Sosna i Hercegovina FEDERACDA BOSNE I HERCEGOVINE

USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Broj: U-46/13 Sarajevo, 11.06.2014. godine

OPCINA VARES n/r Opcinskog nacelnika

PREDMET: Dostava Presude broj: U-46/13 od 13.05.2014. godine

U prilogu dostavljamo Vam primjerak Presude Ustavnog suda Federacije Bosne Hercegovine broj: U-46/13 od 13.05.2014. godine.

s postovanjem,

Predsjednica g suda Federacije BiH sc. Kata Senjak . . ay 0-<6 ;,(,

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine odlucujuci o zahtjevu nacelnika Opcine Vares i OpCine Olovo za zastitu prava na lokalnu samoupravu u vezi sa Zakonom o sumama, koji je donijela Skupstina Zenicko-dobojskog kantona, na osnovu clana IV.C.10.(3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, au vezi sa Amandmanom XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici bez javne rasprave odr:Zanoj dana 13.05.2014. godine donio je

PRESUDU

1. Utvrduje se da je Zakonom o sumama (,Sluzbene novine Zenicko-dobojskog kantona", broj: 8/13) povrijedeno pravo Opcine Vares i OpCine Olovo na lokalnu samoupravu.

2. Daje se mogucnost Skupstini Zenicko-dobojskog kantona da u roku od sest mjeseci od dana objavljivanja ove presude u ,Sluzbenim novinama Federacije BiH", i ,Sluzbenim novinama Zenicko-dobojskog kantona" izvrsi usaglasavanje zakona iz tacke 1. ove presude sa Zakonom o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine (,Sluzbene novine Federacije BiH", broj: 49/06) do kada se ovaj zakon moze primjenjivati.

3. Presudu objaviti u ,Sluzbenim novmama Federacije BiH" ,Sluzbenim novinama Zenicko-dobojskog kantona".

0 b r a z I o z e nj e

1. Predmet zahtjeva i podnosilac zahtjeva za zastitu prava na lokalnu samoupravu

OpCinski nacelnici OpCine Vares i OpCine Olovo (u daljem tekstu: podnosioci zahtjeva) podnijeli su podneskom broj: 02-1021/13 i 02-05-1-2495/13 zahtjev za zastitu prava na lokalnu samoupravu OpCine Vares i Opcine Olovo (u daljem tekstu: zahtjev), koji je zaprimljen u Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) dana 12.09.2013. godine. Podnosioci zahtjeva smatraju da su ova prava povrijedena Zakonom o sumama (u daljem tekstu: osporeni Zakon) koji je donijela Skupstina Zenicko-dobojskog kantona.

U skladu sa Amandmanom XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine podnosioci zahtjeva su ovlasteni za pokretanje postupka pred Ustavnim sudom Federacije za zastitu prava na lokalnu samoupravu.

2. Stranke u postupku

Stranke u postupku u ovom predmetu su na osnovu Amandmana XCVI na U stav F ederacij e Bosne i Hercegovine, opcinski nacelnici OpCine V ares i OpCine Olovo, kao podnosioci zahtjeva i Skupstina Zenicko-dobojskog kantona, kao donosilac osporenog Zakona.

3. Bitni navodi podnosilaca zahtjeva

Podnosioci zahtjeva smatraju da je donosenjem osporenog Zakona Zenicko­dobojski kanton prekoraCio svoje ovlasti i da nije imao ustavni osnov da samostalno ureduje oblast sumarstva. Pozivaju se na odredbe cl. III.2.h) i 111.3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine koji se odnose na nacin ostvarivanja nadleznosti federalne i kantonalne vlasti u oblasti koristenja prirodnih bogatstava. Navode da nadleznosti kantona mogu biti propisane iskljucivo federalnim zakonom o sumama, koji trenutno ne postoji, iz razloga sto Parlament Federacije Bosne i Hercegovine jos nije zakonom uredio ovu oblast, kako je to utvrdeno Presudom Ustavnog suda Federacije, broj: U-26/08 od 14.04.2009. godine i Presudom, broj: U-28/10 od 23 .03.2011. godine. Isticu, daje pravo na lokalnu samoupravu opcinama Vares i Olovo povrijedeno zbog toga sto prilikom donosenja osporenog Zakona ove opcine nisu konsultovane u smislu clana 56. stav 2. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine i clana 4. stava 6. Evropske povelje o lokalnoj samoupravi. U konkretnom slucaju, navode da nadlezno ministarstvo u postupku donosenja osporenog Zakona, konsultovanje nije izvrsilo putem Saveza opCina i gradova, nego je javna rasprava provedena direktno u opCinama Zenicko-dobojskog kantona. Medutim, u toku javne rasprave o osporenom Zakonu, ni jedan od iznesenih prijedloga koji se ticu viseg stepena ukljucenosti jedinice lokalne samouprave u upravljanje, zastitu i utvrdivanje politike iskoristavanja prirodnog bogatstva nije uvazen od strane predlagaca.

Pored navoda koji se odnose na povredu procedure u postupku donosenja osporenog Zakona, podnosioci zahtjeva osporavaju i sustinski njegove odredbe. Citiraju clan 3. stav 1. tacka 30. osporenog Zakona i obrazlazu da se odredbama ovog clana, upravljanje i kreiranje politike iz oblasti sumarstva daje u iskljuCivu nadle:Znost kantonalnom ministarstvu i kantonalnoj upravi za sumarstvo, cime se ova prava oduzimaju jedinicama lokalne samouprave. Dalje, citiraju clan 4. stav 6. osporenog Zakona, i obrazlazu da je navedenom odredbom propisana obaveza Ministarstva da prije izrade plana pribavi misljenje i prijedloge zainteresovanih jedinica lokalne samouprave, ali da nigdje nije propisano da su takvi prijedlozi i misljenja jedinica lokalne samouprave obavezujuCi za ministarstvo. Navode da je praksa pokazala da se prijedlozima i misljenjima koja daju jedinice lokalne samouprave ne pridaje druga vaznost osim formalne. Podnosioci zahtjeva citiraju i clan 54. osporenog Zakona, i navode da je ovom odredbom jedinicama lokalne samouprave nametnuta obaveza da sredstva koja dobiju po osnovu naknade za koristenje drzavnih suma, utrose upravo u otklanjanje stetnih posljedica poslovanja kantonalnog preduzeca, kao npr. stete poCinjene na infrastruktumim objektima na njihovoj teritoriji. Podnosioci zahtjeva smatraju da bi se ova sredstva trebala uloziti u projekte za ocuvanje i obnovu suma, ocuvanje prirodnog bogatstva, ekologije ili razvijanje planinskog turizma i slicno.

Isto tako, citiraju odredbe clana 32. st. 1. i 2. osporenog Zakona, kojim je propisano da drzavnim sumama i sumskim zemljistem upravlja Vlada Zenicko­dobojskog kantona putem Ministarstva za poljoprivredu, vodoprivredu i sumarstvo i Kantonalne uprave, na naCin propisan zakonom. Medutim, podnosioci zahtjeva smatraju da i jedinice lokalne samouprave takoder predstavljaju drzavu i to u obliku koji je najblizi gradanima, ada se navedenom zakonskom odredbom potpuno iskljucuju iz procesa upravljanja sumama i sumskim zemljistem.

Na osnovu izlozenog, podnosioci zahtjeva tvrde da su osporenim Zakonom povrijedena njihova prava utvrdena clanom 8. stav 2. , cl. 33. i 56. Zakona o principima

2

lokalne sarnouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, kao i prava utvrdena clanorn 4. stav 6. i clanorn 9. st. 5., 6. i 7. Evropske povelje o lokalnoj sarnoupravi. Naglasavaju, da se zbog neuredenosti odnosa u oblasti surnarstva sto traje vise od jedne godine, eksploatacija surna na podrucju op6ina Varesa i Olova odvija nesrnetano od strane JP ,Surnsko-privrednog preduzeca Zenicko-dobojskog kantona" d.o.o. Zavidovi6i, koje ostvaruje dobit, ali bez obaveze da izvrsi uplatu naknade za koristenje surna. Isticu da su poslovne jedinice ovog privrednog drustva Vares i Olovo, jedine poslovne jedinice koje svake godine ostvaruju dobit, kojorn se kasnije pokrivaju poslovni gubici ostalih poslovnih jedinica, kao i poslovni gubici cijelog privrednog drustva. Predlazu da Ustavni sud Federacije nakon provedenog postupka donese presudu kojorn ce utvrditi da je osporenirn Zakonorn povrijedeno pravo na lokalnu sarnoupravu opCina Vares i Olovo. Isto tako predlazu da Sud donese privrernenu rnjeru kojorn se Vladi Zenicko­dobojskog kantona zabranjuje preduzirnanje bilo kakvih radnji na provodenju osporenog Zakona.

4. Bitni navodi odgovora na zahtjev

U skladu sa clanorn 16. Zakona o postupku pred Ustavnirn sudorn Federacije Bosne i Hercegovine (,Sluzbene novine Federacije BiH", broj: 6/95 i 37/03) Ustavni sud Federacije je pozvao Skupstinu Zenicko-dobojskog kantona, da se kao druga stranka u postupku izjasni o sadr:Zaju zahtjeva u roku od 30 dana.

U odgovoru na zahtjev koji je utvrdila Zakonodavno-pravna kornisija Skupstine Zenicko-dobojskog kantona, na sjednici odrzanoj 04.11.2013. godine, navodi da je pravni osnov za donosenje osporenog Zakona u odredbi clana 37. stav 1. tacka f) Ustava Zenicko-dobojskog kantona, kojorn je utvrdeno da Skupstina Zenicko­dobojskog kantona donosi zakone neophodne za izvrsavanje nadleznosti kantona. U odnosu na navode podnosilaca zahtjeva koji se odnose na lokalnu sarnoupravu, u odgovoru se istice da je iskoristavanje prirodnih bogatstava u zajednickoj nadle:Znosti Federacije i kantona, a ne u nadleznosti jedinica lokalne sarnouprave. Pozivaju se na odredbu clana III.2. h) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, kojornje utvrdeno da su federalna vlast i kantoni nadlezni za koristenje prirodnih bogatstava, zatirn na odredbu clana III.3 . (1), kojorn je utvrdeno da navedene nadleznosti iz prethodnog clana, rnogu biti ostvarene zajednicki iii odvojeno ili od strane kantona koordinirano od federalne vlasti, te odredbu iz stava (2) istog clana prerna kojoj , se kantoni i federalna vlast u vrsenju ovih nadleznosti dogovaraju na trajnoj osnovi. Srnatraju da u situaciji kada izrnedu Federacije Bosne i Hercegovine i kantona ne postoji dogovor o ostvarivanju navedene zajednicke nadleznosti u oblasti koristenja prirodnih bogatstava, posebno kada federalnirn zakonorn ova oblast nije regulisana, kanton rnoze u cilju zastite javnih dobara, zakonorn urediti raspolaganje i gazdovanje surnarna u vlasnistvu drzave na svorn podrucju.

Dalje, navode da su op6ine u skladu sa clanorn 8. stav 3. alineja 10. Zakona o principirna lokalne sarnouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine sudjelovale u utvrdivanju politike upravljanja prirodnirn resursirna i raspodjele sredstava ostvarenih na osnovu njihovog koristenja kroz proceduru donosenja osporenog Zakona. Tvrde da je svirn op6inarna na podrucju Zenicko-dobojskog kantona data rnogucnost da u dovoljnoj rnjeri ucestvuju u donosenju osporenog Zakona. Isticu da je javna rasprava provedena 18.12.2012. godine u svirn opcinarna na podrucju ovog kantona, na kojoj su hili prisutni, pored ostalih ucesnika i predstavnici poslovnih jedinica ,Surnarije" Olovo i Vare8, i nacelnici op6ina Olovo i Vares. Na taj nacin data je rnogucnost opcinarna za

3

davanje primjedbi, prijedloga i sugestija na osporeni Zakon. Navode da je uvazena svaka primjedba i sugestija opCina u granicama vazeCih propisa. Pored navedenog, isticu da je osporeni zakon bio objavljen ina web-stranici Zenicko-dobojskog kantona, te im je i na taj naCin data mogucnost za davanje primjedbi, prijedloga i sugestija na osporeni Zakon. Takoder lokalna zajednica je imala mogucnost utjecati na donosenje osporenog Zakona i putem svojih poslanika u Skupstini Zenicko-dobojskog kantona. ImajuCi u vidu izlozeno, smatraju da je opcinama Olovo i Vares data u najvecoj mogucoj mjeri mogucnost ucestvovanja u donosenju osporenog Zakona. Takoder, smatraju da je ista mogucnost data i Savezu opcina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine da iznesu svoje misljenje o osporenom Zakonu putem svojih predstavnika.

Kada je u pitanju trosenje sredstava propisano clanom 51. osporenog Zakona, smatraju da tim sredstvima opcine ne mogu raspolagati za saniranje budzeta ili da vode politiku o utrosku istih u okviru svojih ovlastenja, jer se radi iskljuCivo o namjenskim sredstvima. Kad se radi o prenosenju sredstava lokalnim zajednicama koja nemaju karakter namjenskih sredstava, isticu da u tom slucaju lokalne zajednice mogu trositi navedena sredstava u skladu sa utvrdenim nadleznostima.

U odgovoru napominju jos da ne osporavaju navode podnosilaca koji se ticu cinjenica da se na podrucju opcine Olovo i VareS nalaze izrazito velike povrsine sume i sumskog zemljista i da se na njihovom podrucju vrsi najveca sjeca drvne mase. Medutim, navode da se spomenutim opcinama placa naknada za iskoristavanje sume u skladu sa osporenim Zakonom prema ostvarenom prihodu od drveta. Takoder, u odgovoru na zahtjev ne osporavaju da postoje dugovanja prema opcinama Olovo i Vares po osnovu naknade za koristenje drzavnih suma, a sto je predmet drugih postupaka. Isticu da stupanjem na snagu Uredbe o sumama (,Sluzbene novine Federacije BiH", broj: 83/09) kanton nema obavezu placanja naknade za koristenje drzavnih suma, vee tu obavezu direktno na racun opcina treba placati J.P. , Sumsko­privredno drustvo Zenicko-dobojskog kantona d.o.o. ZavidoviCi". Za raniji dug koji je nastao prije stupatDa na snagu spomenute Uredbe, opcine su podnijele tuzbu protiv kantona. Predlazu Ustavnom sudu Federacije da nakon provedenog postupka donese presudu kojom ce utvrditi da osporenim Zakonom opcini Olovo i Vares nije povrijedeno pravo na lokalnu samoupravu, kao i da odbije zahtjev za donosenje

. . pnvremene mJere.

Uz odgovor na zahtjev dostavljen je dopis Ministarstva za poljoprivredu, sumarstvo i vodoprivredu Zenicko-dobojskog kantona, broj: 05/02-20201-2113 od 03.10.2013. godine; Zakon o sumama; Plan provodenja Javne rasprave o Nacrtu Zakona o sumama i Izvjestaj o provedenoj javnoj raspravi o Nacrtu Zakona o sumama.

5. Relevantno pravo

A. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine

Clan 111.2.h)

, Federalna vlast i kantoni nadleini su za:

h) koristenje prirodnih bogatstava ".

4

Clan 111.3. st. (1) (2) i (3)

, (I) U skladu sa potrebama, nadleinosti iz clana 111.2. mogu biti ostvarene zajednicki ili odvojeno, ili od strane kantona koordinirano odfederalne vlasti.

(2) U pogledu ovih nadleinosti kantoni i federalna vlast dogovaraju se na trajnoj osnovi.

(3) U vrsenju ovih nadleinosti, kada se radi o zakonima i drugim propisima koji su obavezujuCi na podruCju cijele Federacije, u skladu sa ovim ustavom, i odlukama Parlamenta Federacije, federalna vlast te postupiti uzimajuCi u obzir kantonalne nadleinosti, razliCite situacije u pojedinim kantonima i potrebe za jleksibilnostu u provodenju. Federalna vlast ima pravo utvrdivati politiku i donositi zakone koji se ticu svake od ovih nadleinosti. "

Clan VI.2. (1)

(I) U opCini se ostvaruje lokalna samouprava.

B. Ustav Zenicko-dobojskog kantona

Clan 37. stav 1. tacka f)

, Skupstina:

f) do nasi zakone i ostale propise za izvrsavanje kantonalnih nadleinosti ".

C) Evropska povelja o lokalnoj samoupravi

Clan 4. stav 6.

, Lokalne vlati bite konsultovane u najvetoj mogutoj mjeri, pravovremeno i na odgovarajuCi naCin, u procesu planiranja i donosenja odluka u svim stvarima koje ih se direktno ticu ".

Clan 9. stav 5., 6. i 7.

, 5. Potreba zastite jinansijski slabijih lokalnih vlasti nalaie uspostavljanje odgovarajuCih postupaka ili mjera jinansijskog izjednacavanja, s ciljem da se isprave posljedice nejednake distribucije izvora jinansiranja odnosno jinansijskog opteretenja lokalnih vlasti. Takvim postupcima ili mjerama ne mogu da se suiavaju prava lokalnih vlasti koje one imaju u okviru svoje nadleinosti.

6. Lokalne vlasti, na odgovarajuCi naCin, bite konsultovane u pogledu metoda na osnovu kojeg te im biti dodijeljeni redistribuirani izvori jinansiranja.

7. Koliko god je to mogute, sredstva koja se prenose lokalnim, vlastima nete imati karakter namjenskih sredstava. Dodjelom tih sredstava ne moie da se ugrozi diskreciono pravo lokalnih vlasti da vade politiku u okviru svojih ovlastenja ".

5

D) Zakon o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine (,Sluzbene novine Federacije BiH", broj: 49/06)

Clan 8. st. 1., 2. i 3. alineja 10.

,Jedinica lokalne samouprave ima vlastite nadleinosti ustanovljene ustavom i zakonom i ima pravo baviti se svim pitanjima ad lokalnog znacaja koja nisu iskljucena iz njene nadleinosti, niti dodijeljena u nadleinosti neke druge vlasti na osnovu ustava i zakona.

Ona ce biti samostalna u odluCivanju o pitanjima iz vlastitih nadleinosti, koje ne mogu biti ogranicene ili uskracene ad federalnih ili kantonalnih vlasti, osim u slucajevima i u okvirima utvraenim ustavom i zakonom.

U vlastite nadleinosti jedinice lokalne samouprave spadaju: - utvraivanje politike upravljanja prirodnim resursima jedinice lokalne

samouprave i raspodjela sredstava na osnovu n:fihovog koristenja. "

Clan 34.

, Jedinice lokalne samouprave imaju pravo na odgovarajuce sopstvene finansijske izvore kojima lokalni organi mogu slobodno raspolagati u okviru svoje nadleinosti u skladu sa zakonom.

Jedan dio finansijskih izvora jedinica lokalne samouprave ostvarivat ce se ad lokalnih taksi i naknada ciju stopu jedinica lokalne samouprave utvrauje u okviru zakona.

Finansijska sredstva j edinica lokalne samouprave bit ce srazmjerna njihovim nadleinostima koje su im dodijeljene zakonom. Svaki prijenos novih funkcija bit ce pracenfinansijskim sredstvima potrebnim za njihova efikasno izvrsavanje.

Zakonodavac je duian pribaviti misljenje ad Saveza optina i gradova o svim pitanjima koja se odnose na dodjelu sredstava, kao i o svim promjenama zakona koje mogu utjecati na finansijske obaveze jedinica lokalne samouprave.

U skladu sa utvraenom fiskalnom politikom, zakonom se utvrauju vrste poreza, naknada, doprinosa i taksi koji u cijelosti ili djelimicno pripadaju jedinicama lokalne samouprave kao izvorni prihodi ".

Clan 53.

, Federalne, odnosno kantonalne vlasti duine su razmotriti inicijative, prijedloge i sugestije jedinica lokalne samouprave i o svom stavu i preduzetim aktivnostima obavijestiti jedinice lokalne samouprave u roku ad 30 dana ad dana prijema inicijative, prijedloga ili sugestije ".

Clan 56.

, Federalne, odnosno kantonalne vlasti duine su u najveco; moguco; m;erz konsultovati jedinice lokalne samouprave u postupku donosenja propisa koji ih se direktno ticu.

Konsultovanje, u smislu prethodnog stava ovog clana, federalne, odnosno kantonalne vlasti vrse put em Saveza optina i gradova ".

6

6. Cinjenicno stanje i stav Ustavnog suda Federacije

Ustavni sud Federacije je utvrdio da u konkretnom predmetu nema cinjenicnih pitanja koja bi bilo potrebno neposredno razjasniti na javnoj raspravi, pa je u skladu sa clanom 13. stav 1. u vezi sa clanom 25. Poslovnika Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (,Sluzbene novine Federacije BiH", broj: 4011 0) odrzao sjednicu bez javne rasprave, na kojoj je razmotrio osporeni zakon, zahtjev podnosilaca, odgovor na zahtjev podnosilaca, kao i relevantne ustavne i zakonske odredbe i ustavnosudsku praksu ovog Suda.

U postupku rJesavanja ovog predmeta, Ustavni sud Federacije posao je od odredbe clana VI.2.(1) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine kojim je propisano da se u opcinama ostvaruje lokalna samouprava. U skladu sa clanom IV.C.10.(3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine au vezi sa Amandmanom XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, nacelnici opcina su ovlasteni za pokretanje postupka za zastitu prava na lokalnu samoupravu pred Ustavnim sudom Federacije. Clanom VII.3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine odredeno je da medunarodni ugovori i drugi sporazumi koji su na snazi u Bosni i Hercegovini i Federaciji Bosne i Hercegovine, te opca pravila medunarodnog prava, Cine dio zakonodavstva Federacije Bosne i Hercegovine. S tim u vezi Evropska povelja o lokalnoj samoupravi, kao akt medunarodnog prava, ratifikovana 1994. godine, kada je i stupila na snagu sastavni je dio zakonodavstva u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Imajuci u vidu spomenute odredbe Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i Evropsku povelju o lokalnoj samoupravi, Ustavni sud Federacije nalazi da odredena rjesenja iskazana u pojedinim odredbama osporenog Zakona, mogu znacajno da utjecu na realiziranje zastite prava na lokalnu samoupravu posebno imajuci u vidu pravo slobodnog i samostalnog raspolaganja finansijskim sredstvima.

AnalizirajuCi navode podnosilaca zahtjeva, navode odgovora na zahtjev i relevantne ustavne i zakonske odredbe, Ustavni sud Federacije je utvrdio da je Skupstina Zenicko-dobojskog kantona na 42. sjednici odrzanoj 04.07.2013. godine donijela Zakon o sumama kojim je regulisala cuvanje i zastitu suma i sumskog zemljista, jacanje njihove funkcije, planiranje u sumarstvu i upravljanje sumama i sumskim zemljistem, ekonomske funkcije i finansiranje bioloske obnove suma na teritoriji Zenicko-dobojskog kantona. Nadalje je utvrdeno, da je u postupku donosenja osporenog Zakona na prijedlog Ministarstva za poljoprivredu, sumarstvo i vodoprivredu Zenicko-dobojskog kantona i opCinskih nacelnika provedena javna rasprava, pored ostaloga, i u opcinama Vare5 i Olovo 18.12.2012. godine. Javnoj raspravi prisustvovali su predstavnici spomenutih opCina na kojoj su isticali odredene primjedbe i sugestije na Nacrt Zakona, koje su i na odgovarajuCi nacin prihvacene od strane predlagaca.

Isto tako, Ustavni sud Federacije razmatrao je usvojena rjesenja u osporenom Zakonu sa posebnim osvrtom na clan 54. kojim je propisan naCin koristenja namjenskih sredstava koja su prihod opcine, a koja poticu od naknada za koristenje dr:Zavnih suma i sumskog zemljista propisana u clanu 51. osporenog Zakona. Ta sredstva prema clanu 54. kako je to utvrdeno mogu se iskljuCivo koristiti za izgradnju, rekonstrukciju i odr:Zavanje infrastrukture na podrucju opCine, za opremanje i obuku jedinica za gasenje pozara i izgradnju skladista za smjestaj vatrogasne opreme. Kod ovako utvrdenog Cinjenicnog stanja koje se odnosi na novcana sredstva jedinica lokalne samouprave,

7

Ustavni sud Federacije posao je od odredbe c1ana 34. stav 1. Zakona o principima 1oka1ne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine kojim je propisano, da jedinice 1oka1ne samouprave imaju pravo na odgovarajuce v1astite finansijske izvore koj ima 1oka1na tije1a mogu s1obodno raspo1agati u okviru svoje nad1eznosti, a u sk1adu sa zakonom. Ustavni sud Federacije je utvrdio, da ovako utvrd:ena zakonska rjesenja mogu direktno utjecati na niz pitanja koja su od interesa za 1oka1nu samoupravu, a posebno na utvrd:ivanje po1itike raspodje1e sredstava po osnovu njihovog naCina koristenja i raspo1aganja unutar opcine. To se posebno moze manifestovati u odnosu na p1anove razvoja jedinica 1oka1ne samouprave i ostvarivanja us1ova za privredni razvoj i zapos1javanje te utvrd:ivanje i provod:enje po1itike ured:enj a prostora i zastite covjekove okoline, vodozastite i koristenja prirodnih resursa, pa je u tom pog1edu doslo do povrede prava na lokalnu samoupravu.

Pored spomenutog, Ustavni sud Federacije analizirao je i clan VII.3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine kojim je propisano, da med:unarodni ugovori i drugi sporazumi koji su na snazi u Bosni i Hercegovini i Federaciji, te opca pravila med:unarodnog prava, cine dio zakonodavstva Federacije Bosne i Hercegovine. Evropska povelja o loka1noj samoupravi, kao akt med:unarodnog prava, ratifikovana je 1994. godine, kada je i stupi1a na snagu i od tada su njene odredbe sastavni dio zakonodavstva Federacije Bosne i Hercegovine. U c1anu 9. stav 7. Evropske povelje o lokalnoj samoupravi regulisano je da, koliko god je to moguce, sredstva koja se prenose 1oka1nim vlastima nece imati karakter namjenskih sredstava. Dodjelom tih sredstava ne moze se ugroziti diskreciono pravo lokalne vlasti da vodi politiku u okviru svojih ovlastenja. Navedeni princip Evropske pove1je nisu slijedila rjesenja u c1anu 54. osporenog Zakona, pa je i u tom pog1edu dos1o do povrede prava na 1oka1nu samoupravu.

Sag1asno c1anu IV.C.l2.b) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine Ustavni sud Federacije je na1ozio Skupstini Zenicko-dobojskog kantona da u roku od sest mjeseci od dana objav1jivanja ove presude u , S1uzbenim novinama Federacije BiH", i ,S1uzbenim novinama Zenicko-dobojskog kantona", izvrsi usag1asavanje zakona iz tacke 1. ove presude sa Zakonom o principima 1oka1ne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, do kada se osporeni Zakon moze primjenjivati.

Iz svih navedenih raz1oga Ustavni sud Federacije je od1ucio kao u izreci ove presude.

Ovu presudu Ustavni sud Federacije je donio vecinom g1asova u sastavu: dr.sc. Kata Senjak, predsjednica Suda, Sead Bahtijarevic, Vesna Budimir, Mirjana Cuckovic, Domin Ma1basic, A1eksandra Martinovic i prof. dr. Edin Muminovic, sudije Suda.

Broj: U-46/13 13 .05.2014. godine Sarajevo

Predsjednica stavnog suda Federacije

osne i Hercegovine r.sc. Kata Senjak

eLy~· I

8