uvod u nauku o državi i pravu II

7/29/2019 uvod u nauku o dravi i pravu II

1/7

- UVOD U NAUKU O DRAVI I PRAVU II

1.TA SU MATERIJALNI IZVORI PRAVA ?-Pravo obuhvata one drutvene odnose koji su vani za opstanak drutva,u kojima nastaju

snani meuljudski sukobi,a ujedno se mogu izvanjski kontrolisati da ih je potrebno imogue usmjeravati organiziranom i fizikom dravnom prisilom.Takvi specifini odnosi

koje obuhvata pravo nazivaju se materijalni izvori prava.2.TA JE PRAVNA NORMA ?-Pravna norma je drutvena norma koja usmjerava za drutvo jedan vaan konflikt i

izvanjski kontralabilan odnos,redovno nosi fiziku sankciju i veu mjeru

heteronomije,obino je pisana a stvara je i sankcionira na organizovan nain lahkoodredljivi subjekt,dravni ili drutveni.

3.KOJI SU DRUTVENI ODNOSI ?To su:

- bioloko-drutveni odnosi (odravanje ivota tijela,sloboda kretanja,zdravlja..).- ekonomski odnosi(posjedovanje zemlje i drugih dobara,njihova

zatita,proizvodnja,upotreba novca).

- politiki i kulturni odnosi(objavljivanje i zatita vlasti,stvaranje dravneorganizacije,sudovanje,vojni zadatci,vjerska uvjerenja i obredi,odgoj i obrazovanje

mladih).4.NAJPOZNATIJA OSOBINA PRAVA JE NJEGOVA VEZANOST ZADRAVU.U EMU SE TA VEZANOST OGLEDA?-Ta vezanost je trostruka:1.drava stvara najvie ope pravne norme radi prisilnog usmjeravanja vanih ikonfliktnih meuljudskih odnosa.2.izricanje i izvravanje pravnih sankcija odnosno kazni3.drava se sama konstituira putem pravnih normi5.PORED DRAVE KO SU DRUGI TVORCI PRAVNIH NORMI?

-Drugi tvorci pravnih normi su privredne organizacije koje svojim pravnim aktimaureuju svoje vlastito ustrojstvo,graani stvaraju pravne norme ponajvie ugovore

(najam,zajam,kupoprodaja).6.TA JE PRAVNA NORMA I OD EGA SE SASTOJI?-Pravna norma je jedna zahtijevajua poruka sloenijeg sastava,ona se sastoji od 4

osnovna dijela: hipoteze,traenja,odreenja delikta i sankcije.7.TA JE HIPOTEZA?-Hipoteza (uvjet ili pretpostavka) poetni dio pravne norme koji opisuje subjekte kojimaje norma upuena,situaciju u kojoj se subjekti moraju nai da bi se na njih primjenilo

traenje iz pravne norme.8.TA JE TRAENJE PRAVNE NORME?

-Traenje je sredinji dio pravne norme,koji je najvaniji za cilj pravne norme a postavljanekim subjektima pravnu obavezu da izvre neku radnju,injenje ili neinjenje, ujednopostavljaju subjektima pravno ovlatenje za injenje ili neinjenje.

9.TA SE PODRAZUMIJEVA POD ODREENJEM DELIKTA?-To je dio pravne norme koji spominje pravni delikt kao radnju suprotnu obaveznojradnji tj.kao zabranjenu radnju koja je uvjet za primjenu sankcije.


2/7

10.TA JE SANKCIJA?-Sankcija je zavrni dio pravne norme kojom se jednom dravnom organu propisujeobaveza i ovlatenje da prisili na izvrenje subjekta pravne obaveze ili da mu se izrekneodreena kazna zbog poinjenog delikta.

11.TA JE PRIMARNA PRAVNA NORMA?-Primarna pravna norma sastavljena je od hipoteze i traenja upuena stanovnitvu,graanima i dravnim organima.

12.TA JE SEKUNDARNA PRAVNA NORMA?-Sekundarna pravna norma sastavljena je od odreenja delikta i sankcije upuenadravnim organima nadlenim za odreivanje sankcije.

13.TA JE DELIKT?-Delikt je radnja suprotna pravno obaveznoj radnji i kao takva uvjet je za primjenu

sankcije.14.TA JE DELIKT U OBJEKTIVNOM SMISLU?-Svaki subjekt koji uini protupravnu radnju neovisno da li je pri tome svjestan onoga toini je poinitelj delikta,pravno je odgovoran i treba biti sankcioniran.Ovakvo shvatanjedelikta nazivamo delikt u objektivnom smislu a odgovornost zbog njega objektivna

odgovornost.

15.TA JE DELIKT U SUBJEKTIVNOM SMISLU?-Za postojanje delikta naelno su potrebna 2 kumulativna elementa:protupravna radnjai krivnja.To znai da je delikt izvrio u stanju krivnje.Ovako shvatanje delikta nazivamo

delikt u subjektinom smislu a odgovornost zbog njega subjektivna odgovornost.16.TA JE KRIVNJA ?- Krivnja je psihiki odnos poinitelja protupravne radnje prema vlastitoj radnji i njenim

posljedicama.17.TA JE URAUNLJIVOST?-Mjera psihike zrelosti i normalnog stanja koji su u pravu uslov za deliktnu sposobnost

zovemo uraunljivost.18.KOJE SU 2 OSNOVNE VRSTE KRIVNJE I PO EMU SE RAZLIKUJU?

- umiljaj poinitelj je htio- nehat poinitelj nije htio al se desilo uslijed nepanje19.KOJI SU IZUZETCI OD KRIVNJE I OD PROTUPRAVNOSTI?-To su:sluaj,zabluda,via sila,nuna odbrana,krajnja nuda,injenje tete uz pristanakoteenog.

20.TA JE PRAVNA ODGOVORNOST?-Pravna odgovornost je pravni poloaj subjekta koji je uinio delikt tj. koji je uinioprotupravnu radnju s krivnjom i zbog toga treba biti kanjen onako kako za tu radnju

odreuje sankcija pravne norme.21.U EMU SE RAZLIKUJU KONCEPCIJE INDIVIDUALNE I KOLEKTIVNEODGOVORNOSTI?-Po koncepciji individualne odgovornosti za svaki delikt kanjava se iskljuivo osoba

koja ga je poinila,a po koncepciji kolektivne odgovornosti kanjavaju se i subjekti kojisu s njom krvno,etiki ili drugaije vezani.

22.TA JE KAZNA?-Kazna je openito jedno psihiko ili fiziko zlo, to se nanosi subjektu koji je poinio

delikt.Teina tog zla ovisi od vrijednosti dobra koje norme tite koje delikt pogaa te ostupnju krivnje poinitelja delikta.


3/7

23.KOJA JE SVRHA KAZNE?-osveta ili odmazda gdje se poinitelju vraa zlo za zlo

-smrtna kazna uklanjanje prekritelja iz drutva da se delikt ne ponovi-zastraivanje drugih osoba kanjavanjem poinitelja

-kazna moe uticati i na promjenu ponaanja kanjene osobe24.TA JE PRAVNA SNAGA?-Pravna snaga jednog pravnog akta jest njegov poloaj nadreenosti ili podreenosti

prema drugim pravnim aktima u hijerarhijskoj ljestvici pravnog sistema.25.TA JE NAELO ZAKONITOSTI?-Naelo zakonitosi je zahtjev da sve nie pravne akte donose subjekti koji su u viim

pravnim aktima odreeni kao nadleni za njihovo donoenje,da se svi oni donose po

postupcima koji su takoe propisani viim aktima i imaju tekstualnu formu.26.TA JE FORMALNA ZAKONITOST?-Formalna zakonitost je zahtjev da sve nie pravne akte donose subjekti koji su viim

pravnim aktima odreeni kao nadleni za njihovo donoenje.Da se donose po postupcima

koji su takoe propisani viim aktima i da imaju tekstualnu formu.27.TA JE MATERIJALNA ZAKONITOST?-Materijalna zakonitost je zahtjev da se sadraj niih pravnih akata

(hipoteze,traenja,delikta i sankcije) bude sukladan sa sadrajem viih pravnih akata kojireguliu istu vrstu drutvenih odnosa.

28.KOJE SU SANKCIJE PREMA NEZAKONITIM PRAVNIM AKTIMA?-Ako je akt nezakonit onda se ukida ili ispravlja, a ako se radi o teoj nezakonitosi akt se

ponitava.29.TA JE USTAV U FORMALNOM SMISLU?-Ustav u formalnom smislu je najvii pravni akt koji donosi narodna skuptina po

posebnom ustavnotvornom postupku.30.TA JE USTAVOM(najviim normativnim aktom) REGULIRANO?Ustavom se reguliraju:

- temeljna politika i socijalna prava i slobode graanina i ovjeka

- osnovne norme o ekonomskom sustavu- norme o ustanovljavljanju dravne organizacije tj.norme o uspostavljanju i

djelovanju zakonodavnih,izvrno-politikih,sudskih i upravnih organa,norme oobliku vladavine,o dravnom ureenju,politikom sistemu.

31.TA USPOSTAVLJA PRINCIP USTAVNOSTI?-Prema principu ustavnosti,sa ustavom moraju biti formalno i materijalno sukladni svi

ostali pravni aki.32.TA JE ZAKON U FORMALNOM SMISLU?-Zakon u formalnom smislu je poslije ustava najvii opi akt to ga donosi skuptina

narodnih zatupnika(parlament,kongres,sabor) po jednom posebnom zakonodavnompostupku.

33.KO NAJEE PREDLAE ZAKONE I ZATO?Predlae ih svaki zastupnik,ef drave i vlada a rijetko grupa graana.34.TA JE PRESUDA I KOJI SU NJENI SASTAVNI DIJELOVI?-Presuda je glavna sudska odluka kojom se uvijek na temelju zakona i drugih opih akata

rijeava jedan sudski spor i odreuje sankcija u krivinom,graanskom,trgovakom,

upravnosudskom ili drugom sudskom postupku.-Presuda ima 4 dijela:

1.uvod(osnovni podatci o sudu,strankama i spor),

2.izreka (osuujua ili oslobaajua odluka), 3.obrazloenje odluke i uputa o pravnom lijeku.


4/7

35.TA JE PRESEDAN?-Presedan je izuzetak od pravila.36.TA JE UPRAVNO RIJEENJE?-Upravno rijeenje je pravni akt kojim dravni upravni organ ili ne dravni i drugih opih

akata o individualnim stvarima iz njihovog djelokruga.37.TA JE PRAVNI POSAO?-Pravni posao je oitovanje volje jedne,dvije ili vie osoba,kojom one u doputenim

granicama u pravnom sistemu,slobodno zanivaju,mijenjaju ili ukidaju neke pravneodnose tj.neke pravne obaveze i pravna ovlatenja.38.KAKO DIJELIMO PRAVNE POSLOVE?Pravni poslovi se dijele na:

-jednostrane(testament)

-dvostrane (2 osobe ugovaraju)-konsenzualne (dogovorni-kupoprodajni)

-realne ( ugovor o uvanju robe)39.NA TA MISLIMO POD POJOM VAENJA PRAVNE NORME?-Vaenje pravne norme znai da je pravna norma stupila na snagu i da su njeni adresati

duni po njoj se ponaati.

40.KADA PRAVNA NORMA POINJE DA VAI?-Pravna norma poinje da vai samo onda ako je stvorena od subjekta koji je na toovlaten i ako nije ukinut od ovlatenog subjekta.Da bi nastupilo vaenje potrebno je da

bude objavljena i da je istekao rok za redovni pravni lijek.41.KADA PRAVNA NORMA PRESTAJE DA VAI?-izriitim ukidanjem,tako da se nova norma u kojoj se kae da ona prestaje vaiti

-preutnim ukidanjem-donese se nova norma koja ureuje isti odnos na drugi nain

-istekom vremena vaenja koje je samim aktom odreeno-revolucijonarnim obaranjem pravnog sistema-zbog dugotrajne neefikasne pravne norme42.S OBZIROM NA TO SE ODREUJE PERSONALNO VAENJE PRAVNE

NORME? - Personalno pravna norma vai prema tome ko su njeni adresati43.KAKVO MOE BITI TERITORIJALNO VAENJE PRAVNE NORME?-Ono moe vaiti ili na teritorijama svih ili jedne skupine drava,meunarodne pravnenorme ili na cjelokupnom teritoriju jedne drave ili na dijelovima teritorije jedne drave.

44.NA TA SE ODNOSI SVOJSTVO EFIKASNOSTI PR.NORME?-Efikasnost je svojstvo pravne norme da se znaajna veina njenih adresata ponaa u

skladu s njenim sadrajem tj.njenim traenjem i sankcijom.45.TA ZNAI DA JE PRAVNA NORMA PRIMARNO EFIKASNA?-To znai da se veina adresata ponaa u skladu sa traenjem npr.ako svi plaaju porez.46.TA ZNAI DA JE SEKUNDARNO EFIKASNA?-To znai da ako sudski i upravni organi odrede i primjene sankciju protiv veine

prekritelja pravne obaveze,npr.protiv poreznih obveznika koji nisu platili porez.47.TA JE UZROK EFIKASNOSTI PRAVNE NORME?-To je posljedica 2 vana faktora: vlastit interes i bojazan od normama predvienih

kazni.48.TA SU PRAVNI ODNOSI?-To su vani konfliktni i izvanjski kontralabilni drutveni odnosi koji su reguliranipravnim odnosima

-Pravni odnos je druteveni odnos izmeu najmanje 2 pravna subjekta koji imaju jedan

prema drugom pravnu obavezu i pravno ovlatenje s obzirom na neki pravni objekt.49.KOJI SU NUNI ELEMENTI PRAVNOG ODNOSA?


5/7

To su:pravni subjekti,pravna obaveza,pravno ovlatenje(subjektivno pravo),pravni objekt.

50.KOJE SU NAJZNAAJNIJE VRSTE PRAVNIH ODNOSA?-apstraktni i konkretni,jednostrano i dvostrano obv.,radni,graanski, porodini,

trgovaki,krivini,meunarodni,javnopravni,privatnopravni,materijalni i procesni.51.KO SU PRAVNI SUBJEKTI?

-Pravni subjekti su ljudi i drutvene tvorevine koji imaju pravne obaveze i pravnaovlatenja s obzirom na neke objekte.52.KAKO DIJELIMO FIZIKE OSOBE S OBZIROM NA NJIHOVE PRAVNEOBAVEZE I PRAVNA OVLATENJA?a) To su maloljetnici i neuraunljive osobe - one koje imaju pravnu sposobnost ili

svojstva da posjeduju neka pravna ovlatenja i pravne obaveze ali nemaju mo davlastitom voljom i vlastitim radnjama stupaju u pravne odnose..

b) To su punoljetne i uraunljive osobe - koje uz pravnu sposobnost imaju jo i djelatnu

sposobnost da vlastitom voljom i vlastitim radnjama izazivaju pravne posljedice.53.PO EMU SE RAZLIKUJU PRAVNA I DJELTNA SPOSOBNOST?-Po tome to djelatna sposobnost obuhvata punoljetne i uraunljive osobe dok pravna

obuhvata maloljetne i neuraunljive.54.POSTOJI LI RAZLIKA OBZIROM NA PRAVNA OVLATENJA I PRAVNEOBAVEZE IZMEU FIZIKIH I PRAVNIH OSOBA?-Fizikim osobama je dozvoljeno initi ili ne initi sve to im nije izriito zabranjeno

pravnim normama,dok pravne osobe smiju initi samo ono im je izriito dozvoljenopravnim normama.

55.OBJASNITE PRAVNI ODNOS ZASTUPANJA?-Zastupanje je pravni odnos u kojem zastupnik ima obavezu i ovlatenje da u ime i uinteresu zastupanog obavlja neke pravne radnje.

56.KOJA SU TRI OSNOVNA TIPA ZASTUPANJA?-To su:zakonsko,starateljsko i ugovoreno zastupanje.

57.TA SU PRAVNI OBJEKTI?-To su sve materijalne i duhovne vrijednosti ili dobra s obzirom na koje pravni subjektiimaju meusobne pravne obaveze i pravna ovlatenja u pravnim odnosima.58.TA SU OBJEKTI SVAKOG PRAVNOG ODNOSA?-To je neko prirodno dobro ili ljudska tvorevina i radnja injenja ili neinjenja kojom se

stvara ili ini dostupnom tvorevina ili prirodno dobro.59.TA JE PRAVNO OVLATENJE?-To je poloaj jednog subjekta postavljen pravnom normom da radi ostvarenja svog

interesa moe neto initi ili ne,te da ima dvostruku mo prema nekom drugom

subjektu:prvo mo da od njega zahtjeva neko injenje,davanje ili neinjenje s obzirom najedan objekt i drugo mo da ga tui pred dravnim organima ako ne udovolji zahtjevu.

60. TA JE GOLO PRAVO ?- Mo zahtijevanja bez tubene moi ili dravne zatite naziva se golo pravo i ona jesamo moralno a ne pravno ovlatenje. Kod golog prava nema pravnog ovlatenja i pravne

obaveze.61 . TA JE PRAVNA OBAVEZA ?- Pravna obaveza je poloaj jednog subjekta, postavljen pravnom normom, da mora

neto initi ili dati ili nainiti nekom drugom subjektu i da od ovog moe biti tuen

pred dravnim organom, a to znai da moe biti prisiljen ili kanjen ako ne obavi

radnju injenja ili neinjenja.


6/7

62. OBJASNITE P OJAM KORELATIVNOSTI PRAVNOG OVLATENJA IOBAVEZE-Korelativnost (meuzavisnost) pravnog ovlatenja i pravne obaveze jeste u tome

to u pravnom odnosu nemoe postojati obaveza bez ovlatenja, kao to ne moe

postojati ovlatenje bez obaveze.

63 . KAKO KLASIFICIRAMO PRAVNA OVLATENJA I OBAVEZE(nabrojite kategorije) ?- Pravna ovlatenja i pravne obaveze klasificiramo na: neprenosiva i prenosiva;

javna i privatna; apsolutna i relativna pravna obavjetenja i obaveze.

64. TA OZNAAVA PRAVNI STATUS?- Pravni status je naziv za ukupnost neprenosivih pravnih ovlatenja i pravnih

obaveza to ih jedan subjekt ima openito u drutvu ili u jednom posebnom podru-

ju ivota (politikom,porodinom,radnom).65. TA JE TO ZLOUPOTREBA PRAVNOG OVLATENjA ?- Zloupotreba pravnog ovlatenja postoji kad jedan subjekt koristi pretjerano i bezo-

bzirno svoje pravno ovlatenje i time oteuje drugog subjekta onemoguujui ga

ili ometajui u koritenju nekog njegovog istovrsnog ili drugog pravnog ovlatenja.66. RAZLIKUJE LI SE ZLOUPOTREBA PRAVNOG OVLATENJA ODDELIKTA? ZATO?- To je jedan posebna vrsta delikta i razlikuje se od obinog. Obian delikt sastoji

se od neizvrenja pravne obaveze dok se zloupotreba sastoji od pretjeranogizvravanja pravnog ovlatenja.

67. TA JE PRAVNI LIJEK?- Pravni lijek je sredstvo s kojim stranke u pravnim sporovima pobijaju valjanost

sudskih odluka i upravnim odlukama zbog pogrene primjene opih normi ili

zbog pogreno utvrenih injenica, zahtijevajui od nadlenog vieg sudskog

odnosno upravnog organa da te odluke zbog nezakonitosti ukloni ili preinai.

68.KOJE SU 2 VRSTE PRAVNIH LIJEKOVA I PO EMU SE RAZLIKUJU?-Redovni-to su najee albe i upotrebljavaju se potiv presuda i rijeenja koji jo nisupravosnani u kratkim rokovima obino 15 dana;-Vanredni-upotrebljavaju se protiv presuda i rijeenja koji su postali pravosnani u

duim viemjesenim,viegodinjim rokovima.

69.TA JE PRAVOSNANOST?-To je svojstvo presude ili rijeenja da su postali pravno obvezujui i da se ne mogu vienapadati radovnim pravnim lijekom.

70.TA JE POTREBNO ZA NAS TAVAK KONKRETNOG PRAVNOGODNOSA?-Potrebno je da osim postojanja pravne norme nastanu u meuljudskimstvarnim odnosima one injenice koje opa pravna norma postavlja u svojoj poetnoj

hipotezi ili u odreenju delikta kao uvjet za primjenu traenja i sankcije.71.KOJE NAJVANIJE INJENICE IZAZIVAJU PRESTANAKKONKRETNOH PRAVNOG ODNOSA?-Izvrenje jednokratne pr. obaveze,smrt subjekta nosioca neprenosivih pr.obaveza,

propast nezamjenljive stvari koja je objekt ugovora,oprost duga,zastara pr.ovlatenja.72.TA SU PRAVNE INJENICE?-To su sve injenice to ih pravne norme postavljaju u poetnoj hipotezi i u odreenju

delikta kao uvjeta za nastanak,promjenu,prestanak pravnih odnosa,ovlatenja i obaveza.73.KOJA SU 2 TIPA PRAVNIH INJENICA?-To su:prirodni dogaaji i ljudske radnje.


7/7

74.TA SU PRAVNE PRETPOSTAVKE?-To su pravne injenice koje se smatraju postojeim i ako nije posve sigurno da postoje.75.TA U PRAVNE FIKCIJE?-Fikcija je injenica koja je izmiljena,jer tvrdi da postoji i ako se zna da ne postoji.76.TA SU PRAVNE RADNJE(ljudska ponaanja)?-To su ljudska ponaanja od kojih se sastoje pravni odnosi i koja su pravnim normama

oznaena kao injenice - uvjet za nastanak,promjenu i prestanak pravog odnosa ili kaoovlatenje i obavezne radnje(u traenju i sankciji)ili kao zabranjene radnje(u sekund.hipotezi).

77.TA SU KONKLUDENTNE RADNJE?-To su ponaanja iz kojih se i bez rijei moe zakljuiti da jeizjavljenavolja jedna

pravno relevantna volja,npr.klimanjem glave.78.TA SU PRAVNE PRAZNINE?-To su odreene vrste odnosa u drutvu koji imaju 3 osobine pravnosti to upuuje na

potrebu njihovog pravnog normiranja,ali koji ipak ostaju pravno ne normirani.-da su vani za opstanak di dobrobit drutva

-da sadre snane sukobe interesatj. Da su izvanjski kontralabilni.

79.TA JE TO TUMAENJE PRAVNIH ODREDBI (normi)?-To je duhovna djelatnost kojom se otkrivaju mogua znaenja pravih odredaba i u njimahipoteze,traenja,odreenja,delikta is sankcije,te odluuje koje od tih znaenja je

najbolje, openito ili za konkretni pravni odnos.80.KAKVO JE CILJNO(teoloko) TUMAENJE?-To je glavni nain tumaenja pravnih normi kojima se neposredno ili posredno dolazi do

zakljuka o najboljem znaenju pravnih normi.81.KAKVO JE TO SISTEMSKO TUMAENJE?-To je postupak kojim se otkrivaju znaenja jedne norme tako da se smisleno povezuju

elementi te norme to se nalaze u razliitim odredbama ili tako da se ta norma povezuje

sa drugim normama iz pravnog sistema.

82.EMU SLUI SVRSTAVANJE PRAVNIH NORMI U RAZNE JEDINICEPREMA KRITERIJU NJIHOVOG SADRAJA?a)za razvrstavanje velikog broja vaeih normi prema njihovom sadraju od bitne jevanosti za lake pronalaenje pravnih normi koje su adresatima potrebne u njihovim

pravnim odnosima.

b)slui i tumaenju pravnih normi naroito sistemskom tumaenju

c)otkrivaju i uklanjaju nezakonitosti meu pravnim normama.83.TA JE TO PRAVNA USTANOVA(institucija)?-To je najmanja klasifikacija jedinica u pravnom sistemu:skup pravnih normi koje

reguliraju jednu vrstu drutvenog odnosa.84.TA JE TO PRAVNA GRANA?-To je ira klasifikacija jedinica u pravnom sistemu:skup pravnih normi koje reguliraju

niz srodnih vrsta drutvenih odnosa a to znai i skup pravnih normi koje ine niz srodnihpravnih ustanova.

- Ovo su pitanja koja su esto bila, nije iskljueno da se moe pojaviti neko novo

pitanje sluajno

Documents

uvod u nauku o državi i pravu II