Tomaž Mihelič

Uvod

Prvi zakon u oblasti divljači i lovstva u Crnoj Gori donešen je 1910. godine u tadašnjoj Kraljevini Crnoj Gori, a poslje-dnji u vidu Izmjena i dopuna Zakona o divljači i lovstvu 2015.godine. U kontekstu međunarodnih zakonodavnih okvira, Crna Gora je potpisnica relevantnih međunarodnih propisa iz oblasti zaštite životne sredine, koje dodatno obavezuju i upućuju na potrebu očuvanja vrsta i njihovih staništa. Među-tim iako je lovstvo zakonom uređeno i ima dugu tradiciju u Crnoj Gori, evidentan je izostanak njegove praktične pri-mjene, nedovoljni kadrovski potencijali a za šta su najbolji pokazatelji brojni slučajevi nepoštovanja propisa i krivolova koji su sve učestaliji na terenu.

Nevladine organizacije koje se strateški bave zaštitom prirode, pored toga što već duže vrijeme skreću pažnju na brojne nepravilnosti u sudskim postupcima i kon-kretne slučajeve krivolova u Crnoj Gori, pokušavaju i na sve dostupne načine daunaprijede zakonodavni okvir u oblasti lovstva. Sa tom namjerom je i NVO Green Home, u toku 2014. godine angažovao tim uvaženih stručnjaka iz Slo-venije, na čelu sa prof. Dr Klemen Jerinom, kako bi sistematski analizirali važeći

Zakon o divljači i lovstvu i sa njim povezane podzakonske akte , koja neposredno ili posredno regulišu ili utiču na gazdovanje i populaci-jsko stanje lovnih vrsta u Crnoj Gori. Rezultati ove analize publikovani su pod nazivom ”Procjena kvaliteta zakonskih propisa o lovstvu u Crnoj Gori i preporuke za poboljšanje”, koja je dostu-pna na web stranicama NVO Green Home www.green-home.co.me i NVO Centar za zastitu i proučavanje pti-ca http://www.birdwatch-ingmn.org.

01Bor Mihelič

pored procjene kvaliteta zakonskih propisa o lovstvu, uključujući poštovanje rati-fikovanih međunarodnih zako-na sa naglaskom na evropske direktive, analiza je ponudila i konkretne preporuke za izmje-nu i dopunu zakona, uzimajući u obzir aktivnosti Crne Gore u procesu pristupanja Evropskoj uniji.

kako te preporuke nijesu uvažene od strane donosioca odluka prilikom donošenja izmjena i dopuna Zakona o divljači i lovstvu 2015. godine, izradili smo ovu brošuru kako bi predstavili trenutno stanje lovstva u Crnoj Gori, izni-jeli konkretne zamjerke nazakonski okvir i prijedloge za njegovo unapređenje, kao i naglasili neke od osnovnih problema u implementaciji zakona.

Stanje lovstvau Crnoj Cori izakonski propisiKrovni zakon kojim se uređuje oblast lovstva u Crnoj Gori, korigovan je 2015. godine kroz Izmjene i dopune Zakona o lovstvu i divljači iz 2008. godine. Pored ovog zakona, oblast lovstva je dodatno uređena brojnim podzakonskim aktima kao relevantnim međunarodnim pro-pisima iz oblasti zaštite životne sredine, a koji se odnose na potrebu očuvanja vrsta i njihovih staništa. Među njima najvažnije su Direkti-va o staništima i (92/43/EC) i Direktiva o pticama (79/409/EC). Objesadrže važne odredbe o zaštiti staništa, kao i opšte i posebne klauzule o zaštiti vrsta, koje se neposredno ili posredno odnose na lovstvo. Prema ovim direktivama, zemlja članica mora garantovati da je njena lovna praksa održiva, bilo propisivanjem zabrane lovstva (lovostaj), ili propisivanjem intenziteta, vremenskih okvira i dozvoljenih načina lovstva. Kada je u pitanju Ptičija direktiva ona državama članicama dodatno još nalaže dokaze da se određene vrste ptica ne love u toku sezone gniježđenja ili u toku raznih stadijuma reprodukcije, kao i da se migratorne vrste ne love u toku perioda reprodukcije ili prilikom njihovog povratka sa zimovališta na svoja gnijezdilišta.

03Tomaž Mihelič

Tomaž Mihelič

Analizom zakonskih propisa o ovoj oblasti, utvrdili smo da Crna Gora još uvijek nije u potpunosti uskladila svoje zakonodavstvo sa ovim direktivama, što se najviše odnosi na neusklađenost lovnih sezona za pojedine vrste, budući da one svojom dužinom trajanja duboko zalaze u reproduktivne stadijume i sezonu gniježđenja nekih vrsta. Pored toga, statusi nekih vrsta a koje se nalaze na spisku lovnih, su se drastično promijenili u zadnje dvije godine i sada se nalaze na IUCN Crvenoj listi ugroženih vrsta, pa ih iz tog razloga treba izbri-sati sa lovne liste. Takođe, neke vrste divljači koje se nalaze na listi lovnih vrsta u Crnoj Gori, nalaze se na Aneksima Direktive o staništi-ma, kao vrste sa strogim režimom zaštite (član 12 i Aneks IV (a)), vrste od opšteg interesa (član 14 i Aneks V), te bi kao takve morale biti izbrisane sa liste lovnih vrsta.

mnogi segmenti gazdova-nja u lovištima u Crnoj Gori, su propisima dobro regulisani ili bar počivaju na zdravim osnovama. Međutim, svjedoci smo da se ti propisi, naročito u toku lovne sezone, ne poštuju. Kako bi se unaprijedio sektor lovstva i smanjio pritisak koji stvaraju nezakonite aktivnosti i krivolov, potrebno je unaprijediti zakon i prateće podzakonske akte.

Iako je Zakon o divljači i lovstvu iz 2015. godine, do-nio strožije kaznene odredbe, još uvjek su evidentni brojni nedostaci. Glavna problema-tika u sektoru lovstva se ogle-da u nedostatku instituciona-lnih kapaciteta, nedovoljno razvijenim monitoringom divljači i njihovih staništa, nedostatkom centralne baze podataka, odnosno centralne lovne evidencije.

Identifikacijaproblema u lovstvu

0504Borut Rubinić

kada su u pitanju ptice, Za-kon o divljači i lovstvu tretira 22 vrste, od kojih su trajnom zabranom lova zaštićene dvi-je, lovostajem 17, dok se tri vrste smatraju nezaštićenim. Treba napomenuti, da je od decembra 2015. godine, uve-den trogodišnji moratorijum na jarebicu kamenjarku, koja

spada u kategoriju lovosta-jem zaštićenih vrsta. Ovakvu intervenciju Ministarstva poljoprivrede i ruralnog raz-voja smatramo racionalnim i pohvalnim potezom, koji, u ovom slučaju, pokazuje ra-zumijevanje za dugogodišnje ukazivanje alarmatnog stan-ja u trendu pada populacije ove vrste.

međutim, i pored primjera dobre prakse, obaveza je ukazati i na one koji su im suprotnost. Riječ je o posljednjim izmjena-ma Pravilnika o lovnim sezona-ma iz 2010. godine, koji nije usklađen sa evropskim trendo-vima populacija lovnih vrsta. Za osam vrsta, kojima je ovim pravil-nikom produžena lovna sezona,utvrđeno je da imaju opadajući trend, zbog čega zabrinjava produženje lovne sezone.

Vrsta Trajanje lovne sezone Birdlife Interna�onal trend

Stari pravilnik (2009)

Novi pravilnik (2010)

Šumska šljuka (Scolopax rusticola)

92 107 Stabilan

Jarebica kamenjarka (Alectoris graeca)

92 153 Opadajući

Bekasina (Gallinago gallinago) 92 138 Opadajući Prepelica (Coturnix coturnix ) 92 92 Opadajući Fazan (Phasianus colchicus) 92 122 Stabilan Golub grivnjaš (Columba palumbus)

153 199 Rastući

Golub pećinar (Columba livia) 92 153 Stabilan Grlica (Streptopelia turtur) 92 153 Opadajući

Vrsta Trajanje lovne sezone Birdlife Interna�onal trend

Stari pravilnik (2009)

Novi pravilnik (2010)

Divlja guska (Anser anser) 76 138 Rastući Patka gluvara (Anas platyrhynchos)

107 184 Opadajući

Patka zviždarka (Anas penelope) 107 184 Opadajući Patka čegrtuša (Anas strepera) 107 184 Rastući Glavoč (Aythya ferina) 107 184 Opadajući Ćubasta patka (Aythya fuligula) 107 184 Stabilan Patka krža (Anas crecca) 107 184 Opadajući Baljoška (Fulica atra) 107 184 Opadajući Siva vrana (Corvus cornix) 184 199 Stabilan Svraka (Pica pica) 184 199 Stabilan Kreja (Garrulus glandarius) 184 199 Rastući

0706Borut Rubinić

poseban problem koji na-jviše sukobljava nevladine organizacije i Lovački savez, svakako je kvalitet podataka koji se odnosi na brojnost vrs-ta i populacija, a koji potiče od činjenice da ove podatke prikupljaju isključivo lovci. Imajući u vidu da cjelokupno gazdovanje lovištima počiva na ovim podacima, te da se kvote za odstrijel određuju upravo na osnovu ovih podataka, spo-ran je sistem kontrole i obje-ktivnost prilikom određivanja lovnih kvota odnosno realnog stanja populacija lovnih vrsta.

Pored malog broja inspektora, ne treba zanemariti ni probleme koji se javljaju u momentu pokretanja krivičnog postupka, a koji su po-vezani sa nedovoljnom edukova-nošću policije, kao i tužilaštva, pa i samog sudstva, koje krivična djela u oblasti zaštite životne sre-dine rangira nisko u pogledu pri-oriteta. Ovdje ipak treba izdvojiti Upravu carina i njihovu ispostavu u Baru, koja je u proteklom peri-odu zaplijenila veću količinu kri-jumčarenih divljih vrsta ptica u posjedu stranih državljana, čime su ukazali na još jedan problem.Činjenica da je to urađeno od strane edukovanog carinika jasno ukazuje na potrebu edukacije i ovog se-gmenta sistema u čitavom lancu ne-zakonitog odnosa prema pticama.

Zvanični podaci Državnog tužila-štva Crne Gore, takođe ukazuju na nisku stopu slučajeva, koji uopšte dođu do faze razmatranja opra-vdanosti podnešenih krivičnih prijava za vršenje krivičnog djela nezakonit lov. Tako iz Izvještaja o radu ovog organa, možemo vi-djeti da je u periodu 2010 – 2015, prijavljeno ukupno 87 slučajeva nezakonitog lova, dok je pra-vosnažno optuženo 44 lica. Bez namjere da utičemo na nezavi-snost i objektivnost sudstva, kao kontrateg ovakvoj statistici mogu se navesti neki od najapsurdnih pravnih slučajeva odbijenih kri-vičnih prijava, gdje je npr. tužila-štvo odlučilo vjerovati na riječlovcu koji je u svoju odbranuiskoristio argument fotošopa, a koji je tužilaštvo uvažilo bezdodatnog vještačenja itd.

Ovaj problem, dolazi do izražaja naročito kada se uzme u obzir da 11 inspektora, koji pokrivaju oblast lovsta i šumarstva treba da pokri-ju 90% teritorije Crne Gore, koliko je lovno, isključujući zaštićenapodručja na kojima je lov zabranjen ali na kojima takođe mogu imati različite ingerencije. Statistički posmatrano, tokom 2015. godine, pre-dmetna inspekcija je izvršila oko 900 inspekcijskih nadzora u oblasti šumarstva dok svega 171 slučaj u oblasti lovstva za koje je predmet kontrole bila izrada i donošenje planskih dokumenata, izdavanje do-zvola i druge dokumentacije, što samo ukazuje na činjenicu da je u pogledu krivolova, inspekcijska kontrola i kao preventiva - nedovoljna.

08Tomaž Mihelič

Broj krivičnih prijava za nedozvoljen lov po godinamaza period 2010-2015

Godina Prijavljeno Optuženo 2010 34 10 2011 12 11 2012 9 7 2013 1 1 2014 9 6 2015 22 9

Zaključcii preporukeAnaliza usklađenosti crnogorskog zakonodavstva o lovstvu sa međunarodnim direktivama i preporukama, pokazala je da posto-je neslaganja u trajanju lovnih sezona sa reporoduktivnim perio-dima, kao i da za neke vrste ptica i sisara stepen njihove trenutne ugroženosti na globalnom nivou, ne preporučuje njihov dalji lov. Zbog toga za pojedine vrste predlažemo sledeće:

Î Glavoč, prepelicu, baljošku i grlicu skinuti sa liste lovnih vrsta i svrstati u kategoriju vrsta na koje je lov zabranjen.

Obrazloženje: Zakon o lovstvu u Crnoj Gori u članu 36. lovosta-jem štiti između ostalih i četiri ptičje vrste, koje imaju nepovo-ljno stanje očuvanosti u Evropskoj uniji budući da su Crvenom listom definisane kao ugrožene ili ranjive. To su: Aythya ferina – glavoč, Coturnix coturnix – prepelica, Fulica atra - baljoška i Streptopelia turtur - grlica. Zbog njihovog nepovoljnog statu-sa i drastičnog pada brojnosti u Evropi preporučujemo da se ove vrste skinu sa liste lovnih vrsta i da se svrstaju u kategorijuvrsta sa zabranom lova.

Î Sivu vranu, svraku i sojku prebaciti u kategoriju lovnih vrsta za propisanu lovnu sezonu.

Obrazloženje: Tri ptičje vrste: Corvus cornix - siva vrana, Pica pica - svraka, i Garrulus glandarius – sojka, koje su u članu 36. Zako-na o divljači i lovstvu definisane kao nezaštićena divljač koja se može loviti bez ograničenja, treba prebaciti u kategoriju lovnih vrsta i propisati im trajanje lovne sezone, čime će se obezbijediti zaštita u toku kritičnih perioda i tako ostvariti kompatibilnost zakona sa zakonskim popisima EU.

Î Šakala, vuka, kunu zlaticu, tvora, divokozu i mrkog medvjeda izbrisati sa liste lovnih vrsta.

Obrazloženje: Kada je u pitanju dlakava divljač, neke od vrsta sa lovne liste iz člana 36. Zakona o divljači i lovstvu, nalaze se na listama aneksa IV Direktive o staništima, odnosno uživaju režim zaštite (šakal, vuk, kuna zlatica, tvor, divokoza i mrki medvjed), uključujući dvije vrste takođe označene kao prioritetne vrste sa Aneksa V (mrki medvjed i vuk). Životinjske vrste koje moraju biti predmet posebne zaštite (strogog režima zaštite) iz Direktive o staništima, Aneks IVa, moraće biti isključene iz opšteg lovnog režima kako bi se Zakon uskladio sa Direktivom o staništima.

Kada je u pitanju dužina trajanja lovnih sezona za pojedine vrste predlažemo:

Î Za Anas crecca, Anas platyrchynchos, Anas penelope i Columba palumbus, pomjeriti početak lovne sezone na 1. septembar, za Aythya fuligula na 15. septembar, za Columba livia na 1. oktobar, a za Streptopelia decaocto na 1. novembar.

Obrazloženje: U crnogorskom Zakonu o divljači i lovstvu, početak lovnih sezona se korektno utvrđuje za devet ptičjih vrsta: Alecto-ris graeca, Anas strepera, Anser anser, Corvus cornix, Gallinago gallinago, Garrulus glandarius, Pica pica, Phasianus colchicus i Scolopax rusticola. Za ostalih jedanaest početak lovne sezone treba odložiti, pošto je velika vjerovatnoća da u Crnoj Gori period

1110Borut Rubinić

Î Za Anas platyrchynchos i Anser anser pomjeriti kraj lovne sezone na 15. januar, a za Anas crecca, Anas penelope, Anas strepera, Aythya fuligula, Columba palumbus, i Scolopaxrusti-cola na 31. januar.

Preporuke za izmjene trajanja lovne sezone za pojedine vrste smoilustrativno predstavili u tabeli ispod.

Ptičje vrste navedene u važećem zakonu o lovstvu u Crnoj Gori za koje predlažemo izmjenu lovne sezone i njihovo poređenje sa lovnim sezonama u Sloveniji i Hrvatskoj

Latinski naziv Lokalni naziv Sezona lova u Crnoj Gori

Sezona lova u Sloveniji

Sezona lova u Hrvatskoj

Predlog izmjena lovne sezone

Anas crecca* patka krža 15.08. - 15.02. nije dozvoljen lov 31.08. – 01.02. 01.09. - 31.01.

Anas penelope* patka zviždara 15.08. - 15.02. nije dozvoljen lov

nije dozvoljen lov

01.09. - 31.01.

Anas platyrhynchos*

patka divlja - gluvara 15.08. - 150.2. 01.09. – 15.01. 31.08. – 01.02. 01.09. - 15.01.

Anas strepera* patka čegrtaljka 15.08. - 15.02. nije dozvoljen lov

nije dozvoljen lov 15.08. – 31.01.

Anser anser* guska divlja 01.10. - 15.02. nije dozvoljen lov

nije dozvoljen lov 01.10. – 15.01.

Aythya ferina** patka glavata 15.08. - 15.02. nije dozvoljen lov 31.08. – 0 1.02. Izbrisa� sa liste

lovnih vrsta

Aythya fuligula* ćubasta patka 15.08. - 15.02. nije dozvoljen lov 31.08. – 01.02. 15.09. - 31.01.

Columba livia* golub pećinar 01.08. - 31.12. nije dozvoljen lov 31.07. – 0 1.02. 01.10. – 31.12.

Columba palumbus* golub grivnjaš 01.08. – 15.02. nije dozvoljen

lov 31.07. – 01.02. 01.09. - 31.01.

Coturnix coturnix**

prepelica pućpura 01.08. - 31.10. nije dozvoljen

lov 15.08. – 0 1.12. Izbrisa� sa liste lovnih vrsta

Fulica atra** baljoška 15.08. - 15.02. nije dozvoljen lov 31.08. – 01.02. Izbrisa� sa liste

lovnih vrsta Scolopax rusticola* šumska šljuka 01.11. - 15.02. nije dozvoljen

lov 30.09. – 0 1.03. 01.11. - 31.01.

Streptopelia decaocto* gugutka 01.08. - 31.12. nije dozvoljen

lov nije dozvoljen lov

01.11. - 31.12.

Streptopelia turtur** grlica 01.08. - 31.12. nije dozvoljen

lov nije dozvoljen lov

Izbrisa� sa liste lovnih vrsta

1312

reprodukcije u to vrijeme još nije završen. Pored toga za četiri od njih, zbog stepena ugroženosti, predlažemo da se potpuno uklone sa liste lovnih vrsta (vidjeti iznad). Takođe preporuču-jemo da se za Anas crecca, Anas platyrchynchos, Anas Penelope i Columba palumbus, odredi da početak lovne sezone počne 1. septembra, za Aythya fuligula 15. septembra, za Columba livia 1. oktobra, a za Streptopelia decaocto 1. novembra.

Obrazloženje: Kada je u pitanju kraj lovnih sezona (lovostaj) on se na odgovarajući način, određuje za deset lovnih ptičjih vrsta, ali se za ostalih deset suviše kasno završava, te se stoga moraskratiti. Preporučujemo da se za Anas platyrchynchos i Anseranser utvrdi da je kraj lovne sezone 15. januar, a za Anas crecca, Anas penelope, Anas strepera, Aythya fuligula, Columba palumbus i Scolopax rusticola 31. januar. Za Aythya ferina i Fulica atra se lovostaj takođe kasno završava, već smo predložlli da se zbog ugroženosti uklone sa liste lovnih vrsta.

Tomaž Mihelič

kako bi se unaprijedio sektor lovstva i smanjile nezakonite aktivnosti i krivolov, potrebno je unaprijediti zakon i prateće podzakonske akte. Iako je Zakon o divljači i lovstvu iz 2015. godine, donio neke strožije kaznene odredbe i dalje postoje bro-jni nedostaci u praktičnoj primjeni, a najvažnjim smatramo činjenicu da je cjelokupno gazdovanje zasnovano na podacima koje su prikupili lovci. Ovakav pristup nije poželjan tačnije neprihvatljiv je obzirom da omogućava subjektivnost i zlo-upotrebu podataka. Iz toga razloga preporuka je da se poveća uloga države kao i nezavisnih službi u planiranju gazdovanja lovištima, te da se omogući da bar dio podataka prikupljaju druge službe (vladine i nevladine institucije), čiji interesi nije-su identični interesima lovaca, već koji imaju za interes oču-vanje vrsta i staništa. Samo ovakva konstelacija snaga bi dala adekvatan kontrolni mehanizam i onemogućila proizvoljno tu-mačenje podataka na štetu globalno ugroženih vrsta.

Pored izmjena zakonskog okvira i pojedinih propisa, neophodno je značajno ojačati njihovu ade-kvatnu primjenu u praksi. Ovdje se prije svega ima u vidu jača-nje kapaciteta inspekcije, polici-je, tužilastva i sudija, kako bi bili u mogućnosti da na ade-kvatan način odgovore na sve prisutnije slučajeve krivolova, te adekvatno i u skladu sa zakonom procesuiraju lica uhvaćena u kri-jumčarenju nezakonito odstri-jeljenih, a zaštićenih vrsta. Ništa manje važna nije ni potreba da se vrši redovna kontrola lovišta i konfiskuju nedozvoljna sredstava čak i kada je u pitanju krivično

djelo u pokušaju tj. onda kada se zateknu nedozvojena sredstva a ne i lice koje krivolovi njima. Ne treba zanemariti podatke koji se dobijaju društvenim mrežama, a shodno tome treba se omogućitidokazni materijal fotografijekoja bi u slučaju izvršenja težeg krivičnog djela bila uzeta u doka-zni postupak, dok kod djela ne-zakonitog lova biva isključena iz samog postupka kao nezakonito pribavljena. Jednom rječju pra-vosudni aparat treba pomoći borbu protiv krivolova i stvara-ti pozitivnu sudsku praksu uskladu sa EU tekovinama.

1514Tomaž Mihelič

i na kraju, za uspješnu reformu lovstva potrebno je i znatno unapređenje saradnje vladinog i nevladinog sektora, uključivanje stručnjaka, poštovanje prihvaćenih zajedničkih standarda u ovoj oblasti, kao i korišćenje „dobrih iskustava“ nekih drugih zemalja. Pored Izmjena i dopuna Zakona o divljači i lovstvu iz 2015. godine, potrebno je nastaviti dalje ka unapređenju ovog Zakona, kao polazne osnove zapobo-ljšanje cjelokupnog zakonskog okvira, a potom i odgovarajućih podzakonskih akata, kojima će se odredjena pitanja blize urediti.

1716Borut Rubinić

Tomaž Mihelič