Uvod u povijest filma – natuknice s predavanja

- Dziga Vertov: Čovjek s filmskom kamerom; modernistički žanr 'simfonije velegrada' 20-ih godina (Ruttmann, Cavalvanti, Ivens, Vigo)

Dziga Vertov (David Abelevich Kaufman) je ruski snimatelj, redatelj i filmski teoretičar. Jedan od njegovih najpoznatijih filmova je Čovjek s filmskom kamerom (1928). To je eksperimentalni nijemi film bez radnje i glumaca koji kao glavna izražajna sredstva koristi montažu. Poznat je po mnogim inovacijama i do tada slabo korištenim tehnikama poput: kosih kadrova, prepolovljenih kadrova, dvostrukim ekspozicijama, zaleđenim frameovima, brzoj i sporoj ekspoziciji. Film je temom (socijalni prikaz tadašnje Ukrajine preko scena ulica, grada i građana) vrlo blizu njemačkim filmovima nove stvarnosti (filmovi opisuju društvo te rade presjek socijalnog stanja, te radnju nosi masa a ne jedna osoba), a jedan od glavnih filmova toga stila je 'Berlin: simfonija velegrada' Waltera Ruttmanna koji je u montaži tog filma koristio sličan stil kao i Dziga Vertov. Neki od autora toga doba koji su se bavili sličnom tematikom su Cavalcanti, Ivens, Vigo.

- povijest filma (pitanja periodizacije povijesti filma, 'paralelne' povijesti filma, tehnološki razvoj kao čimbenik povijesti filma (kategorizacija i redoslijed izuma), socio-ekonomski čimbenici razvoja filma i filmske industrije)

U filmskoj povijesti postoje dva događaja koja imaju karakter kratkih (prema tome i burnih, prekretnih) događanja koja su se odrazila na svim razinama postojanja filma. Ta su dva događanja otkriće filma, odnosno kamere i projektora, te otkriće zvučne tehnologije (oko 1927). Prvo otkriće obilježava granicu između nepostojanja i postojanja filma, između njegove pretpovijesti i povijesti, a drugo, pak, ne samo da znači tehnološku mijenu nego ta mijena određuje i bitne komunikacijsko-informatičke i estetičke odlike filma. Neke promijene ne diktira sam medij, nego dolaze izvana. Aktivni čimbenik u tome su socijalno-politička zbivanja kratka trajanja, a tih je u 20. Stoljeću, stoljeću filma uistinu bilo dosta. U tom su se stoljeću zbila dva svjetska rata, u velikom dijelu svijeta došlo je do velike promjene društvenog sustava, a to se odnosi najviše na socijalističku revoluciju (u Rusiji 1917.), ponegdje i na gromoglasni pad uređenja koje je ona stvorila, a zatim i na dekolonizaciju. Događanja iz obiju kategorija rezultirat će svjetonazorskim i socijalno-ekonomskim mijenama, a one se – zbog vezanosti filma o ideologiju i ekonomsku bazu - moraju odraziti i na životu kinematografije i u filmskoj umjetnosti.

- nijemi film

Nijemi film je djelo koje je rađeno samo slikovno, a ne i auditivno i po tome se razlikuje od zvučnog filma. Njegovo trajanje je od njegova izuma do nastanka zvučnog filma (1985-1928/30). Nijemi film je često, ali ne i nužno imao i zvučnu, pretežito glazbenu, a katkad i naratorsku kinopratnju. Karakterizirao ga je međutim izraziti izostanak sinkronog glasovnog sporazumijevanja te je razrađivan isključivo postupcima temeljenim na vizualnom izlaganju. Stilska podrazdoblja su: rani nijemi film (do početka 1900-ih); primitivni stil ( od 1900-ih do polovice 1910-ih) te klasični nijemi film (od pol. 1910-ih do kraja 1920-ih).

1 | F r a m e

Uvod u povijest filma – natuknice s predavanja

- zvučni film

Zvučni film je djelo u kojemu je slika spojena sa zvukom u cjelovito ostvarenje. Zvuk se može nalaziti na odvojenoj vrpci (tzv. zwei-band odn. dvovrpčani film), a može se nalaziti i na istoj vrpci, tipično u obliku svjetlosnog (tzv. svjetloton) ili u obliku magnetskog zapisa (tzv. magnetski ton), te kao digitalni elektronički zapis na audiovizualnom nosaču (video). Prvi zvučni film je Jazz Singer iz 1927. A. Croslanda, i dalje koristi među natpise umjesto dijaloga jer je zvuk samo na pjevanim dijelovima. Na početku su koristili i snimali sve moguče zvukove, no kako je to smetalo gledateljima, uskoro se počela provoditi selekcija zvukova koji su bitni. Osnova razlike je okvir (čujemo ono unutar kadra) te nastaju off zvukovi (izvan kadra). Primjer za to je 'M' Fritza Langa. Pojavom zvuka nastaje mjuzikl, opera, opereta u filmu (koristi samo glazbu). U filmu se općenito koristi 3 tipa zvukova: šumovi, govor, glazba.

- filmske stilske epohe (7) koje razlikuje klasična historiografija filma

Američka nijema komedija (burleska) –Slapstick '12-početak '30ihNjemački ekspresionizam 20eFrancuska avangarda 20eSovjetska avangarda, sovjetski revolucionarni film 20eTalijanski neorealizam 50eJapanski film 50eFrancuski novi val '59-'64

- filmska naiva, klasični fabulativni (narativni) stil, avangarda

Filmska naivafilm bez razrađene radnje, montaže, više razvijenih likova, režijeprvi filmovi (tzv. činjenični filmovi); Hepworth, Porter, Smith Klasični fabulativni stilčim filmovi počinju pričati razvijenije priče (početak 20.st) počinje se razvijati i režija i montažaprvo su morali ustanoviti osnovne mogućnosti gledatelja (da shvaća okvir, vremensko-prostorne skokove u montaži i sl.)uskoro se zbog zasićenosti publike kratkim igranim filmovima trebalo krenuti na cjelovečernje filmove sa više događaja, likova i većim vremensko-prostornim rasponomrazvijaju se likovi (ovdje nastaje sustav zvijezda), kamera (koristi se osmišljena umjetna rasvjeta, uvodi se više planova), montaža(raskadriravanje u funkciji radnje)važniji filmovi 'Rođenje jedne nacije' 1915., 'Cabirija' 1914.AvangardaNovost, eksperiment, odstupanje, antikonvencionalizam, antinaturalizam. Nova kategorija u umjetnosti.

2 | F r a m e

Uvod u povijest filma – natuknice s predavanja

- sustav zvijezda

S obzirom na sustav zvijezda (kinematografski fenomen koji se odnosi na razinu popularnosti zvijezda), koji se temelji na garanciji da će se što veći broj publike financijski odazvati na nekog glumca , razvijaju se tipovi koji tvore strukturu. Struktura se održava sociološkim, psihološkim i političkim interesima publike u korelaciji s industrijom u datom vremenskom periodu.

- 10ih - muška zvijezda je čovjek od akcije, a ženska naivka te njihova protuteža komičar i fatalna žena- 20ih - latinski ljubavnik, tj. stranac i mondenka, a protuteža su im komičar i ženska komičarka flapper- 30ih (pojava zvuka) - dobar/loš momak i vamp (žena magičnog magnetizma)- sredinom 30ih - momak iz susjedstva i dobra prijateljica. - Početak 40ih - gubitnik (npr. H. Bogart) i pin-up- 50ih - buntovnik bez razloga i nimfeta.

Postoje i prijelazni tipovi, a neki deriviraju u neke druge, što ponekad može biti nepovoljno po karijeru. Ti tipovi odgovaraju strukturi vrijednosti društva u datom povijesnom trenutku. 60-tih se javlja kriza sustava zvijezda, a rezultat je gubljenje vidljivih odrednica tipova, pa pojedini glumci utjelovljuju više tipova odjednom, gdje su neki čak i kontradiktorni.

- žanr, filmski (općenito, što je)

Sistematizacija i klasifikacija različitih filmova u definirane skupine. Ta se klasifikacija odvija ne samo na sadržajnoj razini (radnja, karakteristična gluma,ambijenti i sl.) već i na formatskoj razini (način snimanja, montaže, režije i sl.). Filmskih žanrova ima doista mnogo.

- melodrama

Žanr koji se tematski usredotočava na razvoj jakih emocija što prate tzv. odnose privrženosti među ljudima (sentimentalne odnose) – npr. otežane ljubavne odnose (ljubavni film), otežane odnose među članovima obitelji (obiteljska melodrama), odn. među osobama u bilo kojoj užoj, prostorno i emotivno blisko povezanoj društvenoj zajednici. Zbog takva usredotočenja osnovno je obilježje melodrame sentimentalnost, a nju prate i prikladni stilski naglasci (često ostvarivani s pomoću izrazito emotivno obojene popratne glazbe). Žanr je prisutan od ranog nij. filma (D. W. Griffith), prošireno ga rabe → eksploatacijski filmovi (u temelju je tv serijala, odn. tzv. soap opera), ali i brojni su se istaknuti redatelji ogledali u njemu (V. Minnelli, M. Ophüls, D. Sirk). 2. Nadžanrovska odredba za rane nij. filmove s mnogo uzbudljiva zbivanja i fabulističkih obrata, odn. s mnogo dramatike.

3 | F r a m e

Uvod u povijest filma – natuknice s predavanja

- vestern

Žanr koji obuhvaća filmove s radnjom naseljavanja sjevernoameričkog zapada u drugoj pol. XIX. st. Središnja tema žanra jest uspostava suvr. društv. poretka, zakona, na »granici« civilizacije, u uvjetima bezakonja i »divljine«, odn. još nekultivirane prirode. Radnja se razvija oko sukoba suprotstavljenih antagonista, s istaknutom dramaturgijom izbora i protagonistom koji poprima herojske značajke. Između 1910., kada se uspostavio kao žanr, i 1960. bio je jedan od gl. žanrova, popularan podjednako u SAD-u i drugdje.

- Glavne teme žanra su nezakonje koje vlada na Divljem zapadu- Do 1865 to područje su posjećivali tragači za zlatom, a nakon '65 tragači za zemljom- Radnje westerna su najčešće smještene između 1865 i 1890- Sadržajni vizualni identiteti su predmeti i likovi poput: pištolji, kauboji, indijanci i sl.- Sadržajni fabularni identitet: osoba ili skupina ljudi koji iz grada dolaze na 'Divlji zapad' te se ovdje misle

stalno nastaniti. No, zbog navika iz grada i ovdje žele stvoriti razvijenu društvenu organizaciju (škole, sudove) te osim toga imaju problema i borbu za opstanak sa domorocima ili drugim skupinama negativaca (banditi i sl.) Ljudi iz istih skupina su usko povezani.

- To je žanr u službi ideologije 'američkog sna'- Posebno se zabuktava u doba vietnamskog rata ('60ih i '70ih)- 1980ih i '90ih redatelji rade westerne kao kritiku te ideologije i kao kritiku originalnih westerna,

preispitivajući morale doba bezakonja i ideologije 'američkog sna'- Vizualno ekpresivno: koriste se dugi kadrovi, total i srednji plan i jako malo krupnih kadrova i detalja

Špageti westerni: talijansko filmovi sa istom idejomSergio Leoni: 'Dobar, loš, zao', 'za dolar više', 'Za šaku dolara'Na istoku: japanski filmovi o njihovoj prošlosti (kung-fu filmovi) ali imaju elemente westerna (easterni), najpoznatiji redatelj je Kurosawa

- muzički film – klasični holivudski mjuzikl

Narativna struktura mu se temelji na onoj romantične komedije pa se zapravo radi o glazbenoj komediji. Tvore ga filmovi u kojima se radnja povremeno odvija pjesmom i plesom, ili su oni sastavni dio života junaka. Žanr se oblikovao ustaljenjem zv. filma poč. 1930-ih, a nastavljao se na kaz. tradiciju mjuzikla. Do 1960. jedan je od najpopularnijih žanrova (razvoj su mu obilježili koreograf i redatelj B. Berkeley, redatelji M. Sandrich, S. Donnen, V. Minnelli te plesači F. Astaire, G. Rogers, G. Kelly i dr.). Tipično se, iako ne uvijek, bavi životom glazb. i plesačkih profesionalaca, a pjevačke i plesne točke javljaju se ugl. kao idealizacijski trenutci u životu junaka ili kao njihovi nastupi.

4 | F r a m e

Uvod u povijest filma – natuknice s predavanja

- kriminalistički film (i podžanrovi: triler i detektivski film, gangsterski i policijski film)

nadžanrovska odrednica koja obuhvaća filmove o kriminalu, kršenju pravno reguliranih norma ponašanja. Prema aspektu kriminalnog svijeta kojim se bavi, razlikuju se njegovi žanrovi: → gangsterski film prikazuje kriminalce na slobodi, zatvorski film one u zatvoru, → detektivski film djelovanje detektiva, a s njim preklopljen policijski film djelovanje policajaca, dok → triler tematizira kriminalni čin među običnim ljudima uz naglasak na postizanju napetosti i neizvjesnosti. U podžanrove krim. filma u širem smislu ubrajaju se i → špijunski film te →sudska drama.

- znanstveno-fantastični film

Znanstveno-fantastični film (kratica ZFte SF, od engl. science fiction), žanr igr. filma, podvrsta filmova fantastike. U znanstvenofantastičnim filmovima prikazuje se zamišljen, a nepostojeći svijet, ili nepostojeće stanje svijeta koji se predočava kao stvarna (znanstveno objašnjiva) mogućnost – bilo kao evolucijska budućnost današnjeg svijeta (futuristička z. f.), ili kao dodir s nepoznatim istodobnim svijetom i njegovim bićima (izvanzemaljcima i izvanzemaljskim civilizacijama, paralelnim svemirom). U znanstvenofantastičnom filmu izdvajaju se kao istaknutiji podžanrovi ili ciklusi tzv. svemirski filmovi (engl. space opera), u kojima se prati putovanje svemirom (Zvjezdane staze R. Wisea, 1979), tzv. vremeplovni filmovi (engl. time travel), o putovanju vremenom unatrag i unaprijed (→ Povratak u budućnost), tzv. postapokaliptični filmovi (→ Pobješnjeli Max). Već su se u ranom i klas. nij. filmu javljali takvi filmovi (→ Put na Mjesec, → Metropolis), u holivudskoj kinematografiji osobito su često snimani 1950-ih (npr. → Stvar, → Invazija tjelokradica, Rat svjetova B. Haskina, 1953), umj. ugled zadobili su 1960-ih filmovima J.-L. Godarda, F. Truffauta i S. Kubricka, a → Zvjezdanim ratovima započelo je suvr. razdoblje u kojemu je znanstvenofantastični film postao jedan od gl. žanrova (S. Spielberg, D. Lynch, R. Scott, J. Carpenter, L. Besson), njegovan i u tv serijama (npr. Zvjezdane staze).

- rodovi filmski (koji su)

Igrani, dokumentarni i eksperimentalni.

Igrani film - čine ga filmovi usredotočeni na uobičajeno narativno predočavanje zamišljenih svjetova i zbivanja.

Dokumentarni film - film. rod kojega obilježava težnja da se filmom svjedoči o perceptivno zatečenim zbivanjima koristeći se snim., slikovnim i zvučnim mogućnostima filma.

Eksperimentalni film - (također avangardni film, alternativni film), film. rod obilježen isprobavanjem postupaka i učinaka koji se kose s podrazumijevanim i prevladavajućim oblicima filmovanja, asocijativnom i ritmičkom montažom, a u težnji da se pronađu i razvijaju nepoznati ili zapostavljeni doživljajni i društv. potencijali filma.

5 | F r a m e

Uvod u povijest filma – natuknice s predavanja

- film noir

Film noir (franc. crni film), pov. stilska struja (katkad se smatra podžanrom) u amer. igr., pretežito krim. filmu 1940-ih i 1950-ih. Naziv su prvi upotrijebili franc. kritičari. Filmovi ocrtavaju, uz znatan udio društv. i etičkog relativizma, mračan i brutalan kriminalni polusvijet amer. gradova i periferije s ciničnim protagonistima, stilski pod utjecajem njem. ekspresionizma (noćna atmosfera, fotografija niskog ključa, manje uobičajeni rakursi). Gl. predstavnici bili su F. Lang (→Žena u izlogu), B. Wilder (→ Dvostruka obmana), O. Preminger (→ Laura), R. Siodmak, E. G. Ulmer, J. Tourneur (→ Iz prošlosti), H. Hawks (→ Duboki san), J. Huston (→ Malteški sokol), N. Ray, O. Welles i dr. Struja je zadržala utjecaj na pojedine filmove i autore i poslije gašenja te postala omiljenom stilskom referencom u suvr. filmu (→Istrebljivač, → L. A. povjerljivo).

- Lumiere vs. Melies (činjenični film; mimetičke i antimimetičke tendencije; što je mimesis)

Mimesis je, kad je riječ o filmu, kreativno oponašanje stvarnog svijeta kroz umjetnost.

Braća Lumiere- 28.12.1895. prva (službena) projekcija, rođenje filma- Činjenični filmovi (Izlazak radnika iz tvornice, dolazak vlaka na stanicu, poliveni poljevač) koriste jedan kadar,

bez pokreta kamere, bez aktivnih likova (glumaca i uloga), bez montaže, bez osmišljenje radnje, ČISTI DOKUMETARNI PRIKAZ NEKOG SVAKODNEVNOG DOGAĐAJA

George Melies- početci igranog filma(filmske fabule) 1902.- Mađioničar je koji stvara filmove magije (prvi specijalni efekti)- Prvi uvodi radnju i dokazuje da film ima i takve mogučnosti, da film ima i svoj svijet, izumio je 'specijalne

efekte' poput dvostruke ekspozicije, stop frameova, pojavljuju se crteži na filmu, u njegovim se filmovima ljudska tijela rastavljaju, lebde i sl.

- 'Put na Mjesec'

6 | F r a m e

Uvod u povijest filma – natuknice s predavanja

- Porter (montaža, filmovi potjere)

amer. redatelj, snimatelj, scenarist, producent i montažer. Već 1901. u filmovima Kontroverza Sampson–Schley i Pogubljenje Czologsza ostvaruje rudimentarne oblike uprizorenja simultanih zbivanja na različitim lokacijama, odn. na istim lokacijama, ali iz različite perspektive. Filmsku, napose narativnu sintaksu, unapređuje dvama ključnim filmovima svojeg opusa. U Životu američkog vatrogasca (1903) majstorski rabi krupni plan i detalj u svrhu dramatizacije zbivanja, osmišljava rudimentarni model paralelne montaže, isto zbivanje (spašavanje djevojčice iz goruće zgrade) prikazuje u dvjema sukcesivno zaokruženim scenama iz dviju različitih perspektiva, a narativnu vezu među scenama podcrtava vremenskim preklapanjima (overlapping); u → Velikoj pljački vlaka narativna poveznica između scena još je čvršća, a paralelna montaža razrađenija. Velik uspjeh tih filmova osnažuje njegov status, no od poč. 1910-ih njegov ugled sve više slabi. Znatno zainteresiraniji za tehn. aspekte filma (eksperimentira bojom, zvukom, širokim platnom, podijeljenim ekranom, animacijom, trodimenzionalnom tehnikom) nego za razradu narativnog prosedea, nevičan industrijskim zahtjevima kinematografije, pol. 1910-ih odustaje od autorskog bavljenja filmom. Uz G. Méličsa, G. A. Smitha, J. Williamsona i C. M. Hepwortha smatra se najznačajnijim redateljem predgriffitovskog razdoblja. Ostali važniji filmovi: Što se dogodilo na 23. ulici u New Yorku (1901), Čiča Tomina koliba (1903), Mala pljačka vlaka (1905), Život kauboja, San pijanca (oba 1906), Bostonska čajanka (1908), Zatočenik dvorca Zenda, Grof Monte Cristo (oba 1912), Vječni grad (1915).

fizička akcije(važan je događaj, a ne lik) aktivno koristi montažu u prikazu akcije pokrenuo filmove u Americi

- brightonska škola (Smith, Hepworth)

Brighton school (skupina redatelja i snimatelja) - korištenje raskadriravanja, uvode krupni kadar, uvode subjektivni kadar (perspektiva protagonista).

- D. W. Griffith

Griffith, David Wark, amer. redatelj i producent. »Praktičar« goleme intuicije, već je u tim filmovima pokazao iznimnu sposobnost kreativnog sjedinjavanja vlastitih otkrića i postupaka drugih redatelja. Odnosi se to ponajprije na montažu; nenadmašiv je majstor ritmičke i paralelne montaže – u prizorima potjera (tzv. chase films) te onima koji završavaju »spasom u posljednjem trenutku«. Također, precizno upravlja promatračkom i pripovjedačkom pozicijom, a nadmašuje druge redatelje u raskadriravanjima scene (efektnom promjenom planova i rakursa, katkad i dinamičkom kamerom), čime ostvaruje zamjetljiv otklon od tadašnjeg pretežito kaz. (»frontalnog«) tretiranja mizanscene. Napokon, krupnim planovima uspijeva sugestivno dočarati osjećaje likova, a u svezi s tim među prvima shvaća važnost angažiranja školovanih glumaca, pa već od 1909. počinje okupljati stalnu glum. ekipu. Žanrovski naginje akcijskim filmovima, ubrzo i melodramama s likovima pouzdanih muškaraca koji pomažu bespomoćnim junakinjama, ali sve češće režira i filmove s radnjom u prošlosti, socijalnokritičke filmove i komedije; jedan je od preteča slapsticka, kao i gangsterskog filma (Mušketiri iz Pig Alleyja, 1912), a okušava se i u neobično ambicioznim filmovima,

7 | F r a m e

Uvod u povijest filma – natuknice s predavanja

npr. Čovjekova geneza (1912), u kojemu ilustrira teorije Ch. Darwina. Režira svoj prvi »velefilm« → Rođenje jedne nacije, djelo koje nadograđuje primitivni stil (film. »naivu«), utemeljuje poetiku klas. narativnog filma i postiže golem komerc. uspjeh (najgledaniji amer. nij. film), ali i negodovanja u javnosti zbog pozitivnog prikaza Ku–Klux–Klana. Slijedi → Netrpeljivost, pov. freska u 4 pohe, koja zbog uporabe asocijativne montaže i složene strukture donekle začinje i moderne tendencije u filmu. Ta mu dva djela zbog umj. vrijednosti i utjecaja na mnoge svj. redatelje donose naziv »oca film. umjetnosti«. Intolarence(1916.), 4 priče povezane, uvodi light motiv-majka koja ziba dijete kao simbol ljubavi, osim fabule, film ima i ideju, autorovu poruku.

- američki slapstick (am. Nijema komedija): Sennet, Chaplin vs. Keaton, Lloyd, Langdon

Nastaje 1912e osnivanjem prve producentske kuće 'Keystone' i traje do početka 30ih kada se počinje pojavljivati zvuk. Osnovne značajke Slapsticka su fizičke ideje i akcije, gegovi bez govora, prenaglašeni stilizirani pokreti, fantastički pristup grimasama, smijehu, pokretima, preuveličane su negativne osobine ljudi ili društva te se pokušava stvoriti nerealna slika realnog svijeta. Dolazak zvuka (koji je vrlo realan) označava kraj slapsticka.Uspješan je jer je jednostavan, namijenjen za mase, bez jezika pa je pogodan i za europske zemlje.Ismijava sve razine društva (bogate, siromašne, manjine) i djeluje vrlo politički nekorektno ali je uvijek na strani malih ljudi.Mack Sennett

Američki glumac, redatelj i producent Osnovao '12e prvu produkcijsku kuću(studio) 'Keystone' koji kasnije postaje Trinagle i Paramount Počeo je kao asistent režije Griffithu Uvodi grupe likova koji se pojavljuju u više raznih filmova:

Keystone cops: -uvijek u stanju pripravnosti, predstavljaju vlast koju ismijavajuBathing beauties –ljepotice u badićima , predstavljaju seksipil

Rijetko je imao definirani scenarij, koristio je improvizaciju Unutar svog studija skupio je ostala važna lica Slapsticka

Harold Lloyd Primjetan je utjecaj Chaplina Stvara lik prosječnog, poduzetnog, pozitivnog mladića u odjelu Njegov lik dolazi sa sela u veliki grad i uvijek osvoji bogatu djevojku(suočavanje različitih slojeva) Glumio je i u filmovima drugih redatelja 'Brucoš', 'Napokon spas', 'Zašto brinuti?'

Harold Langdon Majstor prikazivanja straha, neodlučnosti i izgubljenosti Njegov lik je djetinjasti izgubljeni muškarac kojeg žene vole ali on to ne shvaća Na kraju se on uvijek ohrabri i preuzme odgovornost u svoje ruke

Charlie Chaplin Ima cirkuske korijene što je primjetljivo u njegovom načinu prikazivanja gegova Najpoznatiji je po svom liku skitnice, The Tramp Tramp je pjesnička duša, romantičar

Uvod u povijest filma – natuknice s predavanja8 | F r a m e

Postaje žrtva stvarnosti, stvari postaju negativci, a on žrtva Žene su uvijek idealne U njegovoj glumi su glavni element gegovi, gestikulacije i mimika 'Skitnica', 'Mališan', 'Cirkus', 'Svijetla velegrada', Moderna vremena', Veliki Diktator'

Buster Keaton Ima umjetničke korijenje, uvijek je shvaćan kao čudak Njegov lik je uvijek bogat i predstavlja aristokraciju Ekscentrik i realist Radnje su uvijek jako vezane uz tehniku i sprave jer on svijet i odnose među ljudima razmatra kroz odnos

prema stvarima, mehanički slapstick U njegovim filmovima žene je nužnost Radio je komične prerade akcijskih filmova Utjecao na Samuela Becketta (teatar apsurda) 'Navigator', 'General', 'Naše gospodarstvo', 'Buster- boksački šampion', Sherlock Jr.)

- njemački film 20ih: ekspresionizam; kammerspielfilm; strassenfilm/filmovi ulice; neue sachlichkeit; redatelji: Wiene, Murnau, Pabst, Lubitsch te osobito Lang

(1910.-1930.) Utopijski pokret koji je okrenut prema budučnosti i osporavanju tradicionalnog, protiv svih društvenih navika (otpor). Obuhvaća i književne i umjetničke pravce - dadaizam, futurizam, kubizam, nadrealizam, modernizam, ekspresionizam. Može se vremenski precizno definirati jer postoje Manifesti koji definiraju stil. Zalažu se za nove estetske ideale i namijenjena je za intelektualce. Razvija se u inozemstvu i donosi prihode njemačkoj.

ekspresionizam, stilski pravac u njem. i austr. kinematografiji 1919–27., razvijen pod utjecajem ekspresionizma u slikarstvu, književnosti i kazalištu. Najtipičniji je, a prema mnogim povjesničarima i prvi ekspresionistički film → Kabinet dr. Caligarija, istaknuti redatelji bili su R. Wiene, F. Lang, F. W. Murnau, a scenaristi C. Mayer i Th. von Harbou. E. je obilježen osobitim, sugestivnim osvjetljavanjem prizora (oštri svjetlosni kontrasti), neobičnim, katkad izobličenim dubinskim ambijentima i kompozicijama kadra (česti klaustrofobični prostori) te emotivno naglašenim i zastrašujućim situacijama (motivi straha i tjeskobe, psihički rastrojeni likovi čiji se duševni život nastoji eksteriorizirati). Utjecao je na kasnije autore, stilove i žanrove, osobito na amer. film noir, film strave, ali i na postmodernizam. Wiene (Kabinet dr. Caligharia); Murnau (Nosferatu); Lang (Umorna smrt, Kockar, Dr. Mabuse/triler, Nibelunzi/legenda, Žena na mjesecu, Špijuni); Pabst (Pandorina kutija/eros-1929, Tajna jedne duše/onirički).

kammerspielfilm, struja u njem. filmu 1920-ih koju je potaknuo scenarist C. Mayer. Po uzoru na koncepciju Kammerspiela M. Reinhardta – prisnijeg tipa maloga kazališta s psihološki iznijansiranijim sadržajima. K. se ograničava na oskudnije ambijente (ugl. interijere) i podrobnu psihol. razradu intimnih problema i frustracija nekoliko likova, često tragičnog završetka. Prikazuje se urbani svijet, nagoni, suprostavljaju se klase,Kombinacija stilski naglašenijih vizualnih značajki ekspresionizma i ambijentalno-psihol. značajki znatno je utjecala na kasnije film. tendencije (npr. → film noir), iako se tumači ugl. kao »ekspresionistički« utjecaj. Važan snimatelj je Karl Freund (utjecao na njega G. Tolland – snmtlj. Citizen Kane) te scenarist Carl Mayer.

Uvod u povijest filma – natuknice s predavanja

9 | F r a m e

strasen filmen su filmovi ulice, velegrada; prikazuju eksterijere, ugl. snimane u Berlinu. Pabst: ULICE BEZ RADOSTI Greta Garbo.

neue Sachlichkeit – filmovi koji opisuju društvo te rade presjek socijalnog stanja, radnju nosi masa a ne jedna osoba. To su filmovi nove stvarnosti, politički (financirani od partije). Nema simbolike, u pitanju su atmosfera i emocije, kamera je dinamična pokretna.Walter Ruttmann: Simfonija velegrad; Ljudi nedjeljom – više redatelja te opisuje tipični berlinsku nedjelju

Ernst Lubitsch- Njemački redatelj- Daje doprinos u razdoblju komedije- 'Ana Boleyn', 'Madame Bouvery'- Radi eros komedije, razvio melodramu- 'Priceza ostriga' (1919.g)je njegov najpoznatiji film iz Njemačke- Radi povjesne filmove

G. W. Pabst- Radio s Luis Brooks(glumica) te prikazivao žensku seksualnost, režirao socijalno-kultistički filmove- Sa Luis Brooks kreirao lik Lulu u 'Pandorinoj kutiji'- Lulu predstavlja fliper, djetinjasti ženski lik na granicama moraladbina

Ulice bez radosti- Greta Garbo- Najbolje predstavlja streisefilme- Nočne scene grada- Objektivni prikaz ljudskih sudbina- Uveo nezamjetnu montažu

Murnau- Prvi film strave 'Nosferatu' (1922.g.)- Počeo kao glumac u kazalištu maxa reinhardta- Otišao u Hollywood, gdje radi za Fox

Nosferatu- Neizravni prikaz Drakule- Koristi lokacije, ekesterijeri, arhitektura dok ostali filmovi tog doba koriste scenografiju- Strah i tjeskoba su najjači stalni motivi

Posljednji čovjek- Izravan primjer Kamera spiele-a- Utjecao na razne snimatelje- Ne korsiti međudijaloge- Koristi samo filmska izražajna sredstva- Psihološka analiza lika

'Zora'- 1927.g.- Po izboru nekih kritičara najbolji film svih vremena- Dvostrane ekspozicije, pokreti kamere, pretapanje, više planova- Jedno od najkreativnijih filmova nijemog razdoblja

'Tabu'- Snimljen na specifičnim lokacijama (polinezija)

Uvod u povijest filma – natuknice s predavanja

10 | F r a m e

- Radio je sa Robertom Flahetyjem (dokumentarist koji je snimio 'Nanook sa sjevera')- Uvodi seks simbole- Igrani film s dokumentarnim djelovima

Lang Umorna smrt

- Prvi film u kojem surađuje sa svojom ženom Thea Von Harbo koja je radila scenarije za sve njegove važnije filmove

- Glavni motiv je smrt koja dolazi u njem. grad- Smrt je pripovjedač i priča 3 priče u kojima glume isti glumci- Utjecao na mnoge redatelje(hitchcock) i filmove

Dr.Mabuse, kockar- Krimi film- Zločinac na ćelu organizacije ima moči i hipnotizira ljude

Nibeluzni- Napravljen prema pjesmi (legendi)

Robert WieneKabinet Dr. Caligarija (51 min) -1920 god

- Prvi modernistički i ekspresionistički film- 1910 g. film 'praški student' stellana Ryea je utjecao na kabinet- Film naglašava unutarnje emocije (strah i ljubav)

- žanrovi fantastike u njemačkom filmu

fantastika, horror, triler, špijunski, eros fantastika, onirički (snovi)

- švedski nijemi film: Sjostrom, Stiller; danski nijemi film: C. T. Dreyer

1917 – 1923 – zlatno doba švedskog filma; autori – Victor Sjostra, Mauritz StillerDreyer, Carl Theodor, dan. redatelj i scenarist → Stradanje Ivane Orleanske, o suđenju i spaljivanju franc. nac. Junakinje, u filmu je koristio neprofesionalne glumce koji su samo fizički odgovarali ulogama(traži dušu a ne

sposobnost). → Vampir, kojim dominira eliptična montaža, dok se ugođaj strave postiže i škrtom uporabom zvuka. Sklon i misticizmu, dao je izniman doprinos oniričkim mogućnostima filma (Vampir, Riječ), Stradanjem Ivane Orleanske ostvario je vrhunski primjer modernističkih težnji nij. filma, a svojim posljednjim djelom, Gertrud, zasnovanim na ritmičkim dugim kadrovima i orkestraciji mizanscene (izbjegavanje postupka plan–protuplan) dao je osebujan doprinos poetici zvučnofilm. modernizma.

Transcedentni stil- duhovno, onozemaljske teme- Autori: Robert Brenson,

Asketski stil- Kamera spora, krupni kadrovi, geometrijska kompozicija

Uvod u povijest filma – natuknice s predavanja

11 | F r a m e

- francuska avangarda: impresionizam (G. Dullac, J. Epstein, A. Gance), dadaizam, cinema pur (R. Claire, F. Leger, M. Duchamp, Man Ray), nadrealizam (Bunuel, Dali, Cocteau); opće odlike pojedinih stilskih pokreta, predstavnici i ključna ostvarenja

- Počinje 20ih godina- Različito od impresionizam u slikarstvu, slično je u prenošenju impresija u filmu- Ne teži se prikazu radnji već ostvarenju specifičnih ugođaja, atmosfera i stanja likova a nazivom se odvajaju

od njem. ekspresionizma- Subjektivan pristup stvaranja, drugačija obilježja od ostalih tendencija- Glavni motivi su usamljenost i melankonija- Pretapanja, difuzno svijetlo, dvostruke ekspozicije (slično kao sa slikarstvom)- 30ih počinje francuski poetski realizam inspiriran impresionizmom te francuski suvremeni film ima obilježja

impresionizma- Koriste eksterijere, pojavljuje se ambijent luke (zaštitni element fran. filma), kafići, skladišta u luci

simboliziraju bijeg od usamljenosti- Karakteristični likovi su propalice, umjetnici i pjesnici - Važna imena su:

Louis Deluc- prvi pisao o impresionizmuGermine Dullac- redateljica, feministički filmoviAgel ganceJean Epstein

Dadaizam- Počinje 1916. U slikarstvu- Otpor tradiciji, reakcija na tjeskobu i nesmisao I sv. Ratu- Neasumičnost, ruganje društvenim normama- Otac dadaizma je Duchamp (manifest)

Rene Claire'Međučin' 22 minute

- Predstavnik dadaizma- Trčeći sprovod, lunapark, grad- Napravljen za međučin baleta autora Picabia (koji je napisao scenarij) dok je Satie (glazba)- Apsurd, igra, nasumičnost, ismijavanje, ima utjecaj slapsticka

Fernard Leger- Bio je slikar- Tražio je odgovor na pitanje kako mehanizirati ljudski pokret- Njegov jedini film je 'Mehanički balet' (apstraktni film) koji je napravio s Dudleyem Murjohyom- U tom filmu najviše koristi ponavljanje i ritam- Za taj se film govori da ima psihoanalitičke elemente. Freud je prepoznao san, nesvijesno stanje i seksualnost

kao motive filma

- Apstrakni je film, film prepoznatiljivih stvari koje su posložene na neshvatljiv redosljed te ima figurativne momente

- Čisti film je film bez figurativnih komentara- Važni autori su:

Hans RichterViking Eggergd

12 | F r a m e

Salvador Dali, Bunnuel'Andaluzijski pas'

- Snovi, asocijacija, apsurd, ismijavanje, detalji

13 | F r a m e