Uvod o Zdravlju i Prehrani Kroz Povijest _ Tomislav Alujević Grgas

Gradski blog

Denis Urošević Beroš 01.01.2012.Zdravi život

Uvod o zdravlju i prehrani kroz povijestOvaj tekst nema namjeru zamijeniti savjete i upute liječnika, medicinskih institucija, već ukazuje isugerira nove i stare spoznaje i vještine liječenja te preventivnog djelovanja na zdravlje ljudi.

Krv je koliko mistična, još više magična, a možda naviše tragična, jer je cijela povijest čovječanstvazalivena njome. Gotovo niti jedna veća društvena promjena kroz povijest nije mogla proći bez krvi, pa bise prije moglo reći da predstavlja povijesnu, a ne biološku kategoriju. Na nju nailazimo u mitologiji,religiji, u epskim djelima, ali i onim romantičnim, ljubavnim. Bratimljenja kod mnogih plemena obavljajuse krvlju, nakon čega postaju krvna braća. Prinošenje žrtvovanjem posebnim obredima posvećenihbožanstvima, žrtvenicima su tekli potoci krvi.

Kristovo žrtvovanje je obavijeno krvlju, kao i mistična potraga za krvavim platnom u kojem je posmrtnobio umotan i kalež u kojem je bila Njegova krv. Mojsije da bi izveo narod židovski iz Egipta obojio jevode Nila bojom krvi, i tako unedogled od postanka čovjeka pa do danas. Priča i legendi je na pretek i uosnovi svih teorija, teza, predaja, legendi nalazi se najmističnija i još uvijek nedovoljno objašnjenatekućina života, zvana krv.

Prozaično bi bilo ulaziti u sve ratove, revolucije, dvoboje, ljubavi i ljubomore, gramzljivosti, pohlepu,strast, mitologiju, lov, preživljavanje za potvrditi činjenicu da gubitkom te životne tekućine određenisustav prestaje postojati, život se gasi, jer bez nje i životna pumpa zvana srce prestaje funkcionirati. To jetekući organ, koji nije svojstven samo čovjeku i kojeg nije moguće umjetno proizvesti, koji povezuje svedijelove našeg tijela u jednu izuzetno složeno iskomuniciranu funkcionalnu cjelinu.

Ovaj tekst ne veliča samo jedan faktor ljudskog organizma poput svetinje, već ga želi demistificirati i naznanstvenim podacima objasniti. Ovdje se ne radi o teoriji koju treba propagirati ili ljude u nešto ubljediti,već na činjenicama izvući ispravne zaključke i primijeniti ih u praksi. Krvne grupe nisu teorija zavjere ilizablude, već istina od koje konvecionalna medicina pravi otklon, sa izuzetkom od stvarnosti od koje nemože pobjeći, a to je transfuzijska primjena prilikom operacijskih zahvata. Tada je ne može poreći. Ljudikoji prihvaćaju zagovaraju i istražuju krvne grupe i prehranu vezanu za njih, nisu nikakva alternativa uodnosu na klasičnu medicinu, već je u ovom slučaju medicina sama napravila odmak u sivu alternativu,ne prihvaćajući sve ono do čega se došlo u istraživanjima u biologiji, kemiji, fizici ne prihvaćajući novespoznaje na ovim poljima, služeći kapitalu farmaceutske industrije, gubimo osnovnog vodiča, tumača,pomagača u vlastitoj borbi za svoje zdravlje sumnjajući često u ispravnost njihovih odluka.

Hipokrat je rekao da je hrana lijek, a lijek tvoja hrana. Činjenica da je liječnički kadar u jednoj razvijenojNjemačkoj u svega šest postotnom opsegu educiran o hrani kao lijeku i terapiji, a u Hrvatskoj manje odjedan posto.

Hipokrat, kao otac moderne medicine je tvrdio da ljude ne može liječiti onaj koji se ne razumije u hranu,jer automatski ispada iz prvog postulata, o hrani kao lijeku, čime osoba koja se bavi ovim pozivom upadau terapeutsko neznanje, čime gubi svrhu postojećeg načina edukacije. Na kraju krajeva medicinskaedukacija završava sa Hipokratovom zakletvom, očito je to samo folklorna forma koje se malo ili nikakone pridržavaju, a od tog čovjeka se i te kako ima što za naučiti, ukoliko se želi. Uzmite samo njegov

Uvod o zdravlju i prehrani kroz povijest > Tomislav Alujević Grgas http://www.alujevic.eu/Gradskiblog/tabid/138/articleType/ArticleView/...

1 od 3 21/12/2015 8:18

primjer dugovječnosti i zdravlja, pet stoljeća prije Krista, kada je životni vijek čovjeka bio oko tridesetgodina, on je umro u osamdesettrećoj godini života, ne znajući za klinike i poliklinike.

Udaljavanjem od teorije zdravlja, sve više ulazimo u svijet bolesti. Udaljavanjem od Hipokratove vizije injegovih načela, sve više ulazimo u svijet farmaceutskog puta i interesa kapitala, koji današnjumedicinsku znanost drže na razini življenja s posljedicama, a ne suštinsko i istinsko rješavanje uzrokabolesnog stanja. Cilj je pacijenta izliječiti, a ne doživotno medikamentima rješavati posljedični statusbolesti. Time se osoba nepotrebno tretira sve većom količinom farmaceutskih proizvoda od kojih svakiima svoje nuspojave, dok ne dobijemo bolesnu osobu koja sa 2-3 tablete dođe na 23 dnevno bez nade uozdravljenje. Osobno znam osobu koja pije 18 lijekova, a još nema točno dijagnosticirano od strane strukekoju bolest ima. U dilemi je kome da vjeruje, jer radi se o njegovom zdravlju i životu.

Moja životna filozofija je baviti se zdravljem, a ne bolešću:

jesti odabranu hranu kao lijek, a ne doći u situaciju da ti je lijek hranapreventiva a ne liječenjezdravlje je u prirodi oko nas, treba ga uz barem minimalnu edukaciju koristitizdravlje duha i tijela je u jedinstvubudi zdrav da bi bio hedonistudiši život punim plućima, a ne da te život otpuhnezdrav smijeh i dobro društvo nitko ne može kupitipromjenom prehrambenih navika mijenjamo stil životapriroda nam je sve dala samo je treba analizirati, otkrivati i primjenjivatiživot i zdravlje nemaju cijenu niti alternativuuvijek savjet i znanje podijeli sa drugim i ne traži u svemu profitsaznajte svoju krvnu grupu i krenite putem zdravlja

Uzmite zdravlje u svoje ruke, jer ono pripada Vama. Zaista se rađamo bez ikakvog saznanja kako koristiti,održavati i razvijati svoje tijelo. Vi kupite mikser, kompjuter, automobil i dobijete nekakav katalog,knjižicu uputstva ili service manual, čak na sve imate i garantni rok. A vi ste došli na svijet sa ljubavljusvojih roditelja i papirom koji se zove Rodni list, bez ikakvog uputstva o korištenju.

Nadam se da će tu teoriju apsurda za nešto što je tako vrijedno kao život, ova skripta biti putokaz svimakoji žele nešto naučiti i sebi pomoći, jer i Bog je rekao; pomogni sebi, pomoći ću ti.

Tvoje tijelo je tvoj hram, ako se o njemu ne brineš, ostati ćeš bez kuće u kojoj tvoja duša živi.

Prolog

Kao dijete uvijek sam imao, pa gotovo strahopoštovanje prema medicinskom kadru. Kada smo išli kodliječnika, morali smo se tuširati, podrezati nokte na rukama i nogama, oprati zube, čak i ako i ne idemokod zubara. Morali smo promijeniti odjeću, obući nove cipele, promijeniti donju majicu i gaćice. Pomnose gledalo da neki botun ne visi. Uši su se čistile sa štapićem i pamukom, prije nego se pojavio današnjiovakav proizvod na tržištu. Dezodoniranje je bilo obavezno. Nakon toga slijedile su instrukcije, što i kakodoktor direktno mene nešto upita, varijacije odgovora, kao da idem na kviz. Baka i djed su mi davaliupute da stisnem zube, ako neki pregled ili tretman bude bolan, da će to brzo proći i da ne plačem. Došlisu susjedi, koji su se odmah zapisali da im se javim 'što se u doktora našlo'. Mama bi mi obećala da ćuposlije pregleda dobiti najdraži kolač u 'Bobisa' ili u 'Kirigina'. Sve skupa je izgledalo kao da idemo nakrizmu, doček Nove godine, u crkvu za Božić, ali sve zajedno. Kada bi konačno došli u bolnicu iliambulantu, u čekaonici si morao šutjeti i sjediti, ako je bilo mjesta, ili šutjeti i stajati ukoliko bi bilo punoljudi. Ništa nisi smio pitati, jer odmah si bio prekinut sa pssst. Ukoliko je još na šalteru bila sestra, poput


2 od 3 21/12/2015 8:18

junakinje iz kultnog filma 'Let iznad kukavičjeg gnijezda', slika je bila potpuna.rMogao si reagirati samona prozivanje vlastitog imena i prezimena. Kada se konačno to dogodi i kada su se konačno otvorila vrataordinacije, mislio samo da ulazim na audijenciju kod Ramzesa II. Pregled je trajao brže nego je MateParlov obarao svoje protivnike u ringu. Na pitanje 'šta je malome?' ja bih ostao začuđen jer sam mislio daon to već zna. Dok je majka objašnjavala, on bi mi stavio slušalice na prsi i leđa, rekao uz umetanještapića u ždrijelo da zinem i dok je mama njemu još uvijek objašnjavala, on bi već napisao recept, koji sesastojao od nečitljivih crta i uz konstataciju: 'za sedam dana na kontrolu', prekinuo mamino izlaganje.

Jedući na ulici omiljeni kolač, nisam nikako znao zašto sam moramo šišati nokte na nogama obući novecipele koje me žuljaju ili mijenjati gaćice koje sam tek netom čiste obukao. Obično sam zaključivao,dobro, dobio sam slatkiš, a ne injekciju, dobro sam prošao. Bilo je i veselih i dragih liječnika, pa me jedanput, opet mama, valjda je to njima u opisu posla, odvela kod doktora. Naime sumnjala je na moj prevelikapetit, a bio sam relativno mršav, da imam gliste. Nakon što sam dao uzorak, znate već čega, za dva danasmo išli kod doktora po nalaz. Kada smo ušli u ordinaciju, on je onako šarlatanski konstatirao: 'Vaš malije toliko zdrav, da kojim slučajem ima gliste i njih bi pojeo.

Doktor medicine Dwight Lundell poznati i priznati američki kardiokirurg je izjavio: 'Mi liječnici, uz svenaše obrazovanje, praksu, znanje i autoritet, često posjedujemo popriličan ego, radi kojeg vrlo teškopriznajemo da smo u krivu. Službena medicina je napravila užasnu grešku kada je ljudima savjetovala daizbjegavaju davno uspostavljene prirodne prehrambene navike, pa je svojim preporukama dovela doepidemije pretilosti, dijabetesa, karcinoma, autoimunih bolesti, koji su po smrtnosti i ljudskoj patnji, kao imaterijalnom trošku nadmašili svaku drugu pošast u povijesti čovječanstva. Kada bi naši medicinskistručnjaci bili manje okupirani propisivanjem recepata i češće se prisjetili Hipokratove prisege koju suposložili: ' U času kada stupam među članove liječničke profesije svečano obećavam da ću svoj životstaviti u službu humanosti...najvažnija će mi briga biti zdravlje moga pacijenta', tada bi možda shvatili daje njihova dužnost biti informiran i da moraju redovno pratiti znanstvenu i stručnu literaturu o utjecajuprehrane na ljudsko zdravlje, čime bi došli do zanimljivih saznanja.

Čovjek je genski prilagođen određenoj vrsti hrane, a ta se hrana ne proizvodi u tvornicama, već samo uprirodi. To nisu nutritivno osiromašene, kemijom pretrpane industrijske prerađevine, već izvorna prirodnahrana. Neovisno o njima nešto se ipak pozitivno događa. Dolazi do buđenja svijesti, edukacije, rađa senovi ljudski stav o okolišu, prehrani, načinu življenja. Rađa se čovjek koji shvaća važnost utjecaja okolišai prehrane na svoje zdravlje i svoju iskonsku povezanost sa prirodom. Imamo čovjeka koji više ne želi bitimanipuliran od medija i industrije, koji u svoje ruke preuzima odgovornost za svoje zdravlje i koji želibiti svjestan potrošač, a ne izmanipulirana žrtva.

zdravi i veseli

Denis Urošević Beroš tel. 021/490-708, 021/490-713, 021/490-686


3 od 3 21/12/2015 8:18

Documents

Uvod o Zdravlju i Prehrani Kroz Povijest _ Tomislav Alujević Grgas