UPRAVNI PROCES I UPRAVNI SPOR prof. dr Ljubinko Mitrovid E-mail: mitrovic.ljubinko@yahoo.com Telefon: 065 514 945

1. ta je postupak?Postupak uopte - nain rada kod kojeg je odreeno da se radne operacije jednako obavljaju u jednakim sluajevima. U svakoj dravi, prava i obaveze pravnih subjekata u vezi s odreenim pravnim odnosima i pravnim situacijama reguliu se materijalnopravnim propisima. Materijalnopravnim propisima ureuje se sadrina samog pravnog odnosa koji je predmet postupka.

2. Materijalno i procesno pravoS druge strane, da bi se pravni propisi mogli primjenjivati na odreene pravne situacije i prema odreenim pravnim subjektima, potrebno je propisati pravila postupka. Pravila postupka nazivaju se formalnim ili procesnopravnim pravom.

3. Dvije vrste propisaDvije vrste propisa, odnosno materijalnopravni i formalnopravni propisi. Ipak se oni u praksi zajedno primjenjuju, dopunjavaju i meusobno uslovljavaju.

4. ta sadre propisi o upravnom postupku?Sadre pravila koja reguliu formu radnji i donoenje upravnih akata od strane dravnih organa i organizacija kojima je povjereno vrenje javne vlasti, kada u upravnim stvarima, neposredno primjenjujudi propise, rjeavaju o pravima, obavezama i pravnim interesima stranaka koje uestvuju u upravnom postupku.

5. Osnovni zadatak pravnih normi u upravnom postupkuJeste omogudavanje pravilne primjene materijalnopravnih normi kojima su regulisane pojedine upravne materije. Bez tano propisane procedure ili postupka odluivanja u pravnim (upravnim) stvarima moglo bi dodi do proizvoljnosti i zloupotrebe materijalnopravnih propisa od strane organa i organizacija koje postupaju u odreenoj pravnoj (upravnoj) stvari.

6. Dvije vrste postupakaPolazedi od pojedinih oblasti prava, kao i od prirode organa iji se rad propisuje u pravnim propisima, te od procesnih normi koje se primjenjuju, postupci uopte se dijele na:1

Sudske i Upravne.

7. Nedostatak pravila upravnog postupkaKada pravila upravnog postupka ne bi postojala, dolo bi do proizvoljnosti, arbitrarnosti i razliitosti u postupanju organa uprave u istim pravnim stvarima, to bi moglo dovesti do samovolje i uruavanja drave kao garanta pravne jednakosti svih njenih graana i njihovih asocijacija u bilo kom obliku.

8. Pojam upravnog postupkaUpravni postupak obuhvata ona pravna pravila kojima se regulie redosljed procesnih radnji, forme radnji i akata, pravni lijekovi, kao i izvrenje upravnih akata donesenih od strane organa uprave prilikom rjeavanja o pravima i obavezama graana i organizacija koje proizilaze iz materijalnopravnih propisa upravnog prava.

9. Pojam upravne stvariJedno od najspornijih pitanja. Razliiti teoretiari su iznosili svoja razliita miljenja o navedenom pojmu koja su ga ponekad tretirala na posve drugaijim gleditima. U teoriji i praksi upravnog prava ipak su se izdefinisala tri osnovna miljenja o sutini i pojmu upravne stvari.

10.Prvo gledite o pojmu upravne stvariPrva grupa pravnih strunjaka smatra da se odredbe iz ZOUP-a mogu primjenjivati samo na odreene upravne stvari, ali ne i na sve njih. Naime, prilikom odreivanja obima primjene zakona o optem upravnom postupku primjenjuje se metoda generalne klauzule, a ne metod nabrajanja. Ova teorija ima donekle uporite i u naem Zakonu o optem upravnom postupku i to u njegovom prvom lanu. Elementi koji karakteriu upravnu stvar jesu autoritativnost, pojedinanost, konkretnost i pravno djelovanje.

11.Drugo gledite o pojmu upravne stvariDruga grupa teoretiara smatra da je priroda propisa ekvivalent koji odreuje pojam upravne stvari. U pitanju su pojedinane konkretne stvari koje se rjeavaju rjeenjem u upravnom postupku. upravna stvar je uvijek u vezi sa odreenom upravnom djelatnodu.

2

12.Trede gledite o pojmu upravne stvariTrede stanovite polazi od razmatranja predmeta upravnog spora, a to je upravni akt, a ne akt uprave. Dakle, bitan je sadraj, a nikako izdavalac upravnog akta. Osnovna odrednica odnosi se na to kako se aktom dravnog (republikog) organa mijenja ili ukida neki pravni odnos.

13.Zajednike karakteristikeOsnovni sinonim za definisanje upravne stvari jeste upravo rije upravna, dakle, upravna stvar se vezuje za upravnu djelatnost iji su rezultat akti upravnih organa. Nadalje, uvijek se radi o autoritativnom aktu kojim se rjeavaju konkretne, odnosno pojedinane stvari (predmeti). Na kraju, moe se redi da u upravnim stvarima obavezno dolazi do primjene materijalnopravnih propisa s podruja odreene upravne djelatnosti od strane nadlenog organa, i to uz potovanje normi upravnog postupka. U upravnom postupku uvijek se odluuje o pravima, obavezama ili pravnim interesima pojedinca, pravnog lica ili druge stranke.

14.Razlika izmeu upravne stvari i upravne radnjeUpravnom radnjom smatra se voenje raznih evidencija (npr. Voenje matinih knjiga, podnoenje poreske prijave, itd.), kao i izdavanje uvjerenja i drugih isprava. Upravna radnja se u vedini sluajeva obavlja nezavisno od volje pojedinih lica. Postupcima u upravnim radnjama stranke, u pravilu, ne stiu nikakava prava i obaveze. Upravnim radnjama stranke mogu da se slue s ciljem dokazivanja injenica u upravnim predmetima koje su vane za odluivanje o izvjesnoj upravnoj stvari (npr. Radi dobijanja dozvole za gradnju stranka izvodom iz katastra ili zemljinjih knjiga dokazuje pravo vlasnitva na zemljitu).

15.Kodifikacija upravnog postupkaRazvoj upravnog postupka u teoriji upravnog prava moe se posmatrati kroz prizmu kodifikacije upravnog postupka. Pod kodifikacijom upravnog postupka podrazumijeva se prikazivanje, sreivanje, sistematizovanje i povezivanje svih procesnih instituta koji se odnose na upravni postupak u jedan zakonik ili kodeks. Za razliku od materije koja se obrauje u krivinom i graanskom pravu (materijalne i procesne) koja je dosta rano kodifikovana, u upravnom procesnom pravu to nije bio sluaj. Naime, neka vrsta pokuaja kodifikacije upravnog procesnog prava zapoela je tek u 20. Vijeku.

3

16.Tri grupe zemalja u odnosu na izvrenu kodifikacijua) prva grupacija obuhvata one zemlje koje su izvrile kodifikaciju upravnog procesnog prava, b) druga grupacija se naziva mjeovitom i u nju ulaze zemlje u kojima je fragmentarno regulisano upravno procesno pravo i c) tredu grupaciju ine zemlje koje nemaju procesnoupravnih propisa.

17.AustrijaPrva zemlja koja je izvrila kodifikaciju upravnog procesnog prava jeste Austrija, i ona je to uradila 1925. Godine. Nakon raspada Austrougarske monarhije, novaAustrija je teila da to prije objedini i uprosti rad svoje nove uprave. U periodu od svega nekoliko godina, ona donosi etiri zakona, meu kojima je bio i Zakon o optem upravnom postupku. Prvi takav zakon u svijetu, Njegova kvalitativna i kvantitativna obrada instituta upravnog procesnog prava. Cjelovit propis, veoma koncizan i usklaen, propis koji je imao svega 93 paragrafa, a obuhvatao je i administrativno izvrenje. ehoslovaka (1928), Poljska (1928), Kraljevina Jugoslavija (1930) i dr.

18.Druga grupa zemaljaDrugu grupu zemalja ine one zemlje koje nemaju u svojim pravnim sistemima kodifikovana pravila upravnog postupka, ali imaju fragmentarne i rasute propise kojima su ureena odreena upravno procesna pitanja. To su Engleska, Zemlje Latinske Amerike, Portugalija, Italija i dr.

19.Treda grupa zemaljaZemlje koje nemaju u svom upravnom pravu propise koji se odnose na upravno-procesne radnje, odnosno institute. Tipian predstavnik jeste Francuska, mada se i kod nje u posljednje vrijeme deavaju znaajne promjene. Krajem dvadesetog vijeka Francuska je izdala niz zakona u kojima je propisano postupanje organa uprave u odreenim oblastima.

20.SFRJ BiH - RSPrvi Zakon o optem upravnom postupku stara Jugoslavija je donijela 1930. Godine. Idejni tvorac i realizator pomenutog zakona bio je akademik Ivo Krbek. ZOUP je raen po ugledu na isti takav austrijski zakon, ali je imao skoro dvostruko vie lanova.4

Razlog - u ovaj zakon unesene i neke odredbe iz parninog postupka. U periodu od 1945. Godine do 1956. Godine, u SFRJ su se primjenjivali propisi upravnog procesnog prava stare Jugoslavije koji nisu bili u suprotnosti sa novim socijalistikim odrednicama. Nakon toga, 1952. Godine donesen je Zakon o upravnim sporovima, to je bio poetak kodifikacije upravnog procesnog prava. Donoenjem Zakona o optem upravnom postupku 1956. Godine zavrava se ovaj period donoenja posebnih zakona o upravno-procesnim normama. U kasnijem periodu, dakle sve do 1992. Godine, Zakon o optem upravnom postupku iz 1956. Godine se etiri puta mijenjao i dopunjavao, i to 1965, 1976, 1978. I 1986. godine.

21.RSIzbijanjem ratnih sukoba na prostorima bive SFRJ pa sve do njihovog zavretka primjenjivala su se pravila upravnog postupka iz Zakona o optem upravnom postupku bive SFRJ iz 1986. Godine, koji je Republika Srpska, na osnovu lana 12 Ustavnog zakona za sprovoenje Ustava Republike Srpske, zadrala u pravnom nasljedstvu nakon raspada jugoslovenske dravne zajednice. Potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. Godine prestala su ratna dejstva na teritoriji bih. Dejtonskim mirovnim sporazumom, i to u njegovom Aneksu 4 (Ustav bih) predvieno je da de propisi iz oblasti upravnog postupka biti doneseni na nivou entiteta. Slubeni glasnik RS, broj 13/2002; 87/2007 i 50/2010. Republika Srpska je 2002. Godine donijela vlastiti ZOUP i time izvrila kodifikaciju normi iz upravnog procesnog prava. Zakonom su u potpunosti obraeni pravni instituti opteg upravnog postupka. Ovaj Zakon je do sada dva puta mijenjan i dopunjavan, i to 2007. I 2010. Godine.

22.Pojam upravnog postupkaUpravni postupak ine pravna pravila kojima se regulie obavezno postupanje dravnih (republikih) organa i organizacija kada u upravnim stvarima, neposrednom primjenom materijalnih propisa, rjeavaju o pravima, obavezama ili pravnim interesima pojedinaca, pravnih lica ili drugih stranaka.

23.ta se regulie pravilima upravnog postupka?Pravilima ovog postupka reguliu se nadlenost, procesne radnje (red, tok i oblik), prava i dunosti lica koja uestvuju u postupku, oblik i sadrina akta kojim se rjeava o neijem pravu, obavezi ili pravnom interesu, redovni i vanredni pravni lijekovi protiv takvih akata i njihovo izvrenje.

5

24.Vrste upravnih postupakaUpravne stvari mogu biti raznovrsne i u veoma razliitim oblastima - teko se mogu podvesti pod samo jednu vrstu pravila upravnog postupka. Postoji veliki broj upravnih organa i organizacija koje postupaju u nizu upravnih oblasti, nemogude je zamisliti da se sve situacije mogu rijeiti jedinstvenim upravnim postupkom. Zato postoje, pored opteg upravnog postupka, i posebni upravni postupci.

25.Opti upravni postupakObuhvata skup pravila postupanja za rjeavanje pojedinih upravnih stvari koja se mogu primijeniti za postupak i rad organa uprave kao i drugih dravnih (republikih) organa kada rjeavaju o pravima, obavezama ili pravnim interesima pojedinaca, pravnih lica ili drugih stranaka u svim oblastima uprave. To su ona pravila postupka koja su zajednika za sve ili najvedi broj oblasti uprave i vae za sve organe uprave koje u tim oblastima rjeavaju pojedinane upravne stvari za koje nije propisan poseban upravni postupak. U naem pozitivnom zakonodavstvu, pomenuta pravila sadrana su u Zakonu o optem upravnom postupku.

26.Posebni upravni postupciPosebni upravni postupci obuhvataju procesnopravna pravila koja su obino sadrana u zakonima kojima se regulie rad nekog organa ili materija u odreenoj upravnoj oblasti (npr. Unutranji poslovi, carina, porezi, doprinosi itd.). To su pravila koja vae za pojedine upravne materije. Dosljednim tumaenjem zakonskih odredbi o posebnim upravnim postupcima, moe se zakljuiti da po njima postupaju tano odreeni organi u konkretnoj pravnoj situaciji. Tako, npr. Carinski organi, rjeavajudi po nekoj konkretnoj upravnoj stvari, ponekad primjenjuju posebni postupak koji je razliit od normi opteg upravnog postupka.

27.Odnos opteg i posebnih upravnih postupakaOpti upravni postupak u odnosu na posebne postupke ima dodatni (supsidijarni) karakter. To znai da se na pojedine oblasti za koje je zakon predvidio postupanje organa po posebnom postupku, primjenjuju norme opteg upravnog postupka, samo i ukoliko pomenuta oblast nije regulisana normama posebnog upravnog postupka (supsidijarna primjena opteg upravnog postupka). U upravnim oblastima za koje je zakonom propisan poseban upravni postupak postupa se po odredbama tog zakona i te odredbe moraju biti u saglasnosti s osnovnim naelima utvrenim normama opteg upravnog postupka. S druge strane, po odredbama zakona o optem upravnom postupku postupa se u svim onim pitanjima koja nisu ureena posebnim zakonom (lan 3 ZOUP-a).6

28.Posebni upravni postupciPosebni upravni postupci poivaju na tri zakonske pretpostavke koje se odnose na to: Da posebna pravila ureuju pojedina pitanja upravnog postupka; Da se grupa posebnih pravila mora odnositi na odreenu upravnu oblast, i to samo ukoliko je takva posebna regulativa zbog specifinosti odreene upravne oblasti neophodna da bi u njoj mogli postupati i Da se odstupanje od pojedinih pravnih normi opteg upravnog postupka moe propisati samo zakonom, a ne nekim drugim propisima i pravnim aktima.

29.ta je vaenje Zakona o optem upravnom postupkuPod vaenjem Zakona o optem upravnom postupku podrazumijeva se njegova obaveznost ili obaveznost primjene njegovih pravila, odnosno, drugaije reeno, koji su to sve pravni subjekti i pod kojim uslovima duni da postupaju po pravilima Zakona o optem upravnom postupku.

30.Na koga se odnose odredbe ZOUP-aPrema ZOPU dune su da postupaju tri kategorije subjekata prava, i to: 1. Republiki organi uprave, kad u upravnim stvarima, neposredno primjenjujudi propise, rjeavaju o pravima, obavezama ili pravnim interesima pojedinaca, pravnog lica ili druge stranke, kao i kad obavljaju druge poslove utvrene pomenutim zakonom, 2. Organi grada i optine kad na osnovu zakona obavljaju poslove dravne uprave, 3. Privredna drutva, ustanove i druge organizacije, kad u vrenju javnih ovladenja koja su im povjerena zakonom rjeavaju, odnosno obavljaju druge poslove koji su im zakonom povjereni (l. 1 zoup).

31.Pojam organa koji vodi postupakPod organom koji vodi upravni postupak, odnosno rjeava u upravnim stvarima podrazumijeva se: organ uprave, drugi republiki organ uprave, upravna organizacija, kao i privredno drutvo, ustanova i druga organizacija kojima je zakonom povjereno vrenje javnih ovladenja.

32.ta su to osnovna naela?Odreeni principi koji su zajedniki za cijeli propis. Osnovnim naelima se na saet i pregledan nain izraava sutina na kojoj propis poiva, ali i daju smjernice za shvatanje i primjenu konkretnog propisa. Ona su okvir za sve odredbe.

33.Primjena osnovnih naelaI u optem, i u posebnim upravnim postupcima moraju se primjenjivati osnovna naela bez kojih bi bilo nemogude primijeniti materijalnopravne propise na bilo koju upravnu stvar.7

34.Koja dva cilja se postiu osnovim naelima?Njima se trai uravnoteenje dva osnovna cilja, i to: 1. Zatita javnog interesa i objektivne zakonitosti i 2. Zatita pojedinanih i subjektivnih interesa pojedinaca i grupa.

35.Povreda osnovnih naelaOsnovna ili izriita naela su opteobavezna. Povreda osnovnih naela ima za posljedicu direktno sankcionisanje upravnih akata donesenih od strane upravnih organa i organizacija.

36.Osnovna naela1. Naelo zakonitosti, 2. Naelo zatite prava stranaka i zatite javnog interesa, 3. Naelo efikasnosti, 4. Naelo istine, 5. Naelo sasluanja stranke, 6. Naelo slobodne ocjene dokaza, 7. Naelo samostalnosti u rjeavanju, 8. Naelo dvostepenosti u rjeavanju (pravo na albu), 9. Naelo konanosti i pravosnanosti rjeenja, 10. Naelo ekonominosti postupka, 11. Naelo pruanja pomodi neukoj stranci, 12. Naelo o upotrebi jezika i pisma.

36.1 Naelo zakonitostiJedno od osnovnih i najvanijih naela u svim postupcima u sluaju kada postupaju dravni organi. St. 1 l. 5 ZOUP naelo zakonitosti: organi koji postupaju u upravnim stvarima rjeavaju na osnovu zakona i drugih propisa. Naelo zakonitosti u radu uprave sadrano je i u lanu 111 Ustava RS.36.1.1 U emu se sastoji pravno dejstvo n. zakonit.

Obavezi organa koji vode postupak da u upravnom postupku donose rjeenja koja su na zakonu zasnovana i Obavezi organa koji vode postupak da se pridravaju odredaba kojima se regulie njihova nadlenost i postupanje i prava stranaka u postupku.

36.1.2 Naelo zakonitosti i donoenje rjeenja po sl.ocjeni

U upravnim stvarima u kojima je organ koji vodi postupak zakonom ili na zakonu zasnovanom propisu ovladen da rjeava po slobodnoj ocjeni rjeenje mora biti doneseno u granicama ovladenja i u skladu s ciljem zbog koga je ovladenje dato.8

36.1.3 Sankcije zbog povrede naela zakonitosti

Sastoje se: 1. U pravu ovladenog lica da uloi albu ili tubu, zavisno u kom postupku (upravnom ili upravno-sudskom) se odluuje o prvostepenom rjeenju i 2. U ovladenju ili dunosti drugostepenog organa ili nadlenog suda da prvostepeno rjeenje poniti, izmijeni ili ukine.36.1.4 Nitavost rjeenja

U sluajevima tee povrede materijalnopravnih propisa, rjeenje se moe proglasiti i nitavim, povodom ulaganja vanrednih pravnih lijekova.36.1.5 Kako se ostvaruje zatita naela zakonitosti?

Zatita naela zakonitosti ostvaruje se putem albi i tubi, kao i putem vanrednih pravnih lijekova. Zakonito postupanje odnosi se na primjenu materijalnopravnih propisa i na primjenu pravila upravnog postupka (nadlenost, donoenje rjeenja itd.).36.1.6 Sluajevi nezakonitosti mogu se svrstati u pet grupa

1. 2. 3. 4. 5.

Nenadlenost, Povreda propisa o postupku, Povreda materijalnog prava, Pogreno ili nepotpuno utvreno injenino stanje i Nezakonitost u cilju ili svrsi upravnog akta.

36.2 Naelo zatite prava stranaka i zatite javnog interesaObjedinjava u sebi gotovo itavu sutinu i bit svih osnovnih naela i itavog upravnog postupka. Postidi ravnoteu u realizaciji ova dva cilja jeste primarni zadatak organa uprave, a elja za postizanjem tog cilja obiljeava cjelokupan upravni postupak, s tim da je posebno naglaena u okviru ovog naela.36.2.1 Dunost organa u upravnom postupku

Zakonom je definisano da su, pri voenju postupka i rjeavanju u upravnim stvarima organi duni da strankama omogude da to lake zatite i ostvare svoja prava, vodedi pri tom rauna da ostvarivanje njihovih prava ne bude na tetu prava drugih lica niti u suprotnosti sa javnim interesom koji je utvren zakonom. Organ koji vodi upravni postupak duan je da pri voenju i rjeavanju u upravnom postupku vodi rauna o javnom interesu, ali i da se stara o zatiti prava i pravnih interesa pojedinaca i drugih uesnika u postupku.36.2.2 Obaveze slubenog lica

Kad sazna ili ocijeni da stranka ili neki dr. Uesnik u postupku imaju osnova za ostvarivanje nekog prava upozoride ih. Ukoliko se na osnovu zakona strankama nalau kakve obaveze, prema njima de se primjenjivati one mjere predviene propisima koje su za njih povoljnije, pod uslovom da se takvim mjerama postie cilj zakona.9

36.3 Naelo efikasnostiUneseno po prvi put u Zakon o optem upravnom postupku bive SFRJ novelom zakona iz 1977. Obaveza po organe da kada rjeavaju u upravnim stvarima, duni su da obezbijede uspjeno i kvalitetno ostvarivanje i zatitu prava i pravnih interesa pojedinaca, pravnih lica i drugih stranaka (l. 7 ZOUP). Podrazumijeva provoenje postupka bez odugovlaenja, ali i onemogudavanje svake zloupotrebe procesnih prava koja pripadaju uesnicima u upravnom postupku. Univerzalno, odnosno opte naelo. Ne smije idi na tetu donoenja pravilne i zakonite odluke organa, odnosno ovo naelo ne smije dodi u koliziju sa naelom zakonitosti ili naelom utvrivanja istine.

36.4 Naelo istineOznaava obavezu organa koji vodi postupak da prilikom utvrivanja injenica pronae stvarnu, materijalnu istinu. Na zakon u lanu 8 naelo istine definie na sljededi nain: u postupku se mora utvrditi pravo stanje stvari, i u tom cilju moraju se potpuno i pravilno utvrditi sve injenice i okolnosti koje su od vanosti za donoenje zakonitog i pravilnog rjeenja.36.4.1 Ostvarenje istine Organ koji vodi postupak duan je da nepristrasno i istinito utvrdi injenice koje idu u prilog stranci ili koje su tetne za nju. ZOUP - npr. Pouka neukoj stranci; obaveza da se stranka prije donoenja rjeenja izjasni o svim injenicama i okolnostima koje su od vanosti za donoenje rjeenja; odredba prema kojoj nema ogranienja sredstava i mogudnosti dokazivanja itd. 36.4.2 Sluajevi odstupanja od naela materijalne istine

1. Poravnanje stranaka. 2. Preduzimanje hitnih mjera u javnom interesu koje se ne mogu odlagati, a injenice na kojima treba da se zasniva rjeenje, utvrene su ili su bar uinjene vjerovatnim. 3. Postojanje naela zabrane reformatio in peius (preinaenje na loije) prvostepenog rjeenja u albenom postupku.

36.5 Naelo sasluanja strankePodrazumijeva, s jedne strane, dunost organa koji vodi postupak da omogudi stranci da se izjasni o injenicama koje su od vanosti za donoenje rjeenja, te, s druge strane, pravo stranke da se izjasni o tim injenicama, a sve s ciljem potpunog ostvarenja i zatite njenih prava i pravnih interesa. 36.5.1 lan 9 ZOUP-a Prije donoenja rjeenja stranci se mora pruiti mogudnost da se izjasni o injenicama i okolnostima koje su vane za donoenje rjeenja. Rjeenje se moe donijeti bez prethodnog sasluanja stranke samo u sluajevima kad je to zakonom doputeno (skradeni postupak). 36.5.2 Dunosti organa koji vodi postupak

Da omogudi stranci da uestvuje u ispitnom postupku,10

Da saslua stranku i da joj prui priliku da se izjasni o svim vanim pitanjima i okolnostima, i Da obavijesti stranku na vrijeme o planiranim usmenim raspravama, kao i o sadrini predmeta o kome se raspravlja.

36.6 Naelo slobodne ocjene dokazaOvladenje organa da ocjenjuje po svom slob.uvjerenju, a uzimajudi u obzir rezultat cijelog dokaznog postupka, da li de jednu injenicu primiti kao istinitu ili ne. l. 10: odluku o tome koje de injenice uzeti kao dokazane donosi sl. Lice po svom slob. Uvjerenju, a na osnovu savjesne i briljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, kao i na osnovu rezultata cjelokupnog postupka.36.6.1 Slobodna ocjena dokaza

Ne znai da upravni organ, donosedi na osnovu svoje slobodne ocjene zakljuak (odnosno odluku), nije niim vezan. Naprotiv, organ koji vodi postupak je duan da iz utvrenih injenica izvede logian zakljuak u pogledu injeninog stanja i da obrazloi zato pojedinim dokazima jeste (ili nije) poklonio vjeru.

36.7 Naelo samostalnosti u rjeavanjuSudovi - nezavisni org uprave- samostalni. Samostalnost organa u rjeavanju i samostalnost ovladenog slubenog lica. Organ vodi upravni postupak i donosi rjeenje samostalno, u okviru ovladenja utvrenog zakonom. Sl.lice samostalno utvruje injenice i okolnosti i na podlozi utvrenih injenica i okolnosti primjenjuje zak. I druge propise.

36.8 Naelo dvostepenosti ili pravo albeUstavna kategorija sadrana u Ustavu RS l. 12 ZOUP - protiv rjeenja donesenog u prvom stepenu (prvostepenog rjeenja) stranka ima pravo na albu. Samo se zakonom moe propisati da u pojedinim upravnim stvarima alba nije doputena, i to samo ako je na drugi nain obezbijeena zatita prava i pravnih interesa stranke i zatita zakonitosti. 36.8.1 alba zbog utanja administracije Pod uslovima propisanim ZOUP stranka ima pravo na albu i kad prvostepeni organ u odreenom roku (mjesec, odnosno dva mjeseca) ne donese rjeenje po njenom zahtjevu, odnosno ne donese rjeenje u postupku pokrenutom po slubenoj dunosti, a u interesu stranke (tzv. Dutanje administracije). 36.8.2 Dvostepenost upravnog postupka Protiv rjeenja donesenog u drugom stepenu alba nije doputena. Upravni postupak je dvostepen, pa se ispitivanje zakonitosti upravnog akta u upravnom postupku zavrava odlukom drugostepenog organa. Takvo rjeenje je konano i protiv njega se dalje moe jedino voditi upravni spor pred nadlenim sudom.

11

36.9 Naelo konanosti i pravosnanosti rjeenjal. 14 ZOUP: Rjeenje protiv koga se ne moe izjaviti alba (konano rjeenje), niti pokrenuti upravni spor (pravosnano rjeenje), moe se ponititi, ukinuti ili izmijeniti samo u sluajevima koji su zakonom predvieni. 36.9.1 Konanost upravnog akta Znai da je postupak donoenja upravnog akta zavren. Moe nastupiti nakon donoenja i dostavljanja prvostepenog rjeenja, i to: Kada protiv prvostepenog rjeenja nije doputena alba ili Kad je alba doputena, ali je stranka propustila u roku albu izjaviti. 36.9.2 Naelo konanosti i pravosnanosti rjeenja ima dva osnovna zadatka

Da se onemogudi odugovlaenje postupka bilo u interesu stranke, bilo u interesu organa. Unosi pravnu sigurnost u ustavni poredak drave, s obzirom na to da se ne moe dirati u pravo pojedinaca (subjektivna pravosnanost).

36.10

Naelo ekonominosti

l 14 ZOUP - upravni postupak vodi brzo i sa to manje trokova za stranku i druge uesnike u postupku, ali istovremeno tako da se pribave svi dokazi potrebni za pravilno utvrivanje injeninog stanja i za donoenje zakonitog i pravilnog rjeenja.

Naelo brzine i Naelo tednje.

36.11

Naelo pruanja pomoi neukoj stranci

Graanima i drugim strankama u postupku omoguditi da to lake zatite i ostvare svoja prava, vodedi pri tom rauna da to ne bude na tetu javnog interesa ili interesa drugih stranaka. Organ duan je da se stara da neznanje i neukost stranke i drugih uesnika u postupku ne budu na tetu prava koja im po zakonu pripadaju u postupku.

36.12

Naelo upotrebe svog jezika i pisma

Zagarantovano Ustavom Republike Srpske. l. 7 Ustava: slubeni jezici RS su: jezik srpskog naroda, jezik bonjakog naroda i jezik hrvatskog naroda. Slubena pisma su dirilica i latinica. l 16 ZOUP - postupak vodi se na jednom od jezika konstitutivnih naroda u skladu sa Ustavom i Zakon. Pripadnicima drugih konstitutivnih naroda u bih kao strankama ili drugim uesnicima u postupku pripada pravo da se slue svojim jezikom. Organ je duan da im omogudi prevodioca.36.12.1 Dunosti organa koji vodi postupak

Da obezbijedi strankama:12

1. da u postupku upotrebljavaju svoj jezik, 2. da na svom jeziku podnose molbe, albe, tube, prijedloge, predstavke i dr podnes. 3. da im se na njihov zahtjev dostavljaju na njihovom jeziku otpravci rjeenja i drugih akata kojim se rjeava o njihovim pravima i obavezama.

37.Izvedena naela upravnog postupkaNaelo oficijelnosti i naelo akuzatornostiU vezi s pravom na pokretanje postupka, u pravu su poznata dva naela, i to: naelo oficijelnosti - pravo pokretanja postupka spada u iskljuivu nadlenost ovladenog organa. naelo akuzatornosti ili naelo privatne inicijative - pravo pokretanja postupka pripada zainteresovanoj stranci.

Inkviziciono i dispoziciono naeloInkviziciono naelo - dokazi se prikupljaju od strane organa koji vodi postupak ili po njegovim uputstvima i zahtjevima; organ koji vodi postupak nije vezan prijedlogom stranaka. Dispoziciono naelo - organ koji vodi postupak nema pravo prikupljanja dokaza, a u krajnjem sluaju nema pravo ni ispitivanja pozvanih lica; stranka je ovladena da pribavlja i iznosi dokaze.

Naelo usmenosti i pismenostiNaelo usmenosti - organ moe zasnivati svoju meritornu odluku samo na injenicama koje su bile pred njim usmeno iznesene, odnosno koje su bile predmet pretresanja. Naelo pismenosti - stranke daju organu koji vodi postupak pismene dokaze i druge relevantne dokaze o kojima se ne vodi rasprava, odnosno pretres.

38.NadlenostNadlenost ovladenog organa uprave predstavlja pravo i dunost postupanja ovladenog organa u odreenoj pravnoj stvari na odreenoj teritoriji u upravnom postupku. Nadlenost (stvarna ili mjesna) uvijek se odreuje zakonom ili nekim drugim pravnim propisom zasnovanim na zakonu.

Mijenjanje nadlenostiOdreivanje nadlenosti predstavlja prinudno pravo (ius cogens), pa se ono ne moe mijenjati dogovorom stranaka ili na bilo koji drugi nain. Organ koji vodi upravni postupak duan je po slubenoj dunosti tokom cijelog postupka voditi rauna o tome da li je nadlean da postupa u odreenoj upravnoj stvari.

ObliciVana kako za stranke tako i za sam organ.13

Ako prije pokretanja postupka organ ustanovi da nije nadlean, nede postupak ni pokrenuti, a ako u toku postupka ustanovi svoju nenadlenost, ustupide predmet nadlenom organu. Dva osnovna oblika, i to: 1. Stvarna nadlenost i 2. Mjesna nadlenost.

Stvarna nadlenostPodrazumijeva pravo i dunost organa uprave da postupa u odreenom predmetu s obzirom na pravnu prirodu istog. Stvarna nadlenost se odreuje 1. Po propisima kojima se ureuje odreena upravna oblast (materijalnim propisima, npr. Zakon o umama) ili 2. Kojima se odreuje nadlenost pojedinih organa.

Delegacija nadlenostiPodrazumijeva pravo organa nadlenog za rjeavanje da odreene upravne stvari iz svoje nadlenosti prenese na drugi organ istog stepena ili organ nieg stepena (to je najedi sluaj). Delegaciju je mogude primijeniti samo ako to zakon predvia.

SubdelegacijaOvladenje nieg organa na koji je delegacijom prenesena stvarna nadlenost, da rjeavanje odreene upravne stvari, odnosno vrenje odreenih poslova ustupi ili prenese na rjeavanje svom niem, podrunom organu. Mora biti predviena zakonom.

SupstitucijaSupstitucija (ili devolucija ili avokacija) - pravo, odnosno ovladenje upravnog organa vieg stepena da preuzme i rjeava upravnu stvar ili odreene poslove iz nadlenosti organa nieg stepena. Mora biti zakonom predviena.

Rekvizicija nadlenostiPravo organa vieg stepena da odreene upravne radnje u samom upravnom postupku prepusti, odnosno prenese na organ nieg stepena, dok on za sebe zadrava pravo rjeavanja upravne stvari u cjelini.

Mjesna nadlenostOznaava teritoriju na kojoj pojedini organi uprave mogu postupati.

14

Ona slui za odreivanje podruja na kojem se protee djelatnost odreenog dravnog (republikog) ili drugog nadlenog organa. Bitan elemenat jeste teritorijalni odnos upravne stvari prema organu, a ne vrsta pravnog posla, odnosno upravne stvari.

Odreivanje mjesne nadlenostiOdreuje se 1. Po propisima o teritorijalnoj podjeli i 2. Po propisima o organizaciji pojedinih organa. Ukoliko u odnosnim propisima nema odredbi o mjesnoj nadlenosti ili su te odredbe nepotpune, mjesna nadlenost se odreuje prema sljededim dopunskim pravilima: U upravnim stvarima koje se odnose na nepokretnost - prema mjestu gdje se nepokretnost nalazi (realna mjesna nadlenost forum rei sitae), U upravnim stvarima koje se odnose na poslove iz nadlenosti dravnog organa prema sjeditu dravnog organa, U upravnim stvarima koje se odnose na djelatnost privrednog drutva ili drugog pravnog lica - prema sjeditu privrednog drutva ili drugog pravnog lica, U upravnim stvarima koje se odnose na djelatnost privrednog drutva koje ima poslovnu jedinicu van svog sjedita - nadlean je i organ na ijem podruju se nalazi ova poslovna jedinica, U upravnim stvarima koje se odnose na djelatnost preduzetnika ili drugog fizikog lica koje profesionalno obavlja djelatnost - prema mjestu gdje se djelatnost obavlja (forum actus), U ostalim upravnim stvarima - prema prebivalitu stranke. Kad ima vie stranaka, nadlenost se odreuje prema stranci prema kojoj je zahtjev upravljen. Ako stranka nema prebivalite u republici srpskoj, nadlenost se odreuje prema njenom boravitu, a ako nema ni boravita - prema njenom posljednjem prebivalitu, odnosno boravitu u republici srpskoj, Ako se mjesna nadlenost ne moe odrediti ni po jednom od navedenih pravila, tada se mjesna nadlenost odreuje prema mjestu gde je nastao povod za voenje postupka. Pod povodom za voenje postupka podrazumijeva se dogaaj, radnja i sl. Koji su predstavljali razlog za pokretanje postupka.

Mjesna nadlenost lokalnih i centralnih organaMjesna nadlenost se odreuje svim lokalnim (niim) organima uprave. Centralnim (republikim) organima se ne odreuje mjesna nadlenost iz razloga to se njihovo pravo postupanja prostire na cijeloj dravnoj (republikoj) teritoriji.15

Centralni organi imaju samo stvarnu nadlenost.

Mjesna nadlenost u stvarima koje se odnose na brod i vazduhoplovU upravnim stvarima koje se odnose na brod ili vazduhoplov, ili u kojima je povod za voenje postupka nastao na brodu ili vazduhoplovu, mjesna nadlenost se odreuje prema matinoj luci broda, odnosno matinom pristanitu vazduhoplova.

Funkcionalna nadlenostMoe se smatrati jednom podvrstom stvarne nadlenosti s obzirom na to da ona pomae da se tano utvrdi kojem je organu uprave koji je inae stvarno nadlean stavljeno u nadlenost rjeavanje konkretne upravne stvari. Njom se blie odreuje stvarna nadlenost organa uprave.

Sticaj jednorodnih organaU stvarnosti se moe desiti da dva ili vie organa uprave budu stvarno i mjesno nadlena za postupanje u istoj upravnoj stvari (npr. Izdavanje odobrenja za izgradnju autoputa koji se protee na teritoriji dvije optine). Ako su prema odredbama zakona istovremeno mjesno nadlena dva ili vie organa, nadlean de biti organ koji je prvi pokrenuo postupak. On se moe sporazumjeti sa drugim mjesno nadlenim organom o tome koji de od njih voditi postupak. U ovom sluaju svaki mjesno nadleni organ izvride na svom podruju one radnje postupka koje ne trpe odlaganje.

Zadravanje i ustupanje predmetaOrgan koji je pokrenuo postupak kao mjesno nadlean zadrava nadlenost i kad u toku postupka nastupe okolnosti prema kojima bi bio mjesno nadlean drugi organ. Organ koji je pokrenuo postupak moe i ustupiti predmet organu koji je prema novim okolnostima postao mjesno nadlean, ako se time znatno olakava postupak, naroito za stranku.

ta ako organ utvrdi da nije nadlean?Organ pazi po sl. Du. U toku cijelog postupka na svoju stvarnu i mjesnu nadle. Ako organ nae da nije nadlean za rad po odreenoj upravnoj stvari, upozoride stranku i uputiti je nadlenom organu. Ako stranka ne pristane da postupi po upozorenju organa, organ donosi zakljuak kojim se odbacuje zahtjev stranke zbog nenadlenosti.

16

Stranke sa diplomatskim imunitetomU pogledu nadlenosti domadih organa u stvarima u kojima je stranka stranac koji uiva diplomatski imunitet u RS, strana drava ili meunarodna organizacija, vae pravila meunarodnog prava. U sluaju sumnje o postojanju i obimu diplomatskog imuniteta, objanjenje daje rep. Organ nadlean za poslove uprave.

Prostorno ogranienje nadlenostiZOUP - svaki organ izvrava slubene radnje u granicama svog podruja (l. 25). Izuzetak - ako postoji opasnost zbog odlaganja, a slubenu radnju bi trebalo izvriti izvan granica podruja organa koji rjeava upravnu stvar, organ moe izvriti radnju i izvan granica svog podruja. Ovaj organ je duan da o tome odmah obavijestiti organ na ijem je podruju tu radnju izvrio.

Sukob nadlenostiPostoji kada se dva ili vie organa ili organizacija ovladenih za voenje upravnog postupka ne mogu sporazumjeti ili sloiti oko pitanja koji je od njih nadlean da rijei konkretnu upravnu stvar. Moe biti pozitivan i negativan.

Vrste sukoba nadlenostiPozitivan sukob nadlenosti postoji kada se dva ili vie organa oglase stvarno i mjesno nadlenim da postupaju po jednoj upravnoj stvari. Negativan kada se dva organa koja dolaze u obzir za rjeavanje oglase nenadlenim za postupanje u konkretnoj upravnoj stvari.

Ko rjeava sukobe nadlenosti?Sukob nadlenosti izmeu dva organa rjeava, po pravilu, vii organ. Postupak za rjeavanje sukoba nadlenosti moe biti pokrenut na: 1. Inicijativu organa i 2. Na osnovu zahtjeva zainteresovanih stranaka.

Radnje organa koji rjeava sukobU postupku rjeavanja sukoba nadlenosti preduzede nekoliko radnji, i on de istovremeno: 1. Ponititi rjeenje koje je u upravnoj stvari donio nenadleni organ, 2. Ponitide zakljuak kojim se nadleni organ izjasnio kao nenadlean i 3. Dostavide spise predmeta nadlenom organu.17

alba na rjeenje kojim se odluuje o sukobuProtiv rj. Kojim se odluuje o sukobu, stranka ne moe izjaviti posebnu albu niti voditi us (rj. Koje je donio organ kojim je raspravljen sukob nadlenosti je izvrno i pravosnano). U sluaju sukoba nadlenosti, svaki organ koji se nalazi u sukobu duan je da na svom podruju preduzme, odnosno izvri sve slubene radnje koje ne trpe odlaganje.

Doputenost albeAko organ u sukobu nadlenosti smatra da mu je rjeenjem kojim je odlueno o sukobu nadlenosti povrijeeno neko pravo, moe izjaviti albu (l. 29). Ukoliko je o sukobu nadlenosti rijeila vlada republike srpske ili sud, alba nije doputena.

Pravna pomodPod pruanjem pravne pomodi podrazumijeva se vrenje pojedinih procesnih radnji u upravnom postupku, a po zahtjevu, odnosno molbi drugog organa nadlenog za voenje postupka. Organ koji vodi postupak u potpunosti zadrava svoju nadlenost, s tim da iz odreenih razloga moli drugi organ da izvri neke procesne radnje.

Vrste pravne pomodiU pomenute procesne radnje spadaju: vrenje uviaja, sasluanje svjedoka, vrenje vjetaenja, dostavljanje, stavljanje na raspolaganje ili slanje spisa... Pravna pomod moe biti: A) obavezna pravna pomod i B) fakultativna pravna pomod.

Obavezna pravna pomodA) S obzirom na pravila prostornog ogranienja nadlenosti koja onemogudavaju ovladeno slubeno lice na preduzimanje radnji van granica svog podruja, za izvrenje pojedinih radnji u postupku koje ipak treba preduzeti izvan podruja nadlenog organa, taj organ de zamoliti nadleni organ uprave na ijem se podruju radnja ima preduzeti i

Fakultativna pravna pomodB) Organ nadlean za rjeavanje u upravnoj stvari moe, radi lakeg i breg obavljanja radnje ili izbjegavanja nepotrebnih trokova (potivanje naela ekonominosti i cjelishodnosti), obavljanje pojedine radnje u postupku povjeriti odgovarajudem drugom organu ovladenom za preduzimanje takve radnje.

Postupanje po zamolniciOrgani su duni da jedni drugima ukazuju pravnu pomod u upravnom postupku.18

Pomod se trai slubenom zamolnicom. Zamoljeni organ duan je da postupi po zamolnici bez odlaganja, a najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema slubene zamolnice.

Pravna pomod od sudovaPravna pomod za izvrenje pojedinih radnji u postupku moe se traiti i od sudova. Organ uprave moe traiti od suda da mu dostavi spise koji su potrebni za voenje upravnog postupka. Sud je duan postupiti po tom zahtjevu ukoliko se time ne ometa sudski postupak. Sud moe odrediti rok u kome mu se spisi moraju vratiti.

Pravna pomod u odnosu s inostranim organimaZa pravnu pomod u odnosu sa inostranim organima vae inostrane odredbe meunarodnih ugovora, a ako tih ugovora nema, primjenjuje se naelo uzajamnosti. U sluaju sumnje o postojanju uzajamnosti, objanjenje daje republiki organ nadlean za poslove uprave.

39.Uopte o uesnicima u upravnom postupkuPod uesnicima u postupku podrazumijevaju se svi pravni subjekti koji moraju ili mogu da uestvuju u upravnom postupku. S obzirom na obaveznost njihovog ueda, tri kategorije uesnika u postupku, i to: 1. Obavezni, 2. Eventualni i 3. Sluajni uesnici u upravnom postupku.

40.Vrste uesnika u postupku Obavezni uesnici - organ uprave i stranka. Eventualni uesnici (svjedoci, vjetaci, tumai) mogu se pojaviti u postupku, to zavisi od prirode i vrste upravne stvari koja je predmet postupka. Sluajni -zainteresovana lica - imaju faktiki interes za ishod upravnog postupka, odnosno razrjeenje upravne stvari.

19

41.Ko donosi rjeenje u upravnom postupku?l 31a ZOUP - rjeenje u postupku, u pravilu, donosi rukovodilac, odnosno starjeina organa, ako nije drukije odreeno. Rukovodilac, odnosno starjeina organa moe ovlastiti posebnim rjeenjem drugo slubeno lice iz istog organa za donoenje rjeenja, izuzev akta o odlaganju izvrenja rjeenja.

42.Dvije vrste ovladenja koja daje starjeina organaRukovodilac, odnosno starjeina organa moe ovlastiti drugo slubeno lice iz istog organa, i to: 1. Za voenje upravnog postupka i donoenje rjeenja ili 2. Za voenje upravnog postupka.

43.Uslovi koje mora ispunjavati lice ne koje se prenosi ovladenjeOvladeno slubeno lice na koje se prenosi ovladenje moe biti lice koje ima VII stepen odgovarajude kolske spreme odgovarajudeg smjera, najmanje tri godine radnog iskustva u traenom stepenu obrazovanja i poloen struni ispit za rad u republikim organima uprave.

44.Pojam izuzeda slubenog licaUstanova putem koje se iz upravnog postupka odstranjuje slubeno lice koje vodi postupak ili drugi uesnik u postupku (zapisniar, vjetak, sudski tuma itd.) U sluaju kada postoje razlozi i okolnosti koje ga ine nepodobnim za vrenje funkcije ili pobuuju sumnju u njegovu objektivnost i nepristrasnost.

45.Obavezno izuzede - razloziSlubeno lice koje rjeava ili koje obavlja pojedine radnje u postupku obavezno izuzeti ukoliko postoji neki od razloga: 1) u predmetu u kome se vodi postupak stranka, saovladenik, odnosno saobveznik, svjedok, vjetak, punomodnik ili zakonski zastupnik stranke, 2) sa strankom, zastupnikom ili punomodnikom stranke srodnik po krvi u pravoj liniji, a u pobonoj liniji do etvrtog stepena zakljuno, brani drug ili srodnik po tazbini do drugog stepena zakljuno, pa i onda kad je brak prestao, 3) sa strankom, zastupnikom ili punomodnikom stranke u odnosu staraoca, usvojioca, usvojenika ili hranioca, 4) u prvostepenom postupku uestvovalo u voenju postupka ili u donoenju rjeenja. Slubeno lice koje rjeava u odreenoj upravnoj stvari ili koje obavlja odreenu radnju u postupku, im sazna da postoji neki od navedenih razloga, duno da prekine svaki dalji rad na predmetu i da o tome obavijesti organ nadlean za rjeavanje o izuzedu.

46.Izuzede po zahtjevu strankeAko slubeno lice smatra da postoje druge okolnosti koje opravdavaju njegovo izuzede, obavijestide o tome organ nadlean za rjeavanje o izuzedu, ne prekidajudi rad.20

Izuzede slubenog lica moe zahtijevati i stranka u postupku - kad postoje navedeni razlozi kao i kad postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristrasnost (fakultativno izuzede).

47.Razlozi za fakultativno izuzedeU zahtjevu za izuzede stranka mora navesti konkretne okolnosti zbog kojih smatra da postoji neki od razloga za izuzede. Razlozi mogu biti mnogobrojni - dugogodinje prijateljstvo ili neprijateljstvo slubenog lica i stranke, zajedniki imovinski interesi, srodstvo u daljem stepenu, emotivna veza ili bliski odnosi slubenog lica sa strankom.

48.Ko odluuje o izuzedu?Slubeno lice za koje je stranka zahtijevala izuzede iz bilo kog razloga obligatornog izuzeda ne moe do donoenja zakljuka o tom zahtjevu obavljati radnje u postupku, osim onih koje ne trpe odlaganje. O izuzedu odluuje funkcioner koji rukovodi organom. O izuzedu funkcionera koji rukovodi organom uprave odluuje vlada.

49.Zakljuak o izuzeduO izuzedu se odluuje zakljukom. Prije donoenja zakljuka o zahtjevu stranke za izuzede, ima se sasluati slubeno lice ije se izuzede trai. U zakljuku o izuzedu odreuje se slubeno lice koje de rjeavati u upravnoj stvari, odnosno obavljati pojedine radnje u postupku u predmetu u kome je izuzede odreeno.

50.Izuzede zapisniaraProtiv zakljuka kojim se odreuje izuzede nije doputena posebna alba. Odredbe zoup o izuzedu slubenog lica shodno se primjenjuju i na zapisniara. Zakljuak o izuzedu zapisniara donosi slubeno lice koje vodi postupak.

51.Pojam strankeLice po ijem je zahtjevu pokrenut upravni postupak ili lice protiv koga se vodi postupak, ili lice koje radi zatite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo da uestvuje u upravnom postupku. A) aktivna stranka - ono lice po ijem je zahtjevu pokrenut upravni postupak (npr. Lice koje trai izdavanje graevinske dozvole), B) pasivna - lice protiv koga se vodi postupak (npr. lice kojem nadleni organ utvruje poresku prijavu) i C) uzgredna, intervenijent, zainteresovano lice - lice koje radi zatite svojih prava ili pravnih interesa moe uestvovati u upravnom postupku koji se vodi (npr. lice koje21

smatra da de izdavanje graevinske dozvole susjedu u upravnom postupku povrijediti neko njegovo pravo).

52.Ko moe biti stranka u upravnom postupku?1) Svako fiziko i pravno lice; 2) Republiki organ uprave, organizacija, naselje, grupa lica i drugi koji nemaju svojstvo pravnog lica, s tim da oni mogu biti stranke ukoliko mogu biti nosioci prava i obaveza ili pravnih interesa o kojima se rjeava u upravnom postupku. 3) Tuilac, pravobranilac i dr. Dravni organi - kad su zakonom ovladeni da u postupku tite javni interes.

53.Koje uslove mora ispunjavati lice da bi imalo svojstvo stranke?Da bi lice moglo uestvovati u postupku u svojstvu stranke - uslovi: 1. Stranaka ili pravna sposobnost (sposobnost biti strankom), 2. Procesna sposobnost (sposobnost samostalnog vrenja procesnih radnji) i 3. Stvarna ili stranaka legitimacija (postojanje odreene veze lica sa konkretnim predmetom).

54.Dunost organa na pradenju ispunjenosti ova tri uslovaOrgan koji vodi postupak duan je da u toku cijelog postupka vodi rauna o tome da li kod stranke postoje navedeni uslovi. Ako stranka izgubi neku od navedenih sposobnosti u toku postupka, organ koji vodi postupak je duan prekinuti postupak i nastaviti ga tek kad se za to steknu zakonski uslovi.

55.Stranaka ili pravna sposobnostOznaava sposobnost nekog lica da bude nosilac prava i obaveza predvienih materijalnim propisima za pojedine upravne oblasti o kojima se odluuje u upravnom postupku, odnosno sposobnost nekog lica da bude stranka. Ovu sposobnost imaju sva ona lica koja mogu imati prava i obaveze.

Sticanje i gubitak pravne sposobnostiFizika lica stiu pravnu sposobnost momentom roenja. Pravnu sposobnost fizika lica mogu stedi i prije roenja, ukoliko je to u njihovom interesu. Fiziko lice, momentom smrti ili sudskim proglaenjem nestalog lica za umrlo gubi pravnu sposobnost.

Pravna sposobnost pravnih licaFizika lica imaju univerzalnu pravnu sposobnost, dakle mogu biti nosioci gotovo svih prava i obaveza, pravna lica imaju specifinu pravnu sposobnost. Pravna sposobnost pravnih lica je uvijek odreena odreenim pravnim aktom, zakonom, statutom i sl.22

Pravna lica stiu pravnu sposobnost, u pravilu, upisom u sudski registar.

Stranaku sposobnost mogu imati...I republiki organi uprave, organizacije, naselja, grupe lica i drugi koji nemaju svojstvo pravnog lica, uz uslov da mogu biti nosioci prava i obaveza ili pravnih interesa o kojima se rjeava u postupku. Stranaku sposobnost u postupku mogu imati i tuilac, pravobranilac i drugi dravni organi kad su zakonom ovladeni da u postupku tite javni interes.

56.Procesna ili poslovna sposobnost strankeSposobnost za samostalno obavljanje radnji u postupku pred organima uprave (da podnosi zahtjev za pokretanje postupka, da preduzima radnje u postupku, da izjavi albu, itd.) Potpuna poslovna sposobnost fizikih lica vezuje se za razvoj svijesti i volje fizikih lica i stie se sa odreenim uzrastom, tj. Punoljetstvom.

Sticanje i gubitak poslovne sposobnostiOgraniena posl. Sposobnost fizikih lica prije punolj. - npr. Sposobnost za sklapanje braka, za zasnivanje radnog odnosa.. Ako fiziko lice zbog duevne bolesti, alkoholizma, uivanja droga... Postane nesposobno za rasuivanje ili svojim postupcima ugroava svoja prava i interese ili prava i interese drugih lica, pos. Spos mu se moe, u naroitom sudskom postupku, oduzeti potpuno ili djelimino.

Procesna sposobnost pravnih licaPravna lica imaju procesnu sposobnost preko svojih organa ili zastupnika. Stranka koja je potpuno poslovno sposobna moe sama obavljati radnje u postupku (procesna sposobnost). Za procesno nesposobno lice radnje u postupku obavlja njegov zakonski zastupnik.

Postulaciona sposobnost i ko je nemaPredstavlja sposobnost istupanja stvarno, djelujudi pred organima koji vode upravni postupak. Nemaju je gluvonijemi, lica koja ne razumiju jezik organa koji vodi postupak itd.

57.Stvarna ili stranaka legitimacijaTredi uslov koji mora ispuniti jedno lice da bi se moglo pojaviti kao stranka u upravnom postupku u konkretnoj upravnoj stvari. Stranaka legitimacija oznaava specijalan odnos izmeu jednog lica i konkretne upravne stvari u konkretnom upravnom postupku koji se vodi.

23

58.Aktivna i pasivna legitimacijaZa voenje postupka naroito je vano da organ koji vodi postupak utvrdi postojanje aktivne i pasivne stranake legitimacije. Aktivno legitimisana stranka - lice po ijem se zahtjevu vodi upravni postupak. Pasivno legitimisana stranka - lice protiv koga se vodi upravni postupak.

59.Dunost slu lica da pazi na ove usloveStranaka sposobnost, procesna sposobnost i stranaka legitimacija jesu bitne procesne pretpostavke na ije postojanje slubeno lice koje vodi upravni postupak mora paziti u toku cijelog postupka.

60.Zastupnici stranaka u upravnom postupkuPrisustvo stranaka tokom voenja upravnog postupka nije obavezno, kakav je to sluaj u nekim drugim postupcima (npr. Krivinom ili prekrajnom). Samo izuzetno zakon predvia obavezno lino prisustvo stranaka u postupku, odnosno onda kada to priroda postupka zahtijeva.

61.Pojam zastupnika i ovladenje zastupnikaLice koje zastupa stranku u postupku ili lice koje je ovladeno da umjesto stranke obavlja procesne radnje u postupku, naziva se zastupnik. Za zastupanje stranaka lice koje vri zastupanje mora posjedovati naroitu legitimaciju, odnosno naroito ovladenje. Ona se moe se zasnivati na: 1. Zakonu i 2. Volji stranaka.

62.Vrste zastupnikaAko se posebna legitimacija zasniva na zakonu, takav se zastupnik naziva zakonski zastupnik. Kada se zastupnik odreuje slobodnom voljom stranaka, onda se takav zastupnik naziva punomodnik. U postupku se pojavljuju i privremeni zastupnik, zajedniki predstavnik i zajedniki punomodnik.

63.Zakonski zastupnik strankeJeste lice koje na osnovu zakona ili na osnovu akta nadlenog organa preduzima procesne radnje u postupku u ime i za raun procesno nesposobne stranke. Dvije vrste zakonskih zastupnika: 1. Zakonski zastupnik procesno nesposobnog fizikog lica24

2. Zakonski zastupnik pravnog lica.

Zakonski zastupnik procesno nesposobnog fizikog licaZa procesno nesposobno fiziko lice (maloljetno ili umobolno lice) radnje u postupku obavlja njegov zakonski zastupnik i on se odreuje na osnovu zakona ili aktom nadlenog dravnog organa donesenim na osnovu zakona (npr. Zakonski zastupnik maloljetnog lica jeste njegov otac).

Zakonski zastupnik pravnog licaPravno lice (koje je takoe procesno nesposobno lice) obavlja radnje u postupku preko svog predstavnika, odnosno zakonskog zastupnika, a on se odreuje optim aktom tog pravnog lica (statut), ako nije odreen zakonom ili aktom nadlenog dravnog organa donesenim na osnovu zakona.

64.Smrt stranke, odnosno prestanak pravnog licaAko u toku postupka nastupi smrt stranke, odnosno prestanak pravnog lica, postupak se moe obustaviti ili nastaviti, to opet zavisi od prirode upravne stvari koja je predmet postupka. Ako prema prirodi stvari postupak ne moe da se nastavi, organ koji vodi postupak de obustaviti postupak zakljukom protiv kog je doputena posebna alba.

65.Privremeni zastupnikPredstavlja lice koje postavlja organ koji vodi postupak i to stranci koja nema zakonskog niti voljnog zastupnika, a upravni postupak se mora sprovesti radi odreenih vanih, odnosno hitnih razloga. Organ koji vodi postupak postavlja stranci privremenog zastupnika u sljededim situacijama:

66.Postavljanje stranci privremenog zastupnika -kadaa) Ukoliko procesno nesposobna stranka nema zakonskog zastupnika, b) Ako neku radnju treba preduzeti protiv lica ije je prebivalite, odnosno boravite nepoznato, a koje nema punomodnika, pod uslovom da to trai hitnost predmeta, te da se postupak mora sprovesti, c) Ako pravno lice, organizacija, naselje, grupa lica i drugi koji nemaju svojstvo pravnog lica nemaju zakonskog zastupnika, ovladenog predstavnika ili punomodnika. d) Kad treba izvriti radnju koja se ne moe odloiti, a stranku, odnosno njenog zakonskog zastupnika, ovladenog predstavnika ili punomodnika nije mogude blagovremeno pozvati.

25

67.Dunost primiti se zastupanjaLice koje je postavljeno za priv. Zast. Duno je da se primi zastupanja. Moe odbiti zastupanje samo iz razloga koji su predvieni posebnim propisima. Privremeni zastupnik uestvuje samo u postupku za koji je izriito postavljen, i to dok se ne pojavi zakonski zastupnik ili ovladeni predstavnik, odnosno sama stranka ili njen punomodnik.

68.Zajedniki predstavnik i zajedniki punomodnikDvije ili vie stranaka mogu, ako posebnim propisom nije drukije odreeno, u istom predmetu istupati zajedniki (tzv. Procesualna zajednica). One su u tom sluaju dune da u interesu ekonominosti naznae koja de od njih istupati kao njihov zajedniki predstavnik, ili de postaviti zajednikog punomodnika.

69.Odreivanje ovladenog predstavnika ili zajednikog punomodnika od organaOvladenog predstavnika ili zajednikog punomodnika moe zakljukom odrediti organ koji vodi postupak, u kom sluaju zajedniki predstavnik, odosno zajedniki punomodnik zadrava to svojstvo sve dok stranke ne postave drugog. Protiv tog zakljuka stranke imaju pravo na posebnu albu, koja ne odlae izvrenje zakljuka.

70.PunomodnikJe lice koje je stranka, odnosno njen zakonski zastupnik odredio da je zastupa u postupku. Radnje u postupku koje punomodnik preduzima u granicama punomodi imaju isto pravno dejstvo kao da ih je preduzela sama stranka, odnosno njen zakonski zastupnik.

71.Ko moe (a ko ne) punomodnik stranke?Advokat, advokatsko drutvo ili zaposleni kod slube za besplatnu pravnu pomod; za pravna lica zaposleni kod tog pravnog lica, a za fizika lica brani, odnosno vanbrani suprunik stranke ili srodnik stranke po krvi ili po tazbini. Punomodnik ne moe biti lice koje nije poslovno sposobno te lice koje se bavi nadripisarstvom.

72.Nain i obim davanja punomodiPunomod se moe dati pismeno ili usmeno na zapisnik. Punomod se moe dati: 1. Za cijeli postupak (tzv. Procesna punomod) i 2. Samo za pojedine radnje (specijalna ili ograniena punomod).26

Punomod se moe i vremenski ograniiti.

73.Struni pomaga strankeStranci de se dozvoliti da u upravnim stvarima za koje se trai struno poznavanje pitanja u vezi sa predmetom postupka dovede strunog pomagaa. On ne zastupa stranku, on prati stranku pri vrenju pojedinih procesnih radnji, pomae joj strunim savjetima i obavjetenjima, dakle on ne vri radnje umjesto stranke, ved on djeluje uz stranku.

74.Ko moe biti pomaga?Stranka ima punu slobodu u izboru odgovarajudeg pomagaa, i to moe biti lice pravne, ekonomske, medicinske, tehnike i druge struke. Zakonom je propisana i jedna zabrana te tako stranka ne moe dovesti kao strunog pomagaa lice koje nije poslovno sposobno (maloljetno i punoljetno umobolno lice) ili lice koje se bavi nadripisarstvom.

75.Podnesci u upravnom postupkuJesu izjave ili saoptenja procesnopravnih subjekata koja se podnose u pismenoj formi ili daju usmeno na zapisnik organa uprave pred kojim se vodi postupak, a koja su od znaaja za voenje postupka. Npr. - zahtjevi, obrasci koji se koriste za automatsku obradu podataka, prijedlozi, prijave, molbe, albe, prigovori i druga saoptenja kojima se stranke obradaju organima.

76.Kako se predaju podnesci?Podnesci se, po pravilu, predaju neposredno ili alju potom pismeno, ili se usmeno saoptavaju na zapisnik, a mogu se izjavljivati i telefaksom. Kratka i hitna saoptenja mogu se dati i telefonom, ako je to po prirodi stvari mogude.

77.Kome i kako se predaju?Predaju se organu nadlenom za prijem podneska, svakog radnog dana u toku radnog vremena. Za usmene podneske koji nisu vezani rokom ili nisu neodloni, moe se odrediti da se predaju u samo odreene sate u toku radnog vremena, odnosno u odreene dane. Vrijeme za predaju podnesaka objavljuje svaki organ u svojim prostorijama na vidnom mjestu.

78.Dunost prijema podneska i potvrda prijemaOrgan koji je nadlean za prijem podneska, duan je primiti podnesak koji mu se predaje, odnosno uzeti na zapisnik podnesak koji mu se usmeno saoptava.27

Slubeno lice koje primi podnesak duno je na usmeni zahtjev podnosioca da mu potvrdi prijem podneska.

79.Ako organ nije nadlean za prijem podneska...Sl. Lice organa upozoride na to podnosioca i uputiti ga organu nadlenom za prijem. Ako podnosilac zahtijeva da se njegov podnesak primi, sl lice je duno primiti podnesak. Ako organ nae da nije nadlean za rad po takvom podnesku, donijede zakljuak kojim de odbaciti podnesak zbog nenadlenosti.

80.Kad organ potom dobije podnesak za iji prijem nije nadlean...A nesumnjivo je jasno koji je organ nadl. Za prijem, poslade podn. Bez odlaganja nadl. Organu, odnosno sudu, i o tome de obav. Str. Ako organ koji je dobio podn. Ne moe da utvrdi koji je organ nadl. Za rad po podn. Donijede bez odlaganja zakljuak kojim de odbaciti podn. Zbog nenad. I zakljuak protiv koga je doputena alba odmah dostaviti stranci. Ako organ potom dobije tubu za pokretanje us, dostavide je bez odlaganja nadl. Sudu, o emu de obav. Podnosioca tube.

81.Kakav podnesak mora biti?Razumljiv i treba da sadri: 1. 2. 3. 4. 5. Oznaenje organa kome se upuduje, Predmet na koji se podnesak odnosi, Zahtjev, odnosno prijedlog, Ko je zastupnik, punomodnik ili predstavnik ako ga stranka ima i Ime, prezime i prebivalite (boravite) (adresa) ili firma i sjedite podnosioca, zastupnika, punomodnika ili predstavnika.

82.Ko moe potpisati podnesak?Podnosilac je duan svojeruno potpisati podnesak. Izuzetno, podnesak moe umjesto podnosioca potpisati njegov brani drug, zatim jedan od njegovih roditelja, sin ili kder, ili advokat koji je po ovladenju stranke sastavio podnesak. Ukoliko je podnosilac nepismen... Lice koje je potpisalo podnesak duno je da na podnesku potpie svoje ime i stavi svoju adresu. Ukoliko je podnosilac nepismen ili nije u stanju da se potpie, na podnesku de njegovo ime potpisati drugo pismeno lice koje de uz to potpisati i svoje ime i prezime i navesti svoju adresu.

28

83.ta ako podnesak sadri formalni nedostatak ili je nerazumljiv ili nepotpun?Ako podnesak sadri neki formalni nedostatak koji spreava postupanje po podnesku, ili ako je podnesak nerazumljiv ili nepotpun, organ koji je primio takav podnesak ne moe ga odbaciti, ved de uiniti sve to treba da se nedostaci otklone, te svakako odrediti podnosiocu rok u kome je duan da to uini. To se moe saoptiti podnosiocu telefonom ili usmeno.

84.Ako podnosilac ne otkloni nedostatke...Ako podnosilac ukloni nedostatke u odre. Roku, smatrade se da je podn. Bio od poetka uredan. Ako podnosilac ne otkloni nedostatke u roku, pa se usljed toga ne moe po podnesku postupiti, smatra se da podnesak nije ni podnesen, s tim da de organ koji je primio podnesak zakljukom odbaciti takav podnesak kao neuredan. Protiv zaklj. Dozvoljena je posebna alba.

85.PozivanjePredstavlja jednu od osnovnih procesnih radnji koja ima za cilj neposredno uspostavljanje kontakta izmeu stranke i organa koji vodi postupak. Zbog toga je organu koji vodi upravni postupak dato ovladenje da poziva lica ije je prisustvo u postupku potrebno. Organ koji vodi postupak moe pozivati samo ona lica koja imaju prebivalite, odnosno boravite na njegovom podruju.

86.ta ako je potrebno prisustvo lica koje nema preb. ili borav. na podruju organa1. Da se putem pravne pomodi uputi zahtjev organu na ijem se podruju lice nalazi, koji de obavijestiti lice da se javi organu koji vodi upravni postupak i 2. Da sam organ koji vodi postupak pozove lice ako se time ne bi postupak oduio ili stranka ne bi izloila nepotrebnim trokovima.

87.Izuzetak od pravila pozivanja samo lica sa svog podrujaIzuzetak od prednjeg pravila jeste pozivanje na usmenu raspravu. Na usmenu raspravu moe biti pozvano lice koje ima prebivalite, odnosno boravite izvan podruja organa koji vodi postupak, ako se time postupak ubrzava ili olakava, a dolazak ne prouzrokuje vede trokove ili vedi gubitak vremena za pozvanog.

29

88.Pismeni poziv sadri:1. 2. 3. 4. 5. Naziv organa koji je izdao poziv, Ime i prezime i adresa lica koje se poziva, Mjesto, dan i kad je mogude sat dolaska pozvanog, Predmet zbog koga se poziva i u kom svojstvu (kao stranka, svjedok, vjetak itd.) I Koja pomodna sredstva i dokaze pozvani treba da pribavi, odnosno podnese.

89.ta se jo nalazi u pozivu?U pismenom pozivu se mora navesti i da li je pozvano lice duno da doe lino ili ono moe poslati punomodnika koji de ga zastupati, s tim da de se pozvani upozoriti da je u sluaju sprijeenosti da se odazove pozivu duan obavijestiti organ koji je izdao poziv. Pozvani de se upozoriti na posljedice za sluaj neodazivanja pozivu, odnosno ukoliko ne obavijesti da je sprijeen da doe.

90.Poziv na usmenu raspravu moe imati...U pozivu na usmenu raspravu stranka se moe pozvati da podnese pismene i druge dokaze, a moe se upozoriti i da moe povesti svjedoke na koje namjerava da se pozove. Ukoliko to doputa priroda upravne stvari, moe se ostaviti na volju pozvanom licu da umjesto linog dolaska preda do odreenog dana potrebnu pismenu izjavu.

91.Dunost organaOrgan prilikom pozivanja mora voditi rauna o tome da se lice ije je prisustvo potrebno pozove da doe u vrijeme koje de najmanje ometati pozvanog u obavljanju njegovog redovnog posla. Vano je istadi da niko ne moe biti pozvan da doe u toku nodi, osim ako je rije o hitnim i neodlonim mjerama.

92.Dunost odazivanja pozivuSvako lice kome je uredno uruen poziv duno je da se odazove pozivu, ukoliko nije sprijeeno razlozima koji opravdavaju njegov nedolazak. Ako je pozvano lice zbog bolesti ili drugog opravdanog razloga sprijeeno da doe, duno je odmah po prijemu poziva da o tome obavijesti organ koji je izdao poziv, a ako je razlog sprijeenosti nastao kasnije, odmah po nastanku razloga.

93.Sankcije za sluaj neopravdanog neodazivanja pozivuMogu biti razliite. Tako, ukoliko se lice kome je poziv lino dostavljen ne odazove pozivu, a izostanak ne opravda, ono moe biti privedeno, a pored toga i kanjeno novanom kaznom do 50,00 km.30

Moe se odrediti da te trokove snosi lice koje je izostalo.

94.Zapisnik i o kojim procesnim radnjama se sastavljaZapisnik ili nijemi svjedok svih procesnih radnji jeste pismeni akt koji se sastavlja o svakoj procesnoj radnji preduzetoj od strane organa koji vodi postupak u postup. Zapisnik se sastavlja o usmenoj raspravi ili drugoj vanijoj radnji u upravnom postupku, kao i o vanijim usmenim izjavama stranaka ili tredih lica u upravnom postupku.

95.ZabiljekaO manje vanim radnjama i izjavama stranaka i tredih lica koja nemaju bitnog uticaja na rjeavanje u upravnoj stvari, o upravljanju tokom postupka, o saoptenjima, slubenim opaanjima, usmenim uputstvima i nalazima, kao i okolnostima koje se tiu unutranjeg rada organa kod koga se vodi postupak, po pravilu, ne sastavlja se zapisnik, ved se u samom spisu stavlja zabiljeka.

96.Sadraj zapisnikaOdreen zakonom, obavezno se unosi: 1. naziv organa koji obavlja radnju, 2. mjesto gdje se obavlja radnja, 3. dan i sat kad se obavlja, 4. predmet u kome se ona obavlja i 5. imena slubenih lica, prisutnih stranaka i njihovih zastupnika, punomodnika ili predstavnika.

97.Kako se vodi zapisnik?Vodi se u toku vrenja slubene radnje. Ukoliko se neka radnja ne moe zavriti istog dana kada je zapoeta, unijede se svakog dana posebno u isti zapisnik ono to je tog dana uraeno i to de se propisno potpisati. Ako su u toku radnje izraeni ili pribavljeni planovi, skice, crtei, fotografije i slino, ovjeride se i prikljuiti zapisniku.

98.itanje i potpisivanje...Prije zakljuenja zapisnik de se proitati sasluanim licima i ostalim licima koja uestvuju u postupku, odnosno radnji koja se vri. Ova lica imaju pravo da i sama pregledaju zapisnik i da stavljaju svoje primjedbe.

31

Nakon toga, zapisnik de potpisati lice koje je uestvovalo u radnji, a na kraju de ga ovjeriti slubeno lice koje je rukovodilo radnjom kao i zapisniar.

99.Sasluanje vie lica, vie listova...Sasluanje vie lica. Dio zapisnika o suoenju potpisade lica koja su suoena. Zapisnik od vie listova, svaki list de se oznaiti rednim brojem, a zatim de svaki list na kraju svojim potpisom ovjeriti slubeno lice koje rukovodi radnjom postupka i lice ija je izjava upisana na kraju lista.

100.

Pravila prilikom potpisivanja

Zapisnik se moe i dopunjavati, s tim da de se dopune ved zakljuenog zapisnika ponovo potpisati i ovjeriti. Ako lice koje treba da potpie zapisnik nije pismeno, ili ne moe da pie, potpisade ga pismeno lice koje de staviti svoj potpis (to ne moe biti slubeno lice niti zapisniar). Odbijanje da se potpie zapisnik, ili se lice udalji prije zakljuenja zapisnika.

101.

Javna isprava

Zapisnik sastavljen prema odredbama ZOUP jeste javna isprava. Zapisnik je dokaz o toku i sadrini radnje postupka i datih izjava, osim onih dijelova zapisnika na koje je sasluano lice stavilo primjedbu da nisu pravilno sastavljeni. Dozvoljeno je dokazivati netanost zapisnika.

102.

Zapisnik o vijedanju i glasanju

Ako u upravnom postupku rjeava kolegijalni organ, o vijedanju i glasanju sastavlja se poseban zapisnik. U onim situacijama kada je u postupku po albi jednoglasno odlueno, ne mora se sastavljati zapisnik o vijedanju i glasanju, ved se o tome moe staviti samo zabiljeka na spisu. Sadraj je zakonom propisan - kao nuni podaci upisuju se: 1. 2. 3. 4. Podaci o linom sastavu kolegijalnog organa, Oznaka predmeta, Kratak sadraj onoga to je rijeeno, Izdvojena miljenja, ako ih je bilo.

Potpisuju ga predsjedavajudi i zapisniar.

103.

Razgledanje spisa i obavjetavanje o toku postupka

Pravo da razgledaju spise predmeta i da o svom troku prepiu, odnosno fotokopiraju njima potrebne spise, imaju:32

1. Stranke, odnosno njihovi zakonski zastupnici ili punomodnici (bez ikakvog uslovljanja) i 2. Druga lica koja uine vjerovatnim svoj pravni interes za to.

104.

Zahtjev za razgledanje

Stranke koje imaju pravo da razgledaju spise predmeta i da o svom troku prepiu, odnosno fotokopiraju potrebne spise podnose zahtjev. Zahtjev se moe se staviti pismeno i usmeno. Razgledanje i prepisivanje, odnosno fotokopiranje spisa vri pod nadzorom slubenog lica.

105.

ta se ne moe razgledati, prepisivati i fotokop.

1. Zapisnik o vijedanju i glasanju, 2. Slubeni referati i nacrti rjeenja, 3. Spisi koji se vode kao povjerljivi, ako bi se time mogla osujetiti svrha postupka, ili ako se to protivi javnom interesu ili opravdanom interesu jedne od stranaka ili tredih lica.

106.

Obavjetavanje o toku postupka

Stranka i svako trede lice koje uini vjerovatnim svoj pravni interes u predmetu, kao i zainteresovani republiki organi uprave, imaju pravo da budu obavijeteni o toku postupka.

107.

Zakljuak o odbijanju zahtjeva i alba

Protiv zakljuka o odbijanju zahtjeva za razgledanje, prepisivanje, fotokopiranje ili obavjetavanje o toku upravnog postupka doputena je posebna alba i kad zakljuak nije donesen pismeno. alba se moe izjaviti odmah po saoptenju, a najkasnije u roku od 24 sata od momenta saopt. O albi se mora odluiti u roku od 48 sati.

108.

Dostavljanje

Predstavlja postupak (radnja) putem koga se slubeni spisi, odnosno pozivi, rjeenja, zakljuci i dr. Upuduju, odnosno predaju licu kome su namijenjeni.

109.

Kako se vri?

Vri se, po pravilu, tako to se pismeno predaje licu kome je namijenjeno. Lice kome je pismeno namijenjeno svakako treba da potvrdi prijem tog pismena. Posebna vanost zato to se za njega vezuju veoma vane pravne posljedice (npr. Od dana prijema rjeenja rauna se rok za albu).

110.

Nain dostavljanja odreuje organ ije se pismeno dostavlja

Dostavljanje pismena se, u pravilu, vri preko pote, odnosno telefaksom ili dostavljanje vri organ preko svog slubenog lica.33

Lice kome se pismeno treba dostaviti moe biti pozvano radi dostavljanja samo izuzetno kad to zahtijeva priroda ili znaaj pismena koje treba uruiti.

111.

Nain dostavljanja

Dostavljanje pismena vri se samo radnim danom, i to danju. Organ ije se pismeno treba dostaviti moe iz naroito vanih razloga odrediti da se dostavljanje izvri i u neradne dane, a i nodu, ako je to neodlono potrebno. Dostavljanje pismena potom moe se vriti i u neradne dane.

112.

Gdje se vri?

Vri se, po pravilu, u stanu ili na radnom mjestu, a advokatu u njegovoj advokatskoj kancelariji. Moe se izvriti i izvan ovih prostorija ako lice kome se pismeno dostavlja pristane da pismeno primi, a ako tih prostorija nema, tom licu se moe izvriti dostavljanje pismena gdje god se ono zatekne.

113.

Predaja pismena drugim licima

Ako se lice kome se dostavljanje treba izvriti ne zatekne u svom stanu - predaja pismena nekom od odraslih lanova njegovog domadinstva, a ako se ni oni ne zateknu u stanu nastojniku zgrade ili susjedu, pod uslovom da oni na to pristanu. Ako se pismeno dostavlja na radnom mjestu, a lice na koje se pismeno odnosi tu se ne zatekne - licu koje je na istom mjestu zaposleno, pod uslovom da ono pristane da primi pismeno.

114.

Obavezno lino dostavljanje

Kada se radi o dostavljanju pismena od naroite vanosti, primjenjuje se tzv. Dostavljanje u ruke ili lino dostavljanje: Takvo dostavljanje odreeno ZOUP. 1. Kad od dana dostavljanja poinje tedi rok koji se ne moe produavati (npr. Rok za albu), ili 2. Kad to odredi organ koji je naredio dostavljanje (npr. Dostavljanje pismena povjerljive prirode). 3. Kad se lice kome se pismeno treba lino dostaviti ne zatekne u stanu, na radnom mjestu ili se u advokatskoj kancelariji ne zatekne ni lice koje je u njoj zaposleno, dostavlja de saznati kad i na kom mjestu ga moe nadi, pa de mu kod nekog od odraslih lanova njegovog domadinstva, nastojnika zgrade, susjeda ili kolege na poslu ostaviti pismeno obavjetenje da u odreeni dan i sat bude u svom stanu, odnosno na radnom mjestu radi primanja pismena.

115.

Posebni sluajevi dostavljanja

1. dostavljanje pismena zakonskom zastupniku ili punomodniku,34

2. dostavljanje pismena punomodniku za primanje pismena, 3. dostavljanje pismena republikim organima uprave, privrednim drutvima i drugim pravnim licima, 4. dostavljanje pismena ostalim licima, 5. dostavljanje pismena javnim saoptenjem.

116.

Odbijanje prijema pismena

Ako lice kome je pismeno upudeno, odnosno odrasli lan njegovog domadinstva bez opravdanog razloga odbije da primi pismeno, ili to uini lice zaposleno u rep. Organu uprave ili u adv. Kancelariji, odnosno ako bez opravdanog razloga odbije da primi pismeno lice koje su za primanje pismena odredili kolektiviteti koji nemaju svojstvo pravnog lica, dostavlja de pismeno ostaviti u stanu ili prostoriji u kojoj odnosno lice stanuje, odnosno gdje je zaposleno, ili de pismeno privrstiti na vrata njegovog stana ili poslovne prostorije u kojoj radi.

117.

Izgled dostavnice u prednjem sluaju

Kad je dostavljanje pismena izvreno na ovaj nain, dostavlja de zabiljeiti na dostavnici dan, sat i razlog odbijanja prijema pismena, kao i mjesto gdje je pismeno ostavio, i time de se smatrati da je dostavljanje pismena izvreno.

118.

Promjena prebivalita, odnosno boravita ili sjedita

Kad stranka ili njen zakonski zastupnik u toku postupka promijene svoje preb ili bor ili sjedite, duni su da o tome odmah obavijeste organ koji vodi postupak. Ako to oni ne uine, a dostavlja na neki drugi nain ne sazna njihovo novo preb, odnosno bor ili sjedite, organ de odrediti da se sva naredna dostavljanja u postupku za tu stranku vre isticanjem pismena na oglasnu tablu organa koji vodi postupak.

119.

Dostavnica

Je pismeno kojim lice, kome je povjereno da izvri dostavu, potvruje da je dostavu izvrilo. Dostavnicu potpisuju primalac i dostavlja. Primalac na dostavnici sam naznauje slovima datum i mjesto prijema pismena. Ako je primalac nepismen ili ne moe da se potpie... Ako primalac odbije da potpie dostavnicu...

120.

Pojam roka

Rok je odreeni razmak vremena u kome se upravnoprocesna radnja mora, moe ili se ne smije preduzeti (npr. U roku od 15 dana moe se izjaviti alba na prvostepeno rjeenje).

121.

Vrste rokova

S obzirom na organ koji odreuje rokove:35

A) zakonski rokovi (ije je trajanje odreeno zakonom i oni se ne mogu produavati npr. Rok za albu) i B) rokovi organa koji vodi postupak ili slubeni rokovi (odreuje ih nadleni organ koji vodi postupak). Zakonski rokovi se ne mogu mijenjati niti produavati rjeenjem organa koji vodi pos.

122.

Vrste zakonskih rokova

A) prekluzivni zakonski rokovi - stranka njihovim proputanjem gubi neko pravo za preduzimanje odreenih radnji u postupku, B) instrukcioni zakonski rokovi kojih su duni da se pridravaju organi za voenje postupka (postoji mogudnost disciplinske odgovornosti slubenog lica zbog proputanja ovog roka).

123.

Slubeni rokovi

Ako rokovi nisu odreeni zakonom ili drugim propisom, odreuje ih, slubeno lice koje vodi postupak. Slubeni rok, kao i rok odreen propisima za koji je predviena mogudnost produenja, moe se produiti na prijedlog stranke koji je podnesen prije isteka roka, ako postoje opravdani razlozi za produenje.

124.

S obzirom na posljedice koje nastaju usljed proputanja roka:

A) peremptorni (neodgodivi) - proputanje roka ima za posljedicu iskljuenje (prekluziju) od mogudnosti preduzimanja odreene procesne radnje koja se inae mogla preduzeti u okviru proputenog roka (zakonski rokovi su u pravilu peremptorni). B) dilatorni (odgodni) rokovi - nepreduzimanje radnje ima za posljedicu odreivanje novog roka od strane slubenog lica.

125.

Vrste rokova

S obzirom na to da li se mogu ili ne mogu produavati, rokovi se dijele na: 1. Produive - organ koji vodi postupak moe ih produiti i 2. Neproduive - organ ih ne moe produavati.

126.

Kako se raunaju?

Na dane, mjesece i godine. Poetak i tok rokova ne spreavaju neradni dani. Ako posljednji dan roka pada u neradni dan, rok istie istekom prvog narednog radnog dana. Podnesak je podnesen u roku ako je prije nego to je rok istekao predat nadlenom organu.

36

127.

Upudivanje podneska potom

Kad je podnesak upuden potom preporueno, dan predaje poti smatra se danom predaje organu kome je upuden. Kad je podnesak upuden telefaksom, dan prijema telefaksa smatra se danom predaje organu. Ako se radi o obinoj poiljci za nju je mjerodavan dan kad ona stigne organu koji vodi postupak. Za lica liena slobode...

128.

Prema trenutku poetka roka, rokovi se dijele na:

1. Subjektivni rokovi - iji poetak zavisi od odreenih injenica i okolnosti koje se vezuju za subjektivne momente (saznanje stranke, sprijeenost, sticanje mogudnosti za preduzimanje odreenih radnji i sl). 2. Objektivni rokovi poinju tedi od odreenog trenutka koji se vezuje za injenice ili okolnosti koje ne zavise od stranke, ved su objektivno date.

129.

Povradaj u preanje stanje sui generis

Institut niza prava (krivinog, prekrajnog). Smatra se i vanrednim pravnim sredstvom. Pravo stranke koja je bez svoje krivice zbog odreenih opravdanih razloga propustila odreenu radnju u postupku, vezanu za rok, pa je usljed tog proputanja iskljuena od vrenja ove radnje, da trai u odreenom roku da joj nadleni organ dozvoli povradaj u stanje u kome se postupak nalazio prije proputanja.

130.

Povradaj u preanje stanje moe se dozvoliti:

A) stranci koja je iz opravdanih razloga propustila da u roku izvri neku radnju upravnog postupka, pa je usljed tog proputanja iskljuena od vrenja te radnje; B) stranci koja je propustila da u roku preda podnesak (kad je ona iz neznanja ili oiglednom omakom podnesak blagovremeno poslala potom, odnosno predala nenadlenom organu); C) stranci koja je oiglednom omakom prekoraila rok, a podnesak je ipak primljen kod nadlenog organa najkasnije tri dana od dana isteka roka, ako bi stranka zbog zakanjenja izgubila neko pravo.

131.

Subjektivni rok

Subjektivni i objektivni rok za podnoenje prijedloga za povradaj. Subjektivni rok iznosi 8 dana i on se rauna: 1. Od dana kad je prestao razlog koji je prouzrokovao proputanje, 2. Od dana kad je stranka saznala za proputanje, ako je ona to tek kasnije saznala.37

132.

Objektivni rok

Objektivni rok iznosi tri mjeseca i on se rauna od dana proputanja. Poslije isteka ovog roka ne moe se traiti povradaj u preanje stanje (apsolutan rok) Ako se propusti rok za traenje povradaja u preanje stanje, ne moe se traiti povradaj u preanje stanje zbog proputanja ovog roka.

133.

Ko i kome se podnosi prijedlog?

Stranka ima pravo da podnese prijedlog. Organ koji vodi postupak nikada ne trai povradaj po slubenoj dunosti. Prijedlog se podnosi organu kod koga je trebalo izvriti proputenu radnju (to moe biti prvostepeni ali i drugostepeni organ; npr. To je organ koji je zakazao usmenu raspravu na koju nije pristupila stranka koja po tom osnovu podnosi prijedlog).

134.

Ko odluuje o prijedlogu?

O prijedlogu za povradaj odluuje zakljukom organ kod koga je trebalo izvriti proputenu radnju (isti onaj organ kome se podnosi prijedlog). Organ kome je podnesen prijedlog moe donijeti jednu od sljededih odluka, i to: Prijedlog za povradaj odbaciti, Prijedlog za povradaj odbiti ili Prijedlog za povradaj uvaiti.

135.

Odbacivanje prijedloga

Organ koji odluuje o prijedlogu duan je da neblagovremeno podnesen prijedlog odbaci bez daljnjeg postupka. Obaveza organa da ispita blagovremenost prijedloga, a tek ukoliko utvrdi da je prijedlog podnesen u roku, onda on moe odluiti o opravdanosti prijedloga. Organ ima obavezu traiti izjanjenje od protivne strane.

136.

Odluke po prijedlogu

Odluujudi o opravdanosti prijedloga za povradaj u preanje stanje, organ koji vodi postupak de svojim zakljukom za sluaj postojanja razloga propisanih zakonom uvaiti prijedlog, odnosno ako takvi razlozi ne postoje, organ de odbiti prijedlog za povradaj u preanje stanje.

137.

alba protiv zakljuka

Protiv zakljuka kojim se dozvoljava povradaj nije doputena alba. Izuzetno, alba je doputena protiv zakljuka kojim se dozvoljava povradaj ako je povradaj dozvoljen po prijedlogu koji je neblagovremeno podnesen ili je nedoputen.38

Protiv zakljuka kojim je odbijen prijedlog doputena je posebna alba, pod uslovom da je zakljuak donio prvostepeni organ.

138.

Suspenzivnost prijedloga

Prijedlog za povradaj u preanje stanje ne zaustavlja tok postupka (dakle, prijedlog nema suspenzivno dejstvo). Meutim, organ nadlean za odluivanje o prijedlogu moe privremeno prekinuti postupak dok zakljuak o prijedlogu ne postane konaan.

139.

Kad je povradaj u preanje stanje dozvoljen...

Kad je povradaj u preanje stanje dozvoljen, upravni postupak se vrada u ono stanje u kom se nalazio prije proputanja radnje, a ponitavaju se sva rjeenja i zakljuci koje je organ donio u vezi sa proputanjem te radnje. U upravnom postupku nastaju trokovi koji mogu biti dvojaki: opti i posebni Opti trokovi - padaju na teret organa koji vodi postupak; vezani su za redovno poslovanje organa i to su opti stvarni izdaci organa za kancelarijski materijal, trokovi energije i sl. U posebne trokove ubrajaju se posebni izdaci u gotovom novcu organa koji vodi postupak: putni trokovi slubenih lica, izdaci za svjedoke, vjetake, tumae, odnosno prevodioce, uviaj, oglase...

140.

Posebni trokovi padaju na teret...

Po pravilu, na teret onoga ko je postupak izazvao. Kad lice koje uestvuje u postupku prouzrokuje svojom krivicom trokove pojedinih radnji u postupku, duno je da te trokove snosi. Kad je postupak koji je pokrenut po slubenoj dunosti organa okonan povoljno po stranku, trokove postupka, raunajudi i trokove stranke, snosi organ koji je postupak pokrenuo.

141.

Trokovi stranaka

Svaka stranka snosi, po pravilu, sama svoje trokove prouzrokovane upravnim postupkom, kao to su putni trokovi, izgubljena zarada, izdaci za takse, pravno zastupanje, struno pomaganje i sl.

142.

Dvije ili vie stranaka u postupku

Kad u postupku uestvuju dvije ili vie stranaka sa suprotnim interesima, stranka koja je izazvala postupak, a koji je po nju nepovoljno okonan, duna je da protivnoj stranci nadoknadi opravdane trokove nastale njenim uestvovanjem u postupku. Ako je neka od stranaka djelimino uspjela sa svojim zahtjevom, duna je da protivnoj stranci nadoknadi trokove srazmjerno dijelu zahtjeva sa kojim nije uspjela.39

143.

Stavljanje zahtjeva za naknadu trokova

Zahtjev za naknadu trokova mora biti stavljen na vrijeme, tako da organ moe o njemu odluiti u rjeenju. U protivnom, stranka gubi pravo na naknadu trokova; slubeno lice duno je da na to upozori stranku. Svaka stranka snosi svoje trokove postupka koji je zavren poravnanjem, ako u poravnanju nije drukije odreeno.

144.

Trokovi u postupku po sl. dunosti

Trokove stranke i drugog lica u postupku prouzrokovane postupkom pokrenutim po slubenoj dunosti, a koje stranka, odnosno drugo lice u postupku nije izazvalo svojim ponaanjem, snosi organ koji je pokrenuo postupak.

145.

Predujam trokova

Ako se postupak pokrede po zahtjevu stranke, a sa sigurnodu se moe predvidjeti da de izazvati posebne izdatke (uviaj, vjetaenje), organ moe zaklj. Odrediti da stranka unaprijed poloi potreban iznos za pokride tih trokova. Ako stranka ne poloi taj iznos u odreenom roku, organ moe odustati od izvoenja tih dokaza ili obustaviti postupak, osim ako produenje postupka zahtijeva javni interes.

146.

Odreivanje trokova rjeenjem

U rjeenju kojim se postupak o glavnoj upravnoj stvari zavrava, odreuje se ko snosi trokove postupka, njihov iznos, kome se i u kom roku imaju isplatiti. U rjeenju se mora posebno navesti da li de onaj ko snosi trokove morati da nadoknadi trokove drugoj stranci.

147.

Poseban zakljuak o trokovima

Ako trokove postupka snosi vie lica, trokovi de se izmeu njih razdijeliti na jednake dijelove, odnosno u odgovarajudoj srazmjeri. Ako organ koji vodi postupak u rjeenju ne odlui o trokovima, navede da de o trokovima donijeti poseban zakljuak.

148.

Trokovi svjedoka, vjetaka...

Svjedoci, vjetaci, tumai, prevodioci i slubena lica imaju pravo na naknadu trokova putovanja, izdataka izazvanih boravkom u mjestu, a ako im zarada za to vrijeme ne pripada, imaju pravo i na naknadu izgubljene zarade. Pored naknade, vjetaci, tumai i prevodioci imaju pravo i na posebnu nagradu.

40

149.

Kad podnose zahtjev za naknadu ili nagradu?

Zahtjev za naknadu, odnosno nagradu svjedoci, vjetaci, tumai i prevodioci duni su da postave prilikom sasluanja, davanja miljenja, tumaenja, odnosno prevoenja. Iznos naknada, odnosno nagrade odreuje zakljukom organ, odreujudi ko je duan da ih plati i u kom roku (doputena je posebna alba).

150.

Osloboenje od pladanja trokova

Organ moe osloboditi stranku od pladanja trokova u cjelini ili djelimino, ukoliko nae da ih ona ne moe podnijeti bez tete po nuno izdravanje sebe i svoje porodice. Organ donosi zakljuak o tome po prijedlogu stranke, na osnovu uvjerenja i ostalih dokaza o njenom imovnom stanju koje izdaje nadleni organ. Organ moe u toku postupka ukinuti zakljuak o oslobaanju od pladanja trokova ukoliko utvrdi da vie ne postoje razlozi zbog kojih je stranka bila osloboena od pladanja trokova. Protiv zakljuka kojim se odbija zahtjev stranke za oslobaanje od pladanja trokova, kao i protiv zakljuka kojim se ukida zakljuak o oslobaanju od pladanja trokova moe se uloiti posebna alba.

151.

Pokretanje postupka

U procesnom zakonodavstvu, a u vezi sa pokretanjem i voenjem upravnog postupka, razlikujemo dva naela, i to: 1. Naelo oficijelnosti i 2. Naelo privatne inicijative.

Naelo oficijelnostiNadleni organ ovladen je da postupak pokrede i vodi po slubenoj dunosti. Za pokretanje postupka nije potreban prijedlog ili zahtjev stranke. Eventualni prijedlozi i zahtjevi stranaka tretiraju se samo kao prijava kojom se na organ utie da pokrene postupak.

Naelo akuzatornosti ili naelo privatne inicijativePrema stranakoj ili privatnoj inicijativi, nadleni organ ne moe pokrenuti postupak bez zahtjeva ovladene stranke. Zahtjev stranke predstavlja apsolutan uslov za pokretanje postupka bez izuzetka.

ZOUP RSZakon o optem upravnom postupku Republike Srpske prihvatio je oficijelno naelo kao osnovno, ali je dopustio i privatno naelo kao dopunu oficijelnom naelu (primjenom naela privatne inicijative uvijek se titi privatni interes, a ne javni).

41

152.

Ko pokrede upravni postupak?

Nadleni organ 1. Po slubenoj dunosti ili 2. Po zahtjevu stranke. Sama stranka ne moe pokrenuti postupak. Nadleni organ je duan pokrenuti upravni postupak po slubenoj dunosti: 1. Kad to odreuje zakon ili drugi propis i 2. Kad utvrdi ili sazna da, s obzirom na postojede injenino stanje, treba pokrenuti postupak radi zatite javnog int.

153.

Pokretanje i voenje postupka po zahtjevu stranke

U upravnim stvarima u kojima je po zakonu ili po prirodi stvari za pokretanje i voenje upravnog postupka potreban zahtjev stranke, nadleni organ za voenje upravnog postupka moe pokrenuti i voditi postupak samo ako takav zahtjev postoji (npr. Zahtjev za prijem u dravljanstvo ili zahtjev za izdavanje odobrenja za nabavljanje vatrenog oruja).

154.

Zakljuak o odbacivanju zahtjeva stranke

Ako nadleni organ za voenje postupka povodom zahtjeva stranke utvrdi da nema uslova za pokretanje postupka, donijede zakljuak o odbacivanju zahtjeva stranke. Protiv tog zakljuka dozvoljena je posebna alba. ZOUP ne propisuje rok u kome je nadleni organ duan da povodom zahtjeva stranke pokrene upravni postupak.

155.

Kad je upravni postupak pokrenut?

im organ koji je nadlean za voenje postupka izvri ma koju radnju radi voenja postupka (npr. Pozivanje stranke na sasluanje, zakazivanje usm. Rasprave...). Ako u upravnim stvarima u kojima je propisan rok za podnoenje zahtjeva, stranka podnese zahtjev po isteku roka, nadlean organ de takav zahtjev zakljukom odbaciti kao neblagovremen. Protiv zakljuka dozvoljena je alba.

156.

Spajanje upravnih stvari u jedan postupak

Da bi se mogao pokrenuti i voditi jedan postupak u sluaju kad ima vie stranaka, o ijim pravima i obavezama se radi, potrebno je da budu ispunjeni sljededi uslovi: 1. Da se prava ili obaveze stranaka zasnivaju na istom ili slinom injeninom stanju, 2. Da se prava ili obaveze stranaka zasnivaju na istom pravnom osnovu i 3. Da je organ koji vodi upravni postupak u pogledu svih predmeta stvarno nadlean.

42

Uz ispunjenje navednih uslova, jedna ili vie stranaka mogu u jednom upravnom postupku ostvarivati i vie razliitih zahtjeva.

157.

Zato se vri spajanje u jedan postupak?

Spajanje u jedan postupak vri se iz razloga ekonominosti i racionalnosti (npr. Pokretanje i voenje postupka za eksproprijaciju kompleksa zemljita sa vie vlasnika). Voenje jednog postupka podrazumijeva donoenje zakljuka od strane nadlenog organa za voenje postupka. Protiv tog zakljuka moe se izjaviti alba.

158.

Pokretanje postupka javnim saoptenjem

Organ nadlean za voenje upravnog postupka moe javnim saoptenjem pokrenuti postupak prema vedem broju lica koja mu nisu poznata ili se ne mogu odrediti, a koja u upravnom postupku mogu imati poloaj stranke, ako je rije o bitno istom zahtjevu prema svima njima. Npr. Poziv poreskim obveznicima poreza na dohodak da podnesu poresku prijavu.

159.

Izmjena zahtjeva za pokretanje postupka

U postupku pokrenutom povodom zahtjeva stranke, stranka moe sve do donoenja prvostepenog rjeenja mijenjati svoj zahtjev. Izmjenom zahtjeva za pokretanje postupka smatra se: 1. Proirenje ranije postavljenog zahtjeva i 2. Promjena ili stavljanje drugog zahtjeva umjesto ranijeg.

160.

Uslovi za izmjenu zahtjeva

Izmjena zahtjeva za pokretanje upravnog postupka podrazumijeva ispunjenje dva uslova: A) da se proireni ili izmijenjeni zahtjev zasniva na bitno istom injeninom stanju i B) da je proireni ili izmijenjeni zahtjev podnesen prije donoenja prvostepenog rjeenja.

161.

Nastavak postupka

Ako organ prihvati izmjenu zahtjeva stranke, nastavlja postupak bez donoenja posebnog zakljuka, vodedi pri tome rauna o proirenom, odnosno izmijenjenom zahtjevu. Ako organ ne dozvoli proirenje ranije postavljenog zahtjeva ili izmjenu ranijeg zahtjeva novim zahtjevom, donijede o tome zakljuak, protiv tog zakljuka doputena je alba.

162.

Odustanak od zahtjeva

Kada je postupak po nekoj upravnoj stvari pokrenut na zahtjev stranke, ona uvijek moe odustati od tog zahtjeva.43

Stranka po ijem se zahtjevu vodi postupak moe odustati od svog zahtjeva sve do donoenja drugostepenog rjeenja.

163.

Naini odustanka

Stranka moe odustati od svog zahtjeva na dva naina:Izriitim odustankom ili Preduzimanjem pojedinih radnji ili proputanjem da preduzme pojedine radnje, kad je to zakonom predvieno (tzv. Predutni odustanak).

164.

Zakljuak

Odustankom od zahtjeva ponitavaju se sve pravne posljedice proizvedene podno. Zah. Kad je postupak pokrenut povodom zahtjeva stranke, a stranka odustane od svog zahtjeva, organ donosi zakljuak kojim se postupak obustavlja. U dvostranakim ili viestranakim stvarima, organ je duan o donesenom zakljuku kojim se postupak obustavlja obavijestiti protivnu stranku.

165. Nastavak postupka u javnom interesu ili po zahtjevu protivne strankeUkoliko bi u sluaju odustanka stranke od zahtjeva za pokretanje postupka dalje voenje postupka bilo potrebno u javnom interesu ili ako to zahtijeva protivna stranka, nadleni organ de produiti voenje postupka.

166.

Obustavljanje postupka pokrenutog po sl dunosti

Kad je postupak pokrenut po sl. Dunosti, organ moe obustaviti postupak ako smatra da nema daljeg osnova za voenje postup. Ako je postupak u istoj upravnoj stvari mogao b