Sarajevo, 2015.prof. dr. Sakib SoftiFakultet za Kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu Student: Kaljanac Azra, Dedi Benjamin*Pravo oruanih sukoba, medjunarodno ratno i medjunarodno humanitarno pravo

MHP kao nauna grana pravaMeunarodno humanitarno pravo ranije nazivano ratno pravo ili pravo oruanih sukoba, je zbirka prava koja obuhvaa enevske i Hake konvencije te naknadne ugovore, sudsku praksu i meunarodno obiajno pravo. Ono odreuje ponaanje i odgovornosti zaraenih drava, neutralnih drava i pojedinaca ukljuenih u ratovanje u odnosu jednih prema drugima, kao i u odnosu na zatiene osobe, pri emu se u pravilu misli na civile.

*

MHP i njego sastav

Meunarodno humanitarno pravo je obavezujue za drave koje su se na njegovu primjenu obvezale odgovarajuim ugovorima. Postoje i druga nenapisana obiajna prava rata, od kojih su mnoga primjenjena tijekom Nrnberkog procesa. Osim toga, ta pravila odreuju dravama to je doputeno, a to zabranjeno initi u odnosu na neregularne snage i na zemlje koje nisu potpisnice odreenih konvencija i ugovora.

Sastav meunarodnog humanitarnog pravaHaka komponenta-ratno pravoenevska komponenta-humanitarno pravoLjudska prava i slobode

*

Rat (def.)Je skup nasilnih aktivnosti kojima jedna drava eli drugoj dravi nametnuti svoju volju, te eli svim sredstvima ostvariti taj cilj*Status rataTragine posljedice rata Poginuli: Broj poginulih rtava u 20 najkrvavijih ratova je negdje izmeu 177 i 344 milijona. Iako je Drugi svjetski rat na glasu najbrutalnijeg sukoba u historiji, u njemu je poginulo tek 20% svih rtava sume 20 najsmrtonosnijih ratova.U amerikom graanskom ratu 1861-64U II svjetskom ratuU BiH, u ratu 1992.-1995.

Povelja Ujedinjenih nacijaSan Francisko, 26. juni 1945.S POLAZNICIMA PRODISKUTIRATI NEKE NJENE ODREDBE-Preambulu,lan 1, Poglavlja IPoglavlje V. lan 23. Vijee sigurnostiPoglavlje VI. Mirno rjeavanje sporovaPoglavlje VII. Djelovanje u sluaju prijetnje miru, naruavanja mira i ina agresije (l. 41. i 42.)*

Ogranienja ratovanja kao zahtjevS obizom na osobeS obzirom na stvariS obzirom na vrste orujaS obzirom na oblik ratovanja

*Predmet MHP

Humanizacija rataOtklanjanje okrutnosti,Spreavanje stranih oblika ratovanja*Zahtjev humanizacije

MHP je dio MP, ije norme, nastale na obiajima ili ugovornim odnosom, rjeavaju humanitarne potrebe nastale iz meunarodnih ili unutranjih oruanih sukoba prema ljudima i materijalnim dobrima pogoenim oruanim sukobom, tako da zabranjuju ili ograniavaju metode i sredstva borbe zaraenih strana kao i tretman prema licima u oruanom sukobu*DefinicijaPojam MHPine ga:InternacionalizacijaHumanizam

MPH kao posebna nauna disciplina MJPOdnos MJP i MHP

Nemamo ga u Povelji UN i to nije prosta akcija ve aktivnost regularnih naoruanih snaga drave koja alje naoruane grupe, bande, plaenike, pa i regularne snage*Oruani napad

TerminiOekujua samoodbranaKolektivna samoodbranaRepresijaHumanitarna intervencija*MPH

Poloaj UN i Vijea sigurnosti u oruanim sukobimaMjere koje ne ukljuuju upotrebu oruane sileEkonomske mjerePrekid eljeznikog i drugog saobraajaPostupci prema visokim funkcionerimaMjere koje ukljuuju upotrebu ograniene oruane sileZranePomorkeKopnene snage*UN i oruani sukobi

MHP kao dio MJP posjeduje norme koje se koriste izmeu strana u sukobu, a kojim se zahtijeva od meunarodnopriznatih subjekata zatita onih subjekata koji ne sudjeluju ili su prestali sudjelovati u neprijateljstvima, odnosno ograniava metode i sredstva ratovanja*Definicija za zajedniku analizu

Vrijeme rata i miraNenormalne i normalne situacije*Komparacija MHP i pravila zatite ljudskih prava

Odnos MHP i meunarodnopravnih normi kojim se regulie kontrola naoruanja Norme koje kontroliraju,MHP i naoruanjeVojni ciljevi i humanitarna dimenzija

Zatiena lica:ranjeniciBolesniciBrodolomcili na neprijateljskoj teritorijiPadobranciRatni zarobljeniciInternirciCivilno stanovnitvoZarobljeni civiliCivili na neprijateljskoj teritorijiCivili na okupiranoj teritoriji*Zatita lica

Borac je svako lice koje je vojnik i u oruanim snagama neke zemljeDozvoljeno mu je da se boriPod odreenim uvjetima moe primijeniti oruje, pa i ubiti a da ne odgovaraLako moe postati zatieno lice*Poloaj borca

Duga historijaStari vijekSrednji vijekIslamske zemlje i ratUloga Jaen Henry DunantaSjeanje na SolferinoFransis Lieber i Abraham Linkoln pravila voenja rataKonferencija u enevi 1864. i Konvencija o poboljanju sudbine ranjenika u suhozemnom ratu*Historijski razvoj MHP

Period izmeu dva rata21. april-12. august 1949 konferencija u eneviRezultat: donoenje 4 konvencije*Historijski razvoj

4 enevske konvencije2 dopunska protokolaBrojne druge meunarodne konvencije i deklaracijeHake konvencije 1899. i 1907.STR.41-44POSTUPAK S MEUNARODNIM INSTRUMENTIMA*Izvori MHP

enevske konvencijePrva enevska konvencijaKonvencija za poboljanje poloaja ranjenika i bolesnika u oruanim snagama u ratu - titi ranjene i bolesne vojnike i osoblje koje ih njeguje, zgrade u kojima su smjeteni i opremu koja se koristi za njihove potrebe. Ureuje upotrebu znakova: crvenog kria/krsta i crvenog polumjeseca.

*

enevske konvencijeDruga enevska konvencijaKonvencija za poboljanje poloaja ranjenika, bolesnika i brodolomaca oruanih snaga na moru - Proiruje zatitu na mornare brodolomce i ureuje uvjete pod kojima im se moe pruiti pomo.

*

enevske konvencijeTrea enevska konvencijaKonvencija o postupanju s ratnim zarobljenicima - titi pripadnike oruanih snaga koji su zarobljeni, sadri pravila o postupanju prema njima i ustanovljuje prava i obaveze sile u ijoj su vlasti

*

enevske konvencijeetvrta enevska konvencijaKonvencija o zatiti graanskih lica u vrijeme rataUstanovljuje pravila o zatiti civilnog stanovnitva, posebno o postupanju prema civilima na okupiranom podruju, prema onima lienima slobode, te okupaciji openito

*

IV enevska konvencija-civili

*

Dopunski protokoliDopunski protokoli enevskim konvencijamaPostoje i tri dopunska protokola konvencijama (Protokol I, Protokol II i Protokol III) prva dva potpisana 12. januara 1977.g., a trei 12. augusta 2005.g. Na konferenciji 1864. je donesena jedna konvencija: Konvencija o poboljanju sudbine vojnika ranjenih u ratu.

*

Hake konvencije iz 1899.

I. konvencija O mirnom rjeavanju meunarodnih sporovaII. konvencija O zakonima i obiajima rata na kopnuIII. konvencija O primjeni naela enevske konvencije iz 1864. na pomorsko ratovanjeIV. konvencija O zabrani ispaljivanja projektila i eksploziva iz balona

*

HakeI. deklaracija O ispaljivanju projektila i eksploziva iz balonaII. deklaracija O upotrebi metaka sa zaguljivim ili otrovnim gasovimaIII. deklaracija O upotrebi metaka koji se u ljudskom tijelu lako raspadnu ili spljote (tzv. dum-dum metci)Glavni uinak ovih konvencija je zabrana ili ogranienje koritenja nekih tada novih tehnologija u ratu: bombardiranja iz zraka, kemijskog oruja i dum-dum metaka. Takoer, Prvom konvencijom osnovan je Stalni arbitrani sud sa sjeditem u Haagu, koji i danas djeluje.*

Hake 1907. II. Konvencija O mirnom rjeavanju meunarodnih sporovaII. Konvencija O ogranienju upotrebe sile radi utjerivanja ugovornih dugova (tzv. Porterova konvencija)III. Konvencija O zapoinjanju neprijateljstavaIV. Konvencija O zakonima i obiajima rata na kopnuV. Konvencija O pravima i dunostima neutralnih sila i osoba u sluaju rata na kopnuVI. Konvencija O postupanju s neprijateljskim trgovakim brodovima pri izbijanju neprijateljstavaVII. Konvencija O pretvaranju trgovakih brodova u ratne*

Hake 1907 IIVIII. konvencija O polaganju podmorskih automatskih kontaktnih minaIX. konvencija O bombardiranju od pomorskih snaga u vrijeme rataX. konvencija O primjeni naela enevske konvencije (iz 1906.) na pomorski ratXI. konvencija O odreenim ogranienjima provoenja prava plijena u pomorskom ratuXII. konvencija O stvaranju meunarodnog suda za pomorski ratni plijen (ovaj dio nije ratificiran)

*

Hake 1907. IIIXIII. konvencija O pravima i dunostima neutralnih sila u sluaju pomorskog rataUsvojene su i dvije deklaracije:I. deklaracija Preraena Prva haaka deklaracija iz 1899., proirena primjena na druge vrste avionaII. deklaracija - O obaveznoj arbitrai

*

enevski protokol iz 1925.bavi se nainima i sredstvima ratovanja, Dodatak je enevskim dokumentima,Potpisan je 17. juna 1925., a na snazi je od 8. februara 1928. Taj protokol pod nazivom Protokol o zabrani upotrebe zaguljivih, otrovnih ili slinih plinova i bakteriolokih sredstava u ratu trajno zabranjuje primjenu svih oblika hemijskog i biolokog ratovanja. Kasnije je dopunjen Konvencijom o biolokom oruju iz 1972. i Konvencijom o kemijskom oruju iz 1993.

*

U ratnom sukobu strana u sukobu moe koristiti onoliko sile, koja je potrebna za poraz suprotne strane;Aktivnosti ne smiju biti nepotrebne, besciljne i trebaju podrati princip humanitarnog pravaRanije, svaka drava je mogla voditi rat i bez ogranienjaDanas, lan 3. taka 4. Povelje*Raskorak izmeu zahtjeva humanizacije oruanog sukoba i vojnih zahtjeva

Ranije bili TOTALNI ratoviPravilnik uz IV Haku kovencju kae da pravo zaraenih strana u koritenju sredstava za ranjavanje nije neogranienoUspostava sigurnosnih zona izatita bolnicaPoseban podstrek RES UN iz 1968. sa tri principa1. oganienje sredstava za ranjavanje2. zabrana napada na civile i civilno stanovnitvo3. pravi se razlika izmeu uesnika i neuesnika rata*Ogranienja u oruanom sukobuZabrane

Posljedice nepotovanja*

Zabrana upotrebe odreenih vrsta naoruanjaZabranjeno oruje to stvara nepotrebnu i veliku bolZabranjeni dum - dum meci, otrovi i otrovno orujeII Haka koferencija 1907. (podmornike mine i torpeda, te stacionirane podmorne mine, kad se otkae)Za neko oruje je samo ogranienjeAtomsko oruje*OGRANIENJA U SREDSTVIMA RATOVANJA

Sredstva ratovanja

Dozvoljena i nedozvoljena*

Konvencija iz 1980Zabrana rasprskavajue municije, mina, mina iznenaenja, zapaljivog oruja

Zabrana sredstava za masovno unitenjehemijsko orujeNuklearno orujeBakteriolokobiloko i toksikoloko (bakterije, virusi, mikrobi, amebe, gljive i sl)*Zabrane

ine ga:Zapaljiva sredstvaOtrovni gasovi iDruga stredstvaDuga historija-od davnina U odbranama gradova I svjetski rat 1915-Ipr, Etiopija, Irako-Iranski rat,Protokol o zabrani upotrebe u ratu: zaguljivih, otrovnih i drugih gasova i bakteriolokih sredstava iz 1925.

Hemijsko oruje*Instrumenti zabraneKonvencija o zabrani razvijanja, proizvodnje i gomilanja bakteriolokih (biolokih) oruja i toksikih oruja i o njihovom unitavanju iz 1993. godine;Konvencija o zabrani razvijanja, proizvodnje, gomilanja i upotrebe hemijskog oruja i njegovom unitavanju iz 1972.

Regulacija odreenih aspekata nuklearnog naoruanjaNe postoji konvencija o zabrani proizvodnje, gomilanja, upotrebe ovog orujaPosredno postoje odredbe o zabrani neselektivnih oruja i oruja koja stvaraju nepotrebna stradanja ljudi, pa bi se to moglo primijeniti i na nuklearno orujeNuklearno oruje*Postoje bilateralni i multilateralni ugovoriUgovor o zabrani proliferacije nuklearnog oruja, od 1968.Ugovor o zabrani testiranja nuklearnog oruja u atmosferi, kosmosu i pod vodom iz 1963.Ugovor o kosmosu iz 1967.Ugovor o podmorju iz 1871.Ugovor o ustanovljenju slobodnih zona od nuklearnog oruja u zoni Junog Pacifika iz 1985.

Nuklearno oruje*

Nuklearno oruje*

Nuklearno oruje*

enevska konvencija iz 1925.Konvencija iz 1972.Oblici biolokog orujaNain zagaenjaGranatamaDrugim oblicima aero zagaenjaBilaterlani i multilateralni ugovoriBakterioloko oruje*

ABH zatita*

Elementi primjene MHPMoment primjenePrije rata (doba mira)Donoenje zakonaVrenje difuzije tekstovaPoduzimane konkretnih priprema u miruU toku rataPrimjena donesenih normiSubjekti primjeneSve strane u oruanom sukobuNeutralne sileSile zatitnice*Primjena MPH

Od 1993. do dana kojeg e UN odreditiIma dokumenteStatutPravila o postupku i dokazivanjuPravila za regulisanje pritvaranjaSudi zaZloin genocidaZloin protiv ovjenostiRatni zloin (teka povreda humanitarnog prava)*ICTY

Genocid*Genocid se definira kao dio ina napravljenog sa namjerom da uniti, u potpunosti ili dijelomino, nacionalnu, etniku, rasnu ili religioznu grupu, zapovijedi da se lanovi skupine ubijaju ili da im se nanose teke tjelesne ozljede ili da im se teko naruava tjelesno ili duevno zdravlje". Pojam genocid definiran je u Konvenciji o spreavanju i kanjavanju zloina genocida koju je Opa skuptina UN-a prihvatila 9. prosinca 1948.

Nisu svi historijski dogaaji bili genocid, jer su neki bili samokriminalno ili neljudsko ponaanje U skoro svakom sluaju svakaoptuba za genocid je bila osporavana od strane okrivljene za taj in,a manipulacija i preuveliavanje brojki rtava je esta pojava.To jekontroverzan pojam.

Strahote genocida*

Strahote genocida*

GenocidGenocidi su postojali i ranije ali su tadanji zapisi nepouzdani i nepotpuni, tako da se veinom samo moderni primjeri uzimaju u obzir. Slijedi popis 30-ak najznaajnijih genocida u zadnjih 500 godina ljudske povijesti.

*Popis genocidaS oko 5 do 6 milijona ubijenih idova, mnogi historiari definiraju Holokaust samo kao genocid evropskih idova. ire definicije ukljuuju do 1.500.000 Roma koji su takoer bili meta istrebljenja zbog svoje rase. ire definicije takoer ukljuuju politike i religiozne neistomiljenike, 200.000 invalida, 2 do 3 milijona sovjetskih zarobljenika rata, 5.000 Jehovinih svjedoka i oko 15.000 homoseksualaca, ime je smrtnost dosegla brojku od 9 milijona. Brojka se penje na 11 milijuna ako se ukljue i smrti oko 2 milijuna Poljaka. Vidi Holokaust

rtve genocidaGenocid II Reich-a 4871000-11000000,Holodomor (Ukrajina) 1932-33 2582000-10000000Kolonizacija Amerike 1492.-1900. 2 miliona-100 milionaArmenski g. (1915-1918) Turska-300.000 do 1,5 milionaRuanda (1994) 500000-1 milionDarfur, Sudan 2003.-2009 178.000-400.000

*

DemocidDemocid je izraz kojeg je skovao politolog Rudolph J. Rummel s namjerom oznaavanja ireg podruja masovnih ubojstava pod zapovjednitvom vlasti nego to oznaava pojam genocid.Democid je prema Rummelu[135] svaka vrsta djelovanja od strane vlasti, koja ima za cilj izravno ubijanje ljudi, ili uzrokovanje smrti kod ljudi zbog njihove vjeroispovjesti, rase, jezika, etnije, nacionalnog podrijetla, klase, politikog uvjerenja, disidentskog govora, ili samo zbog puke veze s ljudima koje spadaju u navedene grupe.

*Democid-umrliKolonijalizam 1492.-1900 50 milionaReim Mao Ce Tunga 1949.-1976. 3 miliona-77 milionaKongo-eksploatacija afrikanaca 1886.-1908. 5 miliona-10 milionaStaljin-SSSR 1924.-1953. 3 miliona-60 milionaSjeverna Koreja 1948.-do danas 710.000-3,5 miliona.

Sukob koji se vodi unutar granica teritorije jedne dravePravni osnov zatite-sve 4 K i II dopunski protokolNeprijateljstva moraju dostii odreeni stepen, a kada je to to je teko odreditiPoloaj POBUNJENIKAPobunjenici elePreuzeti cjelokupnu vlastOstvariti veu autonomijuOdcijepiti od postojee i stvoriti novu dravPobunjenici se moraju obavezati na potovanju MPH*Prava zatienih lica u OS koji nema meunarodni karakter

Diktatorske dravePovelja UN zabranjuje ratI Dopunski protokolOruani sukobi protiv kolonijalne vlasti i okupacije i rasistikih reimaPosebna zatita II Dopunskim protokolom, kojom titi u unutarnjem sukobu:Pobunjenike i zatoenikeRanjene i bolesneDjecu, ene i iznemogle*MPH i rat

lan 11. I Dopunski protokolPodvrgavanje lica medinicnkom postupkuZabrana fizikog sakaenja, ak i uz pristanak rtveNapad na civilno stanovnitvo i civilePoduzimanje napada bez izbora ciljevaNapadanje nemilitariziranih i slobodnih zonaPerfidna upotreba znaka CK/Uzimanje za cilj napada lice za koje se zna da je onesposobljeno za borbuPremjetanje vlastitog stanovnitva okupacione sile na okupiranu teritoriju,Neopravdano odgaanje repatrijacije, provoenje aparthejda, unitavanje historijskih spomenika i sl.Komisija za istinu i pomirenje*Teke povrede

Zloini protiv ovjenosti:UbistvoIstrebljenjeZarobljavanjeDeportacijaZatvaranjeMuenjeSilovanjeProgon na politikoj, rasnoj i religijskoj osnoviI druge neovjene radnje*lan 5. Statuta ICTY

Konvencija iz 1864enevske konvencije i Dopunski protokoliCivilna licaRanjenici, bolesnici, brodolomciRatni zarobljeniciSanitetsko osobljeVjersko osobljeOsoblje koje je poloilo oruje*Kategorije zatienih lica

Zatiena lica u zoni borbenih dejstavaLojalnost zatienih lica prema agresoru*Zatiena lica

Iv enevska konvencijaPojam CIVILSvako lice koje nije pripadnik oruanih snagaNekad ga je teko razgraniitiSvo stanovnitvo bez obzira na rasu, boju, nacionalnost i sl.Poloaj pijuna ili saboteraPIUN JE SVAKO NEPRIJATELJSKO LICE KOJE POTAJNO ILI POD LANIM IZGOVOROM PRIKRIVENO PRIKUPLJA ILI NASOJI PRIKUPITI PODATKE ILI OBAVJETENJA O OPERATIVNOJ ZONI JEDNE ZARAENE STRANE*ZATITA CIVILNIH LICA U ORUANOM SUKOBU

Zatita civilnih lica u OS*

Osnovna pravila meunarodnog humanitarnog prava

Vojnici nesposobni za borbu (hors de combat) i lica koja ne sudjeluju u neprijateljstvima trebaju biti zatieni i prema njima se treba humano odnositi.Zabranjeno je ubiti ili ozlijediti protivnika koji se predao ili koji je onesposobljen za borbu.Strane u sukobu moraju medicinski zbrinuti i zatititi ranjene i bolesne koji se nalaze pod njihovim nadzorom. Znak Crvenog kria ili Crvenog polumjeseca se obvezno mora potivati kao znak zatite.Zarobljeni vojnici i civili se moraju zatititi od nasilja i osvete. Svi oni imaju pravo dopisivati se s porodicama i primati poiljke pomoi.

*

Osnovna pravila Meunarodnog humanitarnog pravaNiko ne smije biti podvrgnut muenju, tjelesnoj kazni niti okrutnom ili poniavajuem postupku ispitivanja.Sukobljene strane i lanovi njihovih oruanih snaga nemaju neogranien izbor naina i sredstava ratovanja.Sukobljene strane moraju stalno razlikovati civilno stanovnitvo i vojnike. Napadi se moraju usmjeriti na iskljuivo vojne ciljeve.

*

1. potovanje IV enevske konvencije i DP2. nenapadati avione namijenjene za transport ranjenika, bolesnika i sl.3. Potovati linost, ast, porodina prava, vjerska uvjerenja i vjerske obrede, navike i obiaje4. posebna zatita ena5. odgovornost za rad svojih slubenika6.zatita civila od tjelesne ili psihike prinude7. nepodvrgavanje tjelesnim patnjama8. okupaciona sila moe vriti promjene u vlasti9. zabranjeno prinudno premjetanje10 zabrana mobilizacije civila u nejne OS ili pomone snage11. zabrana izazivanja vjetake nezaposlenosti12. zabrana unitenja pokretne i nepokretne imovine

*Dunosti okupacionih vlasti i prava civila-prokomentirati s polaznicima

13. osiguranje slobodnog prolaza i zatite humanitarne pomoi14.oslobaanje svih fiskalnih tereta15. Primanje pojedinanih poiljki16.rad i djelovanje humaniternih organizacija17. trebaju biti na snazi raniji krivini zakoni18.sudovi djeluju po vaeim zakonima19.iznimno, kazna interniranja ili zatvora20. Kazna pritvora i zatvora21. zabrana hapenja, gonjenja i kanjavanja civila22. propisno suenje pred okupacionim sudom23.obavjetavanje sile zatitnice o svim predmetima gonjenja24. optueno lice ima: pravo izbora branioca, vlastiti jezik, koritenje pravnih lijekova25. dozvoljen pritvor26. kontrola ostvarenja prava lica u okupaciji27. poloaj sile zatitnice

*Dunosti okupacionih vlasti

Zakljuenje sporazuma izmeu zaraenih stranaSporazum radi oslobaanja, repatrijacije, povratkaKomisije za pronalaenje interniraca*Zakljuenja sporazuma

PosloviSluba uzbuneEvakuacijaSklonitaZamraenjaSpaavanjaOtkivanje i oznaenje opasnih zonaSahranjivanje i slZnakPlavi jednakostranini trougao na narandastoj podlozi*Civilna zatita

Zatita civila na okupiranoj teritoriji Potpuna zatita sviju civilaDa bi se utvrdile sanitetske i sigurnosne zone i mjesta moraju postojati meusobni ugovoriNeutralne zone*Zatita civilaPosebna zatita najugroenijih:Ranjenici,Bolesnici,Nemoni iTrudnice.Posebna zatita djeceStranci u podruju ratnog djelovanja

Zatita civila*

DefinicijaSvako lice koje ima domicil na neprijateljskoj teritoriji ili teritoriji okupiranoj od neprijatelja, ak ako je domaeg, saveznikog ili neutralnog dravljanstva Pravo svakoga da napusti teritorij na kome se vodi sukob, po proceduriSigurnost transportaPotpuna proceduraPravo pritubeStranci*

Internacija civilaPojam internirca u Tokijskom dokumentu iz 1934Mogunost interniranjaDemografska kretanjaRatna okupacijaOdjeljak III, IV eneske konvencijeStatus funkcinera i sudija ostaje nepromjenjenSnabdijevanje zatienog stanovnitvaDostava potreptina*Internacija

Zatita ranjenika, bolesnika i brodolomacaI KZatita ratnih zarobljenikaHaka pravilaIII KZatita vjerskog osobljaIV K i IDPZatita kulturnih dobaraKonvencija za zatitu kulturnih dobaraI DPPravni izvori zatite*

MPH i III dopunski protokol uz enevske konvencije:Ovaj protokol ponovo potvruje i dopunjuje odredbe etiri enevske konvencije od 12. avgusta 1949 (u daljem tekstu: enevske konvencije) i, kad su primenjivi,njihova dva dopunska protokola od 8. juna 1977. koji se odnose na znakove raspoznavanja, naime, na:crveni krst/kri, crveni polumjesec i crveni lav i sunce, a koji se primenjuju u istimsluajevima koji se navode u ovim odredbama MHP.

MPH i moderni izazovi*

Ovaj protokol priznaje dodatni znak raspoznavanja, kao dodatak i u istu svrhu kao znakovi raspoznavanja iz enevskih konvencija. Znakovi raspoznavanja uivaju ravnopravan status.Ovaj dodatni znak raspoznavanja se sastoji od crvenog okvira u obliku kvadrata, postavljenog na tjeme, na bijelom polju, Ovaj znak raspoznavanja se u ovom protokolu naziva znak iz Treeg protokola".III dopunski protokol*

Uvjeti za korienje i potovanje znaka iz Treeg protokola identini su sa uvjetima koji vae za znake raspoznavanja utvrene enevskim konvencijama i, kad su primenjivi, Dopunskim protokolima od 1977.Sanitetsko i vjersko osoblje oruanih snaga Visokih strana ugovornica moe, ne utiui na njihove postojee znakove, privremeno koristiti ovaj znak raspoznavanja u cilju jaanja zatite.III dopunski protokol*

II Dopunski protokol*

Odredbe enevskih konvencija i, kad su primenjivi, Dopunskih protokola od 1977, koje se odnose na spreavanje i suzbijanje zloupotrebe znakova raspoznavanja jednako se primjenjuju i na znak iz Treeg protokola.

Visoke strane ugovornice e naroito poduzimati mere neophodne za spreavanje i suzbijanje zloupotrebe znakova raspoznavanja, ukljuujui i perfidnu upotrebu, kao i korienje svakog znaka ili naziva koji predstavlja imitaciju;Spreavanje i suzbijanje zloupotreba

*

Znaci CK/P*

Spreavanje i suzbijanje zloupotrebaIpak, Visoke strane ugovornice mogu dozvoliti ranijim korisnicima znaka iz Treeg protokola ili nekog drugog znaka koji predstavlja njegovu imitaciju, da nastave sa upotrebom, pod uvjetom da ta upotreba ne bude takva da izgleda da, u vrijeme oruanog sukoba, ovlauje na zatitu iz enevskihkonvencija i, kad su primenljivi, Dopunskih protokola od 1977, i pod uvjetom da su prava na takvu upotrebu steena prije usvajanja ovog protokola.

*

Visoke strane ugovornice (drave)obavezuju se da e, u vrijeme mira, kao i u vrijeme oruanog sukoba, to je vie mogue iriti znanje o normama MHPnaroito, ukljuiti ga u programe vojne obuke i podsticati njegovo izuavanje meu civilnim stanovnitvom, tako da se sa ovim instrumentom upoznaju oruane snage i civilno stanovnitvo.irenje znanja o MHP

*

MHP zabranjuje veinu djela koja se ine za vrijeme oruanog sukoba, a koja bi se mogla smatrati terorizmom, ukoliko bi bila poinjena za vrijeme mira,Npr:Zabrabna namjernih ili direktnih napada protiv civila ili civilnih objekataZabrana napada bez izbora cilja,Uzimanje talacaMHP o terorizmu*Zabrana ili ogranienje upotrebe ili naina upotrebe nekih smrtonosnih naprava, za vrijeme mira i u sluaju oruanog sukobaZabrana napada na medicinske ustanove , kao i na medicinko osobljelan 51. stav 2. I Dopunskog protokola protokola i lan 52. II Dopunskog protokolaZabrana unitavanja civilnih objekata i to posebno onih koje spadaju u civilnu infrastrukturu

lan 4. stav 2.Djelo terorizma prema civilima i ne-borcima zabranjeno je u bilo koje vrijeme i na bilo kojem mjestu.Ni pojedinac ni grupa ne mogu biti subjekti kolektivnih sankcija, posebno onih koje produkuju terorizam.Sva djela nasilja za vrijeme oruanog sukoba, koja nemaju za cilj osiguranje neke vojne prednosti zabranjena su;

MHP o terorizmu*Posebno pitanja je zatita pripadnika oruanih snaga:Oni su aktivni uesnici oruanog sukoba i legitimna metalan 35. I Dopunskog protokola: zabrana upotrebe oruja, projektila, materijala i metoda ratovanja koje mogu prouzrokovati suvine povrede i nepotrebnu patnjuZabranjena su sredstva kojim se postie kod ovjeka nepotrebna velika bol, teko povrjeivanje ili gubitak

lanovi oruanih snaga mogu biti odgovorni za krenje pravila, mogu biti pravno gonjeni na nacionalnom ili meunarodnom nivou, tj. mogu biti kanjeni za djela terorizma ukoliko se dokae da su ih poinili.MHP i terorizam*MHP i kolateralna tetaKolateralna teta (collateral damage)To su uglavnom civili Poloaj hors de combat (lica koja su pripadnici oruanih snaga, ali su van ratnih djejstava)Razgranienje od legitimnog od nelegitimnog nasilja u oruanom sukobu. Samo lanovi oruanih snaga imaju pravo upotrebe sile. Samo lanovi oruanih snaga pri upotrebi sile mogu biti meta akata nasilja

HVALA NA PANJI*

*