Broj 195/196. Godina V. 4. srpnja 2008. BESPLATNI PRIMJERAKw w w .hrvatski-vojnik.hr

€2,

10•C

AD

3,0

0•A

UD

3,3

0•U

SA 2

,00•

CH

F 3,

50•S

LO €

1,8

0; S

IT 4

30,0

0•SE

K 17

,00•

NO

K 17

,00•

DKK

15,

50•G

BP 1

,30

Na vojnom poligonu Gaπ inci odræ ana me unarodna vojnavjeæ ba Adriatic Aurora 2008

U vjeæbani za misije, spremni za N A TO

ISSN

1

330 -

500X

PRIN

TED

IN C

ROA

TIA

naslovna strana besplatna 07/01/08 14:06 Page 1

S nimili: T omis lav B RAN DT i Dav or K IRINME– U NA ROD NA VOJ NA VJ EÆ BA A D RIA T IC A U RORA 2 0 0 8

02 strana slike.qxd 07/01/08 13:51 Page 2

Bespilotni bombarderi - fikcija ili stvarnost? (I. dio)

Danaπnja suradnja izmeu MOUkrajine i MO RH-a na vrlo je viso-koj razini. Potvrda pozitivne dina-mike razvoja ukrajinsko-hrvatskihodnosa jest joπ veÊe intenziviranjebilateralnog dijaloga, aktivnija tr-govinsko-gospodarska suradnja,uspostava pravnih temelja...

"Kao promatraË sudjelovao samna viπe vjeæbi, no moram reÊi dasam danas impresioniran", poruËioje predsjednik Republike i vrhovnizapovjednik Stjepan MesiÊ pos-trojenim vojnicima i sudionicimavjeæbe...

IZ SADRÆAJA

IMPRES U M

3

Nakladnik:MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE

Glavni urednik: Æeljko StipanoviÊ(zeljko.stipanovic@morh.hr) Zamjenica glavnog urednika: Vesna PintariÊ (vpintar@morh.hr)Zamjenik glavnog urednika za Internet: Toma VlaπiÊ (toma.vlasic@morh.hr)Izvrπni urednik: Mario GaliÊ(mario.galic@morh.hr)Urednici i novinari: Marija Alvir,(marija.alvir@morh.hr), Leida Parlov, Domagoj VlahoviÊUrednik fotografije: Tomislav Brandt

Fotograf: Davor KirinGrafiËka redakcija: Zvonimir Frank (urednik) (zvonimir.frank@zg.htnet.hr), Ante PerkoviÊ,Predrag BeluπiÊ, Damir BebekWebmaster: Drago Kelemen (dragok@morh.hr)Prijevod: Jasmina PeπekTajnica redakcije: Mila BadriÊ-Gelotel: 3784-937

Lektori: Gordana JelaviÊ, Boæenka BagariÊ

Marketing i financije: Igor VitanoviÊ tel: 3786-348; fax: 3784-322

Pretplata:Inozemstvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb (za: Sluæba za odnose s javnoπÊu i informira-nje), devizni raËun u ZagrebaËkoj banci 30101-620-2500-3281060. Tuzemstvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.,Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb, (za:Sluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje),æiroraËun 2360000-1101321302 poziv na broj165, cijena 280,00 kn godiπnje, Molimo pret-platnike da nakon uplate kopiju uplatnicepoπalju na adresu TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb.

Tisak:Tiskara Zelina d.d., K. KrizmaniÊ 1, 10380 Sv. I. Zelina

Naslov uredniπtva:MORHSluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje, p.p.252, 10002 Zagreb, Republika Hrvatskahttp://www.hrvatski-vojnik.hrE-mail: hrvojnik@morh.hrNaklada: 5800 primjeraka

U Ëlanstvu Europskog udruæenja vojnih novinara(EMPA)

Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraÊamo.Copyright HRVATSKI VOJNIK, 2008.

Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisusluæbeni stav Ministarstva obrane RH

Ukupno je promovirano 305 polaznikahrvatskih vojnih πkola, meu kojima su i dese-

torica pripadnika oruæanih snaga stranihzemalja te dvoje hrvatskih Ëasnika koji su bilipolaznici MO RH-ova programa civilno-vojnog

πkolovanja Kadet

S t r a n a 4

U zadnje dvije godine razvoj bespilotnih borbenih letjelica doæivio je veliki napredakkoji bi trebao, u sljedeÊe tri godine, dovesti

do prvih letova namjenski projektiranih juriπnih bespilotnih letjelica. O no πto je ne

tako davno bilo znanstvena fantastika, sadapostaje stvarnost

S t r a n a 2 5

S t r a n a 8

Na vojnom poligonu Gaπinciodræana meunarodna vojnavjeæba Adriatic Aurora 2008

Naslovnicu snimio Tomislav BRANDT

TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE

Brigadir Viktor Gvozd, na-Ëelnik Glavne obavjeπtajneuprave MO Ukrajine

U Vukovaru odræana sveËana promocija polaznika vojnih πkola OSRH-a

S t r a n a 1 0

03 strana 07/02/08 10:25 Page 3

4. srpnja 2008.4

H rvatski vojnici joπ jednom su pokazali svoju ospo-sobljenost za zajedniËko djelovanje s pripadnicimavojski stranih zemalja i dokazali spremnost za dalj-

nje sudjelovanje u meunarodnim misijama, iz kojih suH rvatskoj dosad stizale brojne pohvale za njihov angaæ-man. To bi mogao biti saæetak i ujedno zakljuËak svih kojisu imali prilike vidjeti kako naπi vojnici zajedno s pripad-nicima triju nacionalnih garda Sjedinjenih AmeriËkihDræava te s kolegama iz Albanije i Makedonije provodevjeæbu Adriatic Aurora 2 0 0 8 .

Predsjednik im presioniran, svi z adovoljniTa velika meunarodna vojna vjeæba odræana je od 1 7 .

do 3 0 . lipnja na vojnom poligonu G aπinci, a 2 6 . lipnja or-ganiziran je poseban program za visoke uzvanike i gostete predstavnike medija. Tim povodom u G aπince je doπaopredsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oruæanihsnaga Stjepan MesiÊ, a meu visokim uzvanicima bili suministar obrane Branko V ukeliÊ i ministar regionalnograzvitka Petar » obankoviÊ, naËelnik G lavnog stoæera ge-neral zbora J osip L uciÊ i brojni visoki vojni duænosnici teumirovljeni Ëasnici, predstavnici æupanijskih i lokalnih

vlasti, kao i Ëelnici V ojnog ordinarijata. U z predstavnikezemlje domaÊina, meu uzvanicima su bili i gosti iz ze-malja sudionica vjeæbe te predstavnici V ojno-diplomat-skog zbora akreditiranog u H rvatskoj.

U vjeæbi su sudjelovali pripadnici oruæanih snaga dræavaËlanica AmeriËko-jadranske inicijative sa svojim partneri-ma iz Sjedinjenih AmeriËkih Dræava, dok su u ulozi do-maÊina i organizatora bile hrvatske Oruæane snage. Inici-jativu za odræavanje vjeæbe pokrenula je H rvatska, a nas-tala je na temelju viπegodiπnje uspjeπne suradnje hrvat-skih Oruæanih snaga s Nacionalnom gardom Minnesote,naπim bilateralnim partnerom iz SAD-a. V ojna suradnja,koja traje od 2 0 0 5 . godine, podignuta je na viπu razinurazmjenom vodova i sudjelovanjem na zajedniËkim vjeæ-bama u SAD-u i RH , a ove je godine bilateralna suradnjaproπirena i na AmeriËko-jadransku inicijativu te su u ovojvjeæbi sudjelovali vodovi iz Albanije, Makedonije i H rvat-ske sa svojim dræavama partnerima iz SAD-a, vodovima izV ermonta, New J ersey ja i Minnesote.

RijeË je o vjeæbi na zemljiπtu, u sklopu koje je provedenoniz zajedniËkih obuËnih aktivnosti usmjerenih na pripre-mu pojedinca i postrojbe za mirovne operacije. Tako su se

Marija ALVIR, s nimili T omis lav B RAN DT i Dav or K IRIN

"K ao pro m at ra Ë s u d je lo v ao sam na v iπ e v je æ b i, no m o ram re Ê i d a sam d anas im pre -sio niran", po r u Ë io je pre d sje d nik R e pu b lik e i v rh o v ni z apo v je d nik S t je pan M e siÊ po s-t ro je nim v o jnic im a, s u d io nic im a v je æ b e , d o d aj u Ê i d a je s v e iz v e d e no na naj z a v id nijo jraz ini: "P o k az ali sm o jak o d o b r u sink ro niz ac ij u i k o o rd inac ij u , k ao i t o d a sm ospre m ni z a u la z ak u po s t ro jb e N A T O sav e z a"

U vjeæbani za misije, spremni za N ATO

N a vojnom poligonu G aπ inci odræ ana m eunarodna vojna vjeæ ba Adriatic Aurora 2008

04-07 strana 7/2/08 12:13 PM Page 4

sudionici vjeæbe Adriatic Aurora 2 0 0 8 dva tjedna obuËa-vali za razne situacije koje bi ih mogle snaÊi u nekoj odmeunarodnih misija, a na djelu su se pokazali i pred vi-sokim uzvanicima te predstavnicima medija, za koje je or-ganiziran prikaz vjeæbe u Ëetiri radne toËke.

Na poËetku je voditelj TaktiËkog operativnog srediπta,bojnik Ivica BajamiÊ, predstavio "srce operacije", gdje seprovodilo planiranje, koordinacija, nadzor i kontrola svihborbenih i potpornih zadaÊa. Potom su svi obiπli U prav-ljaËki stoæer odnosno DISTAF F (engl. Directing Staff),koji je na Ëelu s brigadirom Tomislavom PaviËiÊem biozaduæen za scenarij vjeæbe i njegovu provedbu, kao i πa-tor Simulacijskog srediπta predvoenog brigadiromZdravkom J akopom, gdje su se odræavale multimedijalneprezentacije.

U prvoj radnoj toËki, koju je vodio natporuËnik NikolaBrzica, uvjeæbavala su se bojna gaanja, situacijska i re-fleksivna, te tzv. rad na suho i upad u objekt. Tu su sudio-nici vjeæbe demonstrirali svoje vjeπtine u gaanju iz hr-vatskog piπtolja H S 2 0 0 0 i juriπne puπke AK 4 7 , πto je bioposeban izazov za pripadnike ameriËkih nacionalnih gar-di, koji, za razliku od naπih te albanskih i makedonskihvojnika, inaËe ne upotrebljavaju to naoruæanje.

Scenarij u drugoj radnoj toËki obuhvaÊao je napad izzasjede na konvoj, nakon Ëega je uslijedila medicinskaevakuacija i zraËna potpora, te su uz igrajuÊe postrojbeangaæirana dva helikoptera i bespilotna letjelica, a sa si-tuacijom na terenu promatraËe je upoznaonatporuËnik Zdravko MiloπeviÊ. Borba unaseljenom mjestu naziv je treÊe radnetoËke, koju je uzvanicima i gostimapredstavio natporuËnik Milan DevËiÊ, amnogi su je ocijenili najimpresivnijom. U zhrvatski pjeπaËki vod i tzv. pobunjeniËkuskupinu, u potpori su bile angaæirane sna-ge za brzu reakciju i psi tragaËi te bespi-lotna letjelica.

» etvrta i ujedno posljednja radna toËkabila je i najatraktivnija za promatraËe, bu-duÊi da su na njoj, uz helikoptere, bila an-

gaæirana i po dva borbena aviona MiG -2 1 te PilatusaPC -9 . Tu je brigadir Tomislav PaviËiÊ pojasnio kako se πtitibaza, πto je takoer jedna od zadaÊa sudionika meuna-rodnih misija.

Na kraju se svim sudionicima vjeæbe te uzvanicima igostima obratio hrvatski predsjednik Stjepan MesiÊ, neskrivajuÊi svoje oduπevljenje vienim. "Sve zadaÊe izvrπiliste maksimalno dobro. Kao promatraË sudjelovao sam naviπe vjeæbi, no moram reÊi da sam danas impresioniran",poruËio je vrhovni zapovjednik postrojenim vojnicima, su-dionicima vjeæbe. "Ova vjeæba je zadovoljila prije sveganaπe zadaÊe, koje smo sebi postavili, a to je da naπa voj-ska bude uvjeæbana, πto smo pokazali maksimalno dobro.Pokazali smo jako dobru sinkronizaciju i koordinaciju, kaoi to da smo spremni za ulazak u postrojbe NATO saveza",zakljuËio je predsjednik MesiÊ, dodajuÊi da je sve izvede-no na najzavidnijoj razini. Na kraju je zahvalio svima kojisu sudjelovali u vjeæbi, kao i onima koji su vjeæbu osmisli-li i proveli.

U izjavi za medije, ministar obrane Branko V ukeliÊ za-hvalio je Predsjedniku Republike πto je bio na vjeæbi, na-pominjuÊi da to najviπe znaËi vojnicima koji su u njoj sud-jelovali. "V jeæba je sjajno izvedena", zakljuËio je ministarV ukeliÊ, istiËuÊi da je prvi put takvu vjeæbu vodila hrvat-ska strana: "Mislim da je to joπ jedan dokaz sposobnostinaπih vojnika i zapovjednika te da je H rvatska vojska po-kazala da ima struËnost, znanje i sposobnost i da se moæe

4. srpnja 2008. 5

U vjeæ bi je bilo angaæ irano oko 2000 sudioni-

ka, od kojih oko 900 u igrajuÊ im postrojba-

m a, a ostali kao potpora. Sudjelovao je po

jedan pjeπ aË ki vod iz M akedonije i Albanije

te nacionalnih gardi M innesote i Verm onta,

uz inæ enjerijski vod nacionalne garde N ew

Jersey ja, kao i pripadnici H rvatske kopnene

vojske, iz postrojbi nom iniranih z a m irovne

operacije, te H rvatskog ratnog z rakoplovstva

VJEÆ BA

04-07 strana 7/2/08 12:14 PM Page 5

6 4. srpnja 2008.

nositi sa svim zemljama Ëlanicama NA-TO-a." Pohvalno o vjeæbi govorio je inaËelnik G lavnog stoæera OSRH -a ge-neral zbora J osip L uciÊ, izraæavajuÊiuvjerenje da su i svi drugi zadovoljniprikazanom vjeæbom. "Za nas je ovavjeæba izuzetno vrijedna, a prethodiojoj je dugotrajan rad pojedinaca te pos-trojbi i zapovjedniπtava", zakljuËio jegeneral L uciÊ, a zadovoljstvo je izrazioi general pukovnik Mladen Kruljac, za-povjednik H rvatske kopnene vojske iËelnik vjeæbe Adriatic Aurora 2 0 0 8 . Onje, naime, zajedno sa zapovjednikomNacionalne garde SAD-a general pu-kovnikom Stevenom Blumom, i doπaona ideju da se organizira ova vjeæba, apo njezinom zavrπetku izrazio je i ponos zbog uspjeπne or-ganizacije i provedbe. Posebno je istaknuo dragocjeno is-kustvo naπih pripadnika iz Domovinskog rata, kao i iznim-no cijenjen angaæman hrvatskih vojnika u meunarodnim

misijama diljem svijeta, napominjuÊi da je ovakva vjeæbaizvrsna prilika za stjecanje novih iskustava i znanja, po-trebnih za sudjelovanje u NATO i U N misijama.

Za provedbu vjeæbe Adriatic Aurora 2 0 0 8 bio je zaduæenbrigadir Ivan J uriÊ, zapovjednik Zapovjedniπtvaza obuku i doktrinu H KoV -a, te je i on izraziozadovoljstvo, a posebno se osvrnuo na radovenapravljene na vojnom poligonu G aπinci, koji-ma se taj perspektivni poligon dodatno sadræaj-no obogatio za uvjeæbavanje naπih vojnika.

Tijekom provedbe vjeæbe Adriatic Aurora2 0 0 8 u mjestu G aπinci izvedeni su odreeniprojekti iz Programa humanitarne pomoÊi, kojiprovodi U red za obrambenu suradnju V elepos-lanstva SAD-a u Zagrebu, a financira Zapov-jedniπtvo ameriËkih snaga u E uropi. Od us-postave U reda u H rvatskoj uspjeπno su dovr-πeni brojni projekti, a u planu su i novi. U G a-πincima je obnovljen krov na mjesnom Druπt-veno-vatrogasnom domu, kao i osnovnoπkol-sko igraliπte, a tim povodom mjeπtanima seobratio veleposlanik SAD-a Robert Bradtke tehrvatski ministri V ukeliÊ i » obankoviÊ, istiËuÊivaænost vojno-civilne suradnje i uzajamne po-moÊi. U tijeku je i izgradnja lokalne ceste, aradove izvode pripadnici inæenjerijskih pos-trojbi NG New J ersey ja te Albanije i H rvatske,pokazujuÊi da mogu uspjeπno suraivati i iz-van standardnih vojnih zadaÊa.

T ijekom provedbe vjeæbe Adriatic Aurora 2 0 0 8 u mjestu G aπinci izvedeni su odree-ni projekti iz P rograma humanitarne pomoÊi, koji provodi U red za obrambenu suradnjuVeleposlanstva S AD -a u Z agrebu, a financira Z apovjedniπtvo ameriËkih snaga u E uropi

H rvatski vojnici joπ jednom su pokazali svoju os-posobljenost za zajedniËko djelovanje s pripadnici-ma vojski stranih zemalja i dokazali spremnost zadaljnje sudjelovanje u meunarodnim misijama, izkojih su H rvatskoj dosad stizale brojne pohvale zanjihov angaæman. T o bi mogao biti saæetak i ujed-no zakljuËak svih koji su imali prilike vidjeti kakonaπi vojnici zajedno s pripadnicima triju nacional-nih garda S jedinjenih AmeriËkih D ræava te s kole-gama iz Albanije i M akedonije provode vjeæbu Ad-riatic Aurora 2 0 0 8 , a meu visokim uzvanicimabio je i predsjednik Republike S tjepan M esiÊ

04-07 strana 7/2/08 12:14 PM Page 6

4. srpnja 2008. 7

OBLJ ET NIC A

S rediπte za obuku i doktrinu logistike u Poæegi obiljeæi-lo je 1 . srpnja svoju treÊu obljetnicu. Istoga dana obi-ljeæena je i deseta obljetnica poæeπke vojne kapelanije

Sveti Ivan Krstitelj. U z djelatnike Srediπta i zapovjednikabrigadira Ivana V alentiÊa, na prigodnoj sveËanosti su bili iizaslanik zapovjednika Zapovjedniπtva za potporu brigadirMilan J urËiÊ te predstavnici C rkve i lokalnih vlasti.

Iako Srediπte obiljeæava tek treÊu obljetnicu, povijest ovelogistiËke postrojbe OSRH -a seæe u 1 9 9 2 . godinu, kad je uPoæegi ustrojen C entar za obuku i odgoj vojnika, koji je tije-kom proteklih πesnaest godina, doæivio nekoliko preustrojai promjena naziva. Tako je prije tri godine i to sa zadaÊomosposobljavanja i usavrπavanja logistiËkog osoblja i to kakodjelatnih vojnih osoba tako i roËnih vojnika, ustrojeno Sre-diπte za obuku i doktrinu logistike. U njemu su sjedinjenezadaÊe triju dotadaπnjih postrojbi, i to Srediπta za obukupjeπaπtva, Srediπta za obuku prometnih specijalnosti i Sre-diπta za obuku logistiËkih specijalnosti. Sve uspjeπne vojskesvijeta oslanjaju se na uspjeπnu logistiËku potporu, kako uratu tako i u miru, a poæeπko Srediπte je itekako vaæna lo-gistiËka sastavnica H rvatske vojske. "ObuËili smo 6 6 naraπ-taja vojnika, njih viπe od 8 7 0 0 0 . Realizirano je 8 8 teËajeva istruËnih seminara, na kojima je sudjelovalo 1 4 5 0 polaznikaizvan postrojbe i 8 9 djelatnikaSrediπta", istaknuo je zapov-jednik Srediπta brigadir V alen-

tiÊ, napomenuvπi kako je, stavljanjem sluæenja redovnogvojnog roka u mirovanje, Srediπte usmjereno na osposoblja-vanje i usavrπavanje logistiËkog osoblja. Istaknuo je i kakose, uz obuku u Srediπtu, veliku vaænost pridaje i doktrini.Odjel za doktrinu u sklopu brojnih zadaÊa izrauje i doku-mente, pravilnike i SOP-ove za potrebe logistiËkih struka i

specijalnosti. "S obzirom naulogu logistike u sustavuOruæanih snaga, nastojimoda kao logistika uvijek bude-mo pravodobni i unaprijedpripravni", rekao je brigadirV alentiÊ. Podsjetio je i na ulo-gu koju Srediπte ima prigo-dom obiljeæavanja obljetnicavojno-redarstvenih operacija,te organiziranja hodoËaπÊa idrugih manifestacija, za πtoredovito dobivaju pohvale.

Izaslanik zapovjednikaZzP-a brigadir J urËiÊ, istiËuÊi

znaËenje poæeπkog Srediπta, rekao je kako je ono vaæna sa-stavnica za funkcioniranje ZzP-a, koje mu daje punu potpo-ru u radu. G ovoreÊi o deset godina vojne kapelanije Sv.Ivan Krstitelj, veleËasni Æ eljko V olariÊ je istaknuo njihovudobru suradnju s V ojnim ordinarijatom kao i sa Srediπtemza obuku i doktrinu logistike. U sklopu obiljeæavanja ovihdviju obljetnica, polaganjem vijenca i paljenjem svijeÊa naspomen-obiljeæju u poæeπkoj vojarni odana je poËast pogi-nulim braniteljima a sluæena je i misa, koju je predvodio ge-neralni vikar V ojnog ordinarijata mons. J osip © antiÊ.

Leid a P ARLOV, s nimio T omis lav B RAN DT

Vaæna logistiËka sastavnica H V-a"O b u Ë ili sm o 6 6 naraπ t aja v o jnik a, njih v iπ e o d 87 000. R e aliz irano je 88 t e Ë aje v a is t r u Ë nih se m inara, na k o jim a je s u d je lo v alo 1 45 0 po laz nik a iz v an po st ro jb e i 89 d je -lat nik a S re d iπ t a", is t ak nu o je z apo v je d nik S re d iπ t a b rig ad ir V ale nt iÊ

O biljeæ ena treÊ a obljetnica Srediπ ta z a obuku i doktrinu logistike u Poæ egi

P olaganjem vijenca i palje-njem svijeÊa na spomen-obiljeæ-ju u poæeπkoj vojarni odana jepoËast poginulim braniteljima asluæena je i misa, koju je pred-vodio generalni vikar Vojnog or-dinarijata mons. Josip © antiÊ

P ohvale i nagradenajzasluænijim

djelatnicima

04-07 strana 7/2/08 12:14 PM Page 7

8 4. srpnja 2008.

V eÊ tradicionalna sveËana promocija polaz-nika vojnih πkola Oruæanih snaga Repu-blike H rvatske i ove je godine odræana 2 4 .

i 2 5 . lipnja u V ukovaru, Ëime je ujedno simbo-liËno proslavljen Dan dræavnosti u G radu hero-ju. Tim povodom u vukovarskoj vojarni 2 0 4 . bri-gade H V -a okupili su se 2 5 . lipnja brojni uzva-nici i gosti te najviπi vojni duænosnici, a visokodræavno izaslanstvo predvodili su predsjedniciRepublike, Sabora i V lade.

"G rad V ukovar simbol je otpora agresiji, tije-kom koje smo stvarali i naπe oruæane snage. Iz-borivπi se za neovisnost i samostalnost, izborilismo se i za bolju i sretniju buduÊnost", poruËioje predsjednik Republike Stjepan MesiÊ iz vu-kovarske vojarne te ujedno Ëestitao polaznicimavojnih πkola uspjeπno zavrπenu izobrazbu, pozi-vajuÊi ih da steËena znanja jednako uspjeπno

Marija ALVIR, s nimio T omis lav B RAN DT

U k u pno je pro m o v irano 3 05 po laz nik a h r v a t sk ih v o jnih π k o la, m e u k o jim a s u i d e se -t o ric a pripad nik a o r u æ anih snag a st ranih z e m alja t e d v o je h r v a t sk ih Ë asnik a k o ji s ub ili po laz nic i M O R H -o v a pro g ram a c iv ilno - v o jno g π k o lo v anja K ad e t

S novim znanjima do novih uspjeha

U Vukovaru odræ ana sveË ana prom ocija polaz nika vojnih π kola O SRH -a

08,09 strana 7/2/08 12:15 PM Page 8

94. srpnja 2008.

implementiraju u svom djelokrugu rada, a na korist cije-loga obrambenog sustava i hrvatske dræave. I ovu je pri-liku iskoristio kako bi istaknuo vaænost oËekivanog pris-tupanja H rvatske NATO savezu, napominjuÊi da su utom pogledu golemi doprinos dali pripadnici OSRH -akoji sudjeluju u brojnim meunarodnim misijama diljemsvijeta. "Mi smo mala zemlja, ali imamo veliko srce zaone kojima je pomoÊ potrebna", zakljuËio je predsjednikMesiÊ, pozivajuÊi na kraju pripadnike OSRH -a na od-govornost i profesionalizam te kolegijalnost u radu.

» estitajuÊi promoviranim polaznicima zavrπetak izo-brazbe, predsjednik H rvatskog sabora L uka BebiÊ ta-koer je istaknuo vaænost sudjelovanja hrvatskih vojni-ka u meunarodnim mirovnim misijama, a prisjeÊajuÊise stradanja V ukovara u Domovinskom ratu zakljuËio jekako je bez pravde teπko graditi mir.

Predsjednik V lade dr. Ivo Sanader istaknuo je znaËe-nje H rvatskog vojnog uËiliπta "Petar Zrinski" za buduÊ-nost Oruæanih snaga Republike H rvatske, napominjuÊida Êe u razdoblju koje predstoji H rvatskoj i njezinimOruæanim snagama biti potrebna visoka struËnost i pro-fesionalnost svih djelatnih vojnih osoba. "U laskom H r-vatske u NATO i E U zaokruæit Êe se povijesni tijek stva-ranja hrvatske dræave i njezina povratka u krug zapad-nih zemalja, meu koje je H rvatska oduvijek pripadala",

poruËio je premijer iz V ukovara, dodajuÊi da Êe H rvat-ska nastaviti sudjelovati u mirovnim misijama diljemsvijeta pod vodstvom U N-a i NATO-a te E U -a, te da Êe-mo i ubuduÊe razvijati savezniËke odnose sa zapadnimdemokracijama, pridonoseÊi razvoju svjetskog mira i si-gurnosti. Promoviranim polaznicima vojnih πkola Ëesti-tali su i ministar obrane Branko V ukeliÊ te naËelnikG lavnog stoæera general zbora J osip L uciÊ, kao i ravna-telj H V U -a general bojnik Mirko © undov, a najboljimpolaznicima uruËene su nagrade i pohvale.

U oËi sveËane promocije, predsjednici Republike, V ladei Sabora poloæili su vijence i zapalili svijeÊe podno spo-men-obiljeæja na mjestu masovne grobnice na OvËari tekod srediπnjeg kriæa na Memorijalnom groblju ærtava izDomovinskog rata. Misno slavlje u crkvi sv. F ilipa i J a-kova predvodio je vojni ordinarij J uraj J ezerinac, a na-kon toga polaznici su poloæili vijenac kod kriæa na uπÊuV uke u Dunav.

Ove godine ukupno je promovirano 3 0 5 polaznika hr-vatskih vojnih πkola, meu kojima su i desetorica pri-padnika oruæanih snaga stranih zemalja, i to Bosne iH ercegovine, Makedonije, Slovenije i U krajine, te prviput i C rne G ore. Promovirano je i dvoje hrvatskih Ëasni-ka koji su bili polaznici MORH -ova programa civilno-vojnog πkolovanja Kadet.

Na D an dræavnosti u Vukovaru su promovirani polaznici 1 0 . naraπtaja Ratne πkole “ B an Josip JelaËiÊ” i 1 2 . naraπtaja kadeta pilota tesu uruËene nagrade i pohvale najboljim polaznicima svih naraπtaja vojnih πkola H VU -a, a dan ranije odræana je sveËana promocija zapolaznike 1 6 . naraπtaja Z apovjedno-stoæerne πkole “ B lago Z adro” te za sve razine izobrazbe » asniËke i D oËasniËke πkole

08,09 strana 7/2/08 12:16 PM Page 9

10 4. srpnja 2008.

T ijekom nedavnog posjeta hrvatskog izaslanstva voj-nih novinara Oruæanim snagama U krajine pruæilanam se iznimna prigoda za razgovor s Ëelnim Ëovje-

kom G lavne obavjeπtajne uprave Ministarstva obrane U k-rajine, brigadirom V iktorom G vozdom. Taj visoko pozicio-nirani ukrajinski Ëasnik bio nam je vrlo zanimljiv sugo-vornik i zbog toga πto je od 1 9 9 3 . do 1 9 9 5 . boravio kaovojnik u U N-ovim snagama u H rvatskoj, a od 1 9 9 6 . do1 9 9 9 . obnaπao duænost ukrajinskog vojnog izaslanika uRH i BiH . OdliËno govori hrvatski, razgovoru se odazvaosa zadovoljstvom. Za H rvatski vojnik predstavio nam jesluæbu kojoj je na Ëelu, govorio o odnosima H rvatske iU krajine posebno na podruËju obrane te se prisjetio vre-mena provedenog u H rvatskoj, koje je na njega, istiËe, os-tavilo dubok dojam.

U Hrvatskoj ste kao ukrajinski vojni izaslanik provelinekoliko godina. Kakve dojmove nosite iz tog razdoblja?

Od 1 9 9 6 . do 1 9 9 9 . radio sam kao vojni izaslanik U krajineu Republici H rvatskoj i u Bosni i H ercegovini. Na toj duæ-nosti odraivao sam klasiËne obveze vojnog izaslanika udrugoj dræavi, kao i neke druge zadaÊe vezane za potporupostrojbi Oruæanih snaga U krajine. U razdoblju mog borav-ka u RH i BiH , u sastavu mirovnih snaga U N-a i NATO-aboravilo je pet postrojbi OS U krajine kao i ukrajinski vojnipromatraËi. S obzirom na to da su mirovne snage provodilemirovne operacije radi stabilizacije stanja u tim dræavama,moje osnovne zadaÊe bile su procjena moguÊih sigurnosnih

prijetnji za ukrajinske vojnike, potpora postrojbama OS U k-rajine preko ukrajinskog V eleposlanstva na diplomatskojrazini, osiguranje viza te svi drugi oblici potpore. U H rvat-skoj sam boravio tijekom nekoliko prvih poslijeratnih godi-na, ali za cijeli æivot saËuvat Êu dojmove o srdaËnim i go-stoljubivim ljudima i prelijepim krajolicima vaπe zemlje.

Je li i prije vaπeg dolaska na tu duænost u Hrvatskoj pos-tojala bilateralna suradnja izmeu Hrvatske i Ukrajine?

Do otvaranja duænosti vojnog izaslanika u sastavu V ele-poslanstva U krajine u Zagrebu, bilateralnih veza na po-druËju obrane izmeu Ministarstva obrane U krajine i Mi-nistarstva obrane Republike H rvatske nije bilo.

Koji su danas osnovni ciljevi i podruËja suradnje oruæa-nih snaga dviju zemalja?

U skladu sa Sporazumom o vojnoj suradnji izmeu Mi-nistarstva obrane U krajine i MORH -a od 2 4 . rujna 1 9 9 6 .vojna suradnja razvija se u okviru sljedeÊih podruËja:obrambene i sigurnosne politike, tehniËkog odræavanjavojne tehnike, razmjene iskustava u obrambenom zakono-davstvu, obuke vojnog osoblja, istraæivanja i razvoja napodruËju vojne tehnike i medicine, planiranja i financira-nja, vojne povijesti, izdavaπtva, kulture i sporta, kontrolezraËnog prometa, personalne politike i administracije,zaπtite okoliπa i kontrole oneËiπÊenja, kontrole naoruæava-nja i razoruæavanja, mirovnih i humanitarnih operacija, teu brojnim drugim podruËjima.

N apis ao i s nimio Æ eljk o S T IP AN OVIΔ

D anaπ nja s u rad nja iz m e u M O U k rajine i M O R e pu b lik e H r v a t sk e na v rlo je v iso k o jraz ini, ali u v ije k im a m o g u Ê no s t i z a nje z ino pro π iriv anje . P o t v rd a po z it iv ne d inam ik eraz v o ja u k rajinsk o -h r v a t sk ih o d no sa je s t jo π v e Ê e int e n z iv iranje b ilat e ralno g d ijalo g a,ak t iv nija t rg o v insk o -g o spo d arsk a su rad nja, u spo s t a v a prav nih t e m e lja. T ak v i o d no sipo t v r u j u spre m no st o b je z e m lje z a raz v o j s u rad nje na v iso k o j raz ini

RA ZG OVOR

naËelnik G lavne obavjeπtajne upraveM inistarstva obrane U krajine

b r i g a d i r V i k t o r G V O Z D

O bostrana

spremnost za

intenziviranje

suradnje

10,11 strana 7/2/08 12:17 PM Page 10

4. srpnja 2008. 11

Kako ste zadovoljni postignutim stupnjem suradnje?Danaπnja suradnja izmeu MO U krajine i MO Republi-

ke H rvatske na vrlo je visokoj razini, ali uvijek ima mo-guÊnosti za njezino proπirivanje.

Koje su vaπe sadaπnje duænosti i koliko vam u poslu po-maæe iskustvo koje ste stekli kao vojni izaslanik.

Moje iskustvo steËeno na Balkanu u ulozi vojnog izasla-nika vrlo je dragocjeno. © to se tiËe sadaπnje duænosti, mo-gu reÊi da je G lavna obavjeπtajna uprava (G OU ) MO U k-rajine dræavno tijelo koje dobro funkcionira i ima svoj au-toritet. No i ovdje je ponekad potrebno osvjeæenje, trebamijenjati filozofiju i prilagoditi naËin organiziranja obav-jeπtajne djelatnosti. Moja osobna zadaÊa jest podiÊi vojno-obavjeπtajnu sluæbu na viπu razinu kako bi bila πto uËin-kovitija. U vjeren sam da ova domoljubna sluæba mora bitiaktivna, odnosno u danaπnjem visokotehnoloπkom okru-æenju mora djelovati na primjeren naËin. Moramo imativisoko razvijene sustave radioelektronskog i svemirskogizvianja jednako kao i πiroke moguÊnosti argumentira-nog prikupljanja obavjeπtajnih podataka. G OU mora bitiuËinkovita moderna sluæba s moguÊnoπÊu odgovora na bi-lo kakve izazove sadaπnjosti.

Ukrajina i Hrvatska po mnogoËemu su sliËne, gotovoistodobno stekle su svoju neovisnost... Kako vi gledatena ono πto su Hrvatska i njezine Oruæane snage postigledo danas?

Prije svega treba istaknuti znaËajne uspjehe dræavnih in-stitucija RH na putu prema europskim i euroatlantskimintegracijama. Posebno su dojmljivi uspjesi dræavnih tijelaRH u borbi s korupcijom i organiziranim kriminalom, πtoje, zajedno s aktivnostima na unutarnjem planu, utjecalou znatnoj mjeri na ispunjavanje uvjeta koje E uropska uni-ja postavlja za pristupanje H rvatske toj organizaciji.

Na vojno-politiËkom planu, potrebno je istaknuti pro-vedbu reformi radi prilagoavanja zakonodavstva europ-skim i NATO standardima te prijelaz Oruæanih snaga RHna profesionalni sastav. U zimajuÊi u obzir navedena pos-tignuÊa, logiËan zavrπetak napora πto ih H rvatska poduzi-ma u vezi s realizacijom dijela svojih strateπkih vanjsko-politiËkih prioriteta jest poziv u NATO Ëlanstvo na samituu Bukureπtu u travnju ove godine.

Poziv da se pridruæi NATO-u, izbor za nestal-nu Ëlanicu V ijeÊa sigurnosti U N-a i zatvara-nje misije OE SS-a jesu znaËajni vanjskopoli-tiËki uspjesi Republike H rvatske, koji uËvrπ-Êuju njezinu poziciju na meunarodnomplanu. PoveÊanje potpore ulasku H rvatskeu NATO, koja se u posljednje vrijeme po-pela na viπe od 5 0 posto, razrijeπit Êe pita-nje nuænosti odræavanja referenduma, anamjera ukljuËivanja u informiranje sta-novniπtva i hrvatskih branitelja,koji uæivaju velik autoritet u dru-πtvu, i javne televizije te poveÊa-nje financijskih sredstava iz pro-raËuna na razinu zemalja ËlanicaE U -a, moæe biti dobra tema zadaljnju suradnju i uËenje na va-πim iskustvima.

Ima li, po vaπem miπljenju, podruËja na kojima bi se su-radnja Ukrajine i Hrvatske mogla joπ viπe poboljπati?

U zadnje vrijeme ukrajinsko-hrvatska suradnja se uvelikeaktivirala. Potvrda pozitivne dinamike razvoja ukrajinsko-hrvatskih odnosa jest intenziviranje bilateralnog dijaloga,aktivnija trgovinsko-gospodarska suradnja, uspostava prav-nih temelja. Takvi odnosi potvruju spremnost obiju zema-lja za razvoj suradnje na visokoj razini povjerljivih odnosa,koji osiguravaju nacionalne interese ukrajinske dræave uregiji J ugoistoËne E urope. PodruËja suradnje koja imajuznaËajan potencijal te zahtijevaju proπirenje moæemo svr-stati u vojnu i vojno-politiËku sferu. V eliko iskustvo obijuzemalja steËeno tijekom sudjelovanja u brojnim meuna-rodnim vojnim vjeæbama i mirovnim operacijama omogu-Êuje nam njihovo prouËavanje i iskoriπtavanje u svakodnev-nim djelatnostima u podruËju obrane. Inovacije ukrajinskihproizvoaËa vojne tehnike te tehnike dvojnog koriπtenja, pomom miπljenju, mogu zanimati i hrvatsku stranu.

Dodatni poticaj za daljnji razvoj vojne i vojno-politiËkesuradnje pruæio je i rezultat zadnjeg NATO samita u Buku-reπtu, na kojemu je U krajina Ëvrsto potvrdila opredjeljenjeda se pridruæi Akcijskom planu za Ëlanstvo u NATO-u.

Koliko su ukrajinske Oruæane snage uËinile na putu pri-bliæavanja euroatlanskim integracijama?

Do kraja 2 0 0 7 ., od veÊih postignuÊa posebno bih izdvojiozavrπetak i ustrojavanje organizacijsko-ustrojbene struktureG lavnog stoæera OS U krajine. Naglaπavam to posebno sto-ga πto je ta struktura organizirana po sustavu “J “, tj. postandardima NATO-a. Treba takoer istaknuti i usavrπava-nje rada Zdruæenog operativnog zapovjedniπtva, a ustrojenaje i U prava snaga za specijalne operacije (SSO). U planu zaovu godinu, prema odluci ukrajinskog Predsjednika teæiπteÊe biti na provedbi zadaÊa iz podruËja poveÊanja razine bor-bene i mobilizacijske spremnosti Zdruæenih snaga za brzereakcije. Isto tako, tijekom godine rjeπavat Êe se i pitanja iaktivnosti na provedbi novog sustava popune OS U krajinepo naËelu ugovorne obveze za iduÊe razdoblje. Do 1 . stude-nog 2 0 0 8 . u planu su i pripre-me za zavrπetak rada na no-vom Sluæbovniku Oruæa-nih snaga U krajine, a uskladu s europskim

normama.

RA ZG OVOR

10,11 strana 7/2/08 12:17 PM Page 11

4. srpnja 2008.12

V u k o v arsk a v o jarna 204. b rig ad e H r v a t sk e v o jsk e po lak o , ali sig u rno po st aje m je s t og d je se s u sre Ê u pro π lo s t i b u d u Ê no s t , m je s t o na k o je m u m lad i naraπ t aji, ali i m no g id r u g i po sje t it e lji, saz naj u o d re e ne po d at k e iz naπ e najno v ije po v ije s t i, o D o m o v in-sk o m rat u , napo se o B it k i z a V u k o v ar

V ukovarska vojarna 2 0 4 . brigade H rvatske vojskepolako, ali sigurno postaje mjesto gdje se susreÊuproπlost i buduÊnost, mjesto na kojemu mladi na-

raπtaji, ali i mnogi drugi posjetitelji, saznaju odreenepodatke iz naπe najnovije povijesti, o Domovinskom ra-tu, napose o Bitki za V ukovar. S tom je svrhom i uteme-ljen Memorijalni centar Domovinskog rata, koji djelujeu sklopu Muzejsko-multimedijalnog odjela Domovin-skog rata V ukovar, a u samo godinu i pol, koliko je proπ-lo od poËetnih aktivnosti vezanih uz realizaciju te ideje,projekt je zaæivio i potpuno opravdao svoj smisao.

Takva uloga vukovarskoj je vojarni namijenjena i Du-goroËnim planom razvoja OSRH -a, a inicijativa za reali-zaciju projekta pokrenuta je u studenom 2 0 0 6 . godine,kada je general pukovnik Slavko BariÊ na sastanku uMORH -u predloæio da se utemelji Memorijalni, infor-macijski, dokumentacijski i edukacijski centar Domo-vinskog rata. Naziv se u meuvremenu promijenio, noplan projekta ostao je isti i ubrzo se krenulo u njegovurealizaciju. Tako je veÊ u travnju 2 0 0 7 . H rvatska kopne-na vojska poËela izgradnju simulacije bojnog polja u

vanjskom postavu C entra, a dosad su dovrπeni topniËki iprotuzrakoplovni poloæaji, kao i protuoklopni poloæaji spripadajuÊim oruæjima na njima. Izgraen je pontonskimost preko "rijeke“ te su u tzv. Aleji topniπtva postavlje-ni topniËko-raketni eksponati, kao i MiG -2 1 BiS te de-santno-juriπni brod H RM-a. U C entru se moæe razgle-dati i postav izloæbe "Bitka za V ukovar - sjeÊanje na Do-movinski rat“, a multimedijalnom prezentacijom poslje-titeljima se predstavlja idejno rjeπenje C entra, dok seuËenicima zavrπnih razreda srednjih πkola predstavlja iMORH -ov projekt Kadet.

Na proπlogodiπnjoj sveËanoj promociji polaznika voj-nih πkola, koja se odræava u V ukovaru svake godine naDan dræavnosti, general BariÊ i arhitekt Æ eljko KovaËiÊpredstavili su projekt najviπim dræavnim duænosnicima,predsjednicima Republike, Sabora i V lade, a potom senastavilo s njegovom realizacijom. Prema planu projek-ta, C entar bi trebao pruæiti sveobuhvatnu sliku Domo-vinskog rata, s informacijama o najvaænijim dogaajimai pregledom vojno-operativnog stanja u odreenim raz-dobljima rata. U z to, svrha je C entra i povezati vojsku s

Marija ALVIR

Mjesto gdje se susreÊ u proπlost i buduÊ nost

M em orijalni centar D om ovinskog rata u Vukovaru

12,13 strana 7/2/08 12:18 PM Page 12

134. srpnja 2008.

civilnim druπtvom, ponajprije s obrazovnim sustavom tes drugim ustanovama u H rvatskoj koje bi prouËavale tugrau ili pokazale zanimanje za uporabu tog prostora.C entar Êe biti otvorenog tipa, s dnevnim i veËernjim sa-dræajima.

Da je C entar veÊ otvoren za javnost potvrdio nam jebrigadir Petar ∆ avar, naËelnik Odjela u sklopu kojega jeC entar, rekavπi da su dosad imali veÊ desetak tisuÊaposjetitelja, od kojih je oko πest tisuÊa uËenika osnovnihi srednjih πkola. Meu brojnim posjetiteljima jesu i ka-deti te polaznici vojnih πkola, kao i drugi pripadnici OS-RH -a, zatim braniteljske udruge i strana vojna izaslan-stva, a iz Knjige dojmova moæe se iπËitati da su C entarposjetili i mnogi drugi. Bili su tamo posjetitelji pristigli sraznih strana svijeta - studenti iz J uænoafriËke Republi-ke i Pariza, kadeti iz V ermonta u SAD-u, kulturno-um-jetniËka druπtva iz Bosne i H ercegovine i V ojvodine tedrugi. Brigadir ∆ avar istaknuo je izvrsnu suradnju kojunjegov odjel ima sa svim relevantnim institucijama uV ukovaru, od G radskog muzeja i bolnice do Poglavar-stva i Æ upanije, a zajedno s njim u Odjelu rade pukov-nici Antun Dugan i Pero MihaljeviÊ, satnik Marin Ivan-koviÊ, natporuËnica Mirjana Kiπ, nadnarednici TamaraRubËiÊ i Petar MiliÊ te desetnik G ordan © estan. Projektje u cijelosti dobio lokacijsku dozvolu, a nedavno i gra-evinsku dozvolu za etapno renoviranje i izgradnju ob-jekta za unutarnji postav muzeja te moæemo oËekivatida Êe u buduÊnosti biti joπ posjeÊeniji, πto je ujedno os-novni cilj C entra, kojemu je svrha oËuvati i πiriti istinu oDomovinskom ratu.

F otografije: iz arhiva Muzejsko-multimedijalnog odjelaDomovinskog rata V ukovar

U Centru se moæe razgledati i postav izloæbe "B itka za Vukovar- sjeÊanje na D omovinski rat“ kroz koju posjetitelje vodi brigadirP etar ∆ avar (foto dolje) i djelatnici njegova odjela

M ultimedijalnom pre-zentacijom posljetitelji-ma se predstavlja idej-

no rjeπenje Centra

12,13 strana 7/2/08 12:18 PM Page 13

Na zagrebaËkom automatskom streliπtu "V rapËanski po-tok" 1 . srpnja sveËano je otvoreno 1 4 . izdanje prvenstvaOruæanih snaga RH u streljaπtvu, koje se drugu godinu za-redom odræava u organizaciji Zapovjedniπtva za potporu, usuradnji s relevantnim civilnim streljaËkim institucijama.

Otvaranje natjecanja na jednom od najljepπih i najfunk-cionalnijih svjetskih streliπta odvijalo se po ustaljenoj for-mi, postrojavanjem svih natjecatelja po postrojbama za ko-je nastupaju. Na otvaranju priredbe bile su i ZagrebaËkemaæoretkinje. Na otvaranju su, osim natjecatelja i visokihËasnika OSRH , bili i predstavnik StreljaËkog saveza Za-greba Dragutin V rbek, te glavni tajnik H rvatskog streljaË-kog saveza Tomislav © epec. U kraÊim su govorima joπ jed-nom istaknuli dugu i plodnu suradnju s OSRH , koja jenaroËito do izraæaja doπla prilikom organizacije raznihmeunarodnih streljaËkih natjecanja svjetske razine. Naprvenstvima OSRH civilni savezi tradicionalno pomaæuorganizaciji, s naglaskom na suenju, koje obavljaju ljudi

s meunarodnim licencijama. V rbek i © epec su izraziliuvjerenje da Êe vojni strijelci na trodnevnom natjecanju,pucajuÊi iz puπke i piπtolja, ostvariti visoke rezultate.

» in sveËanog otvaranja pripao je izaslaniku naËelnikaG SOSRH -a i zapovjedniku Zapovjedniπtva za potporu bri-gadiru Nikoli © kunci. Podsjetivπi da je Prvenstvo OSRHnatjecanje koje "krasi prijateljstvo, fair play i natjecateljskiduh", brigadir je izrazio æelju za daljnjim omasovljavanjemsporta koji mora imati najvaænije mjesto u vojsci. G ovorni-ci su natjecanje okarakterizirali i kao svojevrsnu probupred Svjetsko vojno prvenstvo u organizaciji C ISM-e kojeÊe se na istom mjestu odræati sljedeÊe 2 0 0 9 . godine. Nat-jecanja su odræana u muπkoj i æenskoj konkurenciji, uzsudjelovanje stotinjak strijelaca iz svih veÊih ustrojbenihcjelina OSRH , ekipno i pojedinaËno. Tko je ovaj put poka-zao da u OSRH najbolje puca iz puπke ili piπtolja, objavitÊemo u sljedeÊem broju H rvatskog vojnika.

D. VLAHOVIΔ

O tvoreno 14 . prvenstvo

O SRH u streljaπtvu

Od 1 2 . do 2 0 . srpnja 2 0 0 8 ., u Splitu se odræava 4 5 .svjetsko vojno prvenstvo u mornariËkom petoboju.

Prvenstvo okuplja oko 1 5 0 sudionika iz 1 5 zema-lja na sportska natjecanja, koja Êe se odræati u Po-morskoj bazi L ora i na bazenima u © portskom cen-tru Poljud u Splitu. Zemlje sudionice su: Argenti-na, Brazil, Danska, F inska, Italija, J uæna Afrika,NjemaËka, Norveπka, Pakistan, Poljska, Rusija,© panjolska, © vedska, Turska i H rvatska. Sve zemljesudionice imaju muπke ekipe, a æenske ekipe ima1 0 zemalja: Danska, J uæna Afrika, F inska, NjemaË-ka, Norveπka, Rusija, © panjolska, © vedska, Turska iH rvatska. Ove godine, Rumunjska se prvi put po-javljuje na Svjetskom prvenstvu, ali u svojstvu pro-matraËa. MornariËki petoboj je vojni sport sastav-ljen od pet disciplina, u koje su utkane mornariËke

vjeπtine i svakodnevne aktivnosti mornara. Disci-pline mornariËkog petoboja jesu: utrka s prepreka-ma, utrka plivaËke korisnosti, utrka spaπavanja æi-vota, utrka mornariËkih vjeπtina i amfibijska krosutrka. U tim disciplinama, natjecatelji pokazujusvoje vjeπtine u trËanju, plivanju, veslanju, penja-nju uz konop, brodsku mreæu ili brodski jarbol, uvezivanju i bacanju konopa, ronjenju i spaπavanjuæivota i gaanju iz puπke. H rvatska je jedan odnajmlaih sudionika Svjetskog prvenstva jer jemornariËki petoboj u H rvatskoj ratnoj mornariciuveden tek 1 9 9 9 . Ovo je drugi put da su Oruæanesnage Republike H rvatske organizator, a H rvatskaratna mornarica domaÊin ovoga vaænog sportskognatjecanja.

OJ HRM

14 4. srpnja 2008.

snim

io D

. K

IRIN

45 . svjetsko vojno prvenstvo u mornariËkom petoboju

14,15 strana 7/2/08 12:19 PM Page 14

4. srpnja 2008. 15

U suradnji Instituta za istraæivanje i razvoj obrambenih sustava i F akulteta politiËkih znanosti SveuËiliπta u Za-grebu, za studente fakulteta politiËkih znanosti iz Zagreba, Sarajeva i Beograda uspjeπno je provedena ljetna πkola"Sigurnosno i obrambeno okruæenje u 2 1 . stoljeÊu“.

© kola je odræana u vojarni "KovËanje“ u Malom L oπinju, od 1 6 . do 2 1 . lipnja. U provoenju programa ljetne πkolesudjelovali su predstavnici F akulteta politiËkih znanosti iz Zagreba, F akulteta politiËkih nauka U niverziteta u Sara-jevu, F akulteta politiËkih nauka U niverziteta u Beogradu, H rvatskih studija SveuËiliπta u Zagrebu, te U reda Pred-sjednika RH . U ime MORH -a i G SOSRH -a sudjelovali su zamjenik naËelnika G SOSRH -a, general pukovnik mr.sc. Slavko BariÊ te uime IROS-a ravnatelj, brigadir prof. dr. sc. Dario Matika i pukovnik dr. sc. Marinko Ogorec. Ti-jekom jednotjedne ljetne πkole "Sigurnosno i obrambeno okruæenje u 2 1 . stoljeÊu“ studenti triju regionalnih fakul-

teta politiËkih znanosti imali su priliku slu-πati predavanja o europskim sigurnosnimprocesima, suvremenim sigurnosnim iobrambenim procesima, reformama sigur-nosnog i obrambenog sektora, sigurnosnimprocesima u J ugoistoËnoj E uropi, te oupravljanju krizama. Studenti su takoersvakodnevno izvodili simulacije upravljanjakriznim situacijama na temelju unaprijedpostavljenih parametara.

BuduÊi da je © kola ostvarila æeljeni uËi-nak, nakana je organizatora ukljuËiti u idu-Êi termin i studente ljubljanskog sveuËiliπ-ta, radi razmjene iskustava i zajedniËkograda studenata iz regije. L jetna πkola "Si-gurnosno i obrambeno okruæenje u 2 1 . sto-ljeÊu“ zavrπila je 2 1 . lipnja podjelom diplo-ma sudionicima.

Æ . P AVIΔ G LIVE T IΔ

Zapovjedno-stoæerna πkola "Blago Zadro“ bilaje od 1 3 . do 1 6 . lipnja na studijskom putovanjuu Dalmaciji.

Bila je to zadnja zadaÊa prije sveËane promoci-je u V ukovaru. Polaznici i djelatnici ZS© -a, naËelu sa zapovjednikom brigadirom ZvonimiromBrajkoviÊem, ujutro su krenuli na put premaSplitu. Odrediπte hotel Zagreb u Duilovu. E kipise pridruæilo i nekoliko predavaËa iz DekanataH V U "Petar Zrinski“. U Splitu, nakon smjeπtajau hotel, organiziran je obilazak DioklecijanovepalaËe i katedrale sv. Duje. Prekrasna palaËa ko-ju je dao sagraditi rimski car Dioklecijan oko3 0 0 . godine svima nam je oduzela dah. Drugogdana putovanja, obiπli smo grad Trogir, prekrasan gradiÊdvadesetak kilometara zapadno od Splita. Stari dio Tro-gira pod zaπtitom je U NE SC O-a i nalazi se na popisuspomenika svjetske kulturne baπtine. Najvredniji spome-nik svakako je trogirska katedrala s Radovanovim porta-lom, a u starom dijelu grada nalazi se i kuÊa hrvatskogabana Petra BerislaviÊa. TreÊi dan putovanja poËeo je izratne luke "L ora“. U krcali smo se na brod H RM-a "F austV ranËiÊ“ i krenuli na put prema Zadru. Iznimno ljubaz-na posada broda strpljivo je odgovarala na sva naπa pita-nja. Zadnji dan putovanja poËeo je s razgledavanjem Za-

dra. Posjetili smo æenski benediktinski samostan sv. Ma-rije i pogledali stalni postav hrvatskog crkvenog blaga,πto je jedna od najvrednijih crkvenih zbirki u H rvatskoj.Najstariji predmet potjeËe iz 9 . stoljeÊa, a samozatajnesestre benediktinke marljivo i briæno Ëuvaju hrvatsko na-cionalno blago od 1 2 . stoljeÊa. Zadnje odrediπte ovogavrlo zanimljivog putovanja bio je Knin. Nezaobilaznakninska tvrava i prelijepi pogled na okolicu iskoriπtenisu za zadnje fotografiranje. Na kninskoj tvravi prezenti-rana nam je vojno-redarstvena akcija Oluja.

Z. LOVA© E N

S tudijsko putovanje ZS © "Blago Zadro“ u D almaciju

O dræana ljetna πkola u vojarni "KovËanje“

OS RH

14,15 strana 7/2/08 12:19 PM Page 15

4. srpnja 2008.16

OS RH

U organizaciji© kole stranihjezika "Kata-

rina Zrinska” uOsijeku je, od 2 6 .svibnja do 2 0 . lip-nja, proveden TeËajmetodike za in-struktore engles-kog jezika. Ovo jetreÊi teËaj metodi-ke koji je © SJ orga-nizirala za buduÊeinstruktore, ali prvipo novom nastav-nom planu i pro-gramu, Ëime je di-jelom realiziranajedna od isporukaprojekta KI-0 4 ”In-tenziviranje uËenjaengleskog jezika”. TeËaj je s uspjehom zavrπilo 1 2 po-laznika iz razliËitih cjelina H KoV -a, u kojima Êe se ubr-zo zapoËeti s uvoenjem svakodnevnog uËenja engles-kog jezika. TeËaj je koncipiran tako da polaznicimapruæi usavrπavanje osobnih jeziËnih vjeπtina i osnovemetodiËkog obrazovanja. Nakon teoretskog dijela nasta-ve metodike, polaznici su ukljuËeni u razliËite skupineteËajeva © SJ , gdje su mogli uoËiti primjenu nauËeneteorije. H ospitacija instruktora omoguÊila je praktiËnuprimjenu steËenih znanja i vjeπtina i, kroz detaljnu ana-lizu svakog opserviranog nastavnog sata s nastavnicimaupozoravanje na elemente koje je potrebno poboljπati.Rezultati koje su u 2 0 radnih dana i odræanih 1 2 0 nas-tavnih sati postigli polaznici jesu odliËni. V oditelj teËajabio je profesor Marinko KrajnoviÊ, profesorica MirnaAmbruπ predavaË, a profesorice Ana Tatai i Ines V anekmentorice skupina. Nastavni plan i program, kao i sveostale materijale vezane uz teËaj, izradila je profesoricaBorjana Soldo.

U skladu s projektom, planirano je da uËenje i osvjeæa-vanje engleskog jezika postane dijelom svakodnevnogradnog procesa u postrojbama, u kojima Êe osoblje defi-nirano za odreene zadaÊe prema prioritetima biti umoguÊnosti dosegnuti razinu znanja engleskog jezikakoja omoguÊava upuÊivanje na viπe razine uËenja u © SJ

H V U . Na taj ÊenaËin znatan brojpripadnika postroj-bi koje su deklari-rane za sudjelova-nje u mirovnimoperacijama dobitinuæna temeljnaznanja, kapaciteti© SJ ”KatarinaZrinska” bit ÊerastereÊeni, a na-pori © kole usmje-reni prema profili-ranju viπeg stupnjaznanja. S tim ci-ljem æeli se uËenjeengleskog jezikadovesti krajnjimkorisnicima, πtopodrazumijeva ka-

ko opremanje postrojbi uËionicama, fonolaboratorijima iedukacijskim audio-vizualnim materijalima za interak-tivno uËenje, tako i osposobljavanje nastavnika i in-struktora koji Êe sudjelovati u edukaciji osoblja. Instruk-tori Êe prema projektu, pod kontrolom nastavnika, uzuobiËajene svakodnevne zadaÊe, sudjelovati u edukacijiostalih pripadnika po programu © SJ "Katarina Zrinska“.U kljuËivanjem u nastavu instruktora koji najbolje poz-naju postupke i procedure trebalo bi se poveÊati znanje"ciljanog“ jezika svih pripadnika i profilirati veÊi brojdjelatnika s izvrsnim znanjem engleskog jezika, koji na-kon rotacije, uz uobiËajene zadaÊe, mogu pridonijetiubrzanom podizanju razine znanja engleskog jezika os-talih pripadnika postrojbe. Za ovaj angaæman instrukto-ri bi trebali biti osloboeni svojih redovitih zadaÊa raz-mjerno s vremenom provedenim u nastavi i pripreminastave.

SljedeÊi teËaj metodike za instruktore engleskog jezikaplaniran je za jesen u Splitu ili u Zagrebu. MORH iOSRH Êe najboljim instruktorima omoguÊiti usavrπava-nje u okviru IME T programa, a © SJ Êe putem radionica,nadzora i refreshment teËajeva pratiti njihov rad. Bitnoje naglasiti da samo uporno ustrajavanje na planiranimelementima projekta omoguÊava realizaciju prihvaÊe-nog cilja snaga 0 3 5 5 I "L anguage Req uirements“.

Dav or » ULJAK

T e Ë aj je s u spje h o m z a v r π ilo 1 2 po laz nik a iz ra z liË it ih c je lina H K o V -a u k o jim a Ê e seu b r z o z apo Ë e t i s u v o e nje m s v ak o d ne v no g u Ë e nja e ng le sk o g je z ik a. T e Ë aj je k o nc ipi-ran t ak o d a po laz nic im a pr u æ i u sa v r π a v anje o so b nih je z iË nih v je π t ina i o sno v e m e t o -d iË k o g o b raz o v anja

U O sijeku odræ an teË aj u organiz aciji © kole stranih jez ika "K atarina Zrinska”

TeËaj metodike za instruktore engleskog jezika

16,17 strana 7/2/08 12:20 PM Page 16

4. srpnja 2008.

Dan dræavnosti je uvijek bio neπto poseb-no za H rvatsku vojsku, ma gdje se nalazila.

Tako je bilo i ove godine s 1 1 . H RV -C ON-om, koji se nalazi u Afganistanu.Obiljeæavanje Dana dræavnosti poËelo jesveËanim postrojavanjem svih pripadnikakoji su bili u Kabulu. Zapovjednik 1 1 .H RV C ON-a brigadir L iniÊ predao je prija-vak zapovjedniku RC C (Regional C omm-and C apital), talijanskom generalu Bonatu.Nakon intoniranja himni, nazoËnima su seobratili brigadir L iniÊ i general Bonato, ko-ji je istaknuo kako mu je velika Ëast πto za-povijeda hrvatskim vojnicima, koji sve po-stavljene zadaÊe obavljaju besprijekorno.Takoer je rekao kako je upravo ovakvoobavljanje zadaÊa u misijama pridonijelopribliæavanju H rvatske NATO-u i kako senada da Êemo uskoro i postati ËlanicomNATO-a. Dan dræav-nosti je iskoriπten i zapodjelu ISAF -ovihmedalji za sudjelova-nje u misiji. Medaljesu svim pripadnicimapodijelili general Bo-nato i naËelnik stoæe-ra RC C , brigadir Di-G regorio.

Drugi dio obiljeæava-nja Dana dræavnostinastavio se sljedeÊidan, i to pod pokrovi-teljstvom Zapovjed-niπtva ISAF -a. Prire-en je πtand na koje-mu su djelatnice 1 1 .H RV C ON-a dijelile

promotivne materijale o H rvatskoj i odgo-varale na postavljena pitanja. U z nazoË-nost svih visokih zapovjednika ISAF -a, H r-vati su pokazali kakvi su domaÊini pripre-mivπi neke od poznatih hrvatskih delicija.

C ijelo vrijeme neobveznog druæenja mo-gle su se sluπati samo pohvale na raËunpripadnika 1 1 . H RV C ON-a. Rezultat je tomaksimalnog zalaganja i znanja, koje jeimpresioniralo i potpredsjednicu hrvatskeV lade – uru AdleπiË koja je posjetila dje-latnike 1 1 . H RV C ON-a proπlog tjedna.Nastojat Êemo pokazivati i viπe, naroËitostoga πto su upravo stigli predstavnici voj-ske C rne G ore, koji su doπli vidjeti kako seradi i kako je ovdje u Kabulu u misijiISAF . Sigurni smo da Êe i oni otiÊi s dubo-kim dojmovima o naπem radu i zalaganju.

I. © OS T ARE C

za odabir kandidata za vojnodiplomatsku duænost

Viπi struËni savjetnik - vojniizaslanik Republike Hrvatskeu Ruskoj FederacijiUvjeti:VSS/VII/1- osobni Ëin: pukovnik-brigadir- zavrπena Zapovjedno-stoæer-na πkola

- engleski jezik STANAG 3333 iliruski jezik STANAG 3333

- 10 godina radnog staæa

Posebna struËna znanja po-æeljna pri odabiru kandidata:- Vojnodiplomatska πkolaMORH-a

- Diplomatska akademijaMVPEI-a

- meunarodni teËajevi iz po-druËja diplomacije

- radno iskustvo na poslovimameunarodne obrambenesuradnje

Odlazak na duænost u RuskuFederaciju planira se tijekom2009. godine, a po odabirukandidat mora biti spreman sasvojom obitelji provesti na sluæbiu inozemstvu do 4 godine.Prijave s dokazima za ispunja-

vanje navedenih uvjeta zaintere-sirani kandidati iz ustrojbenihcjelina MORH-a mogu dostavitina adresu:Ministarstvo obrane RH,

Uprava za ljudske resurse,StanËiÊeva 6, 10 000 Zagreb,a zainteresirani kandidati iz us-

trojbenih cjelina GSOSRH-a prija-ve s dokazima mogu dostavitina adresu: Glavni stoæer OS-RH, Uprava za personalne po-slove, vojarna "Croatia", Sara-jevska bb, 10 000 Zagreb.

Rok za podnoπenje prijave jest31. srpnja 2008. godine.Za eventualne upite u svezi s

natjeËajem, zainteresirani kandi-dati mogu se obratiti na telefon01/4568-553.

REPUBL IKA HRVATSKAMINISTARSTVO OBRANEUPRAVA ZA LJUDSKE RESURSE

raspisujeI N T E R N I N AT J E » A J

D an dræavnosti obiljeæen i u Kabulu

17

16,17 strana 7/2/08 12:20 PM Page 17

4. srpnja 2008.

OKO 7 0 0 0 ameriËkih vojnika, pri-padnika 1 0 1 . zraËnodesantne i 4 .pjeπaËke divizije, rasporeenih uAfganistanu i Iraku, nosi kaciguopremljenu senzorima koji trebajuunaprijediti sigurnosne znaËajke ismanjiti moguÊnost fatalnih ozljedakao rezultat ranjavanja. Kaciga jeopremljena s dva senzora: jedan je

vani, na straænjem dijelu kacige, adrugi je postavljen na unutraπnjidio tjemena kacige. Senzori imajuU SB suËelje kako bi se podaci kojeprikupe mogli prenijeti na raËunaloi naknadno analizirati.

Oni mjere i pohranjuju podatke oubrzanju i naglom porastu lokal-nog tlaka (πto je karakteristiËno za

eksploziju). Podaci prikupljeni timsenzorima rabit Êe se za unapree-nje zaπtitne opreme. Prvi je koraku primjeni prikupljenih podatakaunaprijediti sustav remenja zapriËvrπÊivanje kacige na bradivojnika te sustav ublaæivaËa udarakoji se postavljaju u unutraπnjostkacige.

Dosadaπnja su iskustva pokazalada senzori rade bez problema te seprve skupine podataka veÊ analizi-raju u laboratorijima. U drugoj Êe sefazi podaci rabiti i pri medicinskojobradi stradalih vojnika, kako bi seiz πto viπe izvora prikupili podaci oincidentu te pokuπala πto prije i πtopreciznije odrediti stvarna teæinaozljeda. O kvalitetnoj i brzoj dijag-nozi ovisi umnogome i kasniji tijek iuspjeh lijeËenja.

M. P E T ROVIΔ

18

SREDINOM lipnja je πpanjolskojvojci isporuËen prvi helikoper E uro-copter E C 1 3 5 . RijeË je o helikopteruisporuËenom za potrebe novoustro-jene postrojbe πpanjolske vojske ko-ja nosi naziv U ME . Posebnost tevojne postrojbe je iskljuËivo potporagraanstvu u sluËajevima raznihelementarnih nepogoda, izvlaËenjei medicinsko zbrinjavanje unesreÊe-nih u teπko dostupnim podruËjimaili na velikim autocestama, pomoÊpri protupoæarnoj borbi, pomoÊ pro-tiv oneËiπÊenja okoliπa, te pomoÊ priprotuteroristiËkoj borbi. U svim timaktivnostima U ME Êe suraivati spostojeÊim dræavnim sluæbama,agencijama i ustanovama, a zamiπ-ljeno je da U ME svima njima budedodatna operativna pomoÊ.

Na temelju prvog sklopljenog ugo-vora, U ME treba za poËetak primitiËetiri helikoptera E C 1 3 5 , bogatoopremljena dodatnom opremom, apretpostavlja se kako Êe s vreme-nom biti sklopljeni novi ugovori zanabavu dodatnih helikoptera. Svi

helikopteri Êebiti sklopljeniu © panjolskoj,odnosno ispo-ruËit Êe ih πpa-njolski diokoncerna E u-rocopter, E uro-copter E spañ a.Prvi produkcij-ski primjerciE C 1 3 5 proiz-vedeni su tije-kom 1 9 9 4 ., iod tada je viπeod 6 0 0 heli-koptera tog ti-pa u raznim podinaËicama (P1 , P2 ,T1 , T2 , P2 + , E C 6 3 5 ) naπlo svojuprimjenu u vojnim i policijskim pos-trojbama, gdje su se viπe nego us-pjeπno potvrdili u zadaÊama kojepredstoje πpanjolskom U ME -u.

Pogonsku skupinu na E C 1 3 5 , ovis-no o narudæbi, mogu Ëiniti dva mo-tora Turbomeca Arrius 2 B odnosnodva motora Pratt & W hitney C anada

PW 2 0 6 B turboshafts, svaki jakosti4 3 5 kW . Duljina helikoptera je1 2 ,1 6 m, visina 3 ,6 2 , a teæina praz-nog helikoptera 1 4 6 5 kg. Maksi-malna teæina na polijetanju iznosi2 8 3 5 , pri Ëemu korisni teret moæeteæiti 9 2 0 kg. Maksimalna brzinakoju moæe postiÊi iznosi 2 5 9 km/h,uz maksimalni dolet od 5 9 5 km.

I. S K E N DE ROVIΔ

US

Arm

y

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

Senzor za kacigu

©panjolskoj vojsci isporuËeni prvi EC 135

18-21 vijesti 07/01/08 11:07 Page 18

194. srpnja 2008.

AMERI»KA podruænica britansketvrtke BAE Sy stems sklopila je ugo-vor vrijedan 6 0 milijuna ameriËkihdolara o opremanju daljinski uprav-ljanih oruænih stanica C ROW S(C ommon Remotely Operated W ea-pon Station). Oruæne staniceC ROW S namijenjene su postavlja-nju na laka oklopna vozila H umveei razna vozila kategorije MRAP. Sta-nice Êe proizvesti i krajnjem koris-niku, ameriËkoj kopnenoj vojsci (U SArmy ), dostaviti tvrtka KongsbergDefense & Aerospace AS.

Oruæne stanice C ROW S opremitÊe se termovizijskom kameromTIM1 5 0 0 s nehlaenim slikovnimsenzorom. Kamera Êe vojnicima koji

rabe C ROW S omoguÊiti detektira-nje i identificiranje ciljeva iz sigur-ne oklopljene unutraπnjosti vozila.Kako je rijeË o termalnoj kameri,noÊ ili loπi vremenski uvjeti nisu za-preka obavljanju zadaÊa.

TIM1 5 0 0 je nehlaena termalnakamera. Manja je i ima niæe ener-getske zahtjeve od hlaenih termal-nih kamera kod kojih se slikovnisenzor mora hladiti kako bi se pos-tigla odgovarajuÊa termalna osjetlji-vost. U govor o isporuci kameraTIM1 5 0 0 mogao bi se dodatno po-veÊati na 2 0 0 milijuna dolara jer idruga oruæna stanica koju nudiKongsberg, Protector, takoer trebanaprednu i malu termalnu kameru

kako bi se podigla operativna uËin-kovitost. Spomenimo samo da jeKongsberg dosad proizveo i dosta-vio korisnicima viπe od 1 8 0 0 stanicaProtector.

M. P E T ROVIΔ

AMERI»KE tvrtke L ockheed Mar-tin i Kaman Aerospace C orporationtijekom proljeÊa odræale su visokimduænosnicima AmeriËke vojske iMarinskog korpusa prezentacijubesposadne inaËice lakog helikopte-ra K-MAX . Tijekom 4 5 -minutne pre-zentacije nastojalo se prikazati spo-sobnost tog inaËe jednomotornoghelikoptera s jednoËlanom posadomza obavljanje zadaÊa transporta raz-liËitog vojnog materijala, uz uprav-ljanje operatera iz zemaljske posta-je. Takoer, prezentirane su tzv.sw ing role moguÊnosti helikoptera,πto znaËi da tijekom jednog letamoæe obavljati viπe razliËitih trans-portnih zadaÊa, odnosno da mu setijekom leta mogu mijenjati razliËitizadani parametri leta i zadaÊa.

Sustav upravljanja Ki-neF orce razvio je L ock-heed Martin, i uspjeπnoje integriran na K-MAX ,kojim se upravlja prekolakog prijenosnog tabletraËunala. Samo uprav-ljanje letom i transport-nim funkcijama moæese obavljati na klasiËannaËin preko upravljaËkepalice uz tablet raËuna-

lo, ali se isto tako odreeni manevrihelikoptera mogu zadavati glasov-nim zapovijedima, koje se takoerpreko datalinka πalju do helikopte-ra. Tijekom prezentacije prikazanaje moguÊnost transporta tereta do1 4 0 0 kg, iako je K-MAX sposobanmaksimalno ponijeti do 2 7 0 0 kg ko-risnog tereta, πto je viπe od njegoveteæine. J edan od razloga zbog koje-ga AmeriËka vojska i Marinski kor-pus razmatraju nabavu ovakvog ti-pa helikoptera jest æelja da se sred-nji transportni helikopteri C H -4 7C hinook i U H -6 0 Black H aw k ras-terete od zadaÊa prijevoza vojnogmaterijala, odnosno da se oni us-mjere iskljuËivo na prijevoz ljud-stva, πto se posebice odnosi na æe-ljeni naËin takve njihove uporabe u

Afganistanu i Iraku. L aki jednomo-torni helikopter K-MAX (takoerima i naziv K-1 2 0 0 ) vrlo je zanimlji-vog dizajna, bez repnog rotora, doksu na glavËini smjeπtena dva (poz-nati kao Intermeshing ili F letnner)rotora, koji se vrte u obrnutim smje-rovima, zbog Ëega helikopter nazi-vaju i Sy nchropter. U funkcional-nom smislu, dizajn K-MAX -a uveli-ke se temelji na dizajnu helikopteraF lattner F I 2 8 2 Kolibri, koji je tije-kom II. svjetskog rata razvio nje-maËki inæenjer Anton F lattner, kojise nakon rata i pridruæio tvrtki Ka-man. Sam K-MAX teæi 2 3 3 4 kg, du-gaËak je 1 5 ,8 m, dok visina iznosi4 ,1 4 m. Maksimalna brzina kojumoæe K-MAX postiÊi jest 1 8 5 km/h,za πto je zasluæan jedan turbovratil-ni motor H oney w ell T5 3 -1 7 A-1 ja-kosti 1 0 0 7 kW . Prvi primjerak toghelikoptera zavrπen je tijekom1 9 9 2 ., dok je tijekom 1 9 9 4 . okonËanpostupak njegovog certificiranja.Dosad je ukupno proizvedeno 3 8helikoptera, koji se s uspjehom rabeza razliËite zadaÊe transporta i pro-tupoæarne borbe, pri Ëemu su ukup-no ostvarili viπe od 2 2 5 0 0 0 sati na-leta.

I. S K E N DE ROVIΔ

Kaman K-MA X

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

Termovizori za oruæne stanice

Bus

ines

s W

ire

18-21 vijesti 07/01/08 11:07 Page 19

TVRTKA G E Security , dio konglo-merata G E , predstavila je StreetL abMobile, novi napredni ruËni detek-tor nepoznatih supstancija. RijeË jeo ureaju koji metodom spektrosko-pije detektira kemijske supstancije.Tvrtka radi na proπirenju moguÊ-nosti pa bi uskoro trebao biti dostu-pan i ureaj s moguÊnoπÊu detekti-ranja i bioloπkih supstancija. Tadabi StreetL ab postao kombiniranibioloπko-kemijski detektor.

StreetL ab Mobile je ruËni ureaj,jednostavan za uporabu, koji je spo-soban pouzdano detektirati πirokispektar kemijskih, a uskoro i bioloπ-kih, supstancija u tekuÊem, praπ-kastom ili krutom obliku. Posebna

metoda spektroskopijeupotrebljava vrlo malenu ko-liËinu supstancije za analizu, arezultate pokazuje u lako ra-zumljivom obliku. U reaj jenamijenjen pripadnicimainterventnih sluæbi koji prvidolaze na mjesto incidenta itrebaju brzu i kvalitetnu infor-maciju ima li u okolini opasnih sup-stancija.

Tvrtka je pri razvoju StreetL abaosobitu pozornost posvetila pripad-nicima interventnih sluæbi te se vo-dila njihovim naputcima kako bistvorila πto bolji proizvod koji Êe imomoguÊiti da uËinkovito zaπtite svo-je zajednice u sluËaju incidenata. A

zahtjev s terena bio jejednostavan: trebamo

praktiËan, brz i preci-zan detektor za br-

zo djelovanje upodruËju inci-

denta.StreetL ab moæe identificirati

viπe od 1 0 0 0 potencijalno opasnihsupstancija, ukljuËujuÊi toksiËne in-dustrijske supstancije kao πto suformaldehid, tekuÊi i kruti eksplozi-vi te kemijske komponente stan-dardnih eksploziva. Moæe detektira-ti i supstancije poput krezola i ben-zena koji mogu ugroziti zdravlje na-kon duæeg izlaganja.

M. P E T ROVIΔ

BRODOGRA–EVNI specijalist zaaluminijske brodove Austal nedav-no je objavio projektnu specifikacijuza πest brzih aluminijskih patrolnihbrodova, koji Êe se graditi za potre-be obalne straæe karipske otoËnedræave Trinidad i Tobago. Bit Êepokretani s dva 1 6 -cilindarska MTU2 0 0 0 dizel-motora serije M9 2 i Ka-mew a vodomlaznim propulzorima.Osnova obiljeæja trupa novih brodo-va jesu duljina 3 0 m, πirina 6 ,4 m tegaz 1 ,5 m, a uz navedeni propulzij-ski sustav maksimalna brzina bi tre-bala biti veÊa od 4 0 Ëv dok bi do-

plov uz brzinu od 1 0 Ëv iznosio viπeod 1 0 0 0 nm. Svaki brod bit Êe nao-ruæan s tri strojnice opÊe namjene ijednim topom kalibra 2 0 mm, a po-sada se sastoji od 1 2 osoba.

Austal je takoer potpisao dodatneugovore za redovita, ali i neplanira-na tehniËka odræavanja brodova teremont, kao i za obuku posade, kojiÊe stupiti na snagu u trenutku pri-mopredaje brodova. Procjenjuje seda su dodatni ugovori za odræava-nje vrijedni oko 1 2 ,4 milijuna dola-ra. Tijekom gradnje osiguran je pro-gram obuke koji ukljuËuje upozna-

vanje s operativnoπÊu broda, obukuglavnog strojovoe i obuku osobljakopnenih sluæbi koje Êe odræavatibrodove. Trinidad i Tobago je oda-brao tvrtku Austal za gradnju πestbrzih aluminijskih patrolnih brodo-va izmeu krajnja tri ponuaËa odπest poËetnih, a ukupna vrijednostugovora za gradnju i dostavu bro-dova, iznosi oko 4 9 ,6 milijuna dola-ra. Prema izjavi ministra nacional-ne sigurnosti Trinidada i Tobaga, fi-nanciranje ovoga projekta ponajpri-je prate nacionalne banke Australijei Novog Zelanda, australska izvoz-na kreditna agencija i Korporacijaza izvozno financiranje i osigura-nje. G lavna namjena novih patrol-nih brodova bit Êe odræavanje mari-timne sigurnosti, osiguravanje dr-æavne obalne linije i borba protivkrijumËarenja opojnih sredstava.

U meuvremenu, britanska tvrtkaV T Shipbuilding zapoËela je grad-nju triju odobalnih patrolnih brodo-va duljine 9 0 ,5 m, takoer namije-njenih za obalnu straæu Trinidada iTobaga. Dostava tih patrolnih bro-dova oËekuje se do 2 0 1 0 ., do kadabi trebale biti isporuËeno i πest ma-njih aluminijskih patrolaca.

M. P T IΔ G RÆ E LJ

2 0 4. srpnja 2008.

A ustalov projekt brzog patrolca za Trinidad i Tobago

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

N ovi mobilni kemijski detektor

B usiness W ire

18-21 vijesti 07/01/08 11:07 Page 20

2 1

©PANJOLSKI desantni brod zaprijevoz helikoptera, Buq ue de Pro-y eccion E strategica (BPE ), poznatijipod meunarodnim imenom Strate-gic Projection Ship (SPS), porinut jesredinom oæujka ove godine na sve-Ëanoj ceremoniji u πpanjolskom bro-dogradiliπtu F errol tvrtke Navantia.Brod nosi ime πpanjolskog kralja,J uana C arlosa I., te je svojim obilje-æjima trupa, duljine 2 3 0 m i istisni-ne 2 3 0 0 0 t, najveÊi ratni brod ikadasagraen za potrebe πpanjolske rat-ne mornarice. G lavna odlika je veli-ka otvorena letna paluba, na Ëijemje lijevom pramËanom boku smjeπ-tena uzletna rampa a na krmenomje dijelu smjeπten dok, pa je direkt-no vidljiva primarna namjena bro-da, a to je potpora desantnim voj-nim intervencijama i helikopterskiprijevoz. U z navedeno, nezaobilaz-na je zadaÊa broda nadzor mora po-moÊu ukrcanih zrakoplovnih jedini-ca. Polaganje kobilice za desantnibrod J uan C arlos I. obiljeæeno je usrpnju 2 0 0 6 . na navozu matiËnogbrodogradiliπta F errol, dok su rado-vi na sekcijama i blokovima kon-

strukcije trupa podijeljeni izmeuNavantijinih brodogradiliπta F errol iF ene. Dijelovi izraeni u F eneu do-premali su se baræom i sklapali di-rektno na navozu. Prema navodimatvrtke Navantia, desantni brod je utrenutku porinuÊa bio 7 5 % oprem-ljen, πto oznaËava iznimnu vrijed-nost te kraÊi boravak uz opremnuobalu za daljnja opremanja, a uskladu s tim su planirane i prve po-kusne plovidbe za sredinu godine.Dostava broda je predviena premarokovima u prvom kvartalu 2 0 0 9 .

Projektom BPE broda omoguÊen jesmjeπtaj vojne postrojbe do 1 2 0 0vojnika. Brod ima dvije unutarnje te-retne palube: jedna je tzv. zdenac,dimenzija 6 9 ,3 m x 1 8 ,6 m, namije-njena smjeπtaju Ëetiriju L C M-1 E de-santnih plovila, dok je druga tzv.skladiπna paluba, namijenjenasmjeπtaju vozila i plovila velike teæi-ne. Takoer, desantni brod posjedujehangar i gornje skladiπte za smjeπtajzrakoplovnih jedinica i lakih vozila.L etna paluba je dimenzionirana zaprihvat πest helikoptera tipa NH 9 0ili Ëetiri C H -4 7 C hinook helikoptera.

Navantijin odjel F aba Sy stems usuradnji s tvrtkom L ockheed Martinodgovara za razvoj i integracijuC ombat Management Sy stema, dokje tvrtki Rohde i Schw arz dodijelje-no integriranje komunikacijskih pa-keta. U z navedene, πpanjolska tvrt-ka za vojnu elektroniku Indra osi-gurala je kljuËne elemente opremeza BPE kao πto su motrilaËki radarza otkrivanje ciljeva na moru i uzraku te preostale radarske sustave,kao i informacijski sustav za zapo-vijedanje i nadzor desantnim opera-cijama.

M. P T IΔ G RÆ E LJ

KRAJEM lipnja, G ripeni maar-skog ratnog zrakoplovstva preletjelisu u © vedsku, gdje su na vojnompoligonu V idsel na sjeveru © vedskeobavili seriju testiranja oruænogsustava Sidew inder, koji u © vedskojnazivaju i Robot 7 4 . RijeË je o πest

aviona J AS3 9 C G ripen izsastava 1 . lo-vaËke eskadrilePume, koja jedio 5 9 . taktiË-kog lovaËkogpuka, smjeπte-ne u maarskojzrakoplovnojbazi Kecske-met. Tijekomtih lipanjskihtestiranja ma-

arski su G ripeni prvi put obaviligaanje vuËenih meta u zraku pro-jektilima zrak-zrak AIM-9 Sidew in-der. Na gaanja su izlazila po dvamaarska G ripena u paru, naoruæa-na s po dva Sidew indera, i sva sugaanja obavljena s velikim uspje-

hom i bez ikakvih poteπkoÊa. Timesu potvrene izvrsne tehniËke odli-ke tog oruænog sustava i njegoveintegracije na G ripen, ali isto tako iizvrsna obuËenost maarskih pilota.

To je vrlo vaæan uspjeh za maar-sko ratno zrakoplovstvo u uvoenjuu punu operativnu uporabu novogtipa borbenog aviona. Posebice seto odnosi na skoro povlaËenje izoperativne uporabe borbenih avionaMiG -2 9 , koji su dosad bili glavnioslonac maarskog Q RA-a (Q uickReaction Alert). Maarska je naba-vom novih aviona, Ëija je isporukaokonËana tijekom prosinca 2 0 0 7 .,postala treÊi europski operater togtipa aviona, odnosno druga zemljaËlanica NATO saveza koja je naba-vila G ripene.

I. S K E N DE ROVIΔ

4. srpnja 2008.

Ma arski G ripeni proπli vatreno krπtenje

PorinuÊ e πpanjolskog BPE broda

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

18-21 vijesti 07/01/08 11:07 Page 21

VOJ NA T EH NIKA

Lako streljaËko oruæje za specijalne snage

2 2 4. srpnja 2008.

Specijalne postrojbe viπe nisupovlastica tehniËki najnapred-nijih vojski zapadne E urope i

Sjedinjenih AmeriËkih Dræava. Da-nas svaka vojska ima barem jednuspecijalnu postrojbu, pa makar narazini satnije ili samo voda. Onoπto razlikuje specijalce od ostatka“obiËne” vojske nije samo njihovaposebna obuka veÊ i specijalnaoprema prilagoena posebnim uv-jetima djelovanja. Zbog toga pove-Êanje brojnosti specijalnih snagaznaËi i poveÊanje potraænje za spe-cijalnom opremom, na veliko zado-voljstvo njezinih proizvoaËa. Do-duπe, sve veÊi broj dræava trudi sesamostalno pokrenuti proizvodnjutakve opreme, djelomiËno kako bizadovoljile vlastite potrebe, a djelo-miËno kako bi zaradile na njezinomizvozu. Tako je, unutar G olden

G roupa, Singapore TechnologiesKinetics (zajedno s BAE Sy stems iDenelom) razvio samovozni mino-bacaËki sustav Agrab, te 4 8 primje-raka prodao U jedinjenim ArapskimE miratima.

Na podruËju specijalnih snaga idalje dominiraju ameriËke oruæanesnage, i to po svim kriterijima: broj-nosti, opremljenosti i proraËunskimizdvajanjima. Naravno, njihove susnage i “najzaposlenije”, poËevπi odIraka i Afganistana, pa preko raznihdræava Azije, Afrike i J uæne Ameri-ke, gdje sudjeluju kao instruktori iliu tajnim operacijama. Raspad Sov-jetskog Saveza utjecao je i na speci-jalne snage. One se danas ponajpri-je rabe za borbu protiv teroristiËkihskupina i organiziranog kriminala.Nove zadaÊe donijele su i promjenuu opremanju, koja uz klasiËno lako

naoruæanje sad obuhvaÊa i samo-vozne minobacaËe, pa Ëak i samo-vozne haubice.

U prosincu 2 0 0 7 . ameriËko zapov-jedniπtvo specijalnih snaga (U S Spe-cial Operations C OMmnad - SO-C OM) dovrπilo je evaluaciju auto-matske puπke F N H erstal SpecialOperations F orces C ombat AssaultRifle (Scar) u kalibru 5 ,5 6 i 7 ,6 2 mm,te podcijevnog bacaËa granata E n-hanced G renade L auncher Module(E G L M) kalibra 4 0 mm. Scar je tre-nutaËno jedna od najnaprednijih au-tomatskih puπaka na træiπtu.

T ekst u cijelosti proËitajte na: www.hrvatski-vojnik.hr

P ripremio S iniπ a RADAK OVIΔ

Zbog posebnog naËina djelovanja i specifiËnih zahtjeva uporabe svog oruæja specijalne snage su spremne “pro-

bijati led” u koriπtenju novim streljaËkim oruæjem

USAF

22,23 strana 07/01/08 11:11 Page 22

OjaËana brojnim izvoznim us-pjesima zadnjih godina, tali-janska se obrambena industri-

ja ipak joπ preteæno sastoji od tvrtkiu dræavnom vlasniπtvu, a proces nji-hove privatizacije napreduje sporo.

Dok su dionice vodeÊe obrambenetvrtke F inmeccanica na burzi veÊnekoliko godina, dotle je F incantie-ri, nacionalno brodogradiliπte, joπ ujavnom vlasniπtvu. Istini za volju,koraci prema privatizaciji F incantie-rija traju joπ od sredine 2 0 0 7 .

AnalitiËari procjenjuju da nedavnapromjena vlade u Italiji, nakon par-lamentarnih izbora u travnju, neÊedramatiËno promijeniti taj smjer jersve velike i vaæne politiËke stranke igrupacije podupiru privatizaciju.

J edino moæe doÊi do odreene pro-mjene u ritmu privatizacije, ali opÊiput je veÊ zacrtan prije te se ne bitrebao bitno promijeniti.

Ono πto bi se moglo promijeniti je-su troπkovi za obranu. Oni su se do-sad dræali dosta nisko, uz povreme-na daljnja rezanja, πto je prouzroËiloprobleme u odvijanju nekih progra-ma. Stalan pad izdvajanja za obra-nu natjerao je mnoge tvrtke da seokrenu izvozu i jaËanju suradnje sastranim partnerima na razliËitimprogramima.

Tako je F inmeccanica poËela πiritiposlovanje na Sjevernu Ameriku tesuraivati s francuskim tvrtkamaDC NS i Thales na podruËju morna-riËkih sustava. Dolazak azijskih bro-

dograevnih tvrtki u E uropu veÊ jenatjerao europska brodogradiliπtana jaËanje uzajamnih veza, ne bi lise bolje pripremili i doËekali konku-renciju.

F inancijski pokazatelji F inmecca-nice za 2 0 0 7 . pokazuju solidne re-zultate. Tvrtka je imala ukupni pri-hod od 1 3 ,4 3 milijarde eura, πto jeporast od 8 % u odnosu na godinuprije. Zarada je iznosila malo viπeod jedne milijarde eura. Tvrtkapredvia nastavak dobrih poslov-nih rezultata i iduÊe dvije godinejer je knjiga narudæbi solidno po-punjena.

2 3

T ekst u cijelosti proËitajte na: www.hrvatski-vojnik.hr

4. srpnja 2008.

NATO

Talijanska obrambena industrija prebacuje interes sa zadovoljavanja potreba domaÊeg træiπta prema sudjelova-

nju na meunarodnom træiπtu oruæja i vojne opreme

Talijanska obrambena industrija

P ripremio Igor S K E N DE ROVIΔ

VOJ NA T EH NIKATh

ales

Ale

nia

Spa

ce

22,23 strana 07/01/08 11:11 Page 23

2 4 4. srpnja 2008.

»esto se misli da je strukturaveÊine vojnih policija u svijetusliËna, ali to nije toËno.

V eÊina nas poznaje nacionalnevojnopolicijske postrojbe u F rancus-koj ili karabinjere u Italiji. StotinetisuÊa njihovih vojnih policajacapoznati su po svojoj bogatoj povijes-ti i operacijama diljem svijeta. Turs-ka i © panjolska takoer imaju sliËneoblike vojne policije.

Ostale zemlje imaju manje æan-darmerije - vojne policije, dostatneza potrebe njihovih oruæanih snaga.Svaka od njih ima vlastitu povijest,tradiciju i ulogu u sigurnosnom sus-tavu zemlje.

Neke od njih imaju ovlast postupi-ti prema civilima kao i prema voj-nim osobama. Takav sustav postoji

u © panjolskoj, F rancuskoj, Italiji,Portugalu, Nizozemskoj, Rumunj-skoj i Turskoj. V elike postrojbe vojnepolicije u dijelu tih zemalja zaduæe-ne su za provedbu zakona nad civi-lima kao i nad vojnim osobama. UParizu je, primjerice, izuzetno teπkorazluËiti policajca od æandara (objepostrojbe imaju gotovo identiËneovlasti postupanja).

Podreenost vojne policije razliku-je se meu dræavama. U veÊini njih,kao πto je i logiËno, V ojna policija jepodreena izravno ministru obrane(npr. u F rancuskoj, Italiji, Nizozem-skoj, » eπkoj, SlovaËkoj, Bugarskoj).Ipak, u zemljama poput © panjolske iPortugala, nadreeno tijelo je minis-tarstvo unutarnjih poslova. Takoerpostoji i manji broj zemalja u kojima

je vojna policija relativno nisko uustroju (V elika Britanija, NjemaËka -u njihovim kopnenim snagama).

U mnogim zemljama, iako su di-rektno podreeni ministru obrane,postrojima vojne policije zapovijedanaËelnik glavnog stoæera.

V ojnopolicijske zadaÊe takoer serazlikuju od zemlje do zemlje. U ve-Êini njih, usredotoËene su na odræa-vanje reda, zakona i stege meuvojnim osobama. Ipak, i tu ima iz-nimki, poput Bugarske u kojoj vojnapolicija obavlja i zadaÊe protuobav-jeπtajnog djelovanja. S druge stra-ne, u Turskoj je æandarmerija glav-na policijska snaga u zemlji.

T ekst u cijelosti proËitajte na: www.hrvatski-vojnik.hr

Prve postrojbe poljske Vojne policije osnovane su poËetkom 19. stoljeÊa, kada su se vojnici borili za neovisnost

domovine u sastavu napoleonskih snaga. U mnogim sluËajevima, vojni policajci su pokazali svoju hrabrost i krv-

lju potvrdili nemjerljivu odanost svojoj zemlji

B ogu s law P AC E K

Posebnosti poljske Vojne policije u usporedbi Posebnosti poljske Vojne policije u usporedbis ostalim vojnim policijama na svijetu

VOJ S KE S VIJ ET A

24,25 strana 07/01/08 11:13 Page 24

4. srpnja 2008.

U zadnje dvije godine razvoj bespilotnih borbenih letjelica doæivio je veliki napredak koji bi trebao, u sljedeÊe tri

godine, dovesti do prvih letova namjenski projektiranih juriπnih bespilotnih letjelica. O no πto je ne tako davno bi-

lo znanstvena fantastika, sada postaje stvarnost

Bespilotni bombarderi - fikcija ili stvarnost? (I. dio)

RA T NO ZRA KOPLOVS T VO

Striktno gledano, juriπne bespi-lotne letjelice veÊ su nekolikogodina u operativnoj uporabi.

No, rijeË je tek o preraenim i prila-goenim velikim bespilotnim izvid-niËkim letjelicama naoruæanimavoenim projektilima zrak-zemlja.Njihova je borbena uËinkovitost vrlomala, brzina leta slaba, a doletograniËen. Zbog toga se ne mogusmatrati pravim bespilotnim borbe-nim letjelicama (U nmanned C om-bat Aerial V ehicles - U C AV ).

Ideja razvoja bespilotne borbeneletjelice nije potpuno nova, veÊpostoji nekoliko desetljeÊa. Zbograznoraznih razloga, prije sveganedovoljno razvijenih tehnologija iotpora unutar ratnih zrakoplovsta-va, njihov je razvoj donedavno biovrlo spor i ograniËen. Tek su ubrza-ni razvoji kompozitnih materijala

(prije svega njihove obrade), tehno-logija potrebnih za prijenos podata-ka u realnom vremenu bez obzirana udaljenosti te znatan napredakna podruËju umjetne inteligencijeomoguÊili ozbiljnije programe nji-hova razvoja. Tome je pripomogao ibrzi razvoj malih, ali zatovrlo preciznih voenihprojektila zrak-zemlja, po-godnih za uporabu s vrlo malihletjelica. U natoË tome, san o umre-æenim svijetleÊim munjama i elip-sama, koji je tako Ëesto toliko uvjer-ljivo prezentiran pomoÊu raznih ra-Ëunalnih programa, i dalje je osta-jao nedostiæan.

Potrebe specifiËnog (Ëesto urba-nog) djelovanja u Iraku, Afganista-nu i Izraelu potaknule su ubrzanirazvoj bespilotnih letjelica prilago-enih za otkrivanje i uniπtavanje

malih ciljeva (hunter-killeri). No,kako su razvijene na osnovi bespi-lotnih izvidniËkih letjelica, njihovaborbena uËinkovitost vrlo je ograni-Ëena. U natoË tome, pokazale su seodliËne u “prljavim” i opasnim za-daÊama, znatno bolje od klasiËnihborbenih aviona s pilotom. Protiv-

nici razvoja bespilotnih juriπnihletjelica tvrde da Êe one svojimnabavnim i operativnim troπ-

kovima znatno premaπivati bespilot-ne izvidniËko-borbene letjelice, na-roËito ako Êe rabiti tehnologije zasmanjenje radarskog odraza. Nespominju Ëinjenicu da Êe ti “skupi”U C AV -i biti mnogo jeftiniji od “ne-vidljivih” borbenih aviona F -3 5 i(naroËito) F -2 2 .

P ripremio Domagoj MI» IΔ

T ekst u cijelosti proËitajte na: www.hrvatski-vojnik.hr

2 5

24,25 strana 07/01/08 11:14 Page 25

2 6

Do prije dvadesetak godinabrodski su topovi bili tek po-moÊno oruæje, uglavnom na-

mijenjeno samoobrani brodova. Naoceanskim prostranstvima sukobivelikih mornarica ionako bi se odvi-jali na udaljenosti od stotinjak nau-tiËkih milja, uz prevladavajuÊu upo-rabu borbenih aviona i protubrod-skih voenih projektila. U takvimuvjetima brodski bi se topovi uglav-nom rabili u zadaÊama protuzraËnei proturaketne obrane. Iako su naratne brodove i dalje ugraivani to-povi od 1 0 0 i viπe milimetara, njiho-va je borbena uloga bila sekundar-na. Zbog toga njihov razvoj nije bioprioritet.

A onda su se, poËetkom zadnjegdesetljeÊa proπlog stoljeÊa, politiËkiuvjeti stubokom promijenili, a ratnibrodovi poËeli ulaziti u priobalnevode. Prvi vjesnik velikih promjena

bio je rat za oslobaanje Kuvajta odiraËke okupacije 1 9 9 0 . i 1 9 9 1 . godi-ne. U priobalnim vodama brodskisu topovi ponovno postali zanimlji-vi. Dijelom kao odliËno oruæje zasamoobranu brodova od brzih i ma-lenih plovila, a dijelom kao oruæjeza paljbenu potporu snagama nakopnu. U toj drugoj ulozi svoje sumjesto naπli topovi velikog kalibra isamim tim velikog dometa i razornemoÊi. Odjednom su, donedavno za-nemarivani, proizvoaËi brodskihtopova ponovno dobili narudæbe, nesamo za isporuku postojeÊih modelaveÊ i za razvoj novih, daleko na-prednijih i samim tim skupljih. Uulozi paljbene potpore snagama nakopnu velika veÊina ratnih mornari-ca dræava Ëlanica NATO saveza rabitopove kalibra pet inËa (1 2 7 mm),iako je sve veÊi trend prelaska naπestinËne (1 5 5 mm) topove, koji

pruæaju veÊi domet i veÊu paljbenumoÊ. U priobalnim vodama, naroËi-to ako su pune otoka, znatno se po-veÊava moguÊnost brzih i iznenad-nih udara protivniËkih raketnih Ëa-maca i drugih brzih plovila, te ma-njih borbenih zrakoplova. Za uËin-kovitu obranu od njih, topovi veli-kog kalibra pokazali su se pretromi-ma. Idealno rjeπenje pronaeno je utopovima srednjeg kalibra, u pravilu5 7 ili 7 6 mm. Ti se topovi mogu us-pjeπno rabiti i u proturaketnoj obra-ni na srednjim i malim udaljenosti-ma. Ideja o ratnom brodu naoruæa-nom iskljuËivo raketnim sustavimadefinitivno je odbaËena, te svi pro-jekti novih ratnih brodova predvia-ju njihovo opremanje s dva ili viπetopova, u razliËitim kalibrima.

RA T NA MORNA RIC A

Suvremeni brodski topovi

T ekst u cijelosti proËitajte na: www.hrvatski-vojnik.hr

Ideja o ratnom brodu naoruæanom iskljuËivo raketnim sustavima definitivno je odbaËena, te svi projekti novih rat-

nih brodova predviaju njihovo opremanje s dva ili viπe topova, u razliËitim kalibrima

4. srpnja 2008.

P ripremio T omis lav J AN J IΔ

26,27 strana 07/01/08 11:15 Page 26

Prva u nizu tih, slobodno ih semoæe nazvati “ratnih” klasa,jer su veÊinom bile isporuËiva-

ne mornarici tijekom ratnih godinaod 1 9 1 4 . do 1 9 1 8 . godine ili nepos-redno po zavrπetku rata, bila je kla-sa Amphitrite. Ona je izgraena kaopoboljπana modifikacija prethodneklase C lorinde, s tek neznatnimtehniËkim izmjenama u odnosu nanju. Klasificirana je kao straæarsko-blokadna podmornica. ZnaËajna jepo tome πto je to posljednja brojËa-no velika klasa izgraena do krajarata. Sagraeno je ukupno osampodmornica, a dvije od njih, Q -9 5Astree i Q -9 9 Amarante, odmah poporinuÊu otegljene su remorkerimau brodogradiliπte Normand L e H av-re, gdje su otpoËeli radovi na njiho-voj modifikaciji u podmornice zapolaganje mina. Zbog tih radovanjihova je isporuka mornarici znat-no kasnila pa su u sluæbu uπle tekpotkraj rata. Svih osam podmornicazapoËeto je u razdoblju od 1 9 1 1 . do1 9 1 2 ., a porinute su u more od lip-nja 1 9 1 4 . do travnja 1 9 1 6 .

Podmornice klase Amphitrite ak-

tivno su sudjelovale u operacijamafrancuske mornarice tijekom rata.Nisu zabiljeæile nijedan borbeni us-pjeh, πto je opÊe obiljeæje najveÊegdijela francuskih podmornica Ëija jeoperativna zona bilo Sredozemlje.Sve su preæivjele rat osim podmor-nice Q -1 0 0 . Nju je 1 7 . lipnja 1 9 1 7 .potopila njemaËka podmornicaU C 2 2 na nekoliko milja od rta Bon(Tunis), kada se francuska podmor-nica morala zaustaviti i plutati napovrπini zbog hitnog popravka najednom od dizel-motora.

Poslije klase Amphitrite, francuskapodmorniËarska brodogradnja sa-gradila je joπ nekoliko klasa pod-mornica, ali su one bile produciranenajviπe u 2 -3 primjerka te nekolikopojedinaËnih tipova podmornica. Udaljnjem tekstu nastojat Êemo datinjihov saæeti pregled.

Podmornice klase Bellone kon-struirao je inæenjer H utter, a Ëestose u struËnoj literaturi mogu pronaÊii pod nazivom klasa G orgone. Klasi-ficirane su kao velike straæarsko-blokadne podmornice. Serija tihpodmornica sastojala se od tri plov-

ne jedinice. PoveÊanje proteænosti ideplasmana omoguÊilo je bolji iudobniji smjeπtaj posade i mnogoracionalniji unutraπnji raspored ure-aja i sustava. Na podmornice subila ugraena po dva dizelska moto-ra francuske proizvodnje, koja suprema specifikacijama trebala razvi-jati po 9 0 0 KS i omoguÊavati pod-mornicu povrπinsku brzinu veÊu od1 7 Ëvorova. No, motori su uspijevalirazviti tek neπto viπe od 8 0 0 KS, paje i stvarna povrπinska maksimalnabrzina bila manja od deklarirane.G radnja te klase podmornica zapo-Ëela je u prosincu 1 9 1 2 ., a porinutesu 1 9 1 4 . (Q -1 0 2 ), 1 9 1 5 . (Q -1 0 4 ) i1 9 1 7 . (Q -1 0 3 ). Prve dvije su uπle usluæbu u listopadu 1 9 1 6 ., a Q -1 0 3H ermione nikada sluæbeno nije pri-mljena u flotu premda je i ona bilaborbeno angaæirana u J adranskommoru s bazom u Brindisiju. Sve tripodmornice preæivjele su rat i bile usluæbi francuske mornarice do 1 9 3 5 .godine, kada su otpisane.

4. srpnja 2008. 2 7

VOJ NA POVIJ ES T

N eposredno pred izbijanje I. svjetskog rata, francuska ratna mornarica iskazala je potrebe za nekoliko novih kla-

sa podmornica koje Êe moÊi odgovoriti posebnim zadaÊama πto su se od njih u ratnim operacijama oËekivale

T ekst u cijelosti proËitajte na: www.hrvatski-vojnik.hr

Igor S P IC IJ ARIΔ

Podmornice klase A mphitrite, Bellone, D upuyde Lome, Joesell-Fulton, D iane i A rmide

26,27 strana 07/01/08 11:16 Page 27

PolitiË ki atentati (X IV)

Predsjednik SAD-a John Fitzgerald Kennedy ubijen je u studenom 1963. godine u Dallasu. Atentat je imao dale-

koseæne posljedice na ameriËku politiku i jedan je od najkontroverznijih dogaaja XX. stoljeÊa

4. srpnja 2008.2 8

John F itzgerald Kennedy roenje 1 9 1 7 . godine u mjestu Broo-kline u Massachusettsu, kao

drugo od devetero djece istaknuto-ga meuratnog politiËara i osnivaËadinastije Kennedy , J osepha Kenne-dy ja. © kolovao se na L ondon Schoolof E conomics te na sveuËiliπtimaPrinceton i H arvard. Tijekom II.svjetskog rata Kennedy sluæi kaozapovjednik torpednog Ëamca. Na-kon rata odreeno vrijeme bavi senovinarstvom, a 1 9 4 6 . ulazi u politi-ku te je izabran u ZastupniËki domKongresa.

PolitiË ka karijeraMladi Kennedy 1 9 5 2 . godine ulazi

u ameriËki Senat, a 1 9 5 9 . osvaja no-minaciju Demokratske stranke zapredsjedniËke izbore. Na izborima1 9 6 0 . godine pobjeuje republikancaRicharda Nix ona i postaje 3 5 . pred-sjednik Sjedinjenih AmeriËkih Dræa-

va. Kennedy je najmlai dotad iza-brani predsjednik i prvi ameriËkipredsjednik katolik. Za Kennedy jevamandata u Bijeloj kuÊi je na podru-Ëju vanjske politike dominirao ku-banski problem, odnosno neuspjelainvazija kubanskih izbjeglica u Za-ljevu svinja te kubanska “raketna“kriza u listopadu 1 9 6 2 . godine, izkoje je iziπao kao pobjednik uspjevπiprisiliti H ruπËova na povlaËenje ra-keta s otoka. Kennedy je bio zago-vornik detanta te je na njegovo zala-ganje 1 9 6 3 . godine sklopljen spora-zum o zabrani nuklearnih pokusa.Na podruËju unutarnje politike, naj-vaæniji uspjeh Kennedy eve adminis-tracije bilo je osiguranje nastavkaekonomskog rasta ameriËkog gospo-darstva.

Kennedy jev navodni atentator, 2 4 -godiπnji L ee H arvey Osw ald, roenje 1 9 3 9 . godine u New Orleansu.Rano napuπta πkolu te se pridruæuje

Marinskom korpusu, a 1 9 5 9 . odlaziu Sovjetski Savez, odakle se 1 9 6 2 .godine vraÊa kao uvjereni marksistsa suprugom Ruskinjom. NjegovopolitiËko uvjerenje i Ëinjenica da jeu vrijeme atentata bio zaposlen uzgradi knjiænice iz koje je pucanona Kennedy ja, gdje je i vien polasata prije atentata, bile su glavnevodilje policiji i istraæiteljima.

Krajem 1 9 6 3 . godine, Kennedy jenastojao osigurati izvore financira-nja za predstojeÊu izbornu kampa-nju te je, prema rasporedu, trebaoobiÊi i saveznu dræavu Teksas. Dana2 2 . studenog 1 9 6 3 . Kennedy je sti-gao u glavni grad Teksasa, Dallas,gdje je u druπtvu supruge J acq ueli-ne te guvernera C onnaly ja i njego-

ve supruge u otvorenom automobiluprolazio ulicom grada maπuÊi okup-ljenim graanima. Oko 1 2 ,3 0 satipo lokalnom vremenu, na Kennedy -jev je automobil sa πestog kata obli-ænje knjiænice otvorena puπËana va-tra. Od tri ispaljena metka, dva supogodila Kennedy ja, od Ëega jedanu glavu, a jedan u vrat, dok je jedanmetak koji je pogodio Kennedy jaranio i guvernera C onally ja. Kenne-dy je s teπkim ozljedama prevezen u

Hrv oje B ARB E RIΔ

D OS S IER

John Fitzgerald Kennedy (19 6 3 .)

Na Kennedyjev je automobil sa πestogkata obliænje knjiænice otvorena puπËanavatra te su od tri ispaljena metka dvapogodila Kennedyja, od kojih je jedanranio i guvernera Conallyja

Automobil s Kennedyjem, suprugom Jacqueline te guvernerom Connalyjem nekolikominuta prije atentata

28,29 dossier strana.qxd 07/01/08 11:18 Page 28

bolnicu Parkland, gdje je oko 1 3 sa-ti proglaπen mrtvim.

Nekoliko sati poslije uhiÊen je Os-w ald i optuæen za ubojstvo predsjed-nika. Osw ald je ubio policajca kojiga je uoËio na ulici te je i pri uhiÊe-nju pruæao otpor. Pred policijskim jeistraæiteljima poricao Kennedy jevoubojstvo tvrdeÊi da mu je namjeπte-no. PoËetak suenja, na kojemu bipred ameriËkom javnosti imao prili-ke dati πiri iskaz nije doËekao. Nai-me, dva dana poslije, tijekom spro-voenja u policijsku stanicu, s dvahica ubio ga je vlasnik noÊnog klu-ba J ack Ruby , navodno revoltiranatentatom na predsjednika.

Kennedy jevo ubojstvo teπko je πo-kiralo ameriËke graane i cijelomnaraπtaju Amerikanaca ozbiljno po-kolebalo vjeru u ameriËki politiËkisustav. Na Ëelu zemlje Kennedy ja jedo kraja mandata zamijenio pot-predsjednik L y ndon J ohnson, koji jeposlije obavljao duænost predsjedni-ka SAD-a u joπ jednom mandatu.Atentat na Kennedy ja imao je dale-koseæne posljedice na ameriËku po-litiku. Prema nekim povjesniËarima,s Kennedy jem u Bijeloj kuÊi nikadane bi bilo doπlo do dubljeg ameriË-kog upletanja u rat u Indokini.

K ontroverz ije oko atentataV jerojatno nijedan dogaaj u novi-

joj ameriËkoj i svjetskoj povijesti ni-je izazvao veÊe kontroverzije i po-

zornost od Kennedy jeva ubojstva,koje ni Ëetiri i pol desetljeÊa poslijenisu prestale. Za razliku od veÊinesliËnih politiËkih atentata, Kenne-dy jeva smrt bila je dokumentiranabogatim video, audio i fotografskimdokazima. Nepoznanice oko motivai eventualno postojanje πire urote,kao i okolnosti samog Osw aldow aubojstva, zbog kojega se njegovauloga u atentatu nikada neÊe moÊisa sigurnoπÊu utvrditi, otvorile sumoguÊnost za beskonaËne πpekula-cije. Tako su neke teorije tvrdile Ëakda iza atentata stoji C IA, neki vjeru-

ju da je naruËitelj bio tadaπnji prviËovjek F BI-a E dgar J . H oover, aprema nekima su odgovorni ame-riËki Kubanci, F idel C astro, talijan-ska mafija ili netko iz sovjetskogbloka. V jerovanje u teorije urote do-datno je podgrijao igrani film Olive-ra Stonea, J F K, te brojni dokumen-tarni filmovi snimljeni o dogaaju,no ne postoje Ëvrsti dokazi koji bidokazali bilo koju od navedenihteorija.

Tzv. W arrenova komisija, osnova-na radi utvrivanja okolnosti aten-tata, u rujnu 1 9 6 4 . godine donijelaje zakljuËak da je Osw ald sam izveoatentat. Petnaest godina poslije,pak, druga kongresna komisija zak-ljuËila je da je mogao postojati joπjedan strijelac koji je ispalio jedanod Ëetiri hica te je dopuπtala mo-

guÊnost postojanja urote za uboj-stvo predsjednika Kennedy ja, πto jeu proturjeËju s ranijim nalazomW arrenove komisije.

Tridesetpeti predsjednik SAD-aJ ohn F itzgerlad Kennedy bio jeujedno i Ëetvrti ameriËki predsjed-nik (uz L incolna, G arfielda iMcKinley a) na kojega je uspjeπnoizvrπen atentat. Zla kob nije mimoi-πla ni Kennedy jevu obitelj, te je nje-gov brat i blizak suradnik RobertBobby Kennedy pet godina poslije,na vrhuncu politiËke karijere, ta-koer ubijen u atentatu.

4. srpnja 2008. 2 9

D OS S IER

Vjerojatno nijedan dogaaj u novijoj ameriËkoj i svjetskoj povijesti nije izazvao veÊekontroverzije i pozornost od Kennedyjeva ubojstva, koje ni Ëetiri i pol desetljeÊa posli-je nisu prestale (trenutak atentata zabiljeæile su kamere)

Kennedyjev atentator Oswald (u sredini) trenutak prije nego Êe i sam biti ubijen, anjegov ubojica je Jack Ruby (u kadru desno)

28,29 dossier strana.qxd 07/01/08 11:18 Page 29

30

ZakoraËili smo u ljetne mjesece. Svi po-malo osjeÊamo umor, zasiÊenost poslom iobvezama, i s nestrpljenjem Ëekamo godiπ-nji odmor. Baterije ljudskog organizma seprazne i svi gledamo kako ih upravo uovim mjesecima napuniti. Zanimljivo. Imisna Ëitanja kao da prate naπ æivotni ri-tam pa nam zbog toga danas za razmiπlja-nje nude Isusove rijeËi: “Doite k meni, svivi koji ste izmoreni i optereÊeni, i ja Êu vasodmoriti”. Moram priznati da, koliko viπena leima osjeÊam teret godina, toliko viπedoæivljavam ove Isusove rijeËi. On kao danas poziva da sada preko odmora doemok Njemu, na Njegov izvor, odmoriti se.Kao da nam æeli reÊi: Ako ste tijekom rad-ne godine ponekad zbog obveza zaboravi-li na mene, imate sada priliku nadoknadi-ti to. Idealna prilika za to upravo je godiπ-nji odmor. To je odmak od radne sredine,od svega onoga πto nas u naπem poslu i æi-votu optereÊuje. Nadam se da vam nijednaosoba nije teret, ali ako vas sluËajno netkoipak optereÊuje, valja se odmoriti od tak-vih. Recimo, ako je netko usadio u sebepreviπe pesimistiËnih pogleda i njima æeliopteretiti druge, dobro je malo odmoriti seod takvih; ako netko stalno Ëita crnu kroni-ku i ona mu je jedina tema razgovora, po-trebno je malo udaljiti se od njega; akonetko zbog okolnosti u kojima æivimo nevidi niπta drugo nego tamu, dobro je izvannjegova kruga traæiti svjetlo; ako je neËijirjeËnik obojen jedino negativnostima,psovkama, laæima ili podvalama, dobro jeodmoriti se i od njega.

Moæda se zbog toga pitate kamo i s kimna godiπnji odmor. Ne morate prihvatitimoj savjet, ali ja Êu svakako biti slobodaniznijeti ga: provedite odmor s Bogom. Bognikada ne umara. Nije dosadan, nije napo-ran, nije pesimist. Potraæite ga u nekomsvetiπtu u mjestima kroz koja Êete proÊi iliu kojima Êete boraviti; pokuπajte ostvaritisusret s Njim u nekoj kvalitetnoj knjizi du-hovnog sadræaja; uspnite se k Njemu naneko brdaπce na kojem je smjeπten ili oda-berite svoj naËin. Bitno je da susret ne izo-stane. Njegov poziv vrijedi uvijek: “Doitek meni, svi vi koji ste umorni i optereÊeni,i ja Êu vas odmoriti”. Svi tvrdimo da nam jeodmor potreban. To je toËno i Bog to zna.Zato nas i poziva i Ëeka nas da doemo iodmorimo se s Njim.

4. srpnja 2008.

Æ ark o RE LOT A

BIBLIOT EKA D U H OVNOS T

• ZagrebaËko kazaliπte mladih• od 5. do 11. srpnja 2008.• organizator: Motovun film festival

Ljeto u Hrvatskoj nudi i ove godine mnoπtvo filmskih festivala - od Dubrov-nika do Vukovara svatko moæe raËunati na djeliÊ festivalskog ambijenta usvome kraju. O vaj put odluËio sam pisati o jednoj potkategoriji festivala,odnosno motovunskoj uvertiri u Zagrebu. O ve godine motovunski festivalsvoje jubilarno, deseto izdanje spaja s velikom obljetnicom jedne od najveÊihsvjetskih kinematografija - stotim roendanom prvog ruskog filma. Iako sefestival u Motovunu odræava tek krajem srpnja, obiljeæavanje desetog roen-dana poËinje u Zagrebu Tjednom ruskog filma u ZKM-u. Stoga rijeË - dvije oruskom filmu. J edan moj prijatelj kaæe: Rusi su uvijek Rusi. Ta tvrdnja, kojase, naravno, odnosi na film, znaËi da od Rusa moæemo oËekivati odliËnedrame, ali i akcijske filmove koji ne sliËe pretjerano holivudskoj produkciji. Davas podsjetim, i ja sam na ovim stranicama pisao o proπlogodiπnjem pobjed-niku ZagrebaËkog filmskog festivala, Izgnanstvu, kao o najboljem filmugodine. Rusija, zemlja partner ovogodiπnjeg Motovuna, u Zagrebu Êe bitipredstavljena s 11 igranih filmova, od kojih nijedan nije prikazivan u hrvat-skim kinima. O sim filmskih predstava u predvorju kazaliπta, bit Êe postavlje-na izloæba 40 ruskih kinoplakata od 1908. do 1940., te 80 grafika slavnogruskog redatelja Sergeja Ejzenπtejna, odnosno njegovih nacrta kazaliπnihprojekata te skica za filmove od 1917. do 1948. Za kraj, napomena da seulaznice za Tjedan ruskog filma mogu veÊ nabaviti, i to na blagajni ZeKaEmaod 1. srpnja za 25 kuna, a u prodaji je i ograniËeni broj kompleta ulaznica zasve projekcije, po cijeni od 100 kuna.

Tjedan ruskog filma

Leon RIZMAUL

Provedimo odmor s Bogom

FILMOT EKA

J este li se ikada pitali zaπto je vaæno πtedjeti vodu, recikli-rati papir, gasiti svjetlo ili odvajati otpad? Mnogi od nas sudobri graani iz navike, ali shvaÊamo li doista posljedicesvog ponaπanja, svojih navika i naËina æivota? Razmiπlja-mo li o povezanosti izmeu onoga πto radimo i posljedicasvega toga?Razvoj znanosti i tehnologije pridonio je znatnom poboljπa-nju kvalitete æivota, ali je istodobno uniπtio mnoge biljne iæivotinjske vrste. Milijuni ljudi umiru zbog nedostatka hrane i pitke vode, aveÊina tvrdi da smo “globalno zatoplili” Zemlju itd. Kako su posljedice svevidljivije, ekologija postaje sve ËeπÊom temom razgovora svjetskih politiËarai obiËnih ljudi. Knjigu “Zeleni priruËnik” autori su zamislili kao polaziπte za svakoga tko æelipostati prijatelj okoliπa. Na izravan i razumljiv naËin prikazuje Ëinjenice o ot-padu koji stvaramo, zagaenju za koje smo odgovorni i resursima koje nemi-lice iskoriπtavamo. Donosi detaljne naputke kako malim, svakodnevnim kora-cima djelovati u korist okoliπa i sebe samih uz minimalne promjene navika.“Zeleni priruËnik” nudi odgovore na ova pitanja, kao i praktiËna i pristupaË-na rjeπenja primjenjiva u realnom svijetu naπe svakodnevice. O vo nije joπ jedna teπka knjiga koja nam govori πto moramo i πto ne smije-mo, i Ëije je savjete teπko provesti u praksi. “Zeleni priruËnik” prilagoen jesuvremenom Ëovjeku koji æeli biti prijatelj okoliπa, ali pritom i dalje uæivati uprednostima modernog æivota.

Mirela ME N G E S

Elizabeth Rogers, Thomas M. Kostigen: Zeleni priruËnik - svaki dan za zdraviji

planet, Planetopija, Zagreb, 2008.

30 strana 07/02/08 10:04 Page 30

4. srpnja 2008.

VREMEPLOV

31

www.replikart.com

4. srpnja 1807. Roen ujedinitelj ItalijeGiuseppe Garibaldi, koji je roen 4. srpnja1807. u Nici, u mladosti je bio pomorac. Saz-navπi za revoluciju u Italiji 1848. na Ëelu je do-brovoljaca sudjelovao u borbama protiv Aus-trijanaca i u borbi protiv Papinske Dræave u

Rimu. No, kako politiËke prilike nisu bile povoljne, raspustioje svoje ljude i sklonio se u inozemstvo. Godine 1859. izbioje sukob koji Êe ga uËiniti povijesnom osobom. Politika pije-montskoga ministra Cavoura i kralja Viktora Emanuela II.spretno se koristila meunarodnim politiËkim prilikama zaujedinjenje Italije. Pobjedom kod Solferina osloboen je tali-janski sjever od austrijske vlasti, ali za ruπenje burbonskevlasti na jugu nije u Torinu bilo odluËnosti. Tada na scenustupa Garibaldi. Godine 1860. s opjevanih tisuÊu dobrovolja-ca preπao je iz Genove na Siciliju i uπavπi u Napulj oslobodiocijeli jug Italije. Tek poslije tih uspjeha kralj Viktor EmanuelII. odluËio je poduprijeti Garibaldija, ali samo radi lakπegaproglaπenja ujedinjenja s talijanskim jugom. Daljnjim geril-skim planovima za zauzimanje Papinske Dræave potpora jeizostala. U ratu 1866. Garibaldi je predvodio svoje dobrovolj-ce i oslobodio juæni Tirol, ali se opet morao povuÊi. Zatim jepokuπao prodrijeti u Rim, ali nije uspio. Zbog svih tih poku-

πaja ostao je upamÊen kao najvaæniji vojnik risorgimenta (ta-lijanski preporod) - borbe za ujedinjenje Italije.

6. srpnja 1919. Prvi let preko AtlantikaCepelini su se u poËetku svojeg posto-janja pokazali praktiËnim prijevoznimsredstvom. Mogli su ponijeti velike te-rete i uspjeπno su se upotrebljavali za udobne i brze inter-kontinentalne letove. Prvu svjetsku zrakoplovno-prijevozniË-ku tvrtku pod imenom DELAG utemeljio je 1909. njemaËkiizumitelj Ferdinand von Zeppelin, a ta tvrtka je do I. svjet-skog rata uspjeπno prevezla 40 tisuÊa putnika. Poslije rata,Nijemcima je odredbama Versajskog ugovora, meu ostalimsankcijama, zabranjeno graenje novih cepelina. To je otvo-rilo prostor ostalim zemljama, Francuskoj, Velikoj Britaniji iSAD, koje su ubrzano poËele razvijati svoje letjelice. Tako je6. srpnja 1919. preko Atlantika prvi preletio britanski zraËnibrod R-34. Dogodilo se to punih osam godina prije povijes-nog Lindbergova leta u zrakoplovu. Ipak, brojne nesreÊe i ve-lik broj poginulih prisilili su Britance i Amerikance na napuπ-tanje njihovih projekata. Eru zraËnih laa prekinula je katas-trofa cepelina Hindenburg u New Yorku. Zrakoplovi, strojeviteæi od zraka, zavladali su nebom.

pripremio D. VLAHOVIΔKVIZWEB INFO

1. Vladar koji je sa suprugom Izabelom u XV. stoljeÊu ujedinio ©panjolsku zvao se:A Ferdinand AragonskiB Sancho III.C Martin Aragonski

2. Alhambra, najpoznatija graevina izdoba arapske vladavine nad Iberskimpoluotokom nalazi se u:A BarceloniB GijonuC Granadi

3. Godine 1808. ©panjolci su se boriliza neovisnost od:A EnglezaB FrancuzaC Portugalaca

4. ©panjolski graanski rat poËeo je:A 1932. godineB 1934. godineC 1936. godine

5. Sadaπnji πpanjolski kralj Juan Carlos I. naprijestolje je stupio:A 1969. godineB 1975. godineC 1980. godine

Rje

πenj

e: 1

a;2c

;3b;

4c;5

b

Leon RIZMAUL

Ljubitelji militarije koje zanima samovatreno naoruæanje neÊe se usre-Êiti klikom na www.replikart.com.

RijeË je o stranici prve hrvatske internet oruæarnice, kojanudi replike povijesnog hladnog oruæja od keltskih, rimskihi vikinπkih vremena, preko viteπkih europskih maËeva i re-nesansnih rapira, sve do vojnih sablji, iz XIX. stoljeÊa. UzmaËeve i sablje u ponudi su i bodeæi, sjekire, buzdovani, he-lebarde, koplja, lukovi, samostreli, oklopi, nakit... Ponudase temelji na relevantnim modelima iz proπlosti, koji su diosvakojakih kolekcionarskih i muzejskih zbirki. »ini se da nastranicama nema Ëega nema. Na petnaestak podstranicanaiÊi Êete na svakakva hladna oruæja, pa Ëak i ona koja suproizvod maπte filmskih tvoraca Gospodara prstenova iliConana. No, vlasnici stranice nisu samo militaristi, nude ireplike minijatura, pribora za hranu i piÊe ili nakita. Bitno jeda je i svaki proizvod popraÊen odgovarajuÊim opisom opovijesti originala, ali i izradi ponuene kopije.Ipak, da se ne biste zaigrali i poæeljeli nekakvu helebardukao osobno naoruæanje, na replikart.comu napominju:“hladno oruæje u naπoj ponudi sluæi za scenske borbe, tre-ning, dekoraciju i izlaganje”. Kolekcionari i ljubitelji povijesti, ili moæda neobiËnih ukra-sa: web-info ovaj put je posveÊen samo vama, stranicawww.replikart.com sigurno Êe vas zainteresirati!

Domagoj VLAHOVIΔ

31 strana 07/02/08 10:01 Page 31

28 strana 06/24/08 13:52 Page 28