Govornička argumentacija

Argumentiranje uzročno-posljedičnih tvrdnji

Zašto je nešto?

Pitajući se zašto je do neke pojave došlo, zašto se pojavila određena posljedica, tražimo UZROK (i na taj način okrećemo se prošlosti)

No, uzročno razmišljanje može biti usmjereno i prema budućnosti

Određenu pojavu ili stvar možemo promatrati pitajući se kakav će ona EFEKT izazvati

Dakle, efekt je nakon, a uzrok prijeDakle, efekt je nakon, a uzrok prije

Osnovna terminologija

Uvjeti Utjecaji Povod Uzrok (posredan i neposredan) Uzrok (neophodan i dovoljan) Reciprocitetni uzroci Odgovornost Mogućnost Taktike kauzalne argumentacije (Millove

metode)

Uvjeti

Uvjeti su dio kauzalne argumentacije kada nam je glavni cilj objasniti

Oni postoje kao argumenti objašnjavanja povijesnih događaja, argumenti objašnjavanja uspjeha ili neuspjeha određene osobe ili nekog socijalnog događaja

Neki od uvjeta su važni, a neke ne treba ni spominjati

Uvjeti

Npr. ako objašnjavamo požare koji su zahvatili šume na obali, kao važne uvjete navest ćemo suho raslinje, vjetar koji širi vatru i sl.

Ako objašnjavamo pogibiju čovjeka koji je pao s desetog kata zgrade, gravitaciju nećemo spominjati kao uvjet jer svi znaju da je ona sastavni dio uvjeta na Zemlji.

Utjecaji

Utjecaji su uvjeti koji utječu na veličinu posljedice, odnosno na stupanj stvaranja posljedice

utjecaj nam označava nešto što samo po sebi ne može stvoriti ili ukinuti neku posljedicu već utječe na to događa li se ona brže ili sporije, više ili manje

Npr. utjecaj koji imaju cherledersice na utakmicama; one same po sebi ne uzrokuju navijanje (uvijek ima navijanja na utakmicama), ali one to navijanje povećavaju i ubrzavaju

Povod

Uvjeti i utjecaji pridonose stvaranju određene posljedice, ali potreban je povod koji će do nje zaista i dovesti

Npr. ako se prisjetimo uzroka požara; povod bi u tom slučaju mogao biti udar munje ili opušak

Povod je lakše primijetiti ako je on sam neki dramatični događaj koji privlači pozornost

Neposredni i posredni uzroci

Važno je razlikovati uzroke ovisno o vremenu (jesu li bliži događaju – neposredniji ili udaljeni od njega – posredniji)

Direktni uzroci su oni koji su vremenski bliži posljedici

Korisno je znati koji od uvjeta pasivno egzistiraju duže vrijeme, a koji su neposredni uzroci određenog događaja

Neposredni i posredni uzroci

Npr. koji su uzroci pobjede određenog predsjedničkog kandidata?

Svoj utjecaj mogu imati uvjeti koji postoje duže vrijeme (ekonomska situacija, diplomatski odnosi...), ali važni mogu biti i događaji od prije nekoliko mjeseci (medijski istupi, skandali...)

ti se događaji mogu okarakterizirati kao neposredni uzroci koji su se zbili relativno nedavno u odnosu na sam događaj

Posredni uzroci

njih se može promatrati kao uzorke uzroka

Takve udaljene uzroke tražimo kada analiziramo povijesne događaje ili kada želimo objasniti poteze određene osobe

Želimo znati koji je točan (ma kako udaljen) uzrok neuroze ili uzrok raspada braka ili uspješne karijere. Vraćamo se unazad koliko je potrebno da dođemo do izvorišta

Neophodni i dovoljni uzroci

Želimo znati što je točno potrebno da se neka posljedica stvori ili spriječi

Ključni uzroci su oni bez kojih određena posljedica nije moguća

To su oni koji su trajno, a katkada i jedinstveno povezani s posljedicom

Npr. kisik je ključan uvjet vatre (toliko trajno povezan s njom da postojanje kisika uopće ne bismo spominjali kao uvjet koji stvara vatru)

uočavanje ključnog uvjeta za određeni efekt nije uvijek dovoljno za predvidjeti posljedicu

Iako je kisik ključan uvjet vatre, samo postojanje kisika neće dovesti do vatre

Dovoljan uzrok

Još jednom kao primjer ćemo navesti vatru - Ako je došlo do požara možemo biti sigurni da su bili prisutni svi važni uvjeti i uzroci: kisik, gorivi materijal, sredstvo potpaljivanja...No, uz sve to potrebna je bačena šibica, udarac munje i sl.

To je tzv. dovoljan uzrok Dovoljan uzrok je onaj koji MORA dovesti

do posljedice

Odgovornost

Odgovornost je jedan od uzroka koji vrijedi samo u slučaju ljudskih odnosa

Pitanje odgovornosti može se odnositi na nešto što je netko učinio ili nije učinio

Npr. veleposlanik koji priređuje konferencije te druge svečane aktivnosti može se smatrati odgovornim za poboljšanje odnosa s nekom zemljom. Onaj koji ne organizira svečana događanja (upravo zbog tog nedostatka djelovanja) može se smatrati odgovornim za stagniranje ili pogoršanje odnosa s nekom državom

Namjera

Ovo pokazuje da odgovornost uključuje djelovanje ili ne djelovanje neke osobe, ali uključuje i NAMJERU

Ljudski postupak smatramo uzrokom ako je postojala namjera

Npr. ako pozovete ljude na rođendansku zabavu, kupite hranu i piće i organizirate prostor tada je čovjek uzrok zabave

Isto tako bitna je i namjera kada odlučite ne djelovati

Namjera

Ljudski postupak kao uzrok lako je identificirati kada on spada pod jurisdikciju osobe

Npr. jurisdikcija liječnika je zdravlje pacijenata, učitelja znanje učenika, roditelja skrb za dobrobit djece...

Ako je pacijent umro jer mu je postavljana pogrešna dijagnoza, ne zanima nas namjera

Posljedica je očito bila u domeni liječnika, a kada je moguće određenu posljedicu smjestiti pod određenu domenu, nebitno je, je li postojala namjera ili nije.

Reciprocitetni uzroci

Situacija u kojoj uzrok i posljedica međusobno direktno ovise jedno o drugom

Npr. više cijene dovode do zahtjeva za većom plaćom, veće plaće pak dovode do viših cijena. Ili uspjeh stvara samopouzdanje, samopouzdanje stvara uspjeh

To su sve primjeri generalizacija i pokazuju da takvi reciprocitetni uzroci mogu postojati samo u generalizacijama

Reciprocitetni uzroci

U nekim slučajevima taj reciprocitet nije očit i podrobnom analizom se utvrđuje

Npr. Amerikanci kupuju velike aute, proizvođači proizvode velike aute.

Jesu li proizvođači utjecali na to da Amerikanci kupuju velike aute (zapravo im ne daju izbor manjih automobila – vjerojatno jesu) ili je potražnja velikih automobila nagnala proizvođače da ih proizvode (vjerojatno jest). Dakle, potražnja kupaca utječe na proizvodnju, proizvodnja utječe na kupnju.

Mogućnost (slučajnost)

Mnogi ljudi misle da su slučajnost i uzrok u suprotnosti

Neki su događaji uzrokovani, a drugi su posljedica slučajnosti

Npr. Ako sretnete svoju tetu na ulici, to je slučajnost. Ako se dogovorite s prijateljem i nađete se u 15. na Trgu tada je to događaj s uzrokovan namjerom

Mogućnost (slučajnost)

No, znači li to da stvari koje se dogode slučajno ne spadaju u kauzalnu argumentaciju

NE Postojao je uzrok što je teta išla tom

ulicom, postojao je uzrok što ste vi išli tom ulicom.

Slučajnost je što se oboje dogodilo istovremeno

Slučajnost je neočekivano podudaranje Slučajnost je neočekivano podudaranje stvari koje imaju različite uzrokestvari koje imaju različite uzroke

Taktike kauzalne argumentacije4 Millove metode

Engleski filozof John Stuart Mill dao je detaljno objašnjenje kako pratiti kauzalnu argumentaciju

Glavni cilj bio mu je identificirati uzrok i što je sigurnije moguće povezati ga s posljedicom

Millove metode pomažu nam da odredimo koji uzrok stvara određenu posljedicu (to je osobito korisno kada imamo više uzroka koju mogu dovesti do posljedice), a s druge strane te nam metode pomažu da svoju publiku uvjerimo u to

1. Metoda zajedničkog faktora – Millova metoda slaganja

Vrijedi samo ako se posljedica pojavljuje više od jednog puta

Ljudi se razbole od iste bolesti, države ratuju jedan s drugom...

u ovakvim slučajevima posljedica se pojavljuje više puta

2. Metoda jedine razlike – Millova metoda razlike

Vrijedi u slučajevima kada se radi o najmanje dvije slične situacije, jedna vodi do određene posljedice, a druga ne

npr. jedna voćka rodi plodom, a druga ne; jedan predsjednik vlada mirno, a drugi ratuje

U argumentaciji na taj način prvo treba uvjeriti publiku da su dva slučaja u svemu drugome slična

3. Metoda varijacije uzroka i posljedice (korelativna veza dviju dimenzija) – Millova metoda prateće varijacije

Metoda varijacije koristi se kad neka posljedica postoji i varira

Npr. cijene dionica na burzi, troškovi života...

Suočeni s promjenama, fluktuacijama i trendovima tražimo među mogućim uzrocima barem jedan koji postoji i varira na sličan način

4. Metoda eliminacije – Millova metoda ostataka

To je metoda kojom se koriste znanstvenici u eksperimentima, liječnici u postavljanju dijagnoza, inspektori u rješavanju kriminalističkih slučajeva

Metoda eliminacije učinkovita je kad postoji više mogućih uzroka neke pojave, pretpostavljamo da je samo jedan od uzroka dovoljan da izazove našu posljedicu (što potencijalno može biti slaba točka naše argumentacije)

Procedura metode eliminacije sastoji se u tome ne da dokazujemo da je naš uzrok uzrokovao određenu posljedicu već da sve ostale moguće nisu

Uspjeh argumentacije na taj način ovisi o početnoj grupi mogućih uzroka i o tome koliko uvjerljivo su ostali eliminirani