Drage naše čitateljice i čitatelji!

Pred vama se nalazi još jedno u nizu glasilo HDZ-akoje, kao plod kreacije naših članova, svaki put iznovaosvaja vaše simpatije. Kao i uvijek, ovo je glasilo riznicanaših nastojanja i stremljenja da puku osiguramo sigur-nost, ekonomski prosperitet i duhovni mir. Za te smo za-daće na prošlim lokalnim izborima i zadobili povjerenjehrvatskoga naroda. Odlučnosti, znanja, truda i energijene manjka, te smo u svakodnevnoj ofanzivi lobiranja koddrugih naroda i stranaka da stvorimo život onakav kakavsvaki čovjek u ovim našim krajevima zaslužuje i očekuje.Mudri su ljudi rekli da kada ima želje, ima i načina, te,vođen tom idejom, HDZ BIH sve više pronalazi način zaboljitak naših ljudi.

Kroz glasilo bilježimo dio naše povijesti koja će biti otr-gnuta od zaborava i trajno svjedočanstvo našega posto-janja na prostorima ove posavske ravnice. Jednako važancilj jeste okupljanje svih nas oko zajedničke ideje i pro-mišljanja što još korisnoga možemo uraditi za naš narod,kako ga potaknuti da bude čvršće vezan za svoje stoljetnoognjište, da uživa u svome kraju i svome narodu, da ovdjekreira svoju budućnost i da manje mašta o tuđini, te kakoumanjiti želju za tuđinom i dalekim krajevima koji svojimlažnim sjajem primamljuju naše ljude. To je izazov i ispitpred nama. Svjesni smo toga problema i nema čarobnogaštapića za njegovo rješenje. Svakodnevno pronalazimo iimplementiramo neko od rješenja, a jedno od njih krije sei u ovom broju HDZ-a gdje zajedništvom jedni drugimapomažemo, međusobno se uvažavamo i bodrimo dauspijemo izgraditi svoj dom baš na ovim drevnim našimprostorima. Naša vjera, strpljenje, ljubav i nada daju namvolju i snagu da se s problemom nosimo i da ga rješa-vamo. Hoćemo li uspjeti? Mi smo uvjereni da hoćemo.

Bilo je i težih dana, bilo je beznadežnijih trenutaka,bilo je većega straha i neimaštine i opstali smo i ostali nasvome pragu. Opstat i ostat ćemo i ovoga puta jer Hrvativole svoj dom i domovinu. Sve svoje želje, planove istremljenja Hrvati su utkali u HDZ i on je u službi svomnarodu kroz 27 godina djelovanja. Ovaj broj i jeste napi-san u tu čast, u čast 27. obljetnice prvoga pomena Hr-vatske demokratske zajednice na našem prostoru. Kroz

ovo je vrijeme HDZ bio, jeste i bit će i dalje garant op-stojnosti Hrvata i instrument hrvatskom narodu za ostva-rivanje svoje jednakopravnosti u svojoj Bosni iHercegovini. To oruđe je kroz ovu kratku povijest uspje-šno korišteno i bez njega bi povijest ovih prostora bila sa-svim drugačija, bila bi ispisana bez našega naroda. Stogasu Hrvati trajno povezani uz svoju Stranku jer znaju da ihbez HDZ-a u ova turbulentna vremena nema tko štititiniti zastupati. Ova obljetnica, kao i svaka do sada, festivalje prisjećanja na našu slavnu prošlost te prilika za kova-nje planova za još svjetliju budućnost.

Svim članovima i simpatizerima želim sretnu 27. ob-ljetnicu HDZ-a BiH u želji da ova naša pozitivna priča izajedništvo traju vječno.

Živjeli!

3

UVOD

Posjet upriličen 11. svibnja 2017. godine obilježio jesusret i razgovor s predstavnicima i vodstvom organiza-cije HDZ-a u Distriktu na čelu s predsjednikom dr. AntomDomićem ponajprije o situaciji nakon lokalnih izbora kaoi u cilju unaprjeđenja političkoga djelovanja na ovom pro-storu.

„Ja sam apsolutno zadovoljan i mislim da na tragudosadašnjeg rada stranke ovdje treba i nastaviti.Pored toga, držimo da je važno da dođe i predsjednikstranke, a još jedan od razloga svakako je upoznatistranačke kolege oko aktivnosti koje vodimo u po-gledu naših globalnih ciljeva kada je u pitanju odnosprema Bosni i Hercegovini, europski put i proces Iz-bornog zakona“, naveo je pored ostaloga predsjednikdr. Čović.

Upitan o poziciji Brčkog pri eventualnom preustrojudržave naglasio je da će u svakom preustroju Brčko ostatiformalno pravno definirana cjelina, ali da se o ustavnimpromjenama danas ne govori.

„Oni koji žele razgovarati o preustroju BIH, smatram daće morati sačekati vrijeme općih izbora 2018. godine jerevidentno nije klima za ozbiljne promjene. Iako neki bihtjeli da o tome pričamo, ali da se ništa ne dogovorimo.Naš stav kao političke stranke je da izmijenimo Izbornizakon, osiguramo da jedan narod drugome ne bira pred-stavnika 2018. godine, što znači da se na neki način u na-rednih nekoliko mjeseci posvetimo ne izborima, negokvalitetu života. Uvjeravam vas da ćemo do kraja godineimati kandidacijski status u Europskoj uniji i da ćemo akti-virati akcijski plan za NATO”, ustvrdio je predsjednik Čović.

4

Hrvatski član Predsjedništva i predsjednik HDZ-a BIHprof. dr. Dragan Čović

posjetio Brčko distrikt BiH

„Vjerujem da će kolege, koji sada to kao prijedlog že-stoko napadaju, shvatiti da je to minimum koji traže Hr-vati u BiH. Ništa više nego kratkoročno izmjena Izbornogzakona da bi se opći izbori mogli normalno održati. Teknakon izbora 2018., željeli mi to sami uraditi ili će namnetko drugi pomagati, reorganizirat će se odnosi u BiH ivjerujem da će tada ovaj prostor imati pravo mjesto.Nama nije cilj bilo kakva podjela, nego isključivo zaštititise da naš narod bira svog predstavnika“, dodao je prof.dr. Dragan Čović.

Prema ocjeni predsjednika Organizacije HDZ-a u Br-čkom i dopredsjednika HDZ-a BiH dr. Ante Domića ova-kav vid potpore predstavlja ohrabrenje za nastavakpolitičkoga djelovanja s partnerima kako bi ovaj prostoruredili na način da ga i Hrvati i dalje osjećaju svojim i dažele ovdje ostati i opstati. „Da ovu našu lokalnu zajednicugradimo onako kako bi se svi u njoj ugodno osjećali“, po-ručio je dr. Domić dodajući da se u Brčkom ne bi nimogao napraviti dobar rezultat bez potpore Predsjednikai Predsjedništva.

„Cijenim da je HDZ ovdje dobro organiziran, maksi-malno radimo i kooperativni smo, znamo iznijeti stavove,ali i razumjeti druge i naći mjeru koja je prihvatljiva zasve. A u proteklom vremenskom periodu se pokazalo dase to prepoznaje i cijeni“, zaključio je dr. Domić.

U drugom dijelu prijema Predsjednika upriličen je i za-jednički sastanak u prostorijama Župe Presvetoga SrcaIsusova u Brčkom s predstavnicima Brčanskoga dekanata.

Jelena Nikić Damjanović

5

Javni RTV sustav BiH temeljen je na nepravednom entitet-skom principu, zbog čega Hrvati u BiH nemaju jedno od te-meljnih prava, pravo informiranja na svom jeziku. Kako bi sekonačno uveo i kanal na hrvatskom jeziku, HNS je svoje viđe-nje novog, ravnopravnog Javnog RTV sustava, pojasnio u pri-jedlogu koji je prezentiran na Javnoj raspravi, održanoj timpovodom u zgradi Parlamenta BiH, na kojoj je nazočio i dr.Anto Domić.

Bit prijedloga sastoji se u tome što bi se formirala četirikanala. Tri kanala bi u pravilu koristila jezik jednog od kon-stitutivnih naroda u BiH, dok bi četvrti bio državni, nadkrovnikanal. To znači da bi se pored postojećeg BHRT-a osnovali i„BHRT B“ ( Sarajevo), „BHRT S“ ( Banja Luka) i „BHRT H“ (Mo-star). Što se tiče entitetskih televizijskih i radio postaja, onebi prešle u vlasništvo entiteta, koji bi se onda i brinuli o nji-hovoj sudbini.

Hrvatski narod u sadašnjem RTV sustavu ne može naćisvoju vidljivost i prepoznatljivost. Program koji se emitira nepromovira osnovne vrijednosti i aktivnosti hrvatskog naroda uBiH. Transformacijom RTV sustava koji je predložen od straneHNS-a promovirale bi se zajedničke vrijednosti BiH, ali i poje-dinačne vrijednosti sva tri konstitutivna naroda. Time bi sestvorile i pretpostavke za njegovu financijsku održivost. Modelfinanciranja sva četiri kanala bazirao bi se na tome da od sred-stava Javne pristojbe, 30 posto ide na „BHRT 1“ i „BHRT B“, 25posto na „BHRT S“, a 15 posto na „BHRT H“, smatra HNS.

Na konačne rezultate još uvijek se čeka. Daljnji ishod ovog pri-jedloga ovisit će o mnogim čimbenicima, povrh svega o opredje-ljenju Parlamentarne skupštine BiH koja predstavlja izraz voljepolitičkih aktera. Ostaje nam biti uporni i prkosni i na taj načintrebamo dobiti ono što i zaslužujemo. Ako imaš cilj, naći ćeš put.

Jelena Nikić Damjanović

6

Hoće li se Hrvati u BiH izboriti za informiranje na

materinskom jeziku ?„Sadašnji sustav je neodrživ i nametnut. Mediji u svom programu trebaju emitirati sadržaje koji

promiču vrijednost svih naroda, kao i hrvatskog, što sada svakako nije slučaj.“

„ Hrvatski jezik najvažniji je spomenik cjelokupne hrvatske kulturne baštine, mi drugoga jezika nemamo, izgubimo li ga, izgubili smo sebe.“

Dogradonačelnik Brčko distrikta BiH, dopredsjednik HDZ-aBiH i predsjednik Organizacije u distriktu dr. Anto Domićupriličio je 20. svibnja u Gradskoj vijećnici prijem za goste izSchladminga: gradonačelnika Jürgena Wintera i njegova pr-voga suradnika Tonija Streichera, koji su, prema najavi, istogadana boravili i u Župi Zovik.

Dogradonačelnik Distrikta napomenuo je da su oni ovdjezahvaljujući prijateljstvu i poznanstvu s ljudima koji žive i radeu općini Schladming, a koji su podrijetlom iz okolice Brčkog.

Prema njegovim riječima, ova općina također ima intereseza suradnju s Distriktom u smislu ostvarivanja kulturoloških,gospodarskih i drugih zajedničkih ciljeva, što će u narednomrazdoblju razvijati.

Današnjem sastanku u Gradskoj vijećnici nazočio je i zas-tupnik u Skupštini Brčko Distrikta BiH Ilija Marić te zovički žup-nik fra Marko Stjepanović.

Nakon službenoga posjeta Uredu gradonačelnika gosti izSchladminga posjetili su i planinarski dom PD-a Granaš gdje suuvidom u teren sagledali mogućnosti za izgradnju dijela adren-alin-parka u neposrednoj blizini planinarskoga doma. Nastavaksuradnje dogovoren je za sredinu ljeta, kada je planiran ipočetak realizacije projekta adrenalin-parka. Prilikom posjetaplaninarskom domu Toni Streicher, inače i prvi predsjednikAlpenverein Schladming, uručio je prigodne poklone plani-narskom društvu, a dogovoren je i odlazak planinara u Schlad-ming tijekom mjeseca srpnja.

Intenzivnija suradnja Distrikta i općine Schladming

Posjeta planinarskomdomu PD „Granaš“

Dogradonačelnik Brčko distrikta dr.Anto Domić, saobitelji je nedavno posjetio lokaciju planinarskog domaPD Granaš. Tom prigodom upoznat je s izvedenimradovima i fazi izgradnje planinarskog doma, teplanovima za tekuću godinu. Prigodnim poklonom iZahvalnicom obilježena je i uspješno okončanaekspedicija na Himalaje, dionica „Annapurna trek“ kojojje ured Gradonačelnika bio supokrovitelj.

Izvor: PD „ Granaš “

7

U organizaciji HKD Napredak Odžak, Udruge„Fra Grga Vilić” i župa doborskog dekanata, ovegodine održala se 21. manifestacija „Dani sjećanjana hrvatske žrtve Drugog svjetskog i Domovinskograta odžačkog i podvučjačkog kraja”. Cjelokupniprogram održavao se od 18. do 28. svibnja, te jebio ispunjen vjerskim, znanstvenim, kulturnim išportskim sadržajima.

Prije Svete mise, koju je predvodio vojni ordi-nariji u BiH mons. Tomo Vukšić, održana je proce-sija od Spomen parka do Nujića groblja, gdje supoloženi vijenci i upaljene svijeće za sve stradal-nike.

Obljetnici „Dana sjećanja“ nazočilo je i visokoizaslanstvo HDZ-a BiH koje je predvodio predsjed-nik HDZ-a BiH i hrvatski član Predsjedništva BiH dr.Dragan Čović, a manifestacija nije zaobišla niti do-predsjednika HDZ-a BiH, predsjednik brčanskogHDZ-a te dogradonačelnika Distrikta, dr. Antu Do-mića.

8

Dr. Domić nazočio Danima sjećanja u Posavskoj Mahali kod Odžaka

ČlanoviVlade i

Skupštinepoložili prisegu

HDZ BiH Organizacija za Brčko distrikt na prošlogo-dišnjim lokalnim izborima održanim u listopadu, ostvarilaje zavidne rezultate, preko 3900 glasova hrvatskog bira-čkog tijela na prostoru Distrikta uz pomoć dijaspore. S timu vezi stekli smo pravo na dugo iščekivana, a ovim brojemglasova apsolutno i zaslužena tri zastupnička mjesta uSkupštini Brčko distrikta, tri predstojnika Vladina Odjela,dogradonačelnika, te dva savjetnika gradonačelnika.

Predsjednik HDZ BiH Organizacije za Brčko distrikt, tebivši gradonačelnik dr. Anto Domić u novom četverogo-dišnjem mandatu, zahvaljujući opravdanom velikom po-vjerenju biračkog tijela, obnašati će visoku funkcijuzamjenika gradonačelnika Vlade Brčko distrikta. On jeprvi čovjek na čelu Distrikta koji je svoj mandat bez ulogesupervizora uspješno priveo kraju. Svi smo svjedočili us-pjehu njegove borbe, naročito uzimajući u obzir činjenicuda je imao više kočničara nego pomagača, s čestim poli-tičkim krizama, nezapamćenim prirodnim katastrofama iorkestriranim prosvjedima. Kada smo kod poplava, trebaspomenuti i činjenicu da je Bog nezapamćenom popla-vom 2014. odlučio testirati i njegovu sposobnost poma-ganja stanovnicima Distrikta, i na taj težak i mukotrpannačin, on je tisućiti put dokazao da nije pravio razlikumeđu ljudima, bio je gradonačelnik svih. Učinio je krupnepromjene i stvorio temelje prosperitetnijeg Distrikta. Nosigurna sam da nas svojim profesionalnim pristupomprema radu ali i životu, ima još mnogo čemu naučiti.

Tri Odjela Vlade Brčko distrikta, vodit će novi pred-stojnici iz reda HDZ-a, koji su zadobivši povjerenje vod-stva stranke stekli priliku pokazati svoje sposobnostivođenja i upravljanja ljudskim resursima, u koje nimalone sumnjamo. Oni su položili i svečanu prisegu na 2. re-dovitoj sjednici Skupštine Brčko distrikta BiH. Odjel za ra-seljene osobe, izbjeglice i stambena pitanja vodit ćemlada i perspektivna Jelena Nikić Damjanović, da je isku-stvo na njegovoj strani sigurna sam da će dokazati i novipredstojnik Odjela za gospodarski razvitak, šport i kulturuPero Gudeljević, a svoj doprinos u što bržem priključiva-nju EU, kroz novi odjel za Europske integracije dati ćenaša Delfa Dejanović. Što boljem funkcioniranju i raduVlade Brčko distrikta doprinijeti će i savjetnici gradona-čelnika Ljubica Sluganović, te Stjepan Marčetić.

Kada je riječ o novom sastavu Skupštine Brčko dis-trikta, funkciju zamjenika predsjednika Skupštine u ovommandatu obnašati će dopredsjednik HDZ-a Brčko distriktIvo Filipović. On će se za interese Hrvata kao i dosad ak-tivno zalagati kroz najviše zakonodavno tijelo Distrikta. Uborbi za hrvatski interes i opstanak na ovom prostoru,pomoći će mu i dva zastupnika iz reda HDZ-ovog, IlijaMarić, te Tomislav Stjepanović.

Svima želim puno uspjeha u predstojećem mandatu, unadi kako ćemo zajedničkim snagama uspjeti zadržatinaše mlade, a svim ostalima omogućiti egzistenciju i

ugodan život na rodnoj grudi.

Tea Ružić

9

10

BOŽIĆNI DOMJENAKKao što je Božić blagdan obitelji, radosti, optimizma i

ljubavi tako smo se mi i ovaj tradicionalni božićnidomjenak sastali i družili u smislu proslave Božića.Imajući u vidu da je Božić naš najradosniji blagdan, mi gana ovaj način svake godine i organiziramo u mjeri u kojojje to moguće, ali i prihvatljivo. Ovo je idealna prigoda dase pojave različite populacije ljudi, različitih dobi, odmladih do starih u narodnoj nošnji, da zajedno s namapokažu što je karakteristično za hrvatski narod i što gakrasi. Naša kultura, običaji i tradicija su ono što smo i ovegodine prakticirali. Treba napomenuti da je to poticaj dau budućnosti radimo još više u pravcu zbližavanja ljudiizmeđu sebe, ali i svih drugih ljudi koji su spremni i voljnizajednički graditi i funkcionirati.

HDZ BiH od samoga utemeljenja stožerna je strankahrvatskoga naroda, a ujedno i politika koja štiti Hrvate uBosni i Hercegovini tražeći prostor da zajedno s drugimnarodima kreira BiH na način da budemo svi podjednakozadovoljni. Na svečanom domjenku u prostorijamaHrvatskoga kulturnog društva „Napredak“ tradicijskiprijem, koji je okupio sve članove i simpatizere kao znakzahvalnosti za angažman tijekom godine, priredio jebogatu trpezu tradicijskih jela. Naravno, domjenak jezapočeo i govorom domaćina i predsjednika HKD-a„Napredak“ Ante Basića koji je pozdravnim govoromzahvalio na dolasku svim predstavnicima zakonodavne iizvršne vlasti, te, naravno, kulturnoga i duhovnog životaBrčko distrikta.

Predsjednik Organizacije u Distriktu, dopredsjednikHDZ-a BiH i dogradonačelnik Brčkog dr. Anto Domić svimnazočnim čestitao je Božić, poželio uspješnu i sretnuNovu godinu, da je se svi sjećamo po dobrom. Naveo je ida osjeća obvezu da se svaki Hrvat na prostoru Brčkodistrikta osjeća ugodno i svoj na svome, neovisno o našojbrojnosti i političkim situacijama. Ovo je isto tako prigodada se sastanemo kao jedna velika obitelj i da uživamo uz

zanimljiv kulturno – umjetnički program. DekanBrčanskoga katoličkog dekanata velečasni Damir Ivanovićpozvao je sve ljude dobre volje na zajedništvo, mir itoleranciju. Uz „Čestit Božić“ podstakao je nazočne i danjeguju kroz cijelu godinu suradnju s ljudima. Naveo jehumane vrline koje čovjek u životu treba gajiti, a to su:iskrenost, pravednost i poštenje.

Nina Letić

11

Tradicija i običaji korijen su svakog naroda. Prenošeni su sgeneracije na generaciju, imaju važan značaj u očuvanjuhrvatskog identiteta. Pri samom spomenu riječi tradicija usvima nama probude se oni najdublji i najskriveniji osjećajipripadanja, ponosa i nostalgije za davnim, prošlim vremenima.Kako nas ne bi obuzimao neugodan osjećaj nostalgije, nužno ječistu tradiciju koja u sebi nosi lijepe, pozitivne emocije i običajeodržavati i prenositi s generacije na generaciju. Upravo to HDZBiH Organizacija za Brčko distrikt i čini, dugogodišnjimobilježavanjem Uskršnjeg domjenka koji svake godine privlačisve veću pozornost. Ove godine na našu veliku radostzabilježen je nezapamćen odaziv članova i simpatizera kako sprostora Distrikta tako i iz drugih susjednih Županija. Dječijegosmijeha i razigranosti također nije nedostajalo, a dječija ljubavje upravo ono što nam daje dodatnu motivaciju i snažan „vjetaru leđa“ kako bi se još hrabrije uhvatili u koštac s problemima iomogućili im sretno i bezbrižno djetinjstvo i odrastanje u Brčkodistriktu.

Stoga je naša vrijedna Mladež već drugu godinu zaredomorganizirala „KREATIVNI KUTAK“ za naše mališane, čija srcakucaju kao jedno. Inicijativa organiziranja Kreativnog kutkaimala je za cilj da naši mali sudionici skupa i na zabavan načinrazviju svoje umjetničke vještine, te kako bi ih na Mladi Uskrsbarem kratko „otrgnuli“ od računara i zatvorenog prostora.Ideja se pokazala učinkovitom, a realizacija i više negouspješnom. Društvena aktivnost naših mališana barem na ovaj

dan postala je stvarna, a ne virtualna, riječi su dr. Ante Domića.Dodatna motivacija bile su svakako i nagrade koje su na koncuprijema od strane predsjednika Mladeži dodijeljene onima kojisu taj dan pokazali posebnu inspiraciju u oslikavanju Uskršnjihmotiva. Ovo je mali poticaj da se njihova umjetnička duša idalje snažno razvija.

Uskršnji domjenak ne možemo zamisliti bez bogate trpezeukusnih i autohtonih delicija, koje su pripremile vrijedne rukenaših članica Zajednice Žena Kraljica Katarina Kosača. Uskršnjedruženje ima svoju simboliku te se ciljano održava uNapredkovom domu. Izložbom jela, pisanica i tradicijskenarodne nošnje prezentirano je sve ono što je vezano zahrvatski narod i katoličku vjeru i time dokazano da se u ovomgradu itekako imamo čime ponositi, istaknuo je dr. Domić.

Kako ni ovaj domjenak ne bi prošao bez pjesme i spletaigara, pobrinuli su se naši vijerni tradicijski pratitelji, Hrvatskakulturno umjetnička društva i to „HKUD Bijela“, „HKUD ŽupaZovik“ iz G. Zovika te „HKUD Skakava O6“ iz Gornje Skakave, a„točku na i“ pjesmom su stavili članovi „HKUD-a Izidor Poljak“Boće koji su nam pristigli iz dijaspore.

Obogatimo našu kulturnu baštinu zajedno, ne dozvolimomodernom načinu života i iznimno brzim životnimpromjenama da potisnu našu ljubav prema tradiciji.

Vjerni čitatelji, tradiciju kontinuirano nastavljamo i sljedećegodine.

Tea Ružić

12

Ljubav prema tradiciji

Bojanje pisanica duboko je ukorijenjeno u hrvatskoj tradi-ciji koju njegujemo od pamtivijeka. Jaje predstavlja rođenjenovog života, pa skladno tome, i izlazak pilića iz jajeta simboli-zira uskrsnuće Isusa Krista. Iz tog razloga, Mladež je i ove go-dine na Cvjetnu nedjelju u ozračju zajedništva i povezanostikakva je za njih i specifična, vrijednim rukama obojila i deko-rirala preko tisuću originalnih Uskršnjih pisanica, s HDZ-ovimmotivima. Pisanice su nakon Svete mise, na dan najvećeg ka-

toličkog blagdana Uskrsa podijeljene svim članovima i simpa-tizerima, a naročito onim najmlađim. Ovim činom Mladež jepotvrdila izreku koja kaže „Kad se male ruke slože, sve semože“. Unatoč umoru i poslu, u našim mislima ostaje samosjećanje na ugodno druženje te prelijepe Cvjetne nedjelje„okupane“ sunčevim zrakama i proljetnim vjesnicima.

No, slike govore više nego tisuću riječi.Tea Ružić

13

Kad se male ruke slože, sve se može

Dvodnevni znanstveno-stručni skup s međunarodnim su-djelovanjem „Hrvati Bosne i Hercegovine – nositelji europskihvrijednosti“ održao se u Hotelu Grand u Neumu, u mjesecuožujku. Skup se održavao u organizaciji Ureda Hrvatskog članaPredsjedništva BiH Dragana Čovića, a suorganizatori skupa bilisu Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u BiH (HAZU BiH),Odjel za znanost i obrazovanje Hrvatskog narodnog sabora BiH(HNS), Sveučilište u Mostaru, Sveučilište u Zagrebu, Sveučili-šte u Splitu, te Institut za društveno-politička istraživanja (IDPI)iz Mostara.

Hrvatska snažno podržava teritorijalnu cjelovitost i suvere-nitet BiH, kao i njezin put europskih integracija, a tome svjedočii dolazak predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Ki-tarović, na skup koji je od velikog značaja za Hrvate u BiH.Predsjednica je dolaskom potvrdila svesrdnu potporu i pomoćkoju hrvatski narod ima i imati će i u buduće. Ulila nam je si-gurnost, nadu i pozitivnost kako će hrvatski narod u BiH kona-čno steći ravnopravnost kakva zasad stoji samo na papiru.

Skup je otvoren od strane Ljerke Ostojić, rektorice Sveuči-lišta u Mostaru, a nazočnima se potom obratila i predsjednicaKolinda Grabar-Kitarević.

Hrvatska očekuje žurno donošenje novog izbornog zakonakoji će jamčiti jednakopravnost sva tri naroda i osigurati nužnustabilnost BiH i širem susjedstvu, riječi su hrvatske predsjed-nice Kolinde Grabar Kitarović.

Dodala je kako je „puzajućim promjenama“ Daytonskogsporazuma, posebice kroz odluke visokih predstavnika i Ustav-nog suda BiH, ugrožena konstitutivnost i ravnopravnosti hr-vatskog naroda u BiH.

Hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović u svom jepozdravnom govoru kazao kako će neumski skup rezultirati za-ključcima koji će definirati jasan strateški put i odrednice zapoziciju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.

Iskušenja u Bosni i Hercegovini je i previše, a hrvatski narodstavio je sebi kao prioritet biti nositelj stabilnosti i europskogputa BiH. Jako nam je važno da kroz akademsku misao i krozznanstvenu djelatnost, jasno poručimo kako vidimo Bosnu iHercegovinu, kakav je njezin europski put te da vrlo jasan de-finiramo naš strateški put. – istaknuo je Čović.

Nazočnost predsjednice RH, te hrvatskog člana pred-sjedništva, ljudi iz političkog života Hrvata BiH i RH, akade-mika te rektora Sveučilišta u Mostaru, Splitu i Zagrebu i svihonih koji su dio cjeline koja se zove akademska zajednicasu jedan snažan i impulzivan pokazatelj da svi okupljenižele isto.

Hrvati u Bosni i Hercegovini imaju svoju dugu tradiciju iidentitet i kao takvi zaslužuju i formalno biti dio Unije koja ćerazličitosti naroda BiH tretirati kao jedinstvenost, a nikako kaoteret.

Jelena Nikić Damjanović

14

Hrvati BiH – nositeljieuropskih vrijednosti

Dana 11. ožujka 2017. godine u Hrvatskom domu hercegaStjepana Kosače u Mostaru održana je 10. Izborna konvencijaMladeži. Na Konvenciji se biralo novo vodstvo Mladeži HDZ-aBiH, a obilježeno je i 25 godina uspješnoga djelovanja ove orga-nizacije. Nazočno je bilo i visoko izaslanstvo HDZ-a BiH predvo-đeno predsjednikom dr. Draganom Čovićem, kao i gosti izMladeži EPP-a, Mladeži HDZ-a RH te ostalih organizacija mladih.

Uz sudjelovanje 437-ero izaslanika izabrano je novo vodstvoMladeži za sljedeće mandatno razdoblje u trajanju od dvije go-dine. Mladež je izabrala novoga predsjednika i PredsjedništvoMladeži, a novoizabrani predsjednik Mladeži je Mario Mikulić.Izaslanici su birali između dva kandidata i to između Maria Mi-kulića, koji je bio član Predsjedništva, i Vedrana Kožula, koji jebio predsjednik Mladeži. Nakon što su se kandidati svojim go-vorima predstavili izaslanicima, uslijedilo je glasovanje na kojemsu izaslanici svoje povjerenje dali Mariju Mikuliću s dobivenih217 glasova, dok je Vedran Kožul dobio 211 glasova.

Na prijedlog novoga predsjednika Mikulića za zamjenikapredsjednika jednoglasno je izabran Nikica Vidović iz Županij-skoga odbora Mladeži HDZ-a BiH Soli.

Za dopredsjednike HDZ-a BiH voljom izaslanika izabrani su:

Zvonimir Pavić, ŽO Mladeži HDZ-a BIH HBŽ-a;Martina Ćorluka, ŽO Mladeži HDZ-a BIH ZHŽ-a;Jakov Križanović, ŽO Mladeži HDZ-a BIH ŽSB-a;Ivon Jerković, ŽO Mladeži HDZ-a BIH Vrhbosna i Gordana Pavić, ŽO Mladeži HDZ-a BIH ZDŽ-a.

Članovi Predsjedništva Mladeži HDZ-a BIH koji su jednoglasnoizabrani na prijedlog predsjednika Mikulića su:

Šimo Filipović, Brčko distrikt;Anto Gregurević, ŽO Posavina; Miroslav Jakešević, ŽO Središnja Bosna; Ella Kramar, ŽO Vrhbosna;Pero Josipović, RO Posavina;Ante Mišetić, ŽO ZHŽ-a;Ante Tadić, ŽO HBŽ-a;Vinko Pavlović, ŽO Soli;Andrea Pehar, ŽO HNŽ-a iIgor Šimić, ŽO ZDŽ-a.

15

Konvencija Mladeži

Da naše sjećanje i zahvalnost prema svim braniteljima ne bli-jedi, dokazuje i činjenica kako je u svibnju ove godine u Seo-njacima otvorena i Spomen soba, njima u čast. Zamisao je dase kroz prikaz crno-bijelih fotografija Domovinskog rata, i svihonih koji su dali sebe i svoje živote kao i onih koji su uspjelina svu sreću preživjeti, osvježi sjećanje svim generacijama. Spomen soba u Seonjacima odiše prošlošću. Svi nazočni naotvaranju su sa suzama u očima i sjetom promatrali nijemefotografije. One su svjedok vremena koje je prošlo, a kojemse kroz smijeh ili suze uvijek vraćamo. Da zrno onoga od čegasmo postali sačuvamo od zaborava, Spomen sobu su udru-ženim snagama svečanim presjecanjem vrpce otvorili pred-sjednik brčanskog HDZ-a, te dogradonačelnik Brčko distriktadr. Anto Domić i ratni zapovjednik 108. pješačke HVO bri-gade Ivo Filipović. Oni su nakon blagoslova Spomen sobe odstrane gvardijana fra. Nike Josića, a radi očuvanja uspomenena Domovinski rat, pisanim tragom ostavili i zahvalu svim po-ginulim braniteljima.„ Ljubav prema domu i domovini su kroz borbu pokazivalinaši branitelji. Njihova žrtva će ovom spomen sobom biti otr-gnuta od zaborava. Naša 108. HVO brigada je temelj naše sa-dašnjice i izvorište hrvatskoga naroda koji crpi u vlastimadistrikta Brčko. Ponosan sam i sretan što sam dijelio dobro izlo sa svim našim braniteljima, jer naša upornost se isplatila,spasili smo našu domovinu i naš narod”, napisao je dr. AntoDomić.„ 108. Pješačka brigada HVO Brčko – Ravne nije bila samo

puka vojna postrojba. Bila je puno više, bila je nesalomljivakralježnica hrvatskog naroda u Domovinskom ratu. Svim po-kojnim neka je vječna slava i hvala, a živimo na ponos za svešto su uradili u Domovinskom ratu“, riječi su Ive Filipovića,koje smo u Knjizi pročitali.

Vrijeme prolazi, ali sjećanje na vas živi i živjet će.Tea Ružić

16

Sjećanje koje ne blijediOtvorena spomen-soba 108. Pješačke brigade HVO RAVNE BRČKO

Dana 7. veljače 2017. godine održana je 5. Izborna skup-ština Mladeži HDZ-a BiH Organizacije za distrikt Brčko. Skup-štini je nazočilo 78-ero izaslanika od ukupno pozvanih 110-ero.Biralo se novo vodstvo koje je trebalo sačinjavati 9-ero članovaOdbora Mladeži HDZ-a BiH Organizacije za distrikt Brčko te 3člana Nadzornoga odbora. Izabrani članovi odbora su: Šimo Fi-lipović, Ružica Jokić, Jelena Nikić, Tea Ružić, Mara Šimić, Adri-jana Pavić, Lucija Ždravac, David Ikić i Zlatko Filipović, a zaNadzorni odbor izabrani su: Danijela Blažević, Nikola Josić i Ma-rina Salatović. Nakon Skupštine održana je kostituirajuća sjed-nica Odbora Mladeži na kojoj su izabrani predsjednik,dopredsjednici i tajnik Mladeži. Novoizabrani predsjednik Mla-deži je Šimo Filipović te vam u nastavku donosimo intervju snjim.

Za sam početak, možete li nam se ukratko predstaviti?!Rođen sam 6. travnja. 1989. godine u Brčkom. Sin sam je-

dinac Jele i Nike Filipović. Do rata sam živio u Bijeloj kada, kao iveći dio Hrvata brčanskoga kraja, doživljavam iskustvo izbjegli-štva. Osnovnu školu završio sam u Bijeloj nakon koje upisujemPoljoprivrednu i medicinsku školu u Brčkom, smjer: veterina-rski tehničar. Poslije srednje škole upisao sam Poljoprivredni fa-kultet u Banjaluci gdje sam sve u roku završio. Politički uzori sumi Viktor Orban i dr. Anto Domić jer su to osobe koje svojimdjelima pokazuju kako se boriti za interese svoga naroda.

Možete li nam opisati Vaše dojmove s obzirom na to da ste sepo prvi put našli u ulozi predsjednika Mladeži?

Htio bih se na samom početku zahvaliti Skupštini Mladežikoja mi je dala povjerenje dajući mi najveći broj glasova u od-nosu na druge kandidate, ali i Odboru Mladeži koji me izabraoda ih vodim i predstavljam kao predsjednik Mladeži HDZ-a BiHOrganizacije za distrikt Brčko. Isto tako, htio bih se zahvaliti imojoj prethodnici Ružici Jokić koja mi je jako puno pomogla.Mogu slobodno kazati da su dojmovi odlični, te da sam za ovokratko i izrazito radno vrijeme upoznao mnogo novih ljudi s ko-jima svakim danom proširujem svoje političko znanje.

Koje ste aktivnosti realizirali do sada i koji je plan Mladeži zanaredni period?

Otkako sam postao predsjednik, Mladež je na prvi dan kor-izme darivala krv, zatim smo imali akciju bojenja pisanica i po-djelu istih preko tisuću na sam Uskrs u svim katoličkim crkvamau distriktu Brčko. Na Veliki petak posjetili smo socijalno ugro-žene obitelji kojima smo pomogli određenim novčanim sred-stvima. Na Mladi Uskrs Mladež je organizirala kreativnuradionicu za najmlađe. Isto tako smo u suradnji s Političkom aka-demijom HDZ-a BiH organizirali predavanje. Naša mladež je ak-tivna i imamo aktivnosti koje radimo kroz godinu i one su postaletradicija kao što su: obilježavanje Sv. Nikole, zatim obilježavanjenaših blagdana Uskrsa i Božića, darivanje krvi, razne humani-tarne akcije te druženje s djecom s poteškoćama u razvoju.

Postoji li nešto što biste promijenili u samom funkcioniranjui radu Mladeži u Brčkom?

Jako sam zadovoljan kako Mladež funkcionira, ali ću se sva-kako, sukladno današnjem vremenu, truditi da Mladež dignemna višu razinu jer uvijek može bolje i više ako smo spremni narad. Isto tako, usudio bih se reći da je Mladež HDZ-a BiH Orga-nizacije za distrikt Brčko jedna od najorganiziranijih Mladeži uBiH.

Kako po Vama afirmirati mlade da se bave politikom?Politika se proteže kroz mnoge elemente života. Shodno

tome, politička aktivnost mladih od izuzetne je važnosti jer ćedonijeti novi pogled na stanje stvari, ali i novih ideja. Mislimda je Mladež veoma dobar „filter“ za buduće političko djelo-vanje jer se tu kroz svoja djela prikazujemo koliko smo karak-terne i dostojanstvene osobe.

Što kao predsjednik Mladeži HDZ-a BiH Organizacije za dis-trikt Brčko imate poručiti mladima?

Poručio bih da ostanu na svojim ognjištima, da ulažu u sebei svoje obrazovanje. Degradacija obrazovanja i omalovažava-nje stručnosti samo su trenutno stanje koje će se ubrzo pro-mijeniti.

Lucija Ždravac

17

NOVO VODSTVO MLADEŽI HDZ-A BIH ORGANIZACIJE ZA DISTRIKT BRČKO

25. OBLJETNICA OSNUTKA 108.PJEŠAČKE BRIGADE HVO-a

RAVNE-BRČKOSvetom misom a potom i molitvom opijela, polaganjem vijenaca i

paljenjem svijeća na spomen-obilježju poginulim i umrlim hrvatskimbraniteljima 12. svibnja započelo je obilježavanje 25. godišnjice od for-miranja 108. pješačke brigade Hrvatskoga vijeća obrane Ravne-Brčko.

Udruge HVO-a Ravne-Brčko proistekle iz Domovinskoga rata orga-nizirale su i Svečanu akademiju u Domu kulture u Brčkom, potom i do-mjenak u Napretkovu domu. Ovom događaju nazočilo je i izaslanstvoministra branitelja i premijera Vlade Andreja Plenkovića iz RepublikeHrvatske, koji su prethodno na spomen-obilježju u znak poštovanja po-ložili i vijenac. Domjenak je bio mjesto okupljanja predstavnika izvršnei zakonodavne vlasti, obitelji poginulih branitelja, ratnih vojnih invalida,dragovoljaca, veterana Domovinskoga rata, kao i bivših pripadnika 108.brigade, ali i brojnih žitelja Distrikta i okruženja, kao i naših posebnihgostiju iz RH.

18

Biti ili ne biti !

Snažno pokrenutainicijativa izmjene

Izbornog zakona BiHIzmjena Izbornog zakona koju je u

parlamentarnu proceduru uputio HDZ BiH,predstavlja jamac sigurnosti i ravnopravnosti i točinjenicom da konačno, brojniji narod ne bi imaopredispoziciju niti pravnu mogućnost da drugomnarodu bira političke predstavnike. Hrvati dugi nizgodina svjedoče diskriminaciji, majorizaciji i stanjuu kojoj se za njhove interese zalagala osoba kojanije bila izabrana od strane hrvatskog biračkogtijela, niti je imala potporu istog. Bili smo podložnameta manipuliranja jer je zakonom koji je na snaziostavljeno dovoljno prostora za raznemalverzacije. Vrijeme da se tome stane u kraj.Upravo izmjenom Izbornog zakona koja ćezasigurno od trenutka pokretanja procedure pa dokonačnog usvajanja proći težak put, usudila bih sereći put od „trnja do zvijezda“, mogli bi održatiunutarnju stabilnost i ne dovesti u pitanjeodržavanje općih izbora, sljedeće godine.Ohrabreni potporom koju uživamo od straneRepublike Hrvatske, Hrvati BiH na čelu s prof. dr.Draganom Čovićem, odlučno su pokrenulitrenutno najvažnije pitanje koje bi riješilo brojnudrugu problematiku BiH.

Krajem travnja ove godine u proceduru jedostavljen Prijedlog izmjena i dopuna Izbornogzakona, i to od strane Kluba delegata hrvatskognaroda u Domu naroda Parlamentarne skupštineBosne i Hercegovine. Predloženim izmjenama idopunama regulira se izbor članovaPredsjedništva BiH, implementira se OdlukaUstavnog suda tj. izbor delegata u Domu narodaFederacije BiH te Odluka Ustavnog suda koja setiče izbora u Gradu Mostaru.

Po ovom prijedlogu nikome ne može bitiuskraćeno pravo kandidiranja, samo suština leži utome da hrvatskog člana Predsjedništva, u skladus Ustavom, biraju Hrvati. Time se želi onemogućitida ponovno, kao nekoliko prethodnih godina nebudemo dovedeni pred svršen čin, kada suhrvatskog člana Predsjedništva izabrali Bošnjaci.

Upućeni prijedlozi nisu na štetu drugihpredstavljaju samo minimum od koga treba poćika definiranju budućih odnosa i neizvjesnebudućnosti BiH.

Biti ili ne biti, pitanje je sad.

Tea Ružić

Dana, 5. travnja, 2017. godine, u Brčkom je obilježena25. obljetnica Hrvatskog vijeća obrane. Počast izahvalnost poginulim hrvatskim braniteljimadomovinskog rata, te njihovim obiteljima kao i svimostalim koji osjećaju vrijednost ovog čina, iskazana jepolaganjem vijenaca i paljenjem svijeća ispredspomenika u Brčkom, izgrađenom njima u čast. Vijencesu položili predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti načelu s dogradonačelnikom Distrikta, predsjednikom br-čanskog HDZ-a, dr. Antom Domićem.

„ Hrvatsko vijeće obrane jamstvo je da su Hrvati naprostoru Brčko distrikta jedan od tri konstitutivna narodakoji su mogli stvoriti uvjete da grade Distrikt onakavkakav je danas“, kazao je dr. Anto Domić.

Obljetnice osnutka HVO-a obilježavane su diljem BiH,u čak 42 općine i grada, a ona završna središnja svečanostodržana je 7. travnja, u hrvatskom i katoličkom graduHrvata Bosne i Hercegovine, u Mostaru. Svečanost jezapočeta Svetom misom, dok je polaganjem vijenca ipaljenjem jedne svijeće simbolično iskazano zajedništvosvih nazočnih Hrvata u iskazivanju počasti svimpoginulim, nestalim i umrlim hrvatskim braniteljima.Ispred završenog spomenika hrvatskim braniteljima napreuređenom trgu Hrvatskih velikana, na ovaj dan je naveliku sreću svih nazočnih, u rad puštena i novoizgrađenaprekrasna fontana. Ona nije samo ukras, svaka fontanaima svoj simbol, a kamo li većeg simbola od onog zbogkojeg je ova fontana izgrađena i to na ovome mjestu.Sigurna sam da će upravo ona postati jedan odprepoznatljivih identiteta grada. Voda će privlačeći pticei leptire, simbolizirati raj, onakav poput onog u kojem senalaze svi oni koji su bez razmišljanja dali svoje živote zanas i za sve one koji će doći poslije nas.

Ovaj za hrvatski puk značajan, prepun uspomena danokončan je svečanom akademijom koja je održana uhrvatskom domu „ Hercega Stjepana Kosače “. Svečanaakademija naravno nije zaobišla niti hrvatskog članapredsjedništva BIH, te predsjednika HNS-a i HDZ BIH dr.Dragana Čovića, koji je uputio i prigodne riječi.

„Pripadnici Hrvatskog vijeća obrane časno su branili iobranili svoj dom, svoj narod i svoju domovinu Bosnu iHercegovinu. Hrvatski narod će ovdje ostati, izboriti se zasvoju jednakopravnost, a Bosnu i Hercegovinu ćemoreorganizirati kao što smo reorganizirali HVO.“, kazao jedr. Dragan Čović.

Naposljetku, ovi ljudi su dali svoje živote braneći našedomove. Stoga, najmanje što možemo učiniti njima u

zahvalnost je nastaviti davno započeto te nikada neposustati, bez obzira na kakve poteškoće nailazili.

M. R.

19

Obilježena 25. obljetnica HVO-a

Kulturna baština je nasljeđe društva koje se brižno čuva usadašnjosti kako bi bilo ostavljeno u nasljeđe za dobrobit bu-dućim generacijama. Međutim, često se događa da novije ge-neracije odbacuju ono što je prethodna generacija smatralakulturnom baštinom, pa ponovo oživljavanje baštine uslijeditek nakon smjene više generacija. Baština koja se kroz povi-jest čuva, često je jedinstvena i nenadomjestiva. Stoga suvjerni pratitelji naše tradicije, kulture i običaja od neprocjenjivevrijednosti svake zajednice, a tako i naša posavska hrvat-sko kulturno-umjetnička društva.

Kulturno-umjetničko društvo „Skakava 06“iz Gornje Skakave

Jedno od rijetkih hrvatskih kulturno-umjetničkih društavakoje još uvijek čuva tradiciju brčanskih Hrvata, točnije Hrvataskakavačkoga kraja, jeste KUD „Skakava 06“ Brčko distrikta BiH

osnovano davne 1946. godine još iz vremena omladinskih rad-nih akcija kada se gradila pruga Brčko – Banovići.

Mara Jokić, predsjednica Društva ispričala nam je „fol-klornu priču“ članova ovoga KUD-a koji je pauzu u radu imaosamo tijekom ratnih dešavanja.

„Trenutno brojimo 120-ero članova od kojih najmlađi imasedam, a nastariji član sedamdeset i sedam godina. Aktivnismo u cijeloj BiH, zemljama susjedstva i šire, a družimo se nesamo s hrvatskim KUD-ovima, već i s bošnjačkim i srpskim, kaoi s raznim inozemnim kulturnim društvima”, priča Jokić, na-stavljajući da su neizostavni tijekom organiziranja raznih kul-turno-umjetničkih manifestacija (Rane Sv. Franje - Boće),božićnih domjenaka, tradicionalne uskrsne TUCIJADE, obilje-žavanja 8. ožujka – Dana Brčko distrikta, Vinkovačkih jeseni(RH)…

Na nastupima prakticiraju folklorne igre skakavačkoga krajakoje se ispod ovdašnjega podneblja igraju desetljećima, ali sa

20

Kulturno nasljeđe posavskogakraja

suvremenim elementima, koje, kako kaže, omladina najvišezahtijeva.

„No, ti elementi ne smiju iskvariti naša stara dobra kombi-nirana kola ( kolo na dvije strane, kolo varalica, četvorka kolo),već samo upotpuniti vizualnu sliku gledatelja”, naglasila jeJokić. Ispričala nam je također da se njihova nošnja sastoji odbijele rubine s ručno rađenim vezovima i čipkom kod cura, kojetakođer moraju imati pregaču, i zlatnim vezom izrađene gu-njiće. Žene nose tzv. oglavlja, djevojke jagluke i fesove, a udanežene kolutiće ili ćonte (tkane krpe). Na nogama moraju imatizepe, a nekad su to bile cipele na škripac da bi djevojka po ula-sku u dom bila primijećena. Muškarci također moraju imati ru-bine, gunjiće i šešire.

„Čuvamo svoju kulturnu baštinu, nastupamo sa svojim tra-dicionalnim hrvatskim nošnjama i gajimo običaje hrvatskoganaroda. Kada smo u prilici, rado se odazivamo gastro-izlož-bama gdje s ponosom predstavljamo naša jela nastala radino-stima naših ruku i radujemo se svakoj promociji turizma našegakraja“, poručila je Jokićka.

Kao i svake godine, planovi KUD-a „Skakava 06“ i ove na-stavljaju istom putanjom. Nastupat će na svim kulturno-umjet-ničkim manifestacijama KUD-ova u BiH gdje budu pozvani, uokviru Dana Brčko distrikta, katoličkih blagdana, a pozvani sui u Švicarsku.

Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo „Župa Zovik“

Da bismo se na zasluženi način prisjetili te zabilježili i diopovijesti HKUD-a „Župa Zovik“ iz Gornjega Zovika, pomogaonam je predsjednik Marijan Milić koji s mnogo ljubavi i voljekoordinira i predvodi mnoštvo aktivnosti u pogledu organiza-cije i nastupa Društva koje, također, njeguje običaje hrvatskoganaroda. Kako nam je ispričao, KUD je počeo djelovati još davne1950. godine. Nedugo nakon osnutka, Društvo počinje na-

stupati na lokalnim priredbama i festivalima u Ulicama, Ra-hiću, Zoviku i u Brčkom na festivalu „Mladi graditelji” koji seodržava od 1962. godine. Godine 1978. KUD „Zovik” mijenjaime u KUD „Budućnost”. Godine 1987. sudjeluje kao gost u TVemisiji „Znanje imanje” koja je održana u vojvođanskom seluJarkovac, s kojim je tom prilikom pobratimljena MZ GornjiZovik. Godine 1989. snima se TV emisija „Znanje imanje” uMaoči. Rat je 1992. godine prekinuo djelovanje KUD-a pa onnastavlja s radom tek po završetku ratnih zbivanja. Godine1996. obnavlja se rad KUD-a kada se registrira u tadašnjoj op-ćini Ravne-Brčko pod imenom HKUD „Zovik”.

Osnivanjem Brčko distrikta, u novim društveno-političkimokolnostima, multietničkoj sredini, dolazi do ustrojstva svih in-stitucija, pa i kulturnih. U okviru toga, 2003. godine KUD se po-novo registrirao, ali ovaj put u „H-KUD ŽUPA ZOVIK”.

„To ime nosi i danas. Od tada KUD nastupa na svim značaj-nijim kulturnim manifestacijama u Brčko distriktu, gostuje poHrvatskoj, u Zagrebu na Zemaljskoj smotri folklora, na Đako-vačkim vezovima, Vinkovačkim jesenima, bečkom Susretu žu-pljana Župe Zovik, zatim širom Bosneu: Neumu, Novom Šeheru, Husinu, Mostaru, Kraljevoj Sutje-sci, Bijeljini, Gradačcu i drugim mjestima“, naglasio je Milić.

Posljednji ovogodišnji nastup zovičkoga KUD-a zabilježenje 29. travnja na Plehanu kod Dervente povodom obilježava-nja patrona samostana i župe sv. Marka evanđelista. Svetomisno slavlje u prepunoj crkvi predvodio je gvardijan samostanafra Anto Tomas u koncelebraciji mnošta svećenika iz toga kraja.Po običaju, nakon mise priređen je bogat kulturno-umjetničkiprogram s pjesmama i plesovima Bosanske Posavine.

U narednom broju glasila HDZ-a predstavljamo preostalahrvatska kulturno- umjetnička društva s područja Brčko dis-trikta: HKUD „Izidor Poljak“ iz Boća i HKUD „Bijela“ iz Bijele,koja isto tako čuvaju tradiciju hrvatskoga naroda od zabo-rava.

Ivana Pirić i Jelena Nikić Damjanović

21

22

Advent u ZagrebuZajednica žena HDZ-a BiH „Kraljica KatarinaKosača“ Organizacija za Brčko distrikt posje-

tila Zagreb 10. prosinca 2016. godineZajednica žena HDZ-a BiH „Kraljica Katarina Kosača“ Or-ganizacija za Brčko distrikt BiH dana 10. prosinca 2016.godine organizirala je uz potporu Mladeži HDZ-a Brčkodistrikta BiH jednodnevni izlet u Zagreb. Nazočne članiceboravile su u cjelodnevnom posjetu i obilasku grada Za-greba i Adventskoga sajma, kao i Trga bana Jelačića, gdjeje u sklopu sajma bio plesni dan svih skupina i kulturno-umjetničkih društava, a obišle su i katedralu, Gornji grad,Zrinjevac, kao i ostale znamenitosti. Takodjer je Zajednica žena HDZ-a BIH „Kraljica KatarinaKosača“ Organizacija za Brčko distrikt BiH po povratku snavedenoga izleta analizirala korisne aspekte navede-noga izleta te je donijela zaključak da bi ubuduće nave-deni izlet trebao dobiti na značaju, te da svakoga adventau narednim godinama bude tradicija odlaska na navedenisajam, gdje bi takav jedan izlet bio prigoda da se obavi islužbeni posjet i uspostavi suradnja sa Zajednicom ženau Zagrebu.

M. I.

Obilazakmališana i

podjela paketića

Članice Zajednice žena „Kraljica Katarina Kosača“HDZ-a BiH u Brčkom posjetile su dana 13. prosinca,zajedno sa predsjednicom Mirom Ivaković, mališaneu Centru za mentalno zdravlje, te na Odjelu pedija-trije u brčanskoj bolnici, gdje su se družile s najmla-đim pacijentima navedenih odjela, te predivnimmedicinskim osobljem.

Ovo je bila samo jedna od akcija koje Zajednicažena već tradicionalno priprema. Ove su godine uvrijeme korizme svoj trud i pozornost usmjerile naosobe treće životne dobi, koje, dakako, ne treba za-boraviti i kojima je pomoć potrebita, dok su sada uvrijeme predbožićnih blagdana i adventa odlučilesvoju ljubav, pažnju i darivanje usmjeriti k mališa-nima, čime su izmamile osmijehe na njihovim licima.Tom prigodom uz srdačne pozdrave i želje za dobrimzdravljem, što bržim oporavkom i povratkom u svojedomove, uručile su im paketiće sa slatkišima.

M. I.

U organizaciji Robert Schuman Instituta i Centra za nove ini-cijative od 2. do 5. veljače 2017. godine u Sarajevu je održan se-minar pod nazivom „Politička komunikacija za mlade i ženeparlamentarne političare/ke”.

Na seminaru je sudjelovalo 50 polaznica i polaznika iz razli-čitnih stranaka, a HDZ BiH predstavljali su članovi PredsjedništvaMladeži HDZ-a BiH te članice Zajednice žena Kraljica KatarinaKosača. Tako je na navedenom seminaru, između ostalih, svojesudjelovanje uzela i naša članica Ankica Franjić.

Cilj seminara bio je poticanje suradnje između političara izpet EPP orijentiranih stranka u BiH koje su potpisale „Zajedni-čku deklaraciju EPP pridruženih stranaka u Bosni i Hercegovini oeuropskim vrijednostima, identitetu, socijalno tržišnoj ekono-miji i vladavni prava“, te da se podrže nove generacije žena imladih u pokretanju parlamentarnih političkih aktivnosti po pi-tanju vještina i sadržaja.

Neki od predavača na samom seminaru bili su Cristina MariaArion, asistentica zastupnika Europskoga parlamenta i izvjesti-telja Europskoga parlamenta za Bosnu i Hercegovinu, CristianaDan Prede te Andrea Vodanović, glavna tajnica YEPP-a i asi-stentica zastupnice Europskoga parlamenta Ivane Maletić.

Također, seminar je pomogao izgradnji kontakata izmeđupotencijalnih parlamentarnih političara iz BiH i onih iz Europ-skoga parlamenta, odnosno EPP grupe.

M. I.

23

Mladež i Zajednica žena HDZ-a BiH na seminaru „Politička komunikacija za mlade i žene parlamentarne političare/ke”

Hrvatska mladež HDZ-a Brčko distrikta darovala krvU organizaciji Mladeži HDZ-a BiH, organizacije za Brčko distrikt u brčanskoj bolnici organizirano je dragovoljno darivanje krvi.

Uz prisustvo najviših hrvatskih uzvanika, od kojih su mnogi i darovali krv, dvadeset mladih Brčaka odazvalo se akciji. Azrija Pašalić, rukovoditelj Odsjeka za transfuzio-

logiju iskazala je zadovoljstvo odzivom hrvatske Mla-deži, te pozdravila ovakve dobrovoljne akcijedarivanja krvi kao uvijek dobrodošle.

Biljana Jakić, članica Zajednice žena HDZ BiH„Kraljica Katarina Kosača“ za Brčko distrikt danas jedala krv, a istaknula je to što je redoviti darovateljkrvi od srednje škole. Ovom prilikom podsjetila je ta-kođer na važnost današnjeg dana, kada na Čistu sri-jedu počinje Korizma, i počinje priprema za najvećikatolički blagdan Uskrs, koji i jeste povezan za gla-vnim darom života – krvlju.

O svojoj krvi, koja bi mogla pomoći nekomekome je to zaista potrebno, nije oklijevao ni AntoDomić, aktualni dogradonačelnik Brčko distrikta ipredsjednik brčanskog HDZ-a koji je i sam darovaokrv.

Nakon hrvatske Mladeži, akciju dobrovoljnog da-rivanja krvi na terenu nastavlja Odsjek za transfuzio-logiju prema proljetnoj redovitoj shemi. Petak , 3. ožujak, 2017. godine bio je termin rezerviran za brčansku Gimnaziju, nakon kojeje slijedila MZ Šatorovići. Krv se može dati svakim radnim danom od 7:30 do 15.30 u prostorijma Odsjeka za transfuziologuju.

Ivana Pirić

Tužna srca primili smo vijest o iznenadnoj smrtipredsjednika Županijskoga odbora HDZ-a BiH Soli, prijatelja ivelikoga čovjeka koja nas je napustio u 55. godini života. Čovjeknikada ne zna kada nekoga vidi posljednji put, pa tako nije znaoniti predsjednik HKD-a Napredak Tuzla i veliki prijatelj našegaZvonimira gospodin Nikola Čiča, koji je s njim proveo njegovoposljednje predvečerje.

„Teško je povjerovati da te više nemam. Još uvijek vjerujemda ćeš ući na vrata i reći svoju dobro poznatu riječ koju s ovogamjesta ne mogu izgovoriti“, kazao je na posljednjem ispraćajuČiča gotovo plačući. Na ispraćaju ispred Komemorativnogacentra u Tuzli okupilo se mnoštvo ljudi koji su poznavali„gorostasa skromnosti“, kako za našega Zvonimira kaže njegovnajbolji prijatelj Boris Ćurković.

Posljednji ispraćaj nije propustio niti prof. dr. Dragan Čović,član Predsjedništva BiH i predsjednik HDZ-a BiH.

„Opraštamo se od istinskoga domoljuba, časnog čovjeka,koji ni u najtežim trenutcima za njegov narod nije odustajao“,kazao je na kraju komemoracije dr. Čović. Posljednje zbogomi ukop obavljen je na katoličkom groblju „Borić“.

Njegova politička karijera bila je na zavidnom nivou, važioje za cijenjenoga političara, ali, prije svega, velikoga čovjekakoji se nije libio izaći u susret niti mladom niti starom. Upravoje zbog svoje upornosti, odvažnosti i pouzdanosti i pridobiopovjerenje žitelja Tuzlanskoga kantona čija je želja bila daupravo on uzima učešće u borbi za dobrobit hrvatskoganaroda. Za vrijeme svoga života obnašao je razne funkcije odvisokoga značaja i to od funkcije savjetnika zamjenika ministrasigurnosti BiH, savjetnika premijera TK-a do predsjednikaŽupanijskoga odbora HDZ-a BiH Soli koju je obnašao od 2015.do svoje smrti. Pamtit ćemo ga i kao dugogodišnjega novinaras Radio postaje Soli i Hrvatskoga radija Herceg-Bosne, kaodopisnika Hrvatskoga radija (RH) i „Slobodne Dalmacije“ (RH)za sjeveroistočnu Bosnu i Hercegovinu, te kao glavnoga iodgovornog urednika dnevnih novina „Tuzlanski list“.

Zvonimira ćemo pored osobina uspješnoga političara prijesvega pamtiti po izuzetnim kvalitetama koje krase jednogačovjeka, divnoga supruga, brižnoga oca i iskrenoga prijatelja.

Počivao u miru Božjem.Tea Ružić

24

IN MEMORIAM: Zvonimir Banović

Nikad zbogom, samo doviđenja!

U prepunom hotelu Mepas u Mostaru 5. travnja 2017.godine održana je peta Posavska večer u Hercegovini. Po-stao je ovo već tradicionalni susret koji se organizira usklopu Međunarodnoga sajma gospodarstva u Mostaru,koji je još jednom potvrdio neraskidivu povezanost svih di-jelova Bosne i Hercegovine. Domaćini su i ovoga puta bilidr. Anto Domić, dogradonačelnik Brčko distrikta, i MarijanKlaić, predsjednik Vlade Županije Posavske, dok su organi-zatori HNŽ, ZHŽ i HBŽ.

Preko 500 uzvanika iz političkoga, gospodarskog, kulturnogi društvenog života predvođenih dr. Draganom Čovićem, hr-vatskim članom Predsjedništva Bosne i Hercegovine, prigod-nim riječima pozdravili su Marijan Klaić, predsjednik VladeŽupanije Posavske, Darinko Mihaljević, ministar MUP-a i oso-bni izaslanik Draška Dalića, predsjednik Hercegbosanske župa-nije, Zdenko Ćosić, predsjednik Vlade Županije

Zapadnohercegovačke, te dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednikVlade Hercegovačko – neretvanske županije.

„Nije nas rat raselio, nisu nas ni poplave, a nadam se daćemo opet ostvariti pobjedu, a to je da zadržimo mlade, stva-ramo uvjete za njihov ostanak. U ime domaćina ove večeriželim svima lijepo i ugodno druženje te da se ponovo sretnemoove godine u rujnu na Danima hrvatskoga filma u Posavini kakobismo nastavili ovu priču u duhu zajedništva“, kazao je pred-sjednik Vlade Županije Posavske Marijan Klaić.

Primarni cilj održavanja Posavske večeri jeste upravo boljasuradnja županija, koju je potrebno unaprjeđivati i nastavkomkontinuiranih sastanaka poput ovih. Kroz nastupe KUD-a KraljTomislav iz Tolise i HKUD-a Lindžo iz Neuma nazočni su uživaliu bogatstvu narodnih nošnji i izvornih pjesama tih krajeva, aza potpuni glazbeni ugođaj pobrinuo se tamburaški sastavBegeš iz Županje.

25

POSAVSKA VEČER U HERCEGOVINI

KRIŽNI PUT MLADIH BRČANSKOGA DEKANATAMladi Brčanskoga dekanata proteklih godina aktivno su-

djeluju na pripremama pobožnosti križnoga puta na Zidinamau Gornjoj Skakavi. Tako su i ove 2017. godine dali svoj doprinosu promicanju duhovnih, vjerskih i kulturnih događanja. Pobož-nost križnoga puta mladih Brčanskoga dekanata proslavljenaje na 5. Gluhu nedjelju korizme, točnije 2. travnja 2017. godine,na nekadašnjim ostacima franjevačkoga samostana koji datirajoš iz 13. stoljeća. Zidine u Gornjoj Skakavi povijesno su zna-čajno mjesto Hrvata kao i cjelokupne društvene zajednice, štopredstavlja jedno veliko kulturno i arheološko bogatstvo. Naj-veće bogatstvo Hrvata koji žive na ovim područjima upravo sumladi koji se drage volje okupljaju na ovom mjestu razmatra-jući svoj životni put i pripremajući se za najradosniji blagdanUskrs.

Višegodišnja procesija križnoga puta simbolično na spo-men Isusove smrti započela je u 15 sati. Svaka župa imala je podva predstavnika koji su čitali prigodno razmatranje o Isusovojmuci za dvije postaje križnoga puta. Jednostavni drveni križeviokruženi drvećem i mnoštvo vjernika približili su sliku puta na-šega Spasitelja kao i sam doživljaj jeruzalemske golgote.

Nakon pobožnosti križnoga puta uslijedila je sveta misakoju je predvodio fra Niko Josić, gvardijan i župnik Franjeva-čkoga samostana Dubrave u koncelebraciji svećenika Brčan-skoga dekanata. Tijekom mise bila je i prigoda za svetuispovijed gdje su pojedini mladi, kao i ostali vjernici, mogli pri-stupiti sakramentu pomirenja.

U sljedećoj 2018. godini mladi Brčanskoga dekanata nasto-jat će osmisliti nove ideje za još sadržajniji križni put u nadi daće vremenske prilike biti pogodne za realizaciju istih.

Marija Medar

„Znanje je moć“Predavanje na temu:

„ Usvajanje europskih vrijednosti u BiH i putulaska u EU “

U travnju ove godine imali smo čast i privilegiju danam u službenu posjetu stigne PA HDZ BiH i zaklada Kon-rad Adenauer u pratnji dva predavača iz Mostara, asi-stenta Ivana Kraljevića i Gorana Kutle s odjela politologijeFilozofskog fakulteta, Sveučilišta u Mostaru. Prepunadvorana HKD Napredak Brčko pokazatelj je zainteresira-nosti žitelja ovog grada o kandidaturi i statusu BiH u EU,te o budućim planovima koji su pred nama, kako bi seovaj proces uspješno priveo kraju. Na samom početkupredavanja uvodne riječi uputio je glavni tajnik PA HDZBiH, Igor Bašić, koji je istaknuo važnost postojanja PA HDZBiH kao jedne suvremene edukativne komponente.

Politička akademija na čelu s ravnateljicom gospo-đom Lidijom Bradarom ponosna je na broj od preko150 uspješno svršenih studenata (lat. aluminii) kojiobnašaju različite funkcije u izvršnoj i zakonodavnojvlasti na razini BiH, istaknuo je glavni tajnik. Predava-nju su nazočili i članovi Odbora seniora, Zajednicežena Kraljica Katarina Kosača, Mladeži te brojni drugisimpatizeri i članovi željni novih saznanja. Dojmovi nakraju predavanja su i više nego pozitivni, a očekivanjaispunjena.

Nadajmo se kako će predavanja ovog ili sličnog ka-raktera biti što češća u narednom razdoblju, čime bi sepodigla svijest o važnosti euroatlantskih integracija idruge goruće problematike u BiH.

Tea Ružić

26

Budućnost naše domovine Bosne i Hercegovine uvelike ovisiod pristupanja euroatlantskim integracijama. BiH je zemlja ot-vorenih rana, vrijeme je da nakon toliko godina te rane zacije-limo. Nužne su nam promjene pozitivnog karaktera i svijetlabudućnost za nas i našu djecu. Pretrpjeli smo strašnu prošlost,no nije li stigao trenutak da iz prošlosti izvučemo pouke, a neprinosimo žrtve? Ostavimo je konačno tamo gdje joj je i mje-sto, iza nas. Hrabro i ustrajno prema naprijed, naučeni na svo-jim grješkama, moramo osigurati svojoj zemlji i žiteljima BiH„mjesto pod suncem“ kakvo i zaslužuje. Mnogima od nas prisamoj pomisli na EU glavom prođe tisuću pitanja. Sigurno jejedno od tih pitanja i pitanje kakvu korist donosi EU za Bosnui Hercegovinu. Sigurno da EU nije savršena niti idealna, nobrojne predispozicije ipak postoje, a za one koje ih ne poznajuukoliko nastave čitati, imat će prigodu i saznati.15. veljače 2016. godine prof. dr. Dragan Čović je u ime BiHpredao zahtjev za članstvo u Europsku uniju i od tada cijelapriča, od povijesnog značaja i započinje. Tog dana je učinjenprvi, maleni korak naprijed. No od tada pa do danas je učinjenojoš, a bezbroj reformi je tek nužno učiniti kako bi stekli statuspunopravnog člana. No nećemo ništa govoriti unaprijed, idemokorak po korak, polako, ali sigurno. Napori koji nas čekaju, akojih smo svi svjesni, minijaturni su u odnosu na pogodnostikoje ćemo steći statusom punopravnog člana EU. Pravo slo-bodnog kretanja i prebivanja u svim zemljama članicama, po-većanje broja radnih mjesta, sigurnost i potencijal naogromnom tržištu, smanjenje korupcije, studiranje u državamačlanicama pod istim uvjetima kao i žitelji tih država, su-kreira-

nje europske politike, veća ulaganja stranih investitora su samoneke od prednosti koje EU nudi. No, biti u EU znači i poštivatibrojna pravila i regule, te snositi odgovornost za nepoštivanjei neprovođenje istih. Drugim jednostavnijim riječima, uvođenjereda koji je Bosni i Hercegovini i više nego potreban. Na putu ka EU, potpora Republike Hrvatske je i više nego očita.Dokaz tome je i angažman hrvatskih europarlamentaraca kojisu na plenarnom zasjedanju u Strasbourgu, snažnom inicijati-vom uspjeli iznjedriti usvajanje prijeko potrebne rezolucije oBiH, i to sa 496 glasa ZA, 132 PROTIV i 67 SUZDRŽANIH. Spo-menuta rezolucija izražava žaljenje zbog neprovođenja velikogbroja odluka Ustavnog suda, a posebno je naglašena važnostnedavne odluke Ustavnog suda o načelu konstitutivnosti i ra-vnopravnosti tri konstitutivna naroda za izborom svojih zako-nitih političkih predstavnika. Rezolucija također poziva i nabrzu provedbu presude Ustavnog suda o gradu Mostaru, iz-mjenom izbornog zakonodavstva i statuta spomenutog grada,te se traži veće poštivanje vladavine prava naročito u kontek-stu izbora u Stocu i nasilja kojem smo svjedočili.Vrata EU su nam otvorena, perspektiva kuca na vrata, pitanjeje samo koliko ćemo mi kao žitelji i politički vođe imati volje iželje da nakon više od 20 godina, zakoračimo u novu pustolo-vinu i zalupimo vrata duhovima prošlosti. Dakle, prošlost ne možemo promijeniti, ali na sadašnjost i bu-dućnost itekako možemo utjecati.

Bosno i Hercegovino probudi se, vrijeme je!

Tea Ružić

27

Europska unija – izazov budućnosti ?!Usvojena rezolucija Europskog parlamenta o BiH

Za povijest Hrvatske važno je ime kneza Tomislava (910.-928.) koji je vladao kad su Mađari iz Podunavlja prodiraliprema zapadnoj i južnoj Europi ostavljajući za sobom pustoši ruševine. S Mađarima je u sukob došao i Tomislav te ih jeodbio od svojih granica i svojoj državi pridružio Posavsku Hr-vatsku sve do Drave i slavonske ravnice na istoku, gdje je Hr-vatska graničila s Bugarskom. Kako se širila hrvatskakneževina, rasla je i njezina vojna moć. Porast vlastite moćipodigli su Tomislavovu samosvijest i on se 925. godine pro-glasio za kralja. Tako je Hrvatska postala kraljevinom, što jepriznao i Papa. Značajan crkveni utjecaj iz splitske nadbisku-pije imala je Hrvatska za vrijeme Tomislava.

Za vrijeme Tomislavovih nasljednika Krešimira I. i TrpimiraII. nisu poznate nikakve pojedinosti, osim da je Hrvatskaostala moćna kao i za Tomislava. Međutim, u vrijeme Miro-slava (945.-949.) izbio je rat za prijestolje. U tom je ratu banPribina pomogao Miroslavovu protivniku Mihajlu KrešimiruII. (949.-969.). Miroslava su ubili, a Krešimira okrunili za kra-lja. Tijekom ovih prijestolnih borbi Hrvatska je znatno osla-bila. U međuvremenu su Mađari oslabljenim Bugarimapreoteli istočnu Slavoniju i Srem.

Gubitak dalmatinskih gradova početkom XI. stoljeća bioje za Hrvatsku težak ekonomski i vojno-politički udarac. Zatosu ih hrvatski vladari čitavo XI. stoljeće nastojali vratiti podsvoju vlast. Kralju Krešimiru pošlo je za rukom da povrati nekegradove, ali je 1018. godine dužd Oto Orseolo potukao hr-vatske brodove i prisilio gradove i otoke da mu se pokore.Kako je iste godine bizantijski car Vasilije II. pokorio i poslje-dnje ostatke makedonske države i uspostavio svoju vlast uBosni i području južno od Cetine, bili su i Krešimir i Gojslavprisiljeni da mu se pokore.

I Krešimir i njegov sin Stjepan (oko 1030.-1058.) nastojalisu i dalje zavladati gradovima. Međutim, u tim borbama okoprevlasti nad gradovima Mlečani su uspjeli zauzeti Zadar1050. godine i zadržali ga petnaest godina. Borbe za dalma-tinske gradove nastavljene su i za vrijeme Stjepanova sinaPetra Krešimira IV. (1058.-1074.).

Petar Krešimir uspio je obnoviti jedinstvo Hrvatske. Bi-zant, koji je tada ratovao u Aziji sa Seldžucima i u južnoj Ita-liji s Normanima, predao je Krešimiru dalmatinske gradovei otoke. Tako se Krešimir nazvao kraljem Hrvatske i Dalma-cije. Kako bi čvršće vezao dalmatinske gradove za svoju dr-žavu, on je ostavio samostalnost u gradskoj upravi. Od njihje primao „danak mira“ za zemlje koje su bile izvan grad-skih zidina, zatim dio lučkih prihoda i brodove u ratu. Ti pri-hodi dodatno su ojačali Krešimirovu vlast. On je takođerosnivao samostane i posjede predavao Crkvi koja je bila jakoslonac vlasti. Poticanjem razvoja gradova i darivanja Crkviubrzala se feudalizacija hrvatskoga društva.

Petra Krešimira naslijedio je Dmitar Zvonimir (1075.-1089.). On je težio ponovno zavladati dalmatinskim grado-vima koji su bili pod upravom Mlečana. Da bi to postigaooslonio se na splitskoga i trogirskoga biskupa, pa i samogaPapu. U to vrijeme Papa je zastupao mišljenje da je njegovavlast iznad carske i kraljevske i da svi vladari moraju primitikrunu iz njegove ruke. Stoga je i Zvonimiru trebalo savezni-štvo s Papom. Tako se uz pomoć Pape Zvonimir krunisao zakralja.

Zvonimir je 1079. godine došao u sukob s istarskim kne-zom Vecelinom, podanikom cara Henrika IV. koji se spre-mao provaliti u Hrvatsku, ali je Papi uspjelo izgladiti tajspor.

28

STVARANJE KRALJEVINE HRVATSKE I DALMACIJE

Bašćanska ploča

Kao papin saveznik Zvonimir je s Normanima, također pa-pinim saveznicima, ratovao protiv Bizanta i Venecije. Hrvat-ska mornarica je 1083. godine sudjelovala u osvajanju Drača,a godinu dana kasnije u pomorskim bitkama uz grčku i al-bansku obalu, gdje je mletačka mornarica bila poražena.

Svojim saveznicima Mlečanima Bizant je tada prepustiosvoje pravo na dalmatinske gradove, ali Mlečani nisu moglinjima zavladati prije Zvonimirove smrti.

Za vrijeme Zvonimira prijestolnica je prenesena u Knin.Kako se oslanjao na Crkvu, prema njoj je bio osobno darežljiv.Od svih njegovih darovnica najznačajnija je glagoljaškom sa-mostanu sv. Lucije u Baškoj na otoku Krku. Naime, na spo-men kraljevskoga dara redovnici su uklesali glagoljicom opisdarovanja na Bašćansku ploču, koja predstavlja najstariji spo-menik hrvatskoga jezika pisan glagoljskim pismom.

PROPAST HRVATSKE NEZAVISNOSTIZvonimir je bio oženjen Jelenom Lijepom, sestrom ugar-

skoga kralja Ladislava. Imao je sina Radovana koji je umroveoma rano. Kako Zvonimir nije ostavio nasljednika, Hrvatisu iz samostana na prijestolje doveli Krešimirova sinovca Stje-pana II. (1089.-1091). Međutim, poslije kratkoga vremenaumro je i posljednji kralj iz obitelji Trpimirovića Stjepan II.(krajem 1090. ili početkom 1091. godine). Ali, kraljica Jelenai jedan dio dvorskih velikaša nisu priznavali Stjepanovo pravona prijestolje, nego su smatrali da u Hrvatskoj zavlada „po ba-štinskom pravu“ Jelenin brat, mađarski kralj Ladislav.

Godine 1091. pristalice Ladislava pozvale su ga u Hrvat-sku. Tako je iste godine Ladislav zauzeo zemlju sjeverno odGvozda. Bizantijski car Aleksije, koji nije htio da se Ugarskaproširi, potaknuo je na nju susjedne Kumane koji su napaliMađare, tako da se Ladislav morao povući iz Hrvatske, ali jeu Slavoniji postavio kao posebnoga „kralja“ svoga sinovca Al-moša.

Ovi događaji bili su početak rušenja hrvatske nezavisnosti.Borbu za prijestolje u Hrvatskoj iskoristili su Bizantijci koji suzavladali dalmatinskim gradovima i ubrzo ih predali Mleča-nima. Iako je bizantijski car Aleksije pomogao hrvatskomplemstvu u borbi protiv Mađara i protjerivanju Almoša iz Sla-vonije, Hrvatska je za kratko sačuvala svoje jedinstvo.

Naime, 1097. godine u Hrvatsku je provalio Ladislavov na-sljednik i Almošev brat Koloman (1095.-1116.). On je pobije-dio hrvatsku vojsku na planini Gvozd i uspješno prodro domora, zauzeo Biograd, te je 1098. godine sklopio ugovor sMlečanima. Po tom ugovoru priznao im je posjede na hrvat-skom primorju.

Kolomanova vlast u Hrvatskoj nije dugo potrajala jer suMađari 1099. godine pretrpjeli u Galiciji strašan poraz odRusa i Kumana pa su bili izbačeni iz Hrvatske. Tek 1102. go-dine opremio je Koloman novu vojsku i krenuo na Hrvatsku.U Hrvatskoj nije u to vrijeme bilo više niti jednoga potomkastare dinastije niti ikakve organizacije vlasti koja bi mu semogla oduprijeti. Ali je Koloman ipak odustao od namjere daHrvatsku silom pokori. Stoga se 1102. nagodio s najistaknu-tijim hrvatskim velikašima. Velikaši iz rodova Kačića, Kukara,Šubića, Čudomirića, Snačića, Mogorovića, Gušića, Karinjanai Lačana, Polečića, Lačničića, Jamometića i Tugomirića, koji

su bili jezgra hrvatske vojske, tada su priznali Kolomana zahrvatskoga kralja, obvezali se da će o svom trošku ratovatido Drave, a o kraljevu s onu stranu Drave.

Koloman se obvezao na posebnu krunidbu za hrvatskogakralja, priznao je poseban hrvatski sabor za hrvatske državneposlove, a velikašima nesmetano uživanje njihovih posjeda ioslobođenje od daća. Nakon toga se u Biogradu okrunio zahrvatskog kralja. Dakle, Koloman je priznao i potvrdiohrvatskom plemstvu sigurno i neumanjeno posjedovanjenjegovih plemenskih drevnih zemljišnih baština i kmetova nanjima, a oni bi mu zauzvrat u ratu davali po deset naoružanihkonjanika po plemenu, dolazeći do Drave o svom trošku, apreko Drave o kraljevu.

Ta „nagodba“ između Kolomana i starješina dvanaestplemstava u historiografiji naziva se Pacta conventa. Tako je1102. godine Hrvatska izgubila svoju potpunu državnu neza-visnost.

Međutim, sam tekst ugovora kralja Kolomana s hrvatskimplemstvom naišao je na osporavanje pojedinih hrvatskih po-vjesničara, dok je mađarska historiografija potpuno odbacilaovaj ugovor smatrajući da se radi o falsifikatu. Većina hrvat-skih povjesničara smatra da je Pacta conventa nagodba Ko-lomana s hrvatskim plemstvom i da taj dokument potvrđujepesonalnu uniju između Ugarske i Hrvatske. Međutim, međunjima ima i onih koji nazivaju buduće vladare kao „hrvatsko-ugarske kraljeve“, a ne „ugarsko-hrvatske“, te da su hrvatskiplemići imali jedan vid samouprave.

Nada Klaić je na osnovi istraživanja utvrdila da je ovaj do-kument kao i većina zadarskih dokumenata iz X. i XI. stoljećafalsifikat. Tako je ona uočila da je pisac Apendikule tvrdio daje Koloman Ladislavov sin, dok je bio samo Ladislavov sinovac.Taj uvod Apendikule bio je uostalom i uzrok što su Mađari vrloenergično poricali njegovu vjerodostojnost. Ona je u svomezaključku potvrdila i sumnje G. Prage na autentičnost ovogai drugih dokumenata X. i XI. stoljeća. Ti su dokumenti nastalina osnovi samostanskih anala, zatim popisa nekih priora(prije svega Madijevaca) i zadarskih biskupa. Za nju je važnotek konstatirati da su podatci o zadarskim tribunima ikonzulima uneseni u te krivotvorine iz istoga razloga zbogkojega su one od samostanskih bilježaka pretvorene udiplome i notarske isprave. U tome joj je o njima naročitoupala u oči formula actum gdje se navode konzuli. Naime, N.Klaić po tekstu smatra da sastavljač isprave zamišlja konzulekao lica koja su vladala u to vrijeme.

Piše: Mario Pejić, prof.

29

Istražujući o povijesti Savskog mosta vratilo me u ni-malo lijepa ratna sjećanja, kada sam doživila trenutakrušenja mosta koji je ujedno bio i početak rata na po-dručju moga grada. Svog života se ne sjećam do šestegodine, ali se sjećam da sam tada samo molila Boga zaprestankom jezive buke, što prije, te da svi ostanemoživi.

Tog 30. aprila 1992. godine je peti put po redu srušenSavski most između Gunje u Hrvatskoj i Brčkog u BiH. Ak-tiviran je eksploziv u automobilu koji je naguran namost, pedesetak metara od brčanske obale Save. U tomtrenutku je prolazila kolona ljudi, uglavnom bosanskihradnika u zemljama Zapadne Evrope. Poginulo je, premasvim dostupnim podacima između 70 i 100 ljudi. Pola go-dine prije ovog zločina most je eksplozijom oštećen sahrvatske strane.

Brčanski most je davne 1893. godine bio prvi put uizgradnji. Gradnju mosta finansirala je Austro-UgarskaVIada i Zemaljska vlada Bosne i Hercegovine. Pripremeza njegovu gradnju započele su još početkom 1892. go-dine prikupljanjem drvene hrastove građe koja je spla-vovima dovezena iz gornjeg toka rijeke Save, točnijeposavskih hrastovih šuma. Na izgradnji mosta su radileinžinjerijske jedinice Austro-Ugarske vojske, a kao po-moćni radnici radili su brčanski civili. Po završetku ra-dova željeznički most je pušten u promet l3. rujna, 1894.godine i bio je dug 755 metara.

Brčanski most na Savi je prvi puta miniranjem poru-šen u travnju 1941. godine kada ga je raznijela eksplozi-vom tadašnja jugoslavenska vojska prilikom povlačenja

za Srbiju. Ulaskom u Brčko, njemačke oružane snage ob-navljaju most u vremenu od 1941. godine do 1942. go-dine, za koje vrijeme su koristile privremeno podignutipontonski most. Dok su još radili na rehabilitaciji mosta,brčanska SKOJ-evska organizacija uspijeva uništiti dioplanova za izgradnju ledolomaca na nosećim stubovima,zbog čega ih Nijemci postavljaju za jedan metar niže.Kako je te godine bila veoma jaka zima a nivo vode velik,dolazi do zaleđivanja Save zbog čega neki od nosećihstubova popuštaju i most po drugi puta pada u vodu.Treće rušenje Savskog mosta dogodilo se 1943. godinekada su partizanske jedinice izvele neuspješan napad naBrčko, i u povlačenju dio mosta dižu u zrak. Po četvrtiputa most je miniran 6. aprila 1945. godine. Onemogavšise oduprijeti partizanskim postrojbama, Nijemci se pov-lače na hrvatsku stranu, a u gradu ostaje samo inžinje-rijska jedinica koja je imala zadatak minirati brčanskuelektričnu centralu i Savski most. Još dok su neki od nje-mačkih vojnika bili na mostu, njihova komanda izdajenaredbu da se most i električna centrala miniraju i ruše.

Po prvi puta na saniranju mosta su radile partizanskejedinice. Zajedno sa partizanima radili su i zarobljeni Ni-jemci u vremenu od svibnja 1945. do novembra 1946.godine. Izgradnjom novog željezničkog mosta ukida sepruga koja je išla kroz sam centar grada, pa samim tim1974. godine ukida se i stari željeznički kolodvor koji jebio na sadašnjem mjestu tržnog centra.

U oktobru 1977. godine sa mosta se skidaju tračniceod pruge, te se cijelom dužinom mosta postavlja novakolnička hrastova podloga, a napravljeni su i novi prilazimostu. Ovaj posao su obavili radnici „Tuzla-puteva” nakojem su radili više od dva mjeseca.

Po okončanju ovoga rata 1992. – 1995. godine, mostdjelomično obnavljaju snage SFOR-a, prvenstveno zasvoje potrebe, kada željeznom konstrukcijom premo-štavaju oštećeni dio mosta, a kompletno saniranje odvijase u razdoblju od 15. lipnja do l0. listopada, 2000. go-dine. Godine 2009. je saniran oštećeni stub mosta s br-čanske strane, ali je još uvijek upitna dugoročnaispravnost mosta. Europska unija je uložila 1,6 milijunaeura i predviđali su mu još pet godina života. Režim pro-meta teretnjaka je pooštren, vozila mase od devet do 40tona kreću se jednosmjerno, sredinom mosta, a razmakmeđu njima mora biti minimalno 35 metara.

30

Polaganje vijenaca na Savskom mostu

– 25. obljetnica

Vlada Brčko distrikta je 23. lipnja, 2016. godine uokviru dokumenta „Strategija transporta za Brčko“ usvo-jila zaključak o prihvatanju nacrtne transportne strate-gije BiH za razdoblje 2016. – 2030. godina, koja je ujednopreduvjet za povlačenje donatorskih sredstava i sred-stava sufinanciranja Europske unije. Zaključak podrazu-mijeva i uvrštavanje šest projekata iz oblasti transportakoji su od velikog značaja za naš grad. Radi se o izgradnjinovog mosta na rijeci Savi; rekonstrukciji postojećeg kol-ničkog mosta na graničnom prijelazu; kao i postojećegželjezničkog mosta; zatim projekt izgradnje puta koji bipovezivao Luku Brčko i obilaznicu; izgradnja marine narijeci Savi; te izgradnja zračnog pristaništa za male le-tjelice.

Polaganjem vijenaca i bacanjem cvijeća u rijeku Savuod strane nekoliko stotina građana, predstavnika lokal-nih udruga i okupljenih dužnosnika kod graničnog prije-laza Brčko – Gunja 30. travnja, 2017. godine obilježenaje 25. godišnjica od rušenja mosta na Savi i početka ratana ovim prostorima te stradanja nevinih civila.

Dogradonačelnik Brčkog dr. Anto Domić, o činjenicikako se ni 25 godina poslije ne zna ko je kriv za ovu tra-gediju, je rekao da je naš sustav jako trom i ne uspijevadokazati istinu. „Istina je nužna da se dokaže i zbog obi-telji i zbog onih koji su poginuli, ali i zbog nas jer bezistine ne možemo baštiniti povjerenje u ovoj našoj mul-tietničkoj zajednici. Ono što izvršna vlast može uraditijeste da vrši apel i na ovakav način vrši neku vrstu priti-ska na istražne organe i agilnije ući u istraživanje ovog isličnih zločina kako bi se otkrili počinitelji i privelipravdi”, kazao je dogradonačelnik Brčko distrikta dr.Anto Domić, dopredsjednik HDZ-a BiH i predsjednik Or-ganizacije u Distriktu.

Dogradonačelnik Brčko distrikta BiH dr. Anto Domić,glavni koordinator Vlade Brčko distrikta BiH Damir Bul-čević i predstojnica Odjela za raseljene osobe, izbjeglicei stambena pitanja Jelena Nikić Damjanović položili suvijence na mostu kod graničnog prijelaza Brčko – Gunja,čime je obilježeno rušenje mosta na Savi te stradanje ne-vinih žrtava.

Godinama su stanovnici istočne Slavonije gledaliBrčko kao regionalni centar, a most je doprinio da semnogi ljudi spoje, rode, školuju, zaljube, ostvare obitelj,prožive radni vijek, uživaju u stečenim prijateljstvima isl. Nadam se kako će u budućnosti neka nova lica pisatisamo lijepe stvari o mostu, jer je on i napravljen daspaja, premoštava i doprinosi svima. Takođe se nadamda će Europska unija i drugi donatori prepoznati značajgore navedenih projekata koji će ujedno dovesti do op-stanka i ostanka ljudi, te mira na području Brčko dis-trikta i šire.

Marina Pančić

31

„ Naše malo nekome znači puno “

Humana strana Mladeži

Na Veliki petak, spomen-dan Isusove muke i smrti,Mladež je uručila donacije članovima slabijeg imovin-skog stanja, kako bi sa svojim najmilijima, na prigodannačin proslavili najveći katolički blagdan Uskrs. Cijeluhumanitarnu akciju koju smo uspješno sproveli, fina-ncijskim sredstvima nam je omogućila „ Zajednica Hr-vata BiH Podružnica Knin “ uz suradnju i potporu „HKD-a Napredak Brčko “. Ovim putem im se srdačnozahvaljujem kako u ime obitelji kojima je ova novčanapomoć stigla u ruke, tako i u svoje osobno ime.

Korizma je vrijeme duhovnog čišćenja i konačneodluke za Boga, vrijeme dubljeg promišljanja za što smona svijetu, te koji je naš smisao življenja, a većeg smislaod humanosti i pomoći onima kojima je to najpotreb-nije sigurno da nema.

Najveća nagrada ipak nam je osmijeh na dječjim li-cima koji nas je prigodom ove posjete dočekao. Ova ak-cija predstavlja tek početak jedne suradnje kojunamjeravamo kontinuirano nastaviti.

Ubuduće nam ostaje da se što srčanije založimo ipotaknemo sve one koji su u mogućnosti, priključitinam se kako bi akcijama poput ove opsegnuli što višepotrebitih obitelji.

Mnogi nisu svjesni koliko su vrijedni, stoga je nanama veliki zadatak, podsjetiti svakog člana naše za-jednice koliko nam je dragocjen.

„ Ruka koja daje, uvijek je iznad one kojauzima! “

Tea Ružić

32

10. SUSRET HRVATSKEKATOLIČKE MLADEŽI U

VUKOVARUDiljem Hrvatske svake dvije godine obilježava se Susret hrvatskekatoličke mladeži. Ovogodišnji jubilarni 10. Susret hrvatske ka-toličke mladeži održao se u Vukovaru 29. i 30. travnja 2017. go-dine pod geslom „Krist naša nada“.Na ulasku u grad Vukovar mlade iz raznih dijelova Hrvatske, kaoi Bosne i Hercegovine, dočekali su njihovi domaćini i vrijedni vo-lonteri koji su ih odveli do mjesta njihova boravka, a također suim bile podijeljenje kape i majice sa sloganom Susreta. Mladi subili smješteni u obiteljima grada Vukovara i okolice, a pojedini sunoć proveli u školskim dvoranama i selima Slavonije. Iz Brčkogaje ovom susretu nazočilo 19-ero mladih iz Župe Dubrave.Na prvi dan susreta 29. travnja mladi su boravili u župama gdjesu imali smještaj i obrok. U poslijepodnevnim satima po župamaje za pristigle mlade organiziran program s raznolikim sadržajemi druženje u mjesnom domu. Za razliku od subote koja je bila ki-šovita, u nedjelju, na glavni dan susreta - 30. travnja, grijalo jesunce. Okupljeni na Memorijalnom groblju u Vukovaru 10 000mladih molilo je za stradale branitelje i civile grada Vukovara,kao i cijele domovine, i za svoje osobne nakane. Nakon predvođene molitve na groblju mladi su se u procesiji za-putili prema gradu u dvorište baroknoga dvorca Eltz uz obaluDunava gdje je slavljena sveta misa uz nazočnost 30 000 mladih.Misno slavlje upotpunjavao je mnogobrojni zbor od 240-ero pje-vača koji je bio sastavljen od 18 župa Đakovačko-osječke na-dbiskupije. Svetu misu predvodio je nadbiskupđakovačko-osječki i metropolit Đuro Hranić uz koncelebracijumnoštva biskupa i svećenika iz cijele Hrvatske. Riječi dobrodo-šlice i ohrabrenja mladima izrekli su gradonačelnik grada Vuko-

vara Ivan Penava i kardinal Josip Bozanić. Apostolski nuncij uHrvatskoj Alessandro D’Errico prenio je poruku u kojoj papaFranjo poziva hrvatske mlade katolike da u svojim župnim za-jednicama pronose geslo Susreta „Krist, naša nada“. Nakon mi-snoga slavlja za mlade je organiziran prigodan program ukojem su imali priliku upoznati znamenitosti hrvatske katoli-čke povijesne baštine grada, kao i razne radionice molitve ipredstave. U večernjim satima u sastavu programa upriličen jekoncert na kojem su nastupali poznati izvođači: Opća opasnost,Alan Hržica, sestre Husar i bend Božja pobjeda.

Vukovar je tijekom Susreta postao grad mladeži i nade,grad pjesme i radosti. Mladi su tijekom svoga dvodne-vnog boravka u Vukovaru ostavili trag mira i ljubaviprema domovini, pogled u svjetliju budućnost. A i Vu-kovar njima nije ostao dužan. Naprotiv! Sudeći po doj-movima mnogih sudionika vratili su se svojim domovimaispunjenoga i ponosnog srca. Sljedeći Susret hrvatskekatoličke mladeži održat će se 2020. godine u gradu Za-grebu.

Marija Medar

33

34

Fra Šimun Filipović rodio se 1732. godine u seluSeona kod Srebrenika, župa Bijela, od oca Lovre imajke Petre rođene Babaić. Iste je godine bio kršten uBijeloj (krsno ime Filip), krstio ga je župnik fra GrgoGlumčić, a krizmao ga 20. srpnja 1742. godine biskupfra Pavao Dragičević. Godine 1750. odlazi u KraljevuSutjesku i nakon dvije godine, točnije 24. ožujka 1752.godine, Filip oblači habit i uzima redovničko ime fraŠimun. Nakon godinu dana u Kreševu polaže prveredovničke zavjete. Zatim odlazi na studij u Vukovar.Godine 1758., točnije 22. listopada, za svećenika ga jezaredio nadbiskup Mihovil Suma. Poslije ređenja u Os-ijeku fra Šimun odlazi na studij morala i dogmatike uItaliju. Po povratku iz Italije 1763. godine postajekapelanom u rodnoj župi Bijela. Nakon pet godinaslužbovanja u rodnoj župi fra Šimun biva imenovanžupnikom u Roškom Polju kod Tomislavgrada. Nakontoga boravi godinu dana u Varešu, zatim u KraljevojSutjesci. Godine 1774. postaje kapelanom u Tuzli.Nakon godinu dana imenovan je župnikom uPodvučjaku kod Odžaka. Tu ostaje četiri godine.Ponovno se vraća u Kraljevu Sutjesku gdje je izabranza samostanskoga vikara. U proljeće 1782. godine upratnji svoga provincijala fra Augustina Botoša-Okićapreko Ancone dolazi u Ripatransone. Nakončetverogodišnje kušnje primljen je u Picenskufranjevačku provinciju kao punopravni član. Nakonbolesti 9. svibnja 1802. godine fra Šimun umire naglasu svetosti.

Koliko je fra Šimun u zavičaju bio živ i poslije tje-lesne smrti svjedoče njegove dvije zidne slike u crk-vama: jedna u Busovači, druga u Tolisi. Samostan uKraljevoj Sutjesci posjeduje uljanu sliku sluge Božjegaod nekoga talijanskog majstora, a nju je u mnogovećim razmjerima godine 2001. za sutješki samostankopirao slikar Vlatko Blažanović. U samostanu uDubravama otvorena je 10. listopada 2001. godinezbirka umjetnina, po Šimunu nazvana Galerija Šimun.Ovim se željelo da se fra Šimun ponovno vrati uzavičaj. Povodom povratka fra Šimuna u svoj zavičaj

upriličena je svečana misa posvećena razmatranju živ-ota sluge Božjega, njegovu značenju za naše vrijeme,za naš narod i zavičaj. Učinjeno je to u Dubravama usubotu 11. svibnja 2002. godine povodom dvjestoteobjetnice njegove smrti. Tradicija je da se Šimunovoslavi u drugu subotu mjeseca svibnja. Tako je bilo iove godine: 13. svibnja 2017. proslavljena je svečanasveta misa u 11 sati u samostanskoj i župnoj crkvi uDubravama koju je predvodio fra Stipo Kljajić, profe-sor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu.

Šimo Filipović

Sluga Božji fra Šimun Filipović

35

Kata Šoljić – simbol patnje i hrabrosti hrvatske majke u Domovinskom ratuKata Šoljić (Vukšić Donji, 1922. – Zagreb, 2008.), majka četvoricepoginulih branitelja i junakinja Domovinskoga rata, bila je sim-bol patnje i hrabrosti hrvatske majke u Domovinskom ratu. U Do-movinskom je ratu izgubila četvoricu sinova: Niku, Ivu, Miju iMatu. Njena patnja počela je još u Drugom svjetskom ratu kad sujoj strijeljani brat i tri polubrata. Prvi hrvatski predsjednik dr. Fra-njo Tuđman odlikovao ju je Redom Danice hrvatske s likom Ka-tarine Zrinske za osobite zasluge u promicanju moralnihdruštvenih vrijednosti. Također, primila je nagradu Junakinja hr-vatskog Domovinskog rata. Iako je ostala bez četvorice sinova,Kata Šoljić nikad nije klonula duhom, već je, naprotiv, u javnostipozivala na mir i staloženo objašnjavala kako njezini sinovi nisupoginuli uzalud. Smrt ju je zatekla u umirovljeničkom domu uGajnicama. Umrla je 8. srpnja 2008. godine u bolnici Sv. Duh u Za-grebu, a pokopana na vukovarskom Novom groblju.

Šimo Filipović

Siječanj ove godine bio je poprilično buran za Hrvatebrčanskog kraja. Naime, roditelji čija djeca pohađaju osnovnuškolu u Gornjoj Skakavi bili su uzdrmani činjenicom kakonjihovoj djeci u narednom razdoblju neće predavati učiteljicakoja im je predavala u prvom polugodištu i s kojom su djecaostvarila određenu povezanost, te su stoga uputili dopisvlastima Brčko distrikta. Izraženo je nezadovoljstvoimenovanjem nove učiteljice bošnjačke nacionalnosti, jer jeprethodna hrvatske nacionalnosti svoj posao obavljala i višenego korektno. Pismo je izazvalo razne reakcije. One su sekretale od podržavanja pa čak i do raznog verbalnog nasilja nadruštvenim mrežama. Cijelu priču raširenih ruku dočekali su ibrojni bošnjački mediji, koji poteze Hrvata u Brčko distriktuprate pod „budnim okom“. Priča je upravo zahvaljujući njimai poprimila negativan kontekst i Hrvati Distrikta su ubrzo postaliglavna meta podrugivanja i tračeva uz jutarnju kavu. Pomenutasituacija medijima je stigla kao „šlag na tortu“. Kotiranje i po-sjećenost brojnih portala i televizijskih kanala iz dana u dan jerasla, a sve na uštrb hrvatskog naroda. Sve veći broj komentarabaziranih na mržnji i prijetnjama uznemiravala je hrvatskujavnost.

Tretirani smo kao neprijatelji, kršitelji vitalnog nacionalnoginteresa, a Bošnjaci su na vrlo mudar način zauzeli ulogu žrtve.No, u cijeloj ovoj priči hrvatski narod Distrikta nije bio sam. Sobzirom da u Distriktu postoji jako mali broj hrvatskih medijau razbijanju medijskog spina, a kako bi prava istina izašla navidjelo, svoj doprinos su dali i hrvatski mediji iz cijele BiHnaročito Hercegovine, te im na tome ovim putem izahvaljujemo.

Razlog spomenutog „terora“ koji je putem medijaproveden nad Hrvatima u Distriktu je neosnovan, s obzirom dasu Statutom Brčko distrikta za sva tri konstitutivna narodazagarantirana jednaka prava, među kojima je i pravo namaterinski jezik, no praksa je bila drugačija. Mnogi se prilikomapliciranja na radna mjesta izjašnjavaju kao Hrvati te nam nataj način oduzimaju i odveć mali broj mjesta, koja su namzakonskim okvirom i usustavljivanjem radnih mjestapredodređena.

Vođa se postaje, a ne rađa. Potpora dr. Domića nije izostalaniti ovaj put, hrabro je stao ispred svog naroda i po tko zna kojiput dokazao kako se za naša zakonom propisana prava,nećemo boriti sami. Insistirao je da se nepravda ispravi inacionalna struktura zaposlenih u obrazovanju ispoštuje.Pohvalan je također i stav Ante Ilića koji je u odbranu roditeljastao javno, a naravno sve zahvale idu i roditeljima koji su prvinapravili iskorak ukazavši na ugrožavanje vitalnih nacionalnihinteresa Hrvata ovog kraja.

Epilog ove priče stigao je ubrzo, na svu sreću pozitivnogishoda. Nakon istinske borbe ujedinjenih Hrvata ovog kraja,krajem travnja, službeno je s radom počela učiteljica hrvatskenacionalnosti, koja je potpisala i Ugovor na neodređenovrijeme.

Sve je dobro, što se dobro svrši. Imperativ je naša djeca tre-baju znati tko su, što su i odakle su. Sigurna sam da će nam jed-nog dana na ovome biti zahvalna.

Tea Ružić

Odustajanje nije opcija

Bitka za učiteljicuepilog

36

Športski žurnal

Razna školska natjecanja su u proteklom razdobljuodržana na području Brčko distrikta. Odličan je tonačin za kvalitetno druženje, upoznavanje te usmjera-vanje energije koju učenici u toj dobi posjeduju.

Kao i proteklih, tako i ove godine JU Deseta osno-vna škola Bijela te JU Jedanaesta osnovna škola Gor-nji Zovik su se pokazale u pravom svjetlu, a o tomesvjedoče i same činjenice, te broj donesenih pokala idiploma u ove škole. Ovo je samo dokaz koliko talen-tirane djece svoje osnovno obrazovanje je stekloupravo u ovim školama, na ponos svih nastavnika teravnatelja.

Učenici X. Osnovne škole Bijela su još jednu godinuu nizu osvojili prvo mjesto u nogometu za dječake užestokoj konkurenciji između petnaest osnovnih škola,drugo mjesto u odbojci za dječake, te drugo mjesto ubacanju kugle i treće mjesto u disciplini trčanja na100m.Treba istaknuti kako su športski uspjesi oveškole učestala pojava. Ovo dokazuje da su učenici oveškole u potpunosti predani športskim aktivnostima,djeluju kao jedan, te kako se kaže ostavljaju srce naterenu.

Zavidan rezultat u športskim aktivnostima je ostva-rila i XI. Osnovna škola Gornji Zovik osvojivši I. mjestou atletskoj disciplini trčanja na 400m.

Pored svih navedenih športskih postignuća, učeniciovih škola su se odlično pokazali i u drugim poljimaosvojivši prvo mjesto na natjecanju iz Njemačkog je-zika, drugo i treće mjesto iz Fizike, te treće mjesto izHrvatskog jezika i književnosti, Engleskog jezika, De-mokracije i ljudskih prava, Informatike, Tehničke kul-ture, kao i prva tri mjesta na natjecanju iz Vjeronauka.

Koliko su učenici ovih škola talentirani, borbeni iambiciozni govori sam broj donesenih pokala i di-ploma u ove škole što nas opravdano uvjerava da us-pjesi neće izostati niti u narednom periodu.

David Ikić

AKTIVNOSTI OBILJEŽAVANJA DANA DISTRIKTA

Za sedamnaestu obljetnicu Dana Distrikta, bilo je upriličeno mnogo aktivnosti, a sam program obilježavanjaodržavao se od 2. ožujka do 13. ožujka ove godine. Program je tradicionalno već, počeo izložbom slika, a sami gra-đani su u tih nepunih petnaest dana imali priliku sudjelovati u raznim aktivnostima kulturnog i športskog karak-tera, što nažalost i nije dovoljno često kako bismo željeli.

Program se sastojao od dječjeg festivala „Čarolija boja, riječi i zvuka“, Noći boksa, jazz-koncerta, što je odistabilo posjećeno, i svakako pohvalno, te se nadamo kako će isto tako biti i ponovljeno, s obzirom na žanr glazbe odposebnog ukusa, čiji ljubitelji su rijetki i nažalost ne maju baš priliku upravo takvu vrstu glazbe čuti u Brčko dis-triktu. Što se tiče ostalih glazbenih specijala, uvijek je hrana za dušu čuti učenike glazbene brčanske škole, koji sui ove godine darovali koncert voljenom gradu.

Središnja svečanost održana je u Domu kulture, 8. ožujka s početkom u 12:00 sati. Od središnjih glazbenih do-gađaja, ove godine gostujući bend je bio bend Miligram.

Etno-izložbe, voćarstvo u Distriktu, regionalni susret planinara, turnir u malom nogometu i sjedećoj odbojci, ko-šarkaški turnir, turnir u muškoj odbojci, internacionalni turnir u karateu – sve je to dijelom lijepe priče o proslavii obilježavanju Dana Distrikta. Događanja je bilo zastupljeno ove godine za svačiji ukus.

Pored toliko športskih aktivnosti, možemo samo reći kako žalimo što nema ih i više, kao šahovski turnir, kao re-gatni turnir na Savi, samo neke ideje kao mogućnost budućih aranžmana programa obilježavanja Dana Distrikta.Do tad ćemo uživati u lijepim uspomenama.

I.C.

Jedan od najstarijih prikaza šahiranoga grba, koji datira iz1495. godine, u austrijskom je Innsbrucku na stropu sudskezgrade i prvo polje je, pogađate – bijelo! U Fojničkom grbo-vniku iz 17. stoljeća, kao kopija zbirke grbova iz 1590. godine,prvo je polje – bijelo. Od 1868. godine među grbovima Troje-dne kraljevine je i šahovnica s prvim bijelim poljem, a osam-desetih godina 19. stoljeća takav je grb načinjen i na krovuCrkve sv. Marka u Zagrebu. Od 1918. godine, najprije u DržaviSHS, a potom i u Kraljevini SHS, te Kraljevini Jugoslaviji, dvo-glavi bijeli orao pridržava hrvatski grb s prvim crvenim poljem.Nakon sporazuma Cvetković-Maček od 1939. godine službenigrb Banovine Hrvatske ima prvo crveno polje te zlatnu krunuiznad štita. Dolazimo do 1941. godine i stvaranja NDH u kojojje od 28. travnja 1941. godine u službenoj uporabi šahiranigrb s prvim bijelim poljem koji povrh štita ima troplet u čijemje središtu slovo U. Ako se govori o ustaškom grbu, onda tonikako ne može biti šahovnica kao što nije ni Lijepa naša iakoje bila himna i u NDH, nego je ustaški grb upravo četveroku-tna vitica s upisanim prvim slovom pokreta. Nakon Drugogasvjetskog rata 1947. godine proglašen je novi grb NR i SR Hr-vatske koji je dizajnirao Vanja Radauš. Šahovnica počinje cr-

venim poljem, plovi na moru obrubljena klasjem i izlazećimsuncem, usidrena nakovnjem, a na vrhu je crvena petokraka.Sabor 25. srpnja 1990. godine donosi amandman na UstavSRH-a u kojem piše kako se osnovica povijesnoga hrvatskoggrba sastoji od 25 crvenih i bijelih polja i ne precizira se bojaprvoga polja. A većina tadašnjih zastava, pa i ona na sveča-nom podiju prilikom proslave prvoga Dana državnosti 30. svib-nja 1990. godine, bile su s prvim bijelim poljem. Baš takvu jeprvi predsjednik Franjo Tuđman podigao na Markovu trgunakon što je spuštena ona s petokrakom. No, u tadašnjoj šumizastava i grbova na skupovima je bilo i prvih crvenih početnihpolja. Tako je rađanje hrvatske demokracije obilježila poplavagrbova i s prvim bijelim i s prvim crvenim poljem, o čemu tadanitko nije previše mario (što je očito povijesna konstanta raz-voja ovoga grba). Tako je bilo sve do Zakona donesenoga 21.prosinca 1990. godine kojim je kao službeni grb proglašen ovajsadašnji, s crvenim početnim poljem i krunom grbova povije-snih regija. I sad, poštovani, zaključite iz ovog kratkoga i po-vršnog pregleda koji je to “pravi”, a koji “falši” grb, koji jestariji, a koji originalniji.

Šimo Filipović

Stranci dragovoljci u Domovinskom ratu

Francuska, Austrija, Njemačka, Velika Britanija, Italija, Kanada, Češka...Sve su to zemlje iz kojih su strani dragovoljci Domovinskoga rata došli u Bo-sansku Posavinu vođeni idealom slobode i pravde. Došli su u našu zemljuboriti se za one vrijednosti koje se drže najvišima, a to su ljudska sloboda ipravo naroda na nezavisnost. U toj svetoj borbi mnogi su položili i svoje ži-vote, dijelove tijela, dokazujući tom najvećom žrtvom da je težak put kojimkroči hrvatski narod i da je jedino taj put ispravan i na trasi općecivilizacijskihvrijednosti. Mnogi zli ljudi žele strane dragovoljce prikazati kao plaćenike ilinemilosrdne ubojice, ali to nije tako. Važno je istaknuti da su oni bili isklju-čivo dragovoljci i da nisu primali nikakvu naknadu u Domovinskom ratu.

Ovim člankom želim odati počast i zahvalnost stranim dragovoljcima odkojih velik dio nikada nije držao pušku u ruci, a došli su braniti hrvatski narodod agresora. Na području današnjega Brčko distrikta bilo je oko 25 stranihdragovoljaca od kojih su dvojica položili svoje živote za našu slobodu.

Šimo Filipović

37

Bijelo ili crveno?!?!

Dr. Domiću dodijeljena plaketa

za osobit doprinos promociji Filozofskog fakulteta,Sveučilišta u Mostaru

»Malo znanja ljude čini dobrima, a mnogo skromnima.Spoj spomenutog znanja i skromnosti je upravo naš dr.

Anto Domić, kojemu je ovom prigodom od stranedekana prof. dr. Zorana Tomića, a na naš ponos dodije-

ljen plakat za osobit doprinos promociji fakulteta.«

Smisao filozofije nije samo traganje za znanjem već i duho-vnošću, jer znanje bez duše je isto što i ptica bez krila. U ljudskojje prirodi tragati za novim svjetovima, mijenjati svijet ne shva-ćajući da se najljepši svjetovi kriju u samom čovjeku, i da bi mi-jenjao svijet prije trebaš promijeniti sebe. Svako novoprijateljstvo je novi, otkriveni svijet. I to je smisao filozofije, vje-čno traganje za novim svjetovima, koji se kriju oko nas i u namasamima.Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru, osnovan je refor-mom Pedagoškog fakulteta 2005. godine. Nastava se odvija natri razine: preddiplomske, diplomske i postdiplomske studije.Pored matične ustanove u Mostaru, postoje i odjeljenja u Ki-seljaku i Orašju te dislocirani odsjek Odnosi s javnošću u Brčkodistriktu. Dan fakulteta obilježava se 23. svibnja svake godinei ovim povodom dodijeljene su i plakete za nastavno-stručnirad, te osobit doprinos promociji Fakulteta, povelje za sura-dnju, pohvalnice i nagrade za znanstvenu djelatnost i znan-stveno djelo.Malo znanja ljude čini dobrima, a mnogo skromnima. Spoj spo-menutog znanja i skromnosti je upravo naš dr. Anto Domić,kojem je ovom prigodom od strane dekana prof. dr. Zorana To-mića, a na naš ponos dodijeljena plaketa za osobit doprinospromociji fakulteta. Na sjednici su se osim dodjela nagrada re-zimirale godišnje aktivnosti koje su ove godine predstavljenepromidžbenim filmom Filozofskog fakulteta.Mi smo ponosni na ono što smo stvorili i želimo se zahvaliti lju-dima koji nas čine ovakvima kakvim jesmo i koji nas čine da bu-demo bolji u budućnosti., izjavio je dekan Tomić.Čestitke dr. Domiću, ne sumnjamo da će i u buduće svoj ak-tivni doprinos pružati kroz vječitu borbu, borbu znanja nad ne-znanjem.

Tea Ružić

Predsjednik HDZ-a BiH dr. Dragan Čović održao

radni sastanak s Mladeži HDZ-a BiH

U četvrtak 18. svibnja 2017. godine u Domu HDZ-a BiH Mo-star održan je radni sastanak Mladeži HDZ-a BiH s predsjedni-kom HDZ-a BiH i hrvatskim članom Predsjedništva BiH dr.Draganom Čovićem.

Uz predsjednika Čovića sastanku su nazočili i zamjenicapredsjednika HDZ-a BiH i zamjenica predsjedatelja Zastupni-čkoga doma PS-a BiH Borjana Krišto, dopredsjednik HDZ-a BiHi dopredsjedatelj Vijeća ministara, ministar financija i rizniceVjekoslav Bevanda, dopredsjednik HDZ-a BiH i predsjednikVlade ŽZH-a Zdenko Ćosić i v.d. glavni tajnik HDZ-a BiH MiljanaGlamuzina. Sastanku su, osim članova Predsjedništva MladežiHDZ-a BiH, nazočili i predsjednici županijskih, regionalnih, op-ćinskih/gradskih odbora te Organizacije HDZ-a BiH za Brčko dis-trikt.

Na početku sastanka predsjednik Čović uz pozdrave nazoč-nim čestitao je još jednom novoizabranom vodstvu MladežiHDZ-a BiH te ih potaknuo na zajednički rad. Predsjednik se do-taknuo aktualne političke situacije u BiH te se osvrnuo na tre-nutna događanja u vezi izmjene Izbornog zakona.PredsjednikMladeži Mario Mikulić iznio je Plan aktivnosti Mladeži u na-rednom razdoblju.Sastanak se nastavio u ugodnom razgovoručlanova Mladeži s užim Predsjedništvom HDZ-a BiH koji su na-zočili sastanku i dali podršku Mladeži u daljnjem radu.

Iz Brčko distrikta na radnom sastanku sudjelovali su pred-sjednik Mladeži HDZ-a BiH Organizacije za Brčko distrikt i članPredsjedništva Mladeži HDZ-a BiH Šimo Filipović i članica Pred-sjedništva Mladeži HDZ-a BiH Mara Šimić.

38

Osnivanje hrvatskih političkih stranaka u BiH za vrijeme Austro-Ugarske uprave

Prve političke stranke u Bosni i Hercegovini nastale su krajem prvog desetljeća 20.-og stoljeća. Većina bosanskohercegova-čkih političara smatrala je kako se nisu stekli uvjeti za osnivanje političkih stranaka sve dok državno-pravni status okupiranezemlje nije riješen, te da bez parlamentarne borbe nema uvjeta za djelatnost klasičnih političkih stranaka. Okvirni uvjeti za slo-bodniji politički rad stvoreni su nakon Kalajeve smrti 1903. godine (Benjamin Kalaj, zajednički ministar financija 1882. – 1903.),kada dolazi do ukidanja cenzure štampe, porezne reforme, okončanja nekih pitanja vjerske autonomije i slično. Nakon bošnja-čke stranke JMO, srpske SNO, političko formiranje pokrenuli su i Hrvati.

Na inicijativu građansko-liberalne struje, kojoj su se pridružili i franjevci, došlo je do formiranja Hrvatske narodne zajednice(HNZ) 21. veljače, 1908. godine, kao prve političke stranke bosanskih Hrvata. Za predsjednika je izabran Nikola Mandić, ali je njenpokretač i ideolog bio dr. Ivo Pilar, odvjetnik iz Tuzle. Temelj programa činio je zahtjev da se hrvatske zemlje priključe Hrvatskoj.Na izborima 1910. godine HNZ je pobjedio i osvojili su 12 od 16 predviđenih mandata. No izbijanjem prvog svjetskog rata i pro-pasti Austro-Ugarske monarhije, i kasnije stvaranjem Države SHS, te Kraljevine SHS prestaje djelatnost stranke. Sranka će seobnoviti ponovno u dvadesetim godinama 20.-og stoljeća. S druge strane nadbiskup Josip Štadler, smatrao je da osnovni zah-tjev hrvatske politike treba biti okupljanje katolika, te s tim ciljem osnovao je 18. siječnja, 1910. godine novu hrvatsku strankuHrvatsku katoličku udrugu (HKU). I ova je stranka tražila priključenje Bosne i Hercegovine Hrvatskoj, kojoj bi se pridružile i slo-venačke zemlje, i na taj način bi se Austro-Ugarska trijalistički uredila. Zbog toga je stranka došla u oštar sukob sa muslimanskomJMO, i srpskom SNO, koje su svaka iz svojih razloga tražile autonomiju BiH. Na izborima 1910. godine Hrvatska katolička udrugaosvojila je manje mandata od HNZ-a, a razlog je što nije imala bazu među bosanskohercegovačkim Hrvatima.

Mario Pejić, prof.

39

Svaki narod, sve nacije, sve na zemlji podložno je promjeni.Jedna od ključnih odrednica nekog naroda, zapravo samog čo-vjeka je njegov govor, jezik i pismo. Kao i svaka civilizacija, kao isvaki jezik, to je živa materija, koja se rađa, mijenja se tijekomvremena, dok naposljetku, ne umire, kao i svako živo biće. Na-kraju, jezik živi dok ga ima tko pričati, govoriti i upotrebljavati.Jednom kad civilizacija i kultura nestane, nestaje i jezik i biva pro-glašen mrtvim jezikom. Takav je, već toliko puta prožvakani mrtvijezik latinski, a nažalost, kako smo mogli vidjeti, i ubojstvom ISILAposljednjih pripadnika koptskih egipatskih kršćana, i koptskogjezika kao živog (kao i od profesora i tumača spomenutog jezika,koji svi pripadaju uglavnom starijoj generaciji, kao WolfgangKosack, r. 1943. ), svjedočili smo gruboj istini o životu i naroda ijezika.

Međutim, shodno tome, živi jezici – dok žive prolaze krozpromjene. Jezični purizam je pojava koja se obično veže za Ilir-ski narodni preporod, i pojedine znanstvenike okupljene oko Lju-devita Gaja. Jezični purizam nije samo jezična pojava vezana uzhrvatski jezik, ona je prisutna i u prvim naznakama bošnjačkognarodnog preporoda, kao i srpskog narodnog preporoda. Jezičnipurizam predstavlja pretjeranu težnju unutar jednog jezika zapročišćenjem jezika od bilo kakvih izvanjskih utjecaja (što je ukonačnici i dobro, s neke strane, ali i nije, zbog onoga što on ka-snije postaje, a to je parodija samog sebe.

Nažalost, pretjerani purizam iz razdoblja NDH, iako napu-šten, izgleda kako sada živimo u jednom vremenu, kada imamodjelomično revitalizaciju takve krajnje, apsurdne i podosta puta,neutemeljene jezične inačice, koja zapravo i nema ponekadsvoju realnu opravdanost u jeziku. Isto koliko je apsurdno uba-civati suglasnike na mjesta unutar stranih riječi, a pri tome nereferirajući na hrvatski jezik koji to ne radi, kao riječ naiva (fr.naif – naivan, lakovjeran); što isto tako predstavlja purizam odre-đenog jezika u svojoj iskrivljenoj varijanti – dolazimo do zaklju-

čka kako smo pustili da naše jezično blago i naš biser postanepredmet poruge, što nikako nije, referirajući na opravdanost itradiciju jednog jezika kroz kontinuitet hrvatske književnosti, ina sveprisutnost svih hrvatskih narodnih krajeva unutar hrvat-skog jezika i književnosti – počevši od Marka Marulića, kao prvogkoji uvodi narodni čakavski ikavski u svoju književnost (Judita,1521.), do kajkavske književnosti Ane-Katarine Frankopan Zrin-ski, Tituša Brezovačkog (1804. Godine, Matijaš GrabancijašDijak), a u djelima leksikografije, prije njih, Ivana Belostenca, Ju-raja Habdelića (1640. godine), a kasnije Antun Gustav Matoš,Dragutin Damjanić, Miroslav Krleža, i ostali. Kroz sve ovo, i jeziki književnost možemo pratiti od Baščanske ploče do danas. Po-tvrdu o kontinuitetu nalazimo i u književnosti Bosne i Hercego-vine, kroz Humačku ploču, fra Filipa Lastrića, fra Grgura Martića,fra Didaka Buntića, fra Petar Bakula Hercegovina za devetnaestgodinah vezirovanja Hali-pašina, (ep, 1863.), Silvija StrahimiraKranjčevića, Vitomira Lukića, Stjepana Čujića, Veselka Koromana(svi do jednog katolici i Hrvati, jer je u ono doba katolik sinonimza Hrvat, izuzev potonjih, kao pripadnici moderne književnosti,te se i sami izjašnjavaju i jesu, Hrvati, Hrvati iz Bosne iHercegovine koji pišu na svom jeziku, materinskom hrvatskom.

Ono za što se moramo boriti jeste opstojnost i jedinstvo, alise moramo boriti časno i dostojanstveno. Ne dozvolimo da namse gori igraju s našim jezikom i da si gori od nas uzimaju za pravobilo kakvoj poruzi. Hrvatski jezik da, hrvatske riječi da, ali nepredmet ismijavanja onih koji imaju problem sa samima sobom.

I.C.

Literatura: Skupina autora, Hrvatska gramatika, ŠK, Zagreb,2003.Ham, Babić, Moguš – Hrvatski pravopis, ŠK, Zagreb, 2012.Mihovil Kombol, Slobodan Novak - Hrvatska književnost do na-rodnog preporoda, ŠK, Zagreb, 1996.

JEZIČNI PURIZAM I JEZIK KNJIŽEVNOSTI