Click here to load reader

J[ UFPMPuLJI ÃMBOBLB OBNJKFOKFOJI QBTUPSJNB · PDF fileEtno-sljepoća (tvrdnja da ... 4 Duhovno Vrelo Odnosi u ljubavi = zdrava crkva ... vu vjerovanju da je naša grupa, bogoslužje,

  • View
    217

  • Download
    2

Embed Size (px)

Text of J[ UFPMPuLJI ÃMBOBLB OBNJKFOKFOJI QBTUPSJNB · PDF fileEtno-sljepoća (tvrdnja da ... 4...

  • O B O G A U J U I I O P R E M A J U I D U H O M I S P U N J E N E S L U B E N I K E

    NEIL B. WISEMAN

    Kako Zavoljeti svoju crkvu 19Sluba predstavlja velianstvenu prigodu da volite i budete voljeni.

    LARRY E. HAZELBAKER

    Pomoi ljudima koji se bore s ovisnou 13Pastori moraju prihvatiti biblijski model kako se obraunati s utvrdom te slubi u crkvi dodati kristocentrini program borbe s ovisnou.

    PAOLO POLISCHUK

    Zdrava crkvaPosveenost brinim odnosima punim ljubavi 03Zdravi odnosi u Kristovu Tijelu mogu se definirati kao zajednitvo koje doivljava dobrotu s jedne strane i odsutnost zla s druge.

    GARY R. ALLEN

    Smanjivanje sukoba izgradnjom zdravih zajednica vjere 06Crkveni sukob moe se smanjiti i bolje rjeavati izgraivanjem snanih, zdravih zajednica vjere.

    CLYDE W. HARVEY

    Karakterne osobineKoritenje Bojih darova 11Kako pastori mogu osloboditi brojne talente koji su zasjenjeni bljetavilom karakternih nedostataka.

  • 2 D u h o v n o V r e l o

    | | |

    |

    | |

    |

    | |

    | |

    Odnosi u ljubavi = zdrava crkva

    Kua Boje ljubavi Rije urednitva

    Pie: Damir poljari

    Ovih sam dana bio istinski taknut slu-anjem najnovijeg uratka, novog CD-a, Ljubav, radost, mir koji je ostvaren i snimljen zalaga-njem onih, velikih i malih, koji vole Isusa i njegovu crkvu. Jedna od tih pjesama vrlo jednostavno i dubo-ko kazuje o kui Boje ljubavi. Do-ista me je ganula. Ljubav Boja to ini kontinuirano iz razliitih per-spektiva na razliite naine, ali uvi-jek u pravo vrijeme.

    Podsjea me to na one 2 meusobno neodvojive i najvanije Boje zapo-vijesti tako dobro znane, vjerujem e-sto citirane i propovjedane, a opet ta-ko esto u crkvi i izvan nje nedovoljno djelom i ivotom kazivane. A upravo ljubav je Isus izabrao da bude to nae krunsko svjedoanstvo, dojmljivo, ne-oborivo, impresivno, pokazatelj boan-skog i Kristolikog zahvata i izriaja po-vezanosti s nama Iv. 13, 35. Ako ima-dnete ljubavi jedan prema drugome, po tom e svi upoznati da ste moji ueni-ci. Ova nova zapovijed samo je pod-sjetnik one stare i najvee. Ljubite Go-spodina Boga svoga svim srcem svo-jim, svom duom svojom, svom snagom svojom i svom pameu svojom, a svo-

    ga blinjega kao samoga sebe. Svijet gleda, a Boja ljubav kroz nas najglasnije govori, uvjerljivije od naj-biranijih rijei. Ljubav je klju za po-make, napredak, jedinstvo, rast... Jedi-no Boja fascinantna ljubav nadvisuje, premouje i usklauje nae razliito-sti, potrebe, elje, vizure, navike, nau-me, mane, slabosti i pogreke, jedino Njegova djelotvorna ljubav u nama u-va od gliba sebinosti, egoizma, jedino ta nebeska ljubav nas vraa u zagrljaj Gospodinu i blinjima usprkos i una-to svemu. Budui smo toliko voljeni koliko od te ljubavi Kristove dajemo i pokazujemo blinjima?Nema Bogu i ovjeku vanijeg arina od ljubavi. Onoliko smo veliki koliko je velika ljubav Boja u nama. Od naj-ranijih dana lj. povijesti Bog nas pod-sjea na te osnovne lekcije o ljubavi. Bog je ljubav 1. Iv. 4, 7-8 Ljubljeni, ljubimo jedan drugoga, jer ljubav do-lazi od Boga, i tko god ljubi, od Boga je roen i poznaje Boga. Tko ne lju-bi, nije upoznao Boga, jer je Bog lju-bav. On je Emanuel, Bog s nama, ko-ji se uatorio i utjelovio kao znak sa-vrene Boje ljubavi za ovjeka, za te-be i za mene. Najskromnija udovica, najsiromaniji i najneprimjetniji vjernik moe volje-ti Boga isto ili ak i vie od najzname-

    nitijeg i najpopularnijeg voe ili pro-povjednika. Zato neka ljubav bude na prvi prioritet. Vratimo se prvoj ljuba-vi i uimo od onih koji su tako inili prije nas; od Enoha do apostola Ivana i nasljedujmo ih. Bernard iz Clairvauxa, mistik i pjesnik je znao rei: Znamo Boga samo toliko koliko ga doista volimo. U Kraljevstvu Bojem su najvei oni koji najvie vo-le; Boga, blinjega i izgubljene. Podsjetimo se i u ove dane Adventa i Boia na kraju jo jedne godine Go-spodnje, da jezik Boje ljubavi najbo-lje komunicira Evanelje Isusa Krista. Neka Boja kua, Njegova jo uvijek poprilino nesavrena zajednica otku-pljenika po milosti doista bude oaza au-tentine Oeve agape ljubavi. Uimo se nasljedovati Vrhovnog pastira koji je pokazao kako uistinu ljubav iskaza-ti i istinski voljeti.

    Zakljuimo rijeima Duhom Svetim nadahnutog nenadmanog i nezaobi-laznog hvalospjeva ljubavi iz 1. Kor. 13, 13: Sada ostaje vjera, nada i lju-bav to troje ali je najvea meu nji-ma ljubav.

    Damir poljarije pastor EPC Radosna vijestu Osijeku i predsjednik EPCRH

    Neka Boja kua, Njegova jo uvijek poprilino nesa-vrena zajednica otkupljenika po milosti doista bude oaza autentine Oeve agape ljubavi. Uimo se na-sljedovati Vrhovnog pastira koji je pokazao kako ui-stinu ljubav iskazati i istinski voljeti.

  • Z i m a 2 0 0 9 3

    Zdrava crkvaPosveenost brinim odnosima punim ljubavi P A B L O P O L I S H U K

    Zdravi odnosi u Kristovu Ti-jelu mogu se definirati kao zajednitvo koje doivljava dobrotu s jedne strane i odsutnost zla s druge. Posveenost brinim odnosima punim ljubavi zahtijeva proaktivno, uzajamno, be-zuvjetno i milosrdno povjerenje koje je namijenjeno povezivanju jednih s drugima unato razliitostima. ivot sada i ovdje postavlja izazov za ovu pretpostavku, zato to razdorni imbenici predstavljaju prepreke takvom skladu.

    Prirodne prepreke istinskom zajednitvu rastu s kontinuiranim demografskim vari-jablama kao to su rasizam, etnocentri-zam, drutveni slojevi, obrazovna razina, ekonomska mo i osobno dostignue zasnovano na samodopadnoj nar-avi. Grjeni ciljevi koji se spominju u Knjizi Propovjednika bogat-stvo, posao, mudrost i razuzdano ivljenje ine nas vezanima uz zemaljske tenje dok trimo trku za prestiem u kulturalnoj zbrci obuzeti osjeajem is-praznosti i tatine. Takve nas natjecateljske tenje odvajaju i udaljavaju jedne od drugih. Naa nas narcisoidna kultura proima samoljubljem i sprjeava nas u decen-tralizaciji i fokusiranju na ljubav i brigu za druge.

    Izazov razliitostiIstraivanja u socijalnoj psihologiji pokazala su da volimo one koji su poput nas i koji nas vole. Tako homo-gene skupine predstavljaju normu. Crkve su openito karakterizirane skupinama prirodoslovno i demografski definiranih tijela. Ipak, kontekst u kojemu ivimo pre-pun je kulturalnih i etnikih razliitosti, a promijenio je i naine na koji su ameriki stereotipi bili okarakterizirani od osnutka

    nae drave i kulture. Iz BASP-mental-iteta (bijeli, anglo-saksonski protestanti) koji su podravali pojedinci drutveno grupirani na funkcionalnoj osnovi, nas-tala je multietnika i multikulturna stvar-nost. Metanarativno i apsolutno bilo je zamijenjeno parcijalnim, plemenskim i etnocentrinim prikazivanjima stvarnosti, otvarajui dugo dran svijet u postmoderni paralelni svijet bez naglaavanja istinske sveobuhvatnosti. Izazov zapoinjanja odnosa proetih lju-bavlju i brigom u multietnikom i multi-kulturnom kontekstu nije nov. Od vremena rane crkve u Djelima apostolskim, crkva se suoavala s takvim dilemama. Izbor akona bio je odgovor na zahtjeve namet-nute meukulturnim razlikama kod podjele hrane udovicama idovskoga i grkoga

    porijekla (Dj 6,1-6). Nevoljka Petrova do-vitljivost kod prihvaanja izazova evange-liziranja rimskog stotnika ispripovijedana je s iskrenim, a ipak snanim tonovima koji su otkrivali njegov etnocentrizam (Dj 10,28.29.34.35). Prvi sabor odran u Jeru-zalemu raspravljao je o dilemi oko praksi i obiaja nametnutih mijeanjem idova i pogana u isto Tijelo (Dj 15). Dvadeset

    i jedno stoljee kasnije, mi se, u naem interkulturnom statusu quo, suoavamo sa svojim vlastitim izazovima.

    Pokuaji razvijanja integriranog zajednitva U nastojanju razvijanja i ukljuivanja u brine odnose punih ljubavi pojavilo se nekoliko bezuvjetnih ili izriitih paradig-mi integriranja. Interkulturno zajednitvo pada zajedno s kontinuumom izmeu dva polariteta u pokuaju rjeavanja napeto-sti nametnute izazovima akulturalizacije, asimilacije i izjednaavanja koji su svo-jstveni svakom procesu prilagoavanja jednih drugima. Etno-sljepoa (tvrdnja da ne vidimo nikakve rasne ili etnike raz-like) i etnocentrizam (usredotoenje na istovjetnost u krajnjem smislu) dvije su

    krajnosti. S jedne strane, sveo-buhvatna sluba koja eli primiti i asimilirati svakoga bez obzira na rasu, etnicitet ili kulturu ini se da je potpomog-nuta sljepoom za kultu-ru i boje. Takvo stajalite istie da ne postoje negativni i razdvajajui imbenici. Ovo stajalite takoer zagovara na-ivno prihvaanje i vr-jednovanje jedni drugih bilo na konceptualnim ili praktinim razina-ma. Takva stajalita esto vode k povrnim ponaanjima i vanim dogaanjima u kojima fenomenoloka pred-stavljanja zajednitva ispunjavaju kriterij jedin-stva u razliitosti. Man-jine bivaju prihvaene i

    obuhvaene u dominirajuu kulturu. Kao rezultat toga, manjine prihvaaju kulturu i usvajaju naine i sredstva prevladavajueg, postojeeg poretka. Ipak, takva ponaanja i integracija usredotoena na dogaanja mogu biti daleko od oekivanoga zajednitva na ontolokoj, sutinskoj i subkulturnoj razini. S druge strane, u pokuaju pronalaenja

  • 4 D u h o v n o V r e l o

    Odnosi u ljubavi = zdrava crkva

    mjesta na amerikom kranskom tlu etnike i kulturne skupine nastoje se oku-pljati oko istorodnosti, s ujedinjavajuim i egocentrinim modelima koji grade nji-hovo zajednitvo. Skupina prema kojoj osoba osjea lojalnost i respekt povezuje se protiv njih s neprobojnim, ili u na-jboljem sluaju, polupropusnim granicama koje razgraniavaju njihovo postojanje i djelovanje. Etnocentrizam pokuava izdvojiti, izoli-rati i opkoliti etnike skupine te podijeliti crkvu na prema sebi okrenute jedinice. Bilo da su to Afroamerikanci, Latinoameri-kanci, Azijci ili bilo koje druge narodnosti, etnike crkve pokuavaju ouvati svoj nain tovanja i odnose kroz udruivanje, strukturu i djelovanje sa svojim ukusom, tempom, ritmom, kao i svojim osjeajem za kulturno usmjere

Search related