Uvod u stari vijek - neka ispitna pitanja

Uvod u stari vijek - neka ispitna pitanja

Uvod u stari vijek pitanja

1. Feniani, tko su i zato su znaajni

Feniani ( od grke rijei porfyra = grimiz ) su bili semitski narod koji je nastanjivao primorje prednje i sredozemne Azije. Bili su etniki jako pomijeani ali ih je povezivao zajedniki jezik, pismo, vjetina plovidbe morem i trgovaki interesi.. ivjeli su u gradovima-dravama i nikada se nisu ujedinili u veliku dravu i carstvo. Vodea grana gospodastva je trgovina, najpoznatiji trgovaki gradovi su Tir, Sidon, Biblos.Osnivaju razne kolnije na Siciliji, u panjolskoj a najpoznatija je Kartaga u sj. Africi. Feniani su znaajni po tome to su prvi razvili alfabetsko pismo

2. Filip IIFilip II, ( 359 336 gpne ) otvorio je put osvajanjima koje je iza njega nastavio njegov sin Aleksandar. Poto je poveo pohod na Skite i Tribale na sjeveru, Filip je preko Tesalije krenuo na Beociju i Atiku. te je nakon nekoliko manjih okraja dolo do odlune bitke kod Heroneje u kolovozu 338. pr. Kr. gdje je grka vojska poraena. Nekoliko mjeseci nakon bitke kod Heroneje, u Korintu Filip je s delegatima grkih gradova zakljuio dalekoseni savez i utvrdio s njima ugovor o "opem miru". Takoer je osnovan i ratni savez te je odlueno da e Grci pod vodstvom Filipa krenuti u rat protiv Perzije. U proljee 336. godine Filip je poslao u Malu Aziju vojsku pod vodstvom Parmeniona i Atala i tako zapoeo rat sa Perzijancima. U ljeto iste godine ubili su ga njegovi protivnici u Makedoniji.3. Solon

Solon (640. pr. Kr..-560. pr. Kr.) bio je veliki atenski politiar, zakonodavac i pjesnik. Godine 594. pr. Kr. izabran je za arhonta i dobio ovlasti da u Ateni provede nune drutvene i agrarne reforme. Oslobodio je seljake od tradicionalne vezanosti za zemlju, ukinuo je hipotekarne dugove te ropstvo zbog dugova. Uveo je maksimum za zemljini posjed, a graane je podijelio u klase prema visini prihoda od poljoprivrede. Opseg politikih prava i dunosti graana odredio je takoer prema visini tog prihoda. Tom su reformom ostali bez politikih prava bezemljai te naseljeni stranci i robovi. Solon je takoer normirao ivot graana uvoenjem porodinog i krivinog prava te zatitom poljodjelstva i zabranom luksuza. Uveo je i organizirani odgoj mladei.

4. Budizam

Budizam je religija bez boga. Osnovan je u VI. stoljeu pr. Kr. u sjevernoj Indiji; osnovao ga je Siddharta Gautama, za kojeg se veina strunjaka slae da je ivio od 563. do 483. pr.n.e. Na njegovoj knjizi etiri plemenite istine se zasniva budizam.

5. Godina 4 cara ( nabroji careve )

68 / 69 Galba, Oton, Vitelije, Vespazijan

6. tko su ahamenidi

Ahamenidi su Perzijanci ( dananji Iran )

7. kada su kelti bili ozbiljna prijetnja rimu

Kelti su provalilili u Italiju, oteli Etruanima padsku nizinu, nastanili se tamo pa zatim otuda pljakali dalje prema jugu. 387. gpne. Osvojili su i opljakali Rim gdje se na Kapitolu odrao samo jedan rimski odred

8. to su mastabe

Mastaba je bila pravokutna graevina od nepeenih opeka s ravnim krovom i zakoenim zidovima sagraena kao grobnica mnogih znamenitih drevnih Egipana.

9. sicilska ekspedicija

U doba najveih napetosti sa Spartoom, na nagovor Alkibijada, Atenjani su eljeli velikom ekspedicijskom vojskom zahvatiti u Sicilsku trgovinu, Mornarica je isplovila 415 gpne, Alkibijad je prebjegao Spartancima kojima je dao vojne i politike savjete na temelju poznavanja atenskih slabosti. Spartanci su pomogli napadnutim Sicilijancima a ponajprije Sirakuzi. Zahvaljujui vojnikoj nadarenosti Spartanca Gilipa, sveukupna je atenska vojska bila unitena god 413 pne.

10. minojska kultura

Vladari iz Knossosa u 16. st. pr. Kr. ujedinili su plemena Kreana u samostalnu oblast. Imali su dobro dravno ureenje i jaku mornaricu. Nisu gradili hramove nego su rtve boanstvima prinosili pod vedrim nebom, ili negdje u peini. Gradove i naselja nisu opkoljavali sa zidinama.

11. tko su sarmati

Najkasnije u 5 stoljeu pne uselili su se Sarmati ( Sauromati pripadnici Iranske jezine skupine ) na podruje istono od donjeg i srednjeg Dona i u oblasti sve do Polovoja. U 4 stpne prekorauju Don, razaraju Aleksandreju ( u dananjoj Turkmenskoj SR ), potiskuju skite zatim u 2 stpne zajedno sa skitima kreu protiv grkih gradova na Crnome moru. U smjeru prema zapadu dolo je do susreta s Keltima. Drugo stoljee zatjee ih u stalnim bitkama protiv Rima, djelomice ( u markomanskim ratovima ) u savezu sa Germanima.

12. manching

njemaka inaica za Keltska sredita ili prednaselja tzv. Oppida. Manching je bio smjeten kod Ingolstadta s bedemom opkoljenom povrinom od 380 HA sa karakteristinom izvedbom pod nazivom murus gallicus.

13. to je areopat arhontat

Arhont (grki: arkhon) je titula najviih dunosnika u mnogim grkim antikim polisima. Nakon prestanka slube arhonti su postajali lanovi areopaga. plemikog vijea.

14. nabroji 3 bitke aleksandra velikog i darija 3

bitka kod Granika 334 gpne, bitka kod Isa 333 gpne, bitka kod Gaugamela 331 gpne,

15. na kojem se prostoru odvijala grka kolonizacija

Sicilija ( Sirakuza, Akragas, Gelo ), juna Italija ( Tarent, Kima, Sibaris, Kroton ), juna obala Francuske ( Marsej ), Afrika ( kirenaika ), sjeverne obale Egejskog mora te morski tjesnaci na crnome moru. Kolonizirane su i obale Jadranskoga mora ( Korinani Issa, Pharos )

16. tko je periklo

Periklo je bio pripadnik atenskog plemstva (Alkmeonida), no ostao je poznat po zalaganju za atenski narod (demos). Bio je dobro obrazovan, izvrstan govornik, a podrku puka dobio je zbog promjena koje je proveo. U vrijeme njegova upravljanja dravnim poslovima (461.429.g.pr.Kr.) atenska demokracija dosegla je vrhunac. Periklo je uveo dnevnice za obavljnje dravnih poslova i sudjelovanje u radu narodne skuptine. Siromanijim graanima je omoguio pristup u upravu i sudstvo. Dunosnici su se birali drijebom. Periklo je svu vlast predao narodnoj skuptini koju su inili svi slobodni Atenjani stariji od 18 godina. Ona je odluivala o svim dravnim poslovima. Atena je postala demokratska republika. U Periklovo doba Atena je obnovljena i sagraene su mnoge javne zgrade, sagraen je i najpoznatiji hram na Akropoli, zvao se Partenon. U Atenu su dolazili mnogi filozofi, umjetnici i znanstvenici. Tako je Atena doivjela procvat te je zauzela vodei poloaj meu grkim polisima. Periklo je umro prvih godina Peloponeskog rata od kuge koja je harala Atenom. Neposredno pred smrt je izjavio kako je ponosan to za vrijeme svog djelovanja nije zario u crninu nijednog Atenjanina.

17. po emu su poznati delfi

Delfi su stekli veliko znaenje kao proroite kamo su mnogi molitelji hodoastili, mnogi plemii i strani kraljevi onamo su odlazili po savjet pa su Delfi stekli i politiko znaenje.

18. tko je prvi perzijski vladar koji je napao grku i kada

Darije I. napao je grku 490 gpne i poraen kod Maratona . Perzijski vojskovoe, Datis i Artafen su preko mora krenuli protiv Atene i Eretrije, uspjeli su osvojiti Eretriju ali ih je kod Maratona pod zapovjednitvom Miltijada potukla atenska vojska hoplita.

19. tko je demosten ? filipike ?

Demosten je bio grki govornik koji je odravao javne govore protiv Filipa makedonskog, zato se zovu Filipike. ( 1 filipika 349. gpne )

20. tko je fidija

Fidija, (Atena, oko 500. pr. Kr. ?, 438. pr. Kr.) je bio najslavniji grki kipar svog vremena. Njegovo kiparstvo je sinonim za najii izraz zrele klasike i ideal harmonine ravnotee boanskog i ljudskog. Sintetizirao je duh, snagu i strast koji su se rodili u okviru Periklovih politiko-religioznih koncepcija i u ozraju atenske demokracije.

21. tko je seleukSeleuk I. Nikator ( izmeu 358. p. n. e. i 354. p. n. e. - 281. p. n. e. ), sirijski kralj, vladao 305. p. n. e. - 281. p. n. e..Vojskovoa Aleksandra Velikog i osniva makedonske dinastije Seleukidi koja je vladala velikim dijelom Aleksandrova carstva u Aziji u razdoblju 305. p. n. e. - 64. p. n. e.. Naslijedio ga je sin Antioh I. Soter22. to povezuje kleopatru i alexandra

Oboje su bili egipatski faraoni

23. to je pentakosiomedimnoi

Nakon to je u Ateni Solon 594 pne proveo svoju reformu, plemstvu ( hipejci ) i imunim seljacima ( zeugiti ) pridodao je on jo trei stale velikih zemljoposjednika koji su mogli dokazati da imaju preko 500 vagana ( po 52 litre ) ita godinjeg uroda ( zbog toga pentakosiomedimnoi )

24. metec ?

Meteci su bili stranci naseljeni u Ateni

25. heloti i hopliti

heloti su pokoreno stanovnitvo ( pod spartom ) kojemu su preputali obradu tla. Heloti su su bili dravni robovi u Sparti. Za razliku od robova u drugim antikim dravama, heloti nisu bili u vlasnitvu pojedinca ve su dodjeljivani uz dravna zemljita na kojima su sluili. Hopliti su bili teko naoruani grki vojnici, nosili su ma ili koplje ( sarisa, 4 m ) a bogami i tit i kacigu.

26. dorani

Dorani .- Jedna od glavnih staro-helenskih grupa naroda izvorno naseljeni blizu planine Olimp. Dorani su svoje ime dobili po Dorusu, sinu Heleninom. U 12. stoljeu prije Krista poinju migrirati na jug. Tri dorska plemena Hileji (Hylleis), Pamfiloji (Pamphyloi) i Dimani (Dymanes) naselili su se na istoku i jugu Peloponeza, zamijenivi na tome mjestu Ahajce Njihove migracije trajale su 1100 pa do 950 prije Krista, nakon ega se njihov utjecaj osjetio ak na Kreti, a osnivasli su kolonije i u Italiji, Siciliji i Maloj Aziji.

27. falanga

je bojni poredak grkog pjeatva iz klasinog razdoblja. Falangu je sainjavalo 16 sintagmi hoplita zbijenih jedan uz drugoga.. Sintagma se sastojala od kvadrata od po 16 redova sa 16 stupaca vojnika. Falanga je bila ranjiva na krilu i straga gdje su je title konjanike postrojbe i peltasti ( plaenici )

28. polikrat

Polikrat sa Samosa ( 538 522 gpne ) je bio tiranin koji je Samos uinio najjaom pomorskom silomu Egejskom moru. Svojim je gusarskim pohodima drao u strahu sve grke

29. izonomija

Izonomija su jednaka politika prava za sve graane u Ateni

30. pleme skiti

Skiti - nomadski narodi i plemena iranskog porijekla koja u 8. i 7. stoljeu p.n.e. migriraju iz sredinje Azije na podruje ije je sredite bila dananja Ukrajina, i gdje su osnovali tzv. Skitsko kraljevstvo. Skitija se protezala sve od Dunava na zapadu pa do granica Kine na istoku a vladavina ovog naroda odrala se negdje do 2. stoljea p.n.e. Skiti su bili veoma vjeti nomadski jahai koji nije imao svoj sistem pisanja, a veina podataka o njima potjee od Grka Herodota koji je ivio u 5. stoljeu p.n.e. Njihove 'kue' bili su atori od pusti koje su prenosili na kolima sa volovskim zapregama. Poznavali su stremen i laso i kao i Sarmati pili su uzavrelo kobilje mlijeko, 'kumys'. Grci koji su ih nazivali barbarima trgovali su sa njima u 7. stoljeu p.n.e. prodajui im vino i drugu luksuznu robu. Poznato je da su u istom stoljeu upali u gornju Mezopotamiju i Siriju i u 4. stoljeu na Balkan te da su ratovali sa Darijem I. (512. p. n. e.) Unitio ih je Aleksandar Veliki 325. p. n. e., a iza 300. su protjerani i s Balkana. U Rusiji su ih u 2. ili 1. st. p. n. e. zamijenili Sarmati.

31. tko je menes

Kralj Menes je osniva Egipatskog carstva, ujediniuo je gornje i donje kraljevstvo oko 3100 gpne

32. nabroji najpoznatije perzijske vladare

Kir, Kambiz, Darije I , Kserkso,

33. bitke alexandra velikog sa perzijancima ( i godine )

334. gpne Aleksandar je preao Helespont i zapoeo rat sa Perzijancima, te je godine porazio perzijske satrape na rijeci Granika. Zatim je 333 gpne porazio Darija III Kodomana kod Isa te par godina kasnije kod ponovno kod Gaugamela, nakon toga je zauzeo Perzepolis 331. pr. Kr. nakon iscrpljujue bitke kod Perzijskih vrata gdje ga je mjesec dana zadrao Ariobarzan

34. hebrejski kraljevi i svijet u to doba

Saul ( 1022 gpne ), David ( 1002 963 gpne ), Salomon ( 963 925 gpne ). Na podruju izmeu Mezopotamije i Sredozemnog mora ivjela su u 2 tis. Pne tri semitska naroda Izraelci, Feniani i Aramejci.

35. grki autori drama ( trojica )

eshil, sofoklo, euripid

36. pizistrat

Pizistrat, (otprilike 6. stoljee pr. Kr. - 528. pr. Kr. ili 527. pr. Kr. ) je bio atenski vladar. Prijevarom je uspio doi na elo Atene, i to tako to je od polisa traio tjelesnu strau, laui da mu je ivot u opasnosti. Dobiva vojnike, s njima uspijeva osvojiti Atenu i proglaava se vladarem. Uveo je tiranidu, odnosno samovladu, vladavinu pojedinca. Ipak, za vrijeme njega i njegovih nasljednika Atena doivljava procvat. Vre se javni radovi, gade se nove graevine, Atena postaje velika pomorska i trgovaka sila tog doba. Kad su Pizistratidi konano zbaeni 500.g.pr.Kr. dolazi do uspostave demokracije.

37. mohendo daro

i Harapa su u razdoblju od 2600. pr. Kr. pa do 1800. pr. Kr. Bili gradovi-drave tj. dio indske kulture. Mohendo daro je smjeten na donjem toku Inda u dananjem Pakistanu.

38. tko je mitra

bog sunca u perzijskom zoroastrizmu ( ali se pitanje ne odnosi na to )

39. samnianski rat

Prvi samnitski rat (343. pr. Kr. - 341. pr. Kr.) je uzrokovan upadom Samnita u Kampaniju (Campania). Kapuanci su traili pomo od Rimljana, koji nisu prvobitno htjeli intervenirati zbog svojeg saveza sa Samnitima. Meutim kad su Kapuanci ponudili svoj grad Rimljanima, Rimljani su se sukobili sa Samnitima. Rimljani su 341 p.n.e. prinudili Samniane na mirDrugi samnitski rat (327. pr. Kr. - 304. pr. Kr.) je uzrokovan osvajanjem kampanijskog grada Neapolisa (Napulj) 327. p. n. e., jer su i Samniti ve odavno eljeli zauzeti tu oblastTrei samnitski rat (298. pr. Kr. - 290. pr. Kr.) je uzrokovan upadom udruenih Etruana i Gala u Latijum a Samniani se uvruju u Lukaniji. Najznaajnija bitka iz ovog rata je bitka kod Sentinuma (296. pr. Kr.), gdje su Rimljani pobjedili udruene Samnite i Gale ali su i sami pretrpjeli ogromne gubitke (9000 mrtvih).

40. Markomanski ratovi

Marko Aurelije morao je u dva teka rata( 169 175 i 177 180 ) potisnuti germanska plemena koja su provalila preko Panonije i Norika sve do u sjevernu iItaliju