Upload
others
View
1
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
VEB I MOBILNI DIZAJN
ISHOD 1 – 2PPT
ASIM MAHMUTOVIĆ
KAKO INFORMACIONOM ARHITEKTUROM
UNAPRIJEDITI DIZAJN SAJTOVA
„Dobar dizajn je dobar za biznis”, rekao je prije
nekoliko decenija Tomas Votson Junior (Thomas
Watson Jr.). Bila je to premisa od koje nije
odstupao i na kojoj je izgradio kompaniju IBM,
dokazavši da je u pravu.
ŠTA JE INFORMACIONA
ARHITEKTURA?
INFORMACIONA ARHITEKTURA KAO
OSNOVA ZA IZGRADNJU UX DIZAJNA
Dizajneri korisničkog iskustva (UX) i korisničkog
interfejsa (UI) svakodnevno primjenjuju principe
informacione arhitekture, a da toga možda nisu ni
svjesni. Informaciona arhitektura je svakako značajna
vještina u sklopu UX dizajna, ali i kod disciplina
poput programiranja, tehničkog pisanja, formiranja
strategije sadržaja ili dizajniranja interakcija.
Kao i prilikom projektovanja jedne zgrade, izgradnja
vebsajta može da poprimi različite oblike i zasnovana
je na preciznoj, namjenski kreiranoj strukturi i čvrstoj
osnovi utemljenoj na idejama i ciljevima
ŠTA RADI INFORMACIONI
ARHITEKTA? Zadatak informacionog arhitekte u timu programera i veb
dizajnera jeste da organizuje veliku količinu podataka,
klasifikuje ih, mapira, strukturira i odredi njihovu poziciju
na svakoj od stranica na vebsajtu.
Opseg njegovih zaduţenja obuhvata:
istraživanje
klasifikaciju podataka i određivanje hijerahije strukturnih
podataka
izradu mape sajta (eng. sitemap)
određivanje tipova stranica sajta
formiranje strukture stranica sajta
ŠTA RADI INFORMACIONI
ARHITEKTA? plasiranje objekata na stranicama
pravljenje okvira, skica i modela vebsajta sa
kompozicionim elementima (eng. wireframes)
izradu navigacionog sistema u sklopu sajta
kategorizaciju elemenata strukture vebsajta
organizaciju sadržaja na stranici
ZBOG ČEGA JE STRUKTURA SAJTA
VAŢNA? Izgradnja srukture jednog vebsajta veoma je značajan
zadatak svakog veb dizajnera, posebno onih koji se
bave UX i UI dizajnom, jer struktura nastaje imajući u
vidu korisnike, znajući njihove potrebe i predviđajući
njihove poteze. Potrebno je, međutim, ne samo
predvidjeti poteze, nego unaprijed procijeniti i osjećaj
korisnika budućeg sajta, imajući u vidu sledeća
pitanja:
ako putem određenog linka dođu do pojedinačne
stranice na sajtu, da li će korisnici u svakom trenutku
znati gdje se tačno nalaze i kako da dođu do početne
strane?
ZBOG ČEGA JE STRUKTURA SAJTA
VAŢNA? da li će odustati od dalje pretrage ako ne uspijju iz
prve da pronađu stranicu O nama?
da li će biti frustrirani ako ne budu mogli da pronađu
gdje se na sajtu nalazi odeljak sa formularom za
kontaktiranje?
ZBOG ČEGA JE STRUKTURA SAJTA
VAŢNA? Schema.org pokrenuta je od strane kompanija Google,
Bing i Yahoo, kako bi se stvorio zajednički okvir
standardizovanih skupova šema za strukturiranu
oznaku podataka na veb stranicama. Od tada, termin
Schema.org postao je sinonim za pojam strukturnih
podataka.
Strukturni podaci su oznake koje se dodaju u HTML
kod stranice i pomažu pretraživačima da bolje
razumiju sadržaj te strane ili njenih elemenata.
Korišćenjem odobrenih standardnih formata, pružaju
se dodatne informacije koje olakšavaju pretraživačima
da razdvajaju relevantne podatke na stranici.
ZBOG ČEGA JE STRUKTURA SAJTA
VAŢNA?
INFORMACIONA ARHITEKTURA I
NAVIGACIJA: U ČEMU JE RAZLIKA? Jedna od osnovnih razlika između informacione i
navigacione strukture jednog sajta jeste u opširnosti.
Informacionom arhitekturom gradi se kompletna
struktura vebsajta, koja funkcioniše kao kičmeni stub
povezujući sve postojeće podatke, dok navigacija
podrazumijeva jedan od elemenata te strukture i
predstavlja sistem uz pomoć kojeg se korisnici sajta
kreću od stranice do stranice.
Kada je riječ o navigaciji, najčešće je struktura
podijeljena tako da postoje naslovna stranica, stranica
O nama, stranica o proizvodima ili uslugama, stranica
za kontakt, naručivanje i slično.
INFORMACIONA ARHITEKTURA I
NAVIGACIJA: U ČEMU JE RAZLIKA? Prilikom dizajniranja zato je vrlo važno ne izgubiti iz
vida pitanje na koje svaki korisnik u svakom trenutku
boravka na jednom sajtu mora da ima precizan
odgovor. To pitanje glasi – gdje sam ja sada?
Dizajneri kreiraju navigacione strukture kako bi
olakšali da se kreću kroz veb stranice, ali navigacija
ne treba samo da pokazuje gdje može da se ide, već
jasnim obilježavanjem trenutne pozicije korisnika
trebalo bi ukazati na to gdje se nalaze.
DOBAR PRIMJER IZ PRAKSE U VEZI SA TIM
MOŢEMO VIDJETI NA SAJTU BBC NEWS-A
POSLE PITANJA O TRENUTNOJ POZICIJI,
KOD KORISNIKA MOGU DA USLIJEDE I
SLEDEĆA PITANJA
kako sada da dođem do početne stranice?
kako da znam čime se ova firma sve bavi?
kako da naručim proizvod?
da li je plaćanje putem ovog sajta bezbjedno?
postoji li ova prodavnica samo onlajn ili mogu da
odem da lično pogledam asortiman?
koja je adresa radnje?
ko stoji iza svega ovoga?
kako da kontaktiram sa vlasnikom?
PRINCIPI DOBRE INFORMACIONE
ARHITEKTURE Organizacija podataka i hijerarhija sadržaja u sklopu
jednog vebsajta mogu da podrazumijevaju
horizontalnu navigaciju, odnosno ravnu ili
jednostavnu (eng. flat), a može da predstavlja i
vertikalnu navigaciju, odnosno dubinski sistem (eng.
deep). Prilikom prikaza mape sajta i njegove strukture
jasno se vidi o čemu je riječ.
PRINCIPI DOBRE INFORMACIONE
ARHITEKTURE
PRINCIPI DOBRE INFORMACIONE
ARHITEKTURE Prilikom kreiranja strukture sajta i šematizovanog
prikaza, dakle, pravilo je jednostavno – treba koristiti
logične izbore.
Imajte uvijek na umu i takozvano pravilo brzine, koje
upućuje na značaj brzog i lakog dolaska do željenih
informacija na jednom sajtu. To nepisano pravilo,
dakle, glasilo bi – što brže, to bolje.
Kad god je moguće, skratite putanju od početne
stranice kao ostalim stranama. Ali, ponavljamo – samo
onda kada je to moguće. Nemojte zarad kraće putanje
da žrtvujete sadržaj. Kvalitetan sadrţaj je bio i ostaće
jedan od najznačajnijih elemenata na vašem sajtu.
PRINCIPI DOBRE INFORMACIONE
ARHITEKTURE
Kod jedne onlajn prodavnice, na primjer, sadržaj će
biti podijeljen u kategorije, a kategorije u potkategrije
i tako dalje, ali ne treba preterivati. Optimalno je da od
početne strane do prvobitno tražene informacije
korisnik dođe u 3-4 koraka. Sve preko toga može
djelovati frustrijaruće i može odbiti korisnike
ANALIZOM DO KVALITETNIJEG
PROJEKTOVANJA STRUKTURE SAJTA
Vlasnici vebsajtova imaju uvid u sve metričke podatke
u vezi sa njihovom onlajn prezentacijom. To, između
ostalog, podrazumijeva broj pregleda stranica,
učestalost pretrage ključnih riječi, stopu zadržavanja
na sajtu (eng. bounce rate), kao i procenat konverzija
(eng. conversion rate), što upućuje na broj korisnika
koji su ispunili očekivanja vlasnika sajta i ostvarili
željeni cilj – kupovinu proizvoda, naručivanje usluge,
popunjavanje ankete, prijavu za dnevni, nedeljni ili
mjesečni bilten i slično.
Svi ti podaci koriste se za analizu i dalje usavršavanje
i poboljšanje poslovanja.
ANALIZOM DO KVALITETNIJEG
PROJEKTOVANJA STRUKTURE SAJTA
Dobijeni rezultati analize mogu da ukazuju i na
nedostatke u sklopu strukture sajta, navigacije ili
kompletne postavke strukturnih podataka. Mogu,
dakle, da ukažu i na propuste u informacionoj
arhitekturi.
Ako postoji veliki broj posjetilaca koji dođu na
stranicu koja, recimo, opisuje određenu kategoriju
proizvoda i odmah je napuste, to jasno ukazuje da
nešto nije u redu. Jer, suština postojanja takve stranice
jeste da privuče što veći broj posetilaca, zadrži ih tu i
uputi na dalju pretragu ili formu za naručivanje.
ANALIZOM DO KVALITETNIJEG
PROJEKTOVANJA STRUKTURE SAJTA
Iako je najbolje da se informaciona arhitektura
primijeni u toku izrade sajta, moguće je i naknadno
unijeti određene izmjene u samom programskom
kodu, što može doprinijeti poboljšanju strukture.
Međutim, ukoliko se ustanovi da propusta ima mnogo,
trebalo bi razmisliti o redizajnu kompletnog sajta. Bilo
bi to mnogo isplativije rješenje nego pretjerano
„krpljenje” po već ispisanom kodu.
ANALIZOM DO KVALITETNIJEG
PROJEKTOVANJA STRUKTURE SAJTA