Projekt je sufinancirala Europska unija iz Kohezijskog fonda.

Europska unijaZajedno do fondova EU

REPUBLIKA HRVATSKA

Ministarstvo regionalnoga razvojai fondova Europske unije

REPUBLIKA HRVATSKA

MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I ENERGETIKE

OPĆINA

VILJEVOOPĆINA

MAGADENOVACGRAD

DONJI MIHOLJAC

V O D I Č Z A S P R J E Č A V A N J E

N A S T A N K A O T P A D A

1

UVODOtpad je jedan od ključnih problema moderne civilizacije i neizbježna posljedica našeg načina života. Povećanje blagostanja donosi brojne prednosti, ali i povećanje količina i štetnosti otpada.Samo u jednoj godini u Hrvatskoj nastaje 9 milijuna tona otpada. To su dvije tone po stanovniku i ta količina raste 2 % godišnje. Svatko od nas proizvede godišnje oko 416 kg otpada.Otpad postaje problem broj jedan, prijeti izravno zdravlju ljudi, odnosno posredno onečišćuje tlo, vodu i zrak jer čak 37% otpada završi na divljim odlagalištima i postaje smeće.

Otpadom nazivamo stvari koje nam više nisu potrebne. Kad te stvari završe u našoj okolini, nazivamo ih otpacima, a otpad koji se ne iskoristi, već se odloži na odlagalište, naziva se smeće.Smeće je, zapravo, proizvod neprimjerenog ljudskog ponašanja s vlastitim otpadom, ali je istovremeno i još nedovoljno otkriven izvor sirovina i energije. Otpad neće postati smeće ako s njim postupamo odgovorno.Suvremene tehnike omogućuju potpuno iskorištavanje gotovo svih vrsta i količina otpada, ali samo uz uvjet razumnog i odgovornog postupanja s njim. Jedan od osnovnih preduvjeta za iskorištavanje otpada je odvojeno prikupljanje svake pojedine vrste otpada. Pomiješaju li se različite vrste otpada u vrećici ili kanti, nastaje smeće.

GOSPODARENJE OTPADOM

2

U razvijenim zemljama izdvaja se oko jedna trećina ukupnog otpada (u RH samo oko 10 %). Izdvajanjem pojedinih tvari iz otpada dobivaju se korisne sekundarne sirovine, čijim se iskorištavanjem štedi energija i prirodni resursi, a ujedno smanjuje količina otpada koja završava na odlagalištu i onečišćuje okoliš.Važno je znati da svaki izbjegnuti kilogram otpada rezultira vrijednim doprinosom zaštiti prirode, a time i zaštiti zdravlja ljudi.Temelj za promjene u postupanju s otpadom je osobna promjena.

Svakoga dana stvaramo velike količine otpada. Čim neki proizvod otpakiramo ili potrošimo, jednostavno ga bacimo ne pitajući se što se događa s tim smećem. Do sada smo smatrali da činom odbacivanja prestaje naša odgovornost. Stare se navike teško mijenjaju. Ali moraju. To nam nalaže zdrav razum, briga za zdravlje, civilizirano ponašanje i, na kraju, europska pravila koja smo prenijeli u svoje propise. Mnoge su europske zemlje po tom pitanju već daleko dogurale, odvojeno prikupljaju i recikliraju od 80% do 90% svojeg otpada i tako troše manje resursa i manje zagađuju svoj okoliš. A gdje smo mi? Mi tek moramo početi mijenjati naviku bezbrižnog odbacivanja na smetlišta korisnog kućnog otpada koji se može reciklirati ili opasnog otpada koji zagađuje tlo, vodu i zrak. U ovu se važnu promjenu odnosa prema otpadu svi moraju uključiti. Promjena se može dogoditi samo ako ljudi

3

shvate njenu nužnost i korist. Shvaćanje je posljedica dobrog informiranja, komunikacije i edukacije i ono nipošto nema manju ulogu od osiguravanja infrastrukture poput spremnika za odvojeno prikupljanje, novih vozila itd.Stara odlagališta na koja se godinama odlagao otpad po zakonskoj regulativi će se morati sanirati i uskoro zatvoriti. Osim što se oko njih širi nesnosan smrad, ona zagađuju zrak, tlo i vodu, pridonose stvaranju stakleničkih plinova i posve su neprihvatljivo rješenje. Nakon zabrane odlaganja na svim je starim odlagalištima u fazi provedba sanacije kojom se sprječava daljnje zagađenje uzrokovano već odloženim otpadom. Paralelno sa saniranjem starih odlagališta razvija se nov sustav integriranog gospodarenja otpadom kojim se ne zagađuje okoliš, a otpad se nastoji u što većoj mjeri koristiti kao sirovina. Prvi je korak k novom sljedeće:

POŠTIVANJE HIJERARHIJE GOSPODARENJA OTPADOM - SPRJEČAVANJE NASTANKA OTPADA - PONOVNA UPORABA I ODVAJANJE OTPADA NA MJESTU NASTANKA, ENERGETSKO ISKORIŠTAVANJE I ZBRINJAVANJE OSTATNOG OTPADA

SPRJEČAVANJEU proizvodnji i dizajnu proizvodasmanjujemo mogućnostnastanka otpada

Sav otpad ponovno koristimou najvećoj mogućoj mjeri

Recikliranjem se izdvajaju korisnesirovine i ponovno koriste uproizvodnji proizvoda

Otpad koji se ne može recikliratipostaje resurs za dobivanjeenergije

Kao posljednji i najmanje poželjnikorak je da se otpad odlaže naodlagalištu

POŠTIVANJE HIJERARHIJE

1

2

3

4

5

PONOVNO KORIŠTENJE

RECIKLIRANJE

OPORABA

ODLAGANJE

EU CILJEVI GOSPODARENJA OTPADOM DO 2035. GODINE

4

Prema direktivi Europske unije ciljevi u gospodarenju su sljedeći: do 2023. godine treba reciklirati 50% komunalnog otpada, do 2030. godine 60% ambalažnog otpada, a do 2035. godine 70 % ambalažnog otpada i čak 65 % komunalnog otpada.Planirano je da se do 2035. samo 10 % komunalnog otpada odloži na odlagališta. Usporedbe radi, na području Grada Donjeg Miholjca se u 2017. godini odvojeno prikupilo 7,3 % otpada.U svakodnevnom životu često se čini da je najvažnije otpad nekuda odvesti. Sigurno da je nužno, iz sanitarno-higijenskih razloga, redovito i organizirano odvoženje otpada, međutim time nije sve riješeno i stvarni problemi tek počinju.Neorganizirano i nepropisno odlaganje otpada bez primjerenog nadzora ima višestruke posljedice, često nepopravljive:• uzrokuje dugotrajna i velika zagađenja te postaje teret okolišu koji će netko ipak morati riješiti,• naknadna sanacija takvih odlagališta je vrlo skupa, a nepovoljni utjecaji na okoliš ne mogu se u potpunosti ukloniti,• bespovratno se gube dragocjene materijalne i energetske vrijednosti otpada (zakonom je zabranjeno odlaganje na odlagalište onog otpada koji se može iskoristiti),• raspadanjem organske tvari nastaju ugljikov dioksid - CO2) i metan- CH4, što utječe na efekt staklenika,• neispravno i nehigijenski odbačen otpad uzrok je požara i eksplozije,• glodavci i insekti koji borave na odlagalištima prenose brojne zarazne bolesti,• vjetar raznosi otpad umanjujući estetski izgled i šire se neugodni mirisi,• nerazgradivi sastojci otpada i produkti koji nastaju njegovim raspadom dospijevaju u vodu, zrak i tlo (plinoviti štetni produkti, topljivi štetni produkti i biološki onečišćivači, teški metali i druge otrovne tvari) te izravno i neizravno utječu na živa bića.

5

Suvremeno rješenje za sve veće količine, volumen i štetnost otpada je provedba Cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. Taj sustav obuhvaća skup aktivnosti, odluka i mjera koje obuhvaćaju ekonomsko i po okoliš razumno upravljanje cjelokupnim ciklusom otpada od mjesta nastanka, skupljanja, prijevoza i obrade u skladu sa zakonskim obvezama. Mora se provoditi tako da se ne dovodi u opasnost ljudsko zdravlje i ne smije štetiti okolišu.Cjelovito (suvremeno) gospodarenje otpadom obuhvaća sljedeće faze:

• izbjegavanje i smanjivanje otpada,• odvojeno prikupljanje otpada,• ponovna upotreba otpada, recikliranje i obnavljanje otpadnih tvari,• oporaba otpada,• odlaganje otpada.

Suvremeni sustav gospodarenja otpadom počiva na tri osnovna elementa:• sprječavanje nastanka otpada,• vrjednovanje otpada,• odlaganje ostatnog otpada.

NULA OTPADA ("ZERO WASTE")

6

Danas je u gospodarenju otpadom uobičajeno koristiti koncept 4R+3E mjere. 4R mjere su:

1. Redukcion – izbjegavanje/smanjivanje,2. Reuse – ponovna upotreba, bez obrade,3. Recovery – ponovna upotreba za istu namjenu uz obradu,4. Recycling – oporaba, materijalno i energijsko iskorištavanje otpada.

3E mjere su;1. Educate - osvijestiti i educirati o odgovornom postupanju s otpadom te povećati razumijevanje važnosti i mogućnosti gospodarenja otpadom,2. Economise - smanjiti troškove gospodarenja otpadom i uključiti troškove otpada u cijenu proizvoda/usluge po načelu "onečišćivač/zagađivač plaća",3. Enforce - primijeniti koncepte učinkovitog postupanja s otpadom u zakonodavstvu i praksi te uključiti u procese planiranja, odlučivanja i upravljanja sve zainteresirane u zakonodavstvu i praksi.

Krajnji cilj Cjelovitog sustava gospodarenja otpadom je potpuno napuštanje odlaganja otpada, odnosno razvoj bezdeponijskog koncepta.Drastično smanjenje ili eliminacija proizvodnje otpada glavni je cilj pokreta nula otpada.

7

To je pokret koji u svijetu uzima sve više maha, a počiva na načelu da se u kućanstvu proizvede što je moguće manje otpada. Mnogi smatraju da je za rješavanje problema otpada dovoljno savjesno reciklirati, što svakako pomaže, ali bismo to trebali koristiti kao posljednju liniju obrane, a ne kao krajnje rješenje. Recikliranje zahtijeva znatna financijska sredstva - izgradnja pogona za recikliranje, kupovina vozila za sakupljeno prikupljanje otpada itd. Osim toga se za recikliranje koriste energetski resursi, a ono i samo po sebi zagađuje okoliš - tijekom proizvodnog procesa, ispušni plinovi kamiona za odvojeno sakupljanje... U okviru pokreta nula otpada na recikliranje se gleda samo kao na alternativu eliminaciji ili ponovnoj uporabi otpada i, iako je uključeno u model nula otpada, pokušava se koristiti samo u slučaju krajnje nužde.Koncept pokreta nula otpada, koji nam govori da je moguće gotovo uopće ne proizvoditi otpad u kućanstvu, djeluje utopijski, ali ukoliko slijedimo njegovih pet jednostavnih principa (5Rs - refuse, reduce, reuse, recycle, rot) točno tim redoslijedom, možemo to postići u velikoj mjeri:1. odbijanje onoga što nam ne treba, 2. reduciranje onoga što nam treba, 3. ponovna uporaba onoga što već posjedujemo, 4. recikliranje onoga što ne možemo ponovo koristiti i 5. kompostiranje svega ostalog.Ipak, određena količina proizvedenog otpada je neminovna, ali je potrebno težiti maksimalnom smanjenju njegova nastanka.

ODBIJANJE ONOGA ŠTONAM NE TREBA

8

Naša borba protiv otpada započinje prilikom svakog izlaska iz kuće na način da odbijemo stvari koje nam se nude, a uglavnom su nam nepotrebne. Možemo, naprimjer, zabraniti da nam se u poštanski sandučić ubacuju letci trgovačkih lanaca, obavijestiti banku da nam ne trebaju slati papirnata izvješća i svu komunikaciju rješavati putem elektronske pošte, razmisliti svaki put kad nam netko ponudi besplatan dar kao promotivni materijal: trebam li uistinu svojoj kolekciji kemijskih olovaka koje ne koristim pridružiti još jednu. Svaki put kad prihvatimo tako nešto, stvaramo potrebu za ponovnom proizvodnjom toga, u osnovi, nepotrebnog proizvoda.

SMANJENJE NASTANKA OTPADAReduciranje ili smanjenje potrošnje najvažniji je korak u rješavanju problema otpada. Što nam je veći standard, to više kupujemo, a što više kupujemo, to više otpada proizvodimo. Konzumerizam i nekontrolirana potrošnja u osnovi su prekomjerne proizvodnje otpada, a rad na osvješćivanju ljudi o glavnim uzrocima najznačajniji je korak prema rješenju problema.Smanjenjem potrošnje utječemo ne samo na smanjenje otpada, već i na očuvanje izvora energije te na smanjenje zagađenja nastalog u procesu proizvodnje i transporta. Osim što na ovaj način pomažemo okolišu, pozitivno utječemo i na podizanje kvalitete vlastitog života učeći se usredotočiti više na kvalitetu nego na kvantitetu te naglasak stavljamo na iskustvo umjesto na stvari.Ovo su tri načina na koji možete reducirati potrošnju u svakodnevnom životu.• Procijenite dosadašnju potrošnju. Pokušajte odrediti koliko su vam stvari koje već posjedujete uistinu potrebne i koliko ih stvarno koristite. Zamislite je li moguće živjeti bez nekih stvari za koje ste oduvijek smatrali da ih trebate i pokušajte izbaciti iz vašeg životnog prostora sve što ne koristite. Osim što ćete se riješiti nepotrebnih stvari, ovaj će vam proces pomoći u donošenju odluke što (ne) kupiti i što (ne) unijeti u vaš dom kada se drugi put nađete u kupovini.

9

• Ograničite sadašnju i buduću potrošnju. Na prvom je mjestu svakako reduciranje ambalaže. Kupujte proizvode u rinfuzi, u kupovinu uvijek nosite vlastite torbe ili vrećice za višekratnu upotrebu. Kod kupovanja namirnica pokušajte dobro procijeniti količinu koja vam je potrebna i ne kupujte previše. Pokušajte smanjiti upotrebu automobila, hodajte ili biciklirajte kad god je moguće. Koristite manje u papirnatom obliku, a više u digitalnom, izbjegavajte uporabu pisača.• Smanjite aktivnosti koje pridonose većoj potrošnji. Mnogi mediji, poput časopisa i televizije, pomažu u stvaranju nametnutih potreba na način da u nama izazivaju osjećaj da bez određenog proizvoda nismo dovoljno cool ili dovoljno u trendu. Ako sebe i svoju djecu manje izložimo utjecaju medija, potreba za potrošnjom će se smanjiti, a zadovoljstvo onim što već posjedujemo povećati.

Svaki stanovnik u prosjeku proizvede oko 1 kg otpada dnevno. Još prije 50 godina ta je količina bila dvostruko manja, a u razdoblju prije toga neiskorišteni otpad u današnjem smislu riječi gotovo da nije ni postojao: povećana potrošnja povećava količinu otpada. Gotovo trećinu tog otpada, ali i više, moguće je REDUCIRATI / SMANJITI, a ostatak reciklirati. Gotovo 25% otpada se odnosi na plastiku!Izbjegavanje nastajanja otpada je najpovoljnija metoda za rješavanje problema otpada. Zajedno s drugim mjerama za smanjivanje nastajanja otpada čini najvažniju kariku u sustavu gospodarenja otpadom i zaštite okoliša.Mjere za izbjegavanje i smanjivanje otpada se mogu i moraju provoditi u svakom trenutku i na svakom mjestu (u domaćinstvu, u uredu, u industriji, kod kupovanja, rekreacije, na izletu...).Mogu se primijeniti na sve stadije u stvaranju proizvoda: na sam proces proizvodnje, marketing, distribuciju, upotrebu te bacanje proizvoda nakon upotrebe.Izbjegavanje i smanjivanje otpada počinje pri kupovini jer već tada treba stvarati naviku prijateljskog ponašanja prema okolišu. Ne treba uvijek vjerovati reklami, kupovati treba naučiti kako bi ono postalo prihvatljivo za okoliš i za vlastite financije.Mjere za izbjegavanje i smanjenje otpada također uključuju provedbu sustavne edukacije svih sudionika u sustavu gospodarenja otpadom.

MJERE ZA IZBJEGAVANJA PLASTIČNOG OTPADA

10

PLASTIČNO NIJE FANTASTIČNO!!!!!!!!!!!

Čak se 30% sveukupnog otpada u RH na godišnjoj razini odnosi na plastiku. Stotine kilograma plastičnih boca baca se u šumama, a plastici treba za razgradnju do 500 godina!!!

Postoji puno savjeta i koraka koji vam mogu pomoći da smanjite plastični i drugi otpad. Malim promjenama i koracima pridonijet ćete i kvalitetnijem i zdravijem životu.Izaberite one korake koje možete primjenjivati. Ponekad su i male promjene važne.Stvarati manje otpada znači čuvati ljudsko zdravlje, štititi okoliš i štedjeti novac.Riješiti problem otpada ne znači ukloniti ga, nego djelovati preventivno u sprječavanju njegova nastajanja, tj. rješavati probleme u korijenu, a ne onda kad se pojave.

11

3 načina da zauvijek "prekinete" s plastikom

Izbjegavajtepolugotovu i brzugotovu hranu kojagotovo uvijekdolazi upakirana upuno ambalaža zarazliku od hranekoju ste pripremili sami!

Ne upotrebljavajtejednokratnuplastiku! Recite neplastičnim vrećicama,slamkama,jednokratnimčašama itanjurima...

Izbjegavajte kupovinu vode inapitaka uplastičnimbocama.

12

Sadimo cvijeća,ne bacajmo smeće!

NE BACAJTE OTPAD, ŠUME TREBAJU NAMA I NAŠIM UNUCiMA !

Tisak: DRAWING Donji Miholjac

Sadržaj ovog vodiča isključiva je odgovornost Grada Donjeg MiholjcaKontakt informacije:Grad Donji Miholjac

Vukovarska 1, 31540 Donji MiholjacTel.: 031/631-161; www.donjimiholjac.hr

Više informacija o EU fondovima možete pronaći na www.strukturnifondovi.hr