena na o5otinom proizvodnom sustavu, nudi sustav vođenja i

recept prevladavanja otpora spram promjena kroz participaciju svih zaposlenika. Kao sustav

neprekidnog unapređenja poslovanja, ova metoda predstavlja strukturirani pristup pooljšanju

poslovanja s ciljem podizanja konkurentnosti poduze+a. 8

*& ključeva je metoda koja daje *& područja na koje se trea 0okusirati kako i se u

organizaciji izgradila holistička i odriva kultura kontinuiranog unapređivanja. jeni glavni

ciljevi su olje, re i je0tinije. Metoda *& ključeva je doslovno karta ka postajanju svjetske

klase 9:orld ;lass<.=

Kao što i samo ime govori, temelj ove metode čine ključevi, i to njih *&. Ključevi su zapravo

područja u organizaciji i poslovanju na koja se trea usmjeriti. o su aktivnosti koje trea

1 http-//kvaliteta.inet.hr/*&kljuceva.htm, *&. oujak *&6*.

2 >aud ?agre, #mplementacija programa *& ključeva, Karlovac, *&&@.

3 http-//444.deloitte.com./poslovnosavjetovanje, 66. travnja *&6*.

4 http-//444.*&ke5sgloal.com, *7. oujka *&6*.

http://www.20keysglobal.com/




ojačati, odnosno 0okus područja na koje je potreno usmjeriti panju kako i se jedna

organizacija trans0ormirala u organizaciju kvalitete. 'opis ključeva s njihovim područjima

djelovanja dan je u slici 6.(

Kao što prikazuje slika 6, ključevi djeluju na različita područja i imaju višestruke učinke.

ako neke skupine ključeva pove+avaju motivaciju, neke kvalitetu dok druge pak smanjuju

troškove, ali sve se zapravo svodi na tri osnovna cilja i koristi od ove metode A re, olje i

je0tinije.

Metoda *& ključeva prihva+ena je u više od *& zemalja širom svijeta, a neke od svjetski

poznatih kompanija, koje je primjenjuju, su- Siemens, Billette, 2M:, San5o, Mitsuishi,

Cuji, Seiko, o5ota itd. U Drvatskoj se metoda provodi u (( poduze+a i to u 2adel 67E*,

;hromos oje i lakovi, Furo Fakovi+, Kraš, 2orovo, Končar, >aud, )arteks, Bale, ?račna

luka ?agre itd.E

Slika 1: Popis ključea

E!e"#ič!o "a$!o %jes&o

Giš+enje

Hacionalizacija sustava/usklađivanje ciljeva

Iktivnost u malim grupama

Jisciplina na radnom mjestu

Poe'a!je kali&e&e

'roizvodnja ez nadzora

$dravanje strojeva i opreme

$siguranje kvalitete

Hazvoj doavljača

Haznolikost vještina i unakrsna ouka

S%a!je!je &"o(koa ) poe'a!je

p"o$uk&i!os&i*

Uklanjanje guitaka

$mogu+iti zaposlenicima postizanje pooljšanja

Kaizen operacija

Kontrola učinkovitosti

5'rimorac, ., 'ove+anje konkurentnosti hrvatskog gospodarstvaLmetoda *& ključeva, Microso0tov dan poslovne produktivnosti, ?agre, *&&(.

6akovljevi+, ., Upravljanje poslovanjem uz pomo+ metodologije *& ključeva, 7. hrvatska kon0erencija o

kvaliteti, 2rijuni, *&&@.



$čuvanje energije i materijala

Po+olj(a!je &ijeka p"o,esa - )

s%a!je!je /P ) +"a ispo"uka

2rza tehnologija izmjene

Smanjenje rada u tijeku

Haspored proizvodnje

'ovezivanje proizvodnje

aoj &e3!olo#ije

Korištenje in0ormacijskih sustava

'roizvodna tehnologija/tehnologija korištenja

#z ovog kratkog pregleda suštine metode *& ključeva, vidi se da je njezina uloga u

kontinuiranom osiguranju unapređenja poslovanja izuzetno velika, te je stoga i izarana kao

predmet ovoga istraivanja. #straivanje se moglo izvršiti na dva načina. edan je io pratiti

per0ormanse, tj. rezultate postavljenih ciljeva, a drugi je io ispitati stavove različitih

kategorija zaposlenika o uspješnosti uvedene metode. U ovom istraivanju izaran je drugi

način, odnosno ispitani su stavovi dviju kategorija ispitanika o uspješnosti realizacije

postavljenih ciljeva uvođenjem metode *& ključeva.



4. EMP//JSKO /STA5/VA6JE STAVOVA 7APOSLE6/KA O

USPJE86OST/ METODE 20 KLJUČEVA

4.1. Me&o$olo#ija is&"aia!ja

#straivanje stavova zaposlenih o uspješnosti metode *& ključeva provedeno je na primjeru

trgovačkog poduze+a 12ua3 sa sjedištem u Bospi+u. 'oduze+e djeluje u tekstilnoj industriji,

a istraivanje je ouhvatilo razdolje od uvođenja metode *& ključeva 9*&&E.< do danas.

'olaze+i od toga da metoda *& ključeva, kao i svaka metoda upravljanja kvalitetom ouhva+a

sve zaposlenike te da su svi oni u određenoj mjeri uključeni u provedu sustava te da svatko

poznaje svoje uloge, aktivnosti i odgovornosti, pretpostavljeno je da među različitim

kategorijama zaposlenika ne+e iti statistički značajne razlike u stavovima o uspješnosti

primijenjene metode. S druge strane, autori su ili svjesni razlika među skupinama ispitanika,

kako u roju tako i stupnju orazovanja. Hazlike vezane za poziciju i orazovanje u pravilu

utječu na različitost amicija i interesa pojedinih skupina ispitanika, što moe rezultirati time

da sve skupine ispitanika nemaju istu percepciju o uspješnosti primijenjene metode. Stoga je

prolem ovog rada speci0iciran na način da se utvrdi postoje li i kakve razlike među

skupinama ispitanika o uspješnosti primjene metode *& ključevaN ?a provođenje ovog

istraivanja ispitanici su podijeljeni u dvije skupine. 'rvu su činili menaderi svih razina, a

drugu izvršni zaposlenici.

$snovna hipoteza istraivanja glasila je-

Ne postoji statistički značajna razlika u stavovima između radnika i menadžera o

uspješnosti metode 20 ključeva.

Ja i se doio odgovor na pitanje iz prolema istraivanja korištene su sljede+e znanstvene

metode-

• Metoda studije slučaja L istraivanje je oavljeno na primjeru trgovačkog poduze+a

12ua3• Metoda anketiranja L ispitani su stavovi radnika i menadera o uspješnosti metode.• StatističkoLmatematičke metode L Mann :hitne5 ULtest, tLtest.• Komparativna metoda L usporeda stavova između različitih kategorija zaposlenika.



Inketni upitnik sastojao se od ukupno (7 pitanja, podijeljenih u tri dijela, kako slijedi-

$p+i podaci o ispitaniku L sadri ( pitanja 9do, radni sta, spol, stručna sprema i

pozicija<.'odaci o ključevima koji se primjenjuju 9njih 6(< L ovaj dio sadrava == tvrdnje o

ključevima koji su uvedeni pri čemu su za svaki ključ vezane tri podtvrdnje, osim za

ključ 6% za kojeg su ponuđene dvije tvrdnje.'odaci o ključevima koji se planiraju uvesti 9njih (< L sadri ukupno % tvrdnji, po dvije

za svaki ključ, osim za ključ *&, gdje je ponuđena samo jedna tvrdnja. $vim

tvrdnjama nastojala su se utvrditi očekivanja zaposlenih od uvođenja novih ključeva.

?a svaku tvrdnju ponuđen je intenzitet odgovora od 1u potpunosti se ne slaem3 9intenzitet 6<

do 1u potpunosti se slaem3 9intenzitet (<.

4.2. eul&a&i is&"aia!ja

rgovačko poduze+e 12ua3 imalo je u trenutku provođenja istraivanja 8E= zaposlena, od

čega 6E menadera i 8=7 ostalih djelatnika. Uzorak istraivanja činilo je 8% zaposlenika, od

čega 68 menadera 976,*(O od ukupnog roja menadera< te *E radnika 9@,(O od ukupnog

roja radnika<. $d ukupno 8% anketiranih, njih prilino 88O ili su menaderi, a ostalih E@Oradnici. Inaliza je napravljena poseno za ključeve koji su uvedeni, a poseno za ključeve

koji još nisu uvedeni.

3.2.1. Analiza stavova ispitanika o ključevima koji su uvedeni

$d *& ključeva kojima tvrtke ostvaruju različite ciljeve iz svog područja poslovanja,

trgovačko poduze+e 12ua3 uvelo je 6( ključeva. ?irni rezultat istraivanja po tim

ključevima prikazan je u talici 6.

alica 6- 'regled rezultata za ključeva koji se primjenjuju

Ključ 9 ;T)&es&* <-=>? @& - @6 alika u s&aoi%aK6 &,&(* P (,*O Q (O D& e postojiK* &,&&& R &O (O D6 'ostojiK8 &,&=6 P =,6O (O D6 'ostojiK= &,&@ (P @,(O Q (O D& e postojiK( &,&E7 P E,7O Q (O D& e postoji

KE &,&&@ P &,@O (O D6 'ostojiK@ &,E*7 P E*,7O Q (O D& e postoji



K7 &,&66 P 6,6O (O D6 'ostojiK% &,67& P 67O Q (O D& e postojiK6& &,&*& P *O (O D6 'ostojiK66 &,6%8 P 6%,8O Q (O D& e postojiK6* &,88% P 88,%O Q (O D& e postoji

K6( &,6= P 6=O Q (O D& e postojiK6E &,6(( P 6(,(O Q (O D& e postojiK6% &,&(E P (,EO Q (O D& e postoji

#zvor- Hezultati istraivanja

#z talice 6 vidi se razlika u stavovima ispitanika 9menadera i ostalih zaposlenika< o

e0ikasnosti uvedenih ključeva. emeljnom hipotezom pretpostavilo se da među zaposlenicima

ne+e iti značajnih razlika o percipiranju uspješnosti primjene metode *& ključeva. Međutim,

razlike i to statistički značajne pojavile su se kod ključeva *, 8, E, 7 i 6&. 'rije nego se ojasne potencijalni uzroci razlika u stavovima ispitanika o uspješnosti metode *& ključeva, vano je

istaknuti da su u svih pet ključeva radnici davali lošije ocjene tvrdnjama o uspješnosti ključa.

Ključ 2 odnosi se na postavljanje mjerljivih i jasnih ciljeva posljedica čega i trealo iti

unapređenje upravljanja na radnom mjestu. 'rosječni rangovi doiveni testiranjem po svakoj

podtvrdnji pokazali su da menaderi u odnosu na radnike smatraju da su uvođenjem ovog

ključa postavljeni ciljevi postali lakše mjerljivi i jasniji, da je uslijed toga došlo do pove+anja

motivacije te se olakšalo vođenje i upravljanje.

Mogu+i uzrok razlike u stavovima ispitanika kod ovog ključa moe se traiti u op+oj činjenici

da proizvodni radnici u pravilu vode manje računa o mjerljivosti ciljeva zog prirode svog

posla, nego menaderi. Menaderima je ipak posao planirati, organizirati i postavljati ciljeve,

stoga im je taj ključ puno lii i razumljiviji nego radnicima. adalje, mogu+i uzrok razlike

po ovom ključu moe iti u tome da postavljeni ciljevi nisu ili potpuno jasni radnicima, što

ih je zunjivalo. akođer, radnici mogu iskazivati manji interes za napredak organizacije nego

menaderi, što se onda mani0estira nerigom za ostvarenje postavljenih ciljeva. oš je jedna

vana činjenica koja moe iti uzrokom ove razlike, a to je da je ključ * u jakoj interakciji s

ključem 6@, koji također zahtijeva rad na postavljanju i ostvarenju ciljeva. 2udu+i ključ 6@

nije uveden, nema sinergijskog učinka koji i nastao da su svi ključevi u primjeni.

Hazlika u stavovima među ispitanicima kod ključa 8 vezana je za različito poimanje

uspješnosti metode pri radu u malim grupama. Had u malim grupama treao i doprinijeti pove+anju uspješnosti radnog mjesta. Usporedom prosječnih rangova ispitanika po svim



tvrdnjama ovog ključa, zaključuje se da menaderi više nego radnici smatraju da se

provođenjem aktivnosti u malim grupama pooljšala motivacija, te na taj način pooljšalo

dolaenje do novih ideja i rješenja prolema.

U metodologiji ovoga ključa piše da je izuzetno vano da menaderi aktivno podre i ohrare

zaposlenike na ostvarenje rada u malim grupama. #z navedenoga se moe vidjeti mogu+i

uzrok razlika u stavovima po ovom ključu. aime, ako se male grupe organiziraju samo

prema 0ormalnoj organizaciji 9kvali0ikacija, sličnost poslova<, ne vode+i računa o ne0ormalnoj

organizaciji 9međusoni odnosi<, radnici ne+e iti zainteresirani za rad u takvoj grupi.

adalje, ako se radnici ne osje+aju doro u 0ormiranoj grupi, ne+e sloodno iznositi svoje

prijedloge ili sugestije. $vdje je također vano naglasiti da je ključ 8 povezan s ključem 6=,

koji ima cilj omogu+iti zaposlenicima postizanje pooljšanja, ali koji nije uveden. ime je

mogu+i sinergijski e0ekt ključa 6= izostao.

Ključ E ima za cilj smanjiti troškove poslovanja, tj. pove+ati proizvodnost. aj cilj, ovaj ključ,

trea ostvariti kroz dugoročno provođenje pooljšanja u svim dijelovima organizacije.

Hezultati istraivanja pokazali su i ovdje razlike u korist menadera, odnosno ve+e prosječne

ocjene rangova menadera po svim tvrdnjama. o pokazuje da menaderi smatraju da su

primjeni stalnih pooljšanja uspješniji nego radnici. Menaderi nadalje smatraju da sezahvaljuju+i primjeni Kaizena lakše ostvarilo pove+anje proizvodnosti te pove+anje kvalitete.

#z navedenog se moe zaključiti da menaderi više uspijevaju u provođenju aktivnosti koje

stvaraju dodatnu vrijednost, nego radnici.

'rovođenje kontinuiranog pooljšanja mogu+e je na svakom radnom mjestu, pa se stoga

postavlja pitanje uzroka razlika u ostvarenju ovog cilja. 2ilo i za očekivati da +e radnici, koji

doro poznaju proizvodni proces, lako predlagati pooljšanja istog i time ostvarivati ako ne olje rezultate, a onda arem jednako dore kao i menaderi. #zostanak takvog rezultata moe

se na+i u činjenici da je u metodologiji ovoga ključa jasno navedeno da za provedu Kaizena

trea poznavati određene tehnike, metode i alate. Iko radnici nisu u dovoljnoj mjeri ovladali

istima, to moe iti uzrok slaijeg ostvarenja ovog cilja. adalje, ovaj ključ zahtijeva da u

organizaciji postoji sveop+a klima koja podrava pooljšanja u svim smjerovima, te ako takva

klima i organizacijska kultura nije razvijena, to je još jedan uzrok razlike u stavovima između

menadera i radnika.



# kod ključa 7 menaderi smatraju da se olje ostvaruju ciljevi vezani za organizaciju

proizvodnje, nego to smatraju radnici 9prosječni rangovi po svim tvrdnjama su ve+i<. 'rema

njihovom mišljenju, uvođenjem ključa 7, proizvodnja se olje povezala sa skladištem, što je

osiguralo optimalnu razinu zaliha tijekom procesa, urzalo isporuku te pooljšalo

komunikaciju i suradnju u procesu proizvodnje. ?animljivo je da radnici koji svakodnevno

oavljaju poslove u procesu proizvodnje, nemaju uvjerenje da su ciljevi vezani za

povezivanje aktivnosti tijekom proizvodnje ostvareni u ve+oj mjeri. Hazlog tome moe iti u

tome što je menaderima lakše osigurati potporu za provedu ovoga ključa u vidu aktivnosti

koje trea poduzeti, nego radnicima primijetiti da se ostvarila olja povezanost proizvodnje i

skladišta.

U metodologiji ovoga ključa naglasak je na uspostavi sustava za rz, e0ikasan i nesmetan tijek

in0ormacija i usluga kroz organizaciju, što ponekad moe iti teško posti+i, a ponekad radnici

to doivljavaju kao optere+enje i ne vide to kao pooljšanje.

'osljednji ključ kod kojeg je istraivanjem utvrđeno da postoji značajna razlika u stavovima

između radnika i menadera je ključ 6&. ;ilj ovog ključa je također vezan za osiguranje

energičnog radnog mjesta, pomo+u radne discipline. Uvođenjem i odravanjem dore i

kvalitetne atmos0ere, treala i se pove+ati motivacija i zadovoljstvo zaposlenika, ali i

proizvodnost. 2ez ozira što između stavova menadera i radnika postoji i po ovom ključu

statistički značajna razlika, rezultati po svim podtvrdnjama nisu na strani menadera. aime,

menaderi smatraju da je uvođenjem ključa 6& došlo do pooljšanja radne discipline, s čime

se radnici ne slau u tolikoj mjeri. Međutim, oje skupine ispitanika smatraju da je uvođenjem

ključa 6& porasla motivacija i zadovoljstvo, te se pove+ala proizvodnost, pa se po ovom

podtvrdnjama njihovi stavovi značajno ne razlikuju. ?animljivo je da je značajna razlika u

stavovima menadera i radnika u pogledu pooljšanja radne discipline toliko velika 9jedna odtri podtvrdnje<, da je tLtestom potvrđeno da radnici smatraju da se ostvareni cilj ključa 6&,

odnosno pove+anje pozitivne radne discipline nije ostvarilo u dostatnoj mjeri.

3.2.2. Analiza stavova ispitanika o ključevima koji nisu uvedeni

Kako je ve+ rečeno, trgovačko poduze+e 12ua3 nije uvelo još pet ključeva, koji se planirajuuvesti u narednom razdolju. S ozirom da ključevi međusono imaju sinergijski e0ekt,



istrailo se kako ispitanici percipiraju ključeve koji +e se uvesti i postoji li povezanost između

ve+ uvedenih ključeva i onih koji su im slični po cilju, ali nisu uvedeni. Skupni prikaz

rezultata istraivanja prikazuje talica *.

alica *- 'regled rezultata za ključeva koji se ne primjenjuju

Ključ 9 ;T)&es&* <-=>? @& - @6 alika u s&aoi%a

K68 &,&=@ P =,@O (O D6 'ostojiK6= &,8(6 P 8(,6O Q (O D& e postojiK6@ &,@=7 P @=,7O Q (O D& e postojiK67 &,6*% P 6*,%O Q (O D& e postojiK*& &,&8@ P 8,@O (O D6 'ostoji

#zvor- Hezultati istraivanja

Kako se vidi iz talice *, od ključeva koji nisu uvedeni kod tri ne postoji značajna razlika u

stavovima ispitanika o njihovoj e0ikasnosti. aime, menaderi i radnici smatraju da i

uvođenjem ključa 6=, odnosno oukom i ovlaštenjem radnika u cilju provođenja pooljšanja

došlo do pove+anja proizvodnosti radnog mjesta, uvođenjem ključa 6@, tj. jasno postavljenim

ciljevima i nagradama za njihovo ostvarenje došlo do pove+anja motivacije, te uvođenjem

ključa 67, odnosno upotreom in0ormacijskih tehnologija došlo do unapređenja procesa poslovanja.

Hazlike međutim postoje kod ključeva 68 i *&. Ključ 68 odnosi se na osposoljenost

zaposlenika da prepoznaju sve što stvara guitke i time to eliminiraju iz procesa. Smatra se da

i se time značajno smanjili troškovi poslovanja. Ključ 68 povezan je s uvedenim ključem E

9kaizen< i zajedno i treali pridonositi smanjenju troškova poslovanja i pove+anju

proizvodnosti. Kod oa ključa postoji statistički značajna razlika u stavovima ispitanika,

odnosno kod oa ključa menaderi imaju pozitivniji stav prema cilju koji se namjerava

posti+i.

Ključ *& je vrlo kompleksan i moda najtei za uvođenje. jime se planira uvođenje vode+e

tehnologije u 0unkciji smanjenja troškova, te pove+anja proizvodnosti i konkurentnosti.

Hazlog zog kojeg menaderi smatraju da i se olje ostvarivali ciljevi uvođenja suvremenih

tehnologija moe iti u činjenici da olje poznaju iskustva i rezultate tvrtki koje rade sa

suvremenim tehnologijama, za razliku od radnika koji nemaju takvih spoznaja i jednostavno



smatraju da je postoje+a tehnologija sasvim dovoljna te da i uvođenje novih tehnologija

samo pove+alo troškove.

. 7AKLJUČAK



#straivanjem razlika stavova menadera i radnika o uspješnosti metode *& ključeva pokazalo

je da između ove dvije kategorije ispitanika postoje značajne razlike. $d 6( uvedenih

ključeva, kod pet je utvrđena statistički značajna razlika između menadera i radnika u

pogledu stupnja ostvarenja ciljeva po pojedinom ključu. Mada su se razlozi takvih rezultata

pokušali ojasniti kod svakog ključa, ovdje +e se navesti još neke činjenice, koje mogu

predstavljati uzroke tih razlika, neovisno o kojem se konkretnom ključu radi. o su različita

orazovna struktura koja za soom povlači potpuno različite stavove, vrijednosti i

razmišljanja. $na također implicira različite amicije i interese koje svaki pojedini ispitanik

moe imati, što se moe odraziti na drukčije poimanje uspješnosti uvedene metode

upravljanja kvalitetom. ?atim sama priroda posla, jer menaderima su po prirodi posla neki

pojmovi i aktivnosti iz metode *& ključeva znatno lii i jasniji nego radnicima, i ornuto. ?a

pretpostaviti je da +e menaderi lakše i uspješnije provoditi one ključeve koji se odnose na

planiranje, postavljanje ciljeva, in0ormatičku tehnologiju i sl., dok +e radnici olje prepoznati

rezultate vezane uz proizvodnju, skladište ili strojeve. )isina pla+a i uzorak ispitanika L

zaposlenicima je neposredno prije provođenja ankete smanjena pla+a što je moglo rezultirati

nezadovoljstvom te niim ocjenama ostvarenih rezultata. akođer, u uzorku ispitanika ili je

svega @,(O radnika u odnosu na ukupni roj radnika te je mogu+e da su u uzorku ili aš ti

nezadovoljniji radnici. Kod menadera se utjecaj promjene pla+a ne i toliko vidio jer je

ispitana ve+ina, njih 76O.

adalje, svi ključevi nisu u primjeni L svi ključevi ove metode su u međusonoj interakciji te

se isprepli+u i nadopunjuju te stvaraju sinergijski učinak kada su svi u upotrei. Upravo

izostanak te sinergije moe iti uzrok slaijih ocjena od strane radnika kod nekih ključeva.

'romatraju+i rezultate ocijenjenih razlika u stavovima ispitanika, moglo i se pretpostaviti da

ne postoji statistički značajna razlika između radnika i menadera o uspješnosti metode *&ključeva, udu+i od njih ukupno 6( koji su u primjeni, statistički značajna razlika ne postoji

kod njih 6&. Međutim, rezultati provedenog tLtesta ipak upu+uju na drugačiji zaključak.

aime, vrijednost granične signi0ikantnosti iznosi &,&&8 pa se zaključuje da statistički

značajna razlika ipak postoji. Hezultati su isti kada se u ozir uzmu svi ključevi, pa i oni

ključevi koji još nisu u primjeni, jer granična signi0ikantnost tada iznosi &,&&(. Jakle,

zaključuje se da je temeljna hipoteza odačena te da postoji statistički značajna razlikaizmeđu radnika i menadera o uspješnosti metode *& ključeva. Hazlog ovakve ukupne ocjene



uspješnosti metode rezultat je velikih razlika u ocjenama menadera i radnika o stupnju

ostvarenja ciljeva u pet ključeva kod kojih je utvrđena statistički značajna. Hadnici su u ovih

pet ključeva smatrali da su ciljevi vrlo slao ostvareni, za razliku od menadera.

2ez ozira na konačni rezultat, odnosno postojanje razlike u stavovima o stupnju ostvarenja

ciljeva po određenim ključevima ne znači da je metoda neuspješna. $d 6( uvedenih ključeva,

radnici i menaderi podjednako smatraju da su kod 6& ključeva ciljevi ostvareni u doroj

mjeri, a od pet ključeva koji se namjeravaju uvesti, kod tri ključa su očekivanja ista kod oje

kategorije zaposlenika. $vako promatrani rezultati pokazuju da je trgovačko poduze+e

12ua3 vrlo doro izvršilo pripreme za primjenu metode *& ključeva, da u njezinoj realizaciji

sudjeluju podjednako menaderi i ostali zaposlenici i da su svi usmjereni na pooljšanje

poslovanja kroz ostvarenje ciljeva pojedinog ključa.

L/TEATUA



/ K!ji#e

6< >aud ?agre, #mplementacija programa *& ključeva, Karlovac, *&&@.*< 'rimorac, ., 'ove+anje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva 9metoda *& ključeva<,

Microso0tov dan poslovne produktivnosti, ?agre, *&&(.8< akovljevi+, ., Upravljanje poslovanjem uz pomo+ metodologije *& ključeva, 7. hrvatska

kon0erencija o kvaliteti, 2rijuni, *&&@.

// /!&e"!e&

6< http-//kvaliteta.inet.hr/*&kljuceva.htm, *&. oujka *&6*.*< http-//444.deloitte.com./poslovnosavjetovanje, 66. travnja *&6*.8< http-//444.*&ke5sgloal.com, *7. oujka *&6*.



Documents

Upravljanje Kvalitetom u Poduzeću