Veleučilište u PožegiPoljoprivredni odjelVVV

IZRADA HERBARIJA

Anita Mužar

Požega, 2008.

HERBARIJ• = zbirka osušenih biljnih primjeraka s odgovarajućom

unutarnjom organizacijom i pratećim podacima• pojedinačna biljka = primjerak, dio sabranog bilja s kojim

se provodi neki postupak = materijal• kada se govori o samom biljnom materijalu, bilo bi

ispravnije koristiti naziv herbarijska zbirka, biljnik ilisamo zbirka

• profesor botanike Luca Ghini sa Sveučilišta u Bolognismatra se prvom osobom koja je sušila biljni materijalpod pritiskom i stavljala na papir radi dokumentiranja(16. st)

• pravilno sačuvan i adekvatno održavani materijal, može,teorijski trajati neograničeno – pa su tako pozantiherbariji Ghinia i Caesalpina stari 500 i više godina, jošupotrebljivi i čuvaju se u Italiji

• pravljenje herbarijske zbirke zahtijeva pripremu ivrijeme

• herbarijska zbirka se sastoji od prepariranih biljaka,sakupljenih na određenom lokalitetu, staništu ili nanekom većem području

• da bi rad na formiranju herbarija bio uspješan,neophodne su određene pripreme, oprema i pribor

• pripreme počinju upoznavanjem terena, staništa,područja koja želimo istraživati, tj. detaljnimplanovima što, kad i kako sakupljati

• veoma su važne i adekvatna oprema i pribor• pribor zavisi od biljaka koje se planiraju sakupljati -

mahovine, drvenaste biljke, trave, itd.• neophodno je znati kako sakupljati, preparirati,

herbarizirati pojedine grupe biljaka, koje individueuzimati na terenu i kako ih pripremiti za prešanje

• od prešanja kasnije zavisi da li je sakupljena iherbarizirana biljka pogodna za determinaciju

• neophodno je imati i notez za vođenje terenskogdnevnika, dnevnika sakupljanja i za ispisivanjeprivremenih etiketa

• za vođenje dnevnika i ispisivanje terenskih etiketase isključivo koristi grafitna olovka, jer se nerazljeva ako se papir ovlaži

• korišteni pribor, kao i oprema, ovisi o izabranomterenu i biljkama koje se sakupljaju.

• osnovni i najčešće korišteni pribor koji odgovarasvim tipovima staništa i najrazličitijim grupama

biljaka:- grube kožne (građevinske) rukavice - koriste se zaprikupljanje biljaka sa bodljema ili biljaka kojeizazivaju razne iritacije na koži- lopatica, sklapajući ašov ili nož za iskopavanjekoristi se vađenje podzemnih dijelova biljaka,korijena, lukovice, rizoma

- džepni nož sa više funkcija (Swiss Army Knife) -upotrebljava se za presecanje biljaka ili nekihorgana (lukovica, rizoma), za čišćenje biljke prijeprešanja (odstranjivanje oštećenih i suhih

dijelova)- vinogradarske škare - koriste se pri sakupljanjudrvenastih biljaka - odsjecanje grančica pomoćuovog pribora najmanje oštećuje biljku.- plastične vrećice, papirne vrećice različite veličine -vrećice se koriste za kratkotrajno držanje ilitransport sakupljenog materijala (ne smije sestavljati previše biljaka u jednu vrećicu, otvor sezatvara gumicom, u vrećice se stavlja iprivremena etiketa/ceduljica sa osnovnimpodacima: lokalitet, stanište i datum)

• dužina držanja sakupljenog materijala uplastičnim vrećicama zavisi od vremenskihprilika - ako je vrijeme veoma toplo, biljke nesmiju biti u vreći duže od nekoliko sati (5-6) jerse “upare” potamne i počinju trunuti, a ako jevrijeme umjereno toplo a sunce nije prejako,biljke mogu ostati u zatvorenom jedan dan, ili dase čuvaju u frižideru najviše do dva dana, do

prešanja.

- Etikete - privremene etikete (ceduljice od bijelogpapira) sa datumom sakupljanja, staništem ilokalitetom stavljamo u vreće sa sakupljenimbiljnim materijalom, na etikete se također pišeisključivo grafitnom olovkom, neki autoripreporučuju da se prilikom korištenja etiketajedna postavlja na papir sa uzorkom, a da kopijučuva sakupljač

• - okviri za prešanje (herbarijske preše) – okviri zaprešanje po principu se dijele na terenske ilaboratorijske - na terenu se preša u terenskimprešama, koje sa prave od debelog kartona, letviili tanke, elastične daske, koja je gusto izbušena

• preše ne smiju biti od punog drveta jersprečavaju isparavanje vlage - preše se stežupomoću jakog konopa ili remenja i sl.

• papir ne smije viriti iz okvira• preše se mogu praviti i od jake žice u drvenom

ili metalnom okviru, ali su manje praktične(zbog svoje težine) za rad na terenu, umjestostezača mogu se koristiti i utezi, kamen ili cigla.

• postoje i specijalne statične preše od punog,teškog drveta, a stezanje se vrši pomoćumetalnih šipki sa navojem i zavrtnjima

TERENSKA HERBARSKA PREŠA

STARA KNJIGOVEZAČKA PREŠA

• Papir za prešanje - sakupljene biljke sestavljaju u grube bijele ili sive upijače, aizmeđu njih se stavljaju novine (jedancijeli list, ali nikako ilustrirani listovi odsjajnog papira, jer ne upijaju vlagu), upijačpapir ne smije biti mekan, jer njegove nitiposlije prešanja trajno ostaju na biljci

• Papir za prešanje mora biti manjihdimenzija od okvira,

• Biljke poredane između upijača stavljajuse u okvire koji se stežu vezanjem

• - Literatura za determinaciju - svaki istraživač moraimati minimalnu priručnu literaturu za determinacijubiljaka, to su terenski priručni “ključevi” zadeterminaciju, razne “flore” pojedinih oblasti

• Dodatnu literaturu bi sačinjavale monografije o “flori”pojedinih oblasti, vrstama, rodovima ili nekim drugimtaksonomskim kategorijama

• Herbarske korice - za herbarske korice upotrijebiti čvršćii deblji karton, karton je najbolje obložiti najlonom da bise zaštitio od vlage, karton treba biti nešto veći od 27x40cm

• Kroz kartone se na odgovarajućim mjestima provukuvezice od kože ili debelog platna

• Na terenu se biljke sakupljaju cijele, zajedno sapodzemnim dijelovima, korijenom, rizomom ililukovicom.

• Kod biljaka koje imaju rizom treba paziti da se neodsječe veliki dio rizoma

• Oko biljke sa podzemnim metamorfoziranim organima,sa četiri strane zasječemo tlo i vadimo ih zajedno sazemljom, koju prije stavljanja u vrećicu pažljivoodstranimo

• Biljke sa lukovicom često imaju i sporedne lukovice, kojetakođer trebaju ostati na biljci

• Odabrane jedinke za sakupljanje moraju biti zdrave(nezaražene) i neoštećene - suhe listove, prljavštinu izemlju treba odstraniti, prije nego što ih stavimo uvrećicu, nagrižene listove, insekte, gusjenice, jajašcainsekata i paukova (ako ih primjetimo) također trebaodstraniti

• Po visini se sakupljaju srednji primjerci (ni najniži ninajviši), koje odaberemo pri pregledu terena

• Ne preporučuje se savijanje visokih biljaka prijeprešanja, niti držanje previše materijala u jednoj vreći.

• Po mogućnosti biljke treba determinirati na terenu, jer jeu svježem stanju najlakše analizirati cvijet, a biljka senajmanje promijenila, listovi se ispravljaju i raspoređujutako da se ne prepokrivaju.

• Savijene biljke se lijepe tako da korijen bude pri donjojivici herbarskog lista.

• Cvjetovi se prešaju tako da se vide svi dijelovi, jedancvijet treba biti prešan otvoren (kao da se gleda odozgo)a drugi sa strane i ne smiju biti pokriveni listovima

• Preporučljivo je da na biljci budu i pupoljci, pri prešanjuse svaki cvijet i svaki pupoljak pokriju posebnimkomadićima papira.

• Odstranjeni dijelovi (dio cvata ili rozete)prešaju se posebno i lijepe se na herbarskilist pored biljke.

• Cijela biljka mora biti u papiru i ne smijuviriti niti korijen, niti listovi ili dijelovilistova.

• Jako je ružno ako se listovi sijeku, skraćujušto se često može vidjeti u studentskim

zbirkama.

• Prvo mijenjanje papira se vrši za 24 sata (ili za 12 satikod vodenih, sukulentnih, sočnih biljaka) od prešanja.

• Ovaj posao je dosta važan jer se mogu ispraviti propustiprilikom prešanja, ispraviti listove, namjestiti cvjetove.

• Mijenjanje papira se radi pri suhom i sunčanomvremenu - manje biljke su suhe poslije 3-4 mijenjanja akrupnije za 2-3 nedjelje.

• Potpuno suha biljka je kruta, ne savija se i lako se lomi.• Ako se papir ne mijenja redovno i na vrijeme, biljke

potamne, pocrne, upljesnive se i počinju trunuti.• Takav materijal je bezvrijedan, ne može se

determinirati, niti poslužiti kao zbirka

• Kod glavočika (Asteraceae) sakuplja semlada, još ne sasvim otvorena grupaplodova, koja se preša zatvorena, a možese štititi od raspadanja lakom za nokte ilikosu

SLAGANJE HERBARIJA• Osušene, po mogućnosti determinirane, biljke lijepe se

na herbarski list.• Papir za herbarski list treba da bude čvrst (polukarton),

da se lako ne savija, da se ne bi izlomila nalijepljenabiljka.

• Boja papira može biti bijela, svijetlosiva ili svijetložuta, apovršina glatka ili hrapava

• Format se presavije na polovinu duž duže strane, pričemu se dobija dupli list, na donji se lijepi biljka, a gornjisluži kao zaštita. Biljke se lijepe na herbarski list pomoćusamoljepljivih papirnih traka širine 3-5 mm.

• Selotejp treba izbjegavati, jer se vremenom osuši,otpadne sa papira ostavljajući “mastan” providan trag

• Lijepljenje se vrši preko stabla, nikako preko cvijeta ili lista.

• Svaki herbarski list mora da ima svoju etiketu sa neophodnim podacima.

• Lijepe se u donji desni ugao i treba da sadrži sljedeće: rukom ispisane podatke - porodica, narodni naziv biljke, latinski naziv, stanište, lokalitet, datum, ime i prezime sakupljača.

• Preporučljivo je i ove etikete ispunjavati rukom iako danas, pomoću kompjutera i grafičkih programa mogu se kreirati veoma praktične etikete.

LIST IZ ZBIRKE

Avena fatuaDivlja zob

Daucus carotaDivlja mrkva

Convolvulus arvensis – Poljski slak

Matricaria inodora – Bezmirisna kamilica

Equisetum arvensePoljska preslica

Equisetum palustreMočvarna preslica

Panicum millaceum – Korovno proso

Euphorbia virgataŠibasta mlječika

Euphorbia segetalisUsjevna mlječika

Veronica arvensisPoljska čestoslavica

Trifolium repensPuzava djetelina

Trifolium arvensePoljska djetelina

Vicia angustifoliaUskolisna grahorica

Sorghum halepenseDivlji sirak

Solanum nigrumCrna pomoćnica

Rumex acetosaVelika kiselica

Tanacetum cinerariifoliumBuhač

Papaver argemonePješčarski mak

Plantago majorVeliki trputac

SEMINARSKI RAD

IZRADA HERBARIJA

Anita Mužar

Veleučilište u PožegiPoljoprivredni odjel

Vinogradarstvo-vinarstvo-voćarstvo

10. 01. 2008.Požega