VJESNIK 69 Subota/nedjelja 10. i 11. rujna 2005.

VRHUNAC TJEDNA

SEDA

MDA

NA P

LUS

Gostoljubivost puka zagvoškog svake godine privlači brojne »kulturne sladokusce«

i za stolom osvaja izvornom jednostavnošćum algama

vetoge

nt ustajalih kanala

Zagvozd svoje goste

ZAGVOŠKAspiza za dušu

mornarska šapa mlatnula ta-ko srdaèno po ramenu dasam pokleknuo.

- Ciao, stari, otkud ti naovoj nadmorskoj visini? - re-èe mi neki znanac kojega ni-sam vidio od propasti »Tita-nica«.

- U Engleskoj sam te sreou podzemnoj željeznici, a sa-da ovdje u zraku!

- Nas pomorce æeš svugdjenaæi!

Našu prisnu æakulu preki-nulo je iznenadno zaglušnobrujanje veèernjih zvona...

Teletina ispod peke sla�a je kada se jede bez nožai pinjura

Nakon predstave slijedi degustacija lokalnih delicija- autor (u sredini) s kolegama glumcima

GASTRONOMIJA SA SRCEM

VEDRAN MLIKOTA,

gorenih guma. Najèešæe oku-sa jednostavno nema.

Svakom èovjeku odgoje-nom na siromašnoj, ali zdra-voj spizi iz Zagvozda i sliènihkrajeva jeduæi tu, kako bi re-kao Arsen Dediæ, žalosnuhranu prostruji u dalekomsjeæanju miris pomidoraupravo ubranog u vrtlu iliokus povismena, kupusa ikoštradine i svih ostalih deli-cija »šta su jili naši stari«. A

naši stari bili su mudri. I živ-jeli su dugo. Mnogo dulje odnas. I zdraviji su bili. Punozdraviji od nas. Nama, meðu-tim, to kao da nije toliko važ-no. Druge su nam stvari pos-tale važnije. Rijetki od nasosvrnu se natrag i pogledajuna staru, dobro poznatu i na-pola srušenu kuæu, a još rje-ðe uðu u vrt i posade pomi-dor, kupus ili jednostavno sa-mo sjednu i odmore se. No,

da ne bih držao sentimental-na predavanja o ljubavi pre-ma zavièaju i o stvarima kojeveæina ljudi, pogotovo gas-tronoma, jako dobro zna, po-kušat æu vam skromnim spi-sateljskim talentom i oskud-nim gastronomskim rjeèni-kom napisati nekoliko vrlojednostavnih zagvoških rece-pata.

Dobar tek i doviðenja uZagvozdu.

Mlikotin Top-3Tele na ražnju ala Neno Todorić

Tele od 60-70 kilogramanabije se na veliki metalniražanj i stavi na pripre-mljenu žeravu, pored kojegore drva na vatri za novužeravu koja se dodaje kas-nije.

U posudi od desetak lita-ra rastopi se četiri do petkilograma soli, pa se timetele maže da bi dobilo po-trebnu sol i vlagu.

Kada se gornji sloj mesaispeče, oštrim nožem skidase s površine i može se od-mah servirati uz prilog,dok se ostatak teleta daljepeče, safta i reže sve dok

se ne do�e do kostiju, kojese tako�er mogu nasjeći iservirati.

Napomena: Teletom od60-70 kg može se nahranitioko 200 jako gladnih oso-ba.

slanine i brašna te doda ulonac. Servira se u duboketanjure.

glumac

Neobièna li zadatka?Napisati dvije karticeteksta o gastronom-skoj ponudi Zagvoz-da?!? A nit sam novi-

nar, nit sam gastronom. Is-kreno govoreæi, nisam nika-da Zagvozd smatrao nekimgastronomskim središtem ia-ko sam u njemu, što kod mo-je drage matere, što kod pri-jatelja, kušao najukusnija je-la.

No, jedna je stvar u cijelojprièi oko Zagvozda, i to nesamo u posljednjih osam go-dina, koliko traju Kazališnisusreti »Glumci u Zagvozdu«jako važna. Nitko, ali baš nit-ko, iz Zagvozda nije otišaogladan ili nedajbože nezado-voljan ponuðenom spizom. Unjoj sva èula uživaju, bila onaklasièna zagvoška (pršut, sir,domaæi kruv ispod cripnje,teletina ispod peke, janjetinas ražnja, meso ili riba s gra-dela, lešo kokoš s purom...)ili ona u rangu svjetskih gas-troumotvorina na originalnizagvoški naèin. Te se spize ninajveæi svjetski restorani ihoteli ne bi postidjeli, npr. te-le na ražnju a la Neno Todo-riæ, brujet od moguæe i nemo-guæe morske ribe a la Biko,èorbanac od pet-šest vrstamesa plus divljaè a la MarioDelegatov, lešo janje s krum-pirom i kapulom, kuhano ukomadu i servirano u drve-nom koritu bez noža i pinju-ra.

A ako sluèajno priupitašgdje je pomidor za salatu, èutæeš glasinu spomenutog lju-dine Nene: »Eno ti tamo ukužini i nož i pomidori pa ri-ži, bogati!«

»A su èim æemo jist? Di supinjur i nož?«

»Ma bogati? Nisi u Sherato-nu! Jidi prstima!«

Ta iskonska, duhovita i na-daleko poznata gostoljubivo-st puka zagvoškog, spojenasa siromašnom jednostavnoš-æu ponuðenih jela, vrsno pri-premljenih, daje prekrasanspoj onoga davnoga, lijepoga,neiskvarenoga, uzvišenoga ivrijednoga što smo zaboraviliod naših dida i pradida.

Poèeli smo se u gradovimašopati McDonald'sima, smr-znutim jelima, geometrijskipravilnim pomfritom, blije-dim mesom uredno složenimu blještavim neonskim hlad-njacima, juhama iz vreæice sokusom vreæice, genetskimodificiranim pomidorima,kukuruzom, paprikama i os-talim povræem koje izgledafenomenalno sve dok ga nekušaš. A onda navru okusitrule slame, zagorjela ulja, iz-

Koštradinas rašćikom

U lonac tople vode stavise nekoliko komada koš-tradine (ovčjeg mesa). Ka-da meso omekša, doda senekoliko krumpira i nare-zana rašćika. Sve se zajed-no kuha dok krumpir i raš-ćika ne budu gotovi. Po-sebno se na tavi napravizaprška od malih komada

Teletina ispodcripnje (peke)

Dva kilograma teletinenasječene na komade pos-ložiti u nauljenu okrugluplitku tepsiju. Dodati očiš-ćeni mladi krumpir, luk, soli nekoliko žlica vegete. Poželji možete staviti i drugopovrće (mrkvu, češnjak, pa-priku, patlidžan, bijeli ku-pus, čak i rižu). Tepsija sedirektno s komina stavi nastol. Uz peku se pije i crno ibijelo vino u neograniče-nim količinama.