Društvena stratifikacija, nezaposlenost i siromaštvo

U V O D U S O C I O L O G I J U

A K . G O D . 2 0 1 9 . / 2 0 2 0 .

I VA N P E R K O V

5 . 1 1 . 2 0 1 9 .

• Društvene / prirodne nejednakosti

• Društvena stratifikacija – poseban oblik društvenenejednakosti koji se tiče postojanja uočljivihdruštvenih skupina koje su rangirane jedna iznaddruge u smislu određenih faktora (prestiž,bogatstvo)

• Povijesni primjeri• Kaste – Indija – 4 kaste + nedodirljivi (pripadnost

rođenjem)

• Antika - robovlasništvo

• Feudalni / staleški sustav

Funkcionalistički pristup

• Funkcionalizam – nužnost određenog stupnja reda i stabilnosti – proučava funkciju stratifikacije i njen prilog održavanju dobrobiti i stabilnosti društva

• Talcott Parsons• Vrijednosni konsenzus – opće slaganje članova društva

o tome što je dobro i vrijedno• Stratifikacija je neizbježan dio svih ljudskih društava• Temelji se na općem vjerovanju da su sustavi

stratifikacije pravedni jer su izraz zajedničkih vrijednosti• Suradnja i međuovisnost• Davis & Moore

Marksistički pristup

• Stratifikacija razdvaja, a ne spaja društvo

• Karl Marx• postoje dvije klase – vladajuća i potlačena

• Klasa – skup ljudi sa sličnim bogatstvom, privilegijama, poslovima i obrazovanjem

• Moć vladajućih proizlazi iz kapitala

• Vladajuća klasa izrabljuje i tlači podređenu klasu

• Institucije su uvijek u službi vladajućih

• Cilj: besklasno društvo

Marksistički pristup

• Faze razvoja društva• Primitivni komunizam (besklasno društvo)

• Antičko društvo

• Feudalno društvo

• Kapitalističko društvo

• Ovisnost i sukob

• Eksploatacija

• Klasna svijest i klasna borba

Weberovski pristup

U kapitalističkom društvu razlikuje ove klasne skupine:

• vlasnička gornja klasa

• bijeli ovratnici

• sitna buržoazija

• manualna radnička klasa

• Borba za resurse, ali i političku moć i društveni prestiž

• Povećanje klase „bijelih ovratnika”

Meritokracija

• stvaranje upravljačke elite prema sposobnostima

• vladavina ljudi od znanja, vrijednih, mjerodavnih intelektualaca iposlovnih ljudi koji su stručni u donošenju bitnih odluka

• Platon je u djelu Država postavio temelje teorije o vladavinimeritokracije tezom da za državu nema lijeka sve dok sepolitička vlast i filozofija ne spoje, dok filozofi ne budu kraljevi, akraljevi i vladari filozofi.

• termin meritokracija stvorio je britanski sociolog Michael Youngu djelu Uspon meritokracije (The Rise of the Meritocracy, 1958).Teoriju meritokracije obrazložio je formulom

IQ + uloženi napor = vrijednost

Društvene klase na zapadu

• Viša klasa – sastoji se od veoma rijetkih pojedinaca koji posjeduju bogatstvo i moć i sposobni su to prenijeti i na svoju djecu (1%)

• Uslužna klasa (visoki stručnjaci, direktori – vrhunski upravitelji (5%)

• Srednja klasa (širok raspon zanimanja i profesija od administrativaca do nastavnika, izrazito heterogena skupina)

• Radnička klasa

• Niža klasa (nezaposleni, beskućnici,korisnici socijalne pomoći, društveno uvjetovane potklase…)

• KLASA I ŽIVOTNI STIL?

Društvena pokretljivost

• Društvena pokretljivost – prelazak članova društva ili društvenih skupina iz jedne društvene klase u drugu

• Vertikalna / Horizontalna

• Unutargeneracijska / međugeneracijska

• Suvremena društva – otvorena društva?

Teorija elita

• Moć u društvu monopolizira manjina

• Vilfredo Pareto Gaetano Mosca• vladavina elite je neizbježna• temelj vladavine elite su superiorna svojstva pojedinaca

koji tvore elitu• elita svoju moć duguje i unutarnjoj organizaciji

• Cirkulacija elita rezultira društvenim promjenama

• Samoregrutacija elita

Rod i stratifikacija

• Nema društva u kojem, barem u nekim segmentima, muškarci ne posjeduju veću moć i bogatstvo od žena

• Rodne nejednakosti povijesno ukorijenjene

• Klasni položaj žena

• Borba za ravnopravnost spolova

Regionalna stratifikacija?

Nezaposlenost

Tko su nezaposleni?

sve osobe starije od dobne granice određene zamjerenje ekonomski aktivnog stanovništva, koje su

(1.) tijekom referentnog razdoblja bile bez posla,

(2.) tijekom tog razdoblja bile u svakom trenutku naraspolaganju za posao

(3.) tražile posao (poduzimale određene korake u cilju pronalaženja posla).

Strukturna nezaposlenost Raskorak između ponude i potražnje za

radnicima

Ciklička nezaposlenost Ukupnna potražnja za radom niska

zbog smanjenja ukupne društvenepotrošnje

Frikcijska nezaposlenost Prirodna, kratkotrajna nezaposlenost za

vrijeme promjene posla, nakondiplome i sl.

Vrste nezaposlenosti

• Krajem listopada ove godine u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) registrirano je 146.912 nezaposlenih osoba.

• Trenutna 6,9 % / Rekordno visoka – 17,7 % - ožujak 2014

Registrirana : 114.49850 i više godina: 40.425Dugotrajno nezaposleni: 48.174Mladi do 29 godina : 28.253

5.11.2019. HZZ

Siromaštvo

• Apsolutno siromaštvo – ljudi su apsolutno siromašni ako nemaju dovoljno sredstava za život dostojan čovjeka odnosno zadovoljenje osnovnih životnih potreba (hrana, stanovanje, odijevanje, kretanje)

• Relativno siromaštvo – ovisno o društvu i razdoblju, kulturološki definirano

• Za utvrđivanje broja siromašnih u nekom društvu koristi se tzv. linijasiromaštva (razina dohotka/potrošnje ispod koje pojedince ili kućanstvasmatramo siromašnima). Različite zemlje koriste različite linije siromaštva(košarica dobara i usluga, statističke, subjektivne, službene linije itd.).Siromaštvo je prisutno u svim društvima bez obzira na njihovu razvijenost.

Stopa rizika od siromaštva prema dobi i spolu u 2018. najviša jeu osoba u dobi 65 ili više godina te iznosi 28,1%. U toj je dobnojskupini razlika prema spolu najveća te stopa rizika odsiromaštva u žena iznosi 31,3%, a u muškaraca 23,5%. Najnižastopa rizika od siromaštva bilježi se za osobe u dobi od 25 do 54godine i iznosi 14,3%. U muškaraca te dobi iznosi 14,6%, a užena 14,0%. (DZS)

Najvišu stopu rizika od siromaštvaimala je Rumunjska (23,5%) potomLetonija (23,3%), Litva (22,9%),Bugarska (22,0%), Estonija (21,9%),Španjolska (21,5%) i Italija (20,3%),gdje je više od petine stanovništvaimalo ekvivalentan ukupni raspoložividohodak ispod praga rizika odsiromaštva.

U Hrvatskoj je stopa siromaštvaiznosila 19,3%.

Najniže stope rizika od siromaštvazabilježene su u Češkoj (9,6%), Finskoj(12,0%), Danskoj (12,7%), Mađarskoj(12,8%), Sloveniji (13,3%) iNizozemskoj (13,4%).

Prag rizika od siromaštva u 2018. za jednočlano kućanstvo iznosi 29 820 kuna na godinu, dok za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosi 62 622 kune na godinu.

Materijalna deprivacija prikazuje postotak osoba iz kućanstava koja si ne mogu priuštiti najmanje tri od devet stavki:

• plaćanje najamnine i računa, • stambenog kredita ili potrošačkoga kredita;• tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće;• obrok koji sadržava meso, piletinu, ribu ili vegetarijanski ekvivalent svaki

drugi dan;• podmirenje neočekivanog financijskog troška;• telefon; TV u boji;• perilica za rublje;• automobil• grijanje u najhladnijim mjesecima.