VELEUILITE U POEGIDRUTVENI ODJEL STRUNI STUDIJ RAUNOVODSTVO

KOLEGIJ SOCIOLOGIJA

SEMINARSKI RADPROBLEM SIROMATVA U HRVATSKOJ

Studenti: Mentor: Valentina Kalizandr.sc. Barbara Pisker, v.pred.

Poega, rujan 2014.Opis seminarskog zadatka:

Definirati siromatvo Prikazati siromatvo kao socijalni problem i ekonomski problem Analizirati siromatvo na globalnoj razini Obrazloiti mogunosti sprjeavanja siromatva Prikazati zakljuna razmatranja i kritike

SADRAJ

1.UVOD42.POJMOVNO ODREENJE SIROMATVA53.PROBLEMI SIROMATVA73.1.Siromatvo kao ekonomski problem73.2.Siromatvo kao socijalni problem84.SIROMATVO NA GLOBALNOJ RAZINI105.SUZBIJANJE SIROMATVA115.1.Indirektne mjere115.2.Strategija borbe protiv siromatva i socijalne iskljuenosti (2014- 2020.)125.3.Hrvatska mrea protiv siromatva126.ZAKLJUAK147.LITERATURA I INTERNETSKI IZVORI15

1. UVOD Siromatvo se smatra jednim od glavnih problema suvremenog svijeta, a osim toga siromatvo je irok pojam koji najee znai oskudicu materijalnih dobara za normalno zadovoljenje najvanijih potreba svake osobe pojedinano kao i obitelji ili drutvene grupe. Nedostatak osnovnih uvjeta potrebih za ivot je termin koji se najee koristi za siromatvo. Pod time se podrazumijeva nedostatak novanih sredstava kojim bi se priutile osnovne ljudske potrebe poput hrane, pia, doma i drugo. Diljem svijeta mnogi ljudi ive u siromatvu, i to je problem koji najee mui nerazvijena podruja poput Afrike, Latinske Amerike te Azije. Siromatvo se kao jedan od najteih socijalnih, ekonomskih te politikih problema suoava sa socijalnom nesigurnou, obiteljskom ugroenou te, gubitkom perspektivnosti, asocijalnim ponaanjem i slino. Osim toga, Republika Hrvatska se ve godinama nalazi na vrhu ljestvice najsiromanijih drava Europske unije, u 2014. godini ak peta po redu. Stotine tisua siromanih znai isto toliko i ljudskih sudbina. Stoga, ne treba uditi da se siromatvo svrstava meu najvee probleme kako hrvatskog, tako i globalnog drutva.S obzirom da je siromatvo sloen problem prikazat emo njegovo pojmovno odreenje, vrste, usporediti ga na svjetskoj razini te prikazati prijedloge za sprjeavanje tog sveprisutnog problema.

2. POJMOVNO ODREENJE SIROMATVA

Iako je najjednostavnije objanjenje za siromatvo neposjedovanje novaca, odnosno dovoljno novaca te malo ili nedovoljno imovine, ustvari ne postoji jedinstvena definicija siromatva. Siromatvo se moe oitovati kroz razliite naine, od kojih ubrajamo nedostatak dohotka i sredstava potrebnih za odravanje egzistencije, potom glad, nedostupnost ili ograniena dostupnost kako obrazovanja tako i drugih temeljnih skupina, osim toga slabo zdravlje, neodgovarajui stambeni uvjeti, drutvena diskriminacija i slino.Siromatvo se obino dijeli na dohodovno bez mogunost i zadovoljavanja minimalnih ivotnih potreba i nedohodovno koje obuhvaa i neka druga ivotno vana obiljeja, najee vezana uz razinu obrazovanja, zdravlja i sl. U razmatranju nedohodovnog siromatva ukljuuju se zdravstveno stanje, pokazatelji o prehrani i pismenosti stanovnitva. Ipak, openito se vea pozornost pridaje apsolutnom i relativnom dohodovnom siromatvu. Svjetska banka utvruje da je osoba siromana ako je njezin dohodak nedovoljan za zadovoljavanje razine nunih potreba. Razina tih potreba se mijenja tijekom vremena i u razliitim drutvima, u skladu s stupnjem razvoja, drutvenim normama i vrijednostima. [1]Dakle, kada govorimo o apsolutnom siromatvu, tada govorimo o postotku stanovniva koji ivi ispod odreenog iznosa raspoloivog dohotka, a gdje taj odreeni iznos predstavlja iznos granice siromatva. Apsolutna granica siromatva predstavlja apsolutni minimalni ivotni standard koji je utvren prema potroakoj koarici prehrambenih proizvoda uveanih za neke druge trokove, zbog ega se apsolutna granica siromatva moe znatno razlikovati od zemlje do zemlje. S druge strane, relativna granica siromatva utvruje se prema nacionalnom ivotnom standardu, jer ne uzimajui apsolutne potrebe u obzir, ljudi se mogu smatrati siromanim ukoliko je njihov standard znatno nii od standarda drugih osoba u odreenoj promatranoj zemlji. Relativna granica utvruje se kao postotak prosjenog ili medijalnog dohotka kuanstva. Svjetska banka primjerice odreuje siromatvo prema polovici medijalnog dohotka. Kako relativna i apsolutina stopa siromatva pokazuje prosjek za cijelo stanovnitvo i ustvari ne govori tko je u boljem, zapravo loijem poloaju potrebno je utvrditi stope siromatva za odreene skupine stanovnitva.Vrlo je bitan nain na koji se siromatvo mjeri jer to odreuje pokuaje utvrivanja potrebne politike kako bi se moglo pomoi siromanima te raspodjelio dohodak. Uobiajni naini mjerenja temeljeni su na razini raspoloivog dohotka ili potronje, a upravo ti podaci se dobivanju odgovarajuim istraivanjem odreenog dijela stanovnitva, gdje se lanova kuanstva ispituju pojedinosti o njihovim izvorima prihoda, te potroakim navikama. Takva se ispitivanja provode u veini zemalja, a naini i metode prikupljanja vrlo su sloeni. Ipak, izrauni stopa siromatva esto znaju biti podloni i raznim metodolokim ogranienjima. Kako se siromatvo najee mjeri prema raspoloivom dohotku ili rashodima u promatranom mjesecu, ona su ipak tek priblina mjera ivotnog standarda kuanstva s obzirom na probleme u mjerenju stanovnitva.Popisni podaci o dohotku odnose se iskljuivo na gotovinski dohodak u obitelji, i upravo da bi se shvatila vanost te injenice, potrebno je znati definiciju dohotka. Dakle, dohodak osobe tijekom promatranog razdoblja je zbroj iznosa potroenih tokom razdoblja i uteenog iznosa. Dok se obiteljski dohodak ne sastoji samo od dobivenog novca, nego takoer i od primitaka u naturi odnosno plaanja u robi i uslugama. Tako da su popisni podaci podcijenjeni za iznos primitaka u naturi. Jedan od glavnih primitaka u naturi zasiguro je vrijednost koju odrasle osobe posvete svome kuanstvu. injenica je da slubeni podaci ne obuhvaaju znatnu razliku izmeu ekonomskih mogunosti kojima raspolae obitelj samohranog roditelja od obitelji s dva roditelja, ili izmeu obitelji u kojoj su oba rodtelja u radnom odnosu, i u onoj gdje je jedan kod kue. U izraunima siromatvo, posebno za zemlje u tranziciji, veinom se koriste pokazatelji utemeljeni na potronji. Vrlo je esto sluaj zatajivanje ostvarenog dohotka jer ispitanici nisu voljni rei punu istinu o nezakonitim ili poluzakonitim izvorima dohotka. Osim toga, proizvodnja prehrambenih proizvoda u vlastitom kuanstvu postala je najvaniji izvor hrane, stoga bi bilo korisno razmotriti dohodak i potronju ne kao alternativne, nego komplementarne mjere blagostanja. U razmiljanju o politikama koje mogu ublaiti siromatvo pokatkad je korisno znati koliko je siromano stanovnitvo udaljeno od granice siromatva. Jaz siromatva pokazuje koliko bi dohotka trebalo transferirati siromanom stanovnitvu da se dohodak kuanstva podigne do granice siromatva (uz pretpostavku da transferirani dohodak ne utjee na radne napore primatelja). Intenzitet siromatva zajedniki je pokazatelj koji obuhvaa broj siromanih, dubinu siromatva (odnosno udaljenosti od granice siromatva) i nejednakosti meu siromanim. Zbog praktinih razloga intenzitet siromatva moe se aproksimativno uzeti kao zbroj postotnih promjena stopa siromatva i jaza siromatva. [1]

3. PROBLEMI SIROMATVA

Siromatvo je, kao pojava, u socijalizmu bilo negirano. Jedna od posljedica tog negiranja je velika praznina u pogledu primjerenog statistikog praenja i ozbiljnih istraivanja tog fenomena u bivim socijalistikim zemljama, to vrijedi i za Hrvatsku. Tranzicija s planskog na trini nain privreivanja uzrokovala je snaan pad BDP-a u tranzicijskim zemljama, koji je po intenzitetu bio slian padu BDP-a u razdoblju velike ekonomske krize tridesetih godina dvadesetog stoljea. To je bio jedan od najsnanijih imbenika koji je uzrokovao poveanje siromatva u svim tranzicijskim zemljama u poetnom razdoblju tranzicije, uz dodatni faktor ratne agresije u sluaju Hrvatske.

ire drutvene, gospodarske i politike okolnosti koje su utjecale na pogoranje gospodarskog i drutvenog poloaja hrvatskoga graanstva, a jedan njegov dio dovele u siromatvo, jesu: 1. suoavanje hrvatskog drutva s ratom u sklopu borbe za uspostavu samostalne drave te s posljedicama koje su nastale u vezi s tim;2. loe provedena vlasnika transformacija biveg drutvenog vlasnitva nad drutvenim bogatstvom u privatno vlasnitvo; 3. goleme tekoe i problemi u procesu tranzicije iz socijalistikog sustava u moderni demokratski i kapitalistiki sustav; 4. saniranje ratnih posljedica trailo je izdvajanje velikih financijskih sredstava koja bi u drugaijim okolnostima bila usmjerena u nove poduzetnike i razvojne projekte.

3.1. Siromatvo kao ekonomski problem

Izvor: Eurostat,2014.

Hrvatska je prema podacima Eurostata meu top 5 najsiromanijih zemalja lanica Europske unije. Dakle, prema podacima vidljivim u tablici Hrvatska je uvjerljivo na petom mjestu, odmah nakon Grke, Rumunjske, panjolske, te Bugarske. Meutim, kada se naposljetku pogleda ukupna slika projekcija gdje nas vode kretanja (ne)zaposlenosti, demografska, te migracijska kretanja, aktualni etrdesetogodinjaci se uistinu imaju razloga pitati kako i od ega e ivjeti nakon svoje 65. godine. Nezanemariva je injenica da Hrvatska u gospodarskom smislu i dalje tone, od smanjivanja radnih mjesta, preko sve manjeg nataliteta, negativnog prirodnog prirasta, do stalnog smanjivanja radnih mjesta emu pridonose negativni migracijski trendovi. Osim toga sve se vie osoba iseljava iz Hrvatske, a sve manje je osoba koji u njoj nalaze svoju novu domovinu, dok je stanovnitvo je sve manje i sve starije. 3.2. Siromatvo kao socijalni problem

S takvom slikom ne treba uditi da svaka peta hrvatska obitelj svojim prihodima nikako ne moe pokriti svoje osnovne mjesene trokove ivot, dok svaka etvrta obitelj kasni s plaanjem reija. 17 posto ne moe si priutiti obrok s mesom ili ribom svaki drugi dan, deset posto ne moe osigurati grijanje u najhaldnijim mjesecima, a godinji odmori davno su postali lukasuz: 70 posto obitelji ne moe svim svojim ukuanima platiti jedan tjedan odmora godinje izvan svojeg doma. [2]21.1 posto hrvatskih graana ne moe zaraditi za osnovne ivotne potrebe. Preraunato u konkretne brojke, neto vie od 900.000 graana Hrvatske ivi u riziku od siromatva, odnosno s manje od 2.020 kuna mjeseno ako su samci ili 4.242 kune ako se radi o etverolanoj obitelji. Za gotovo 100.000 narasla je brojka siromanih u Hrvatskoj u odnosu na pretkriznu 2008., kad je stopa siromatva iznosila 18.9 posto. [2]Prema vidljivim podacima to znai da svaki trei stanovnik odgovara barem jednom od kriterija: da su mu prihodi manji od praga siromatva, da ive u kuanstvu u kojem nitko ne radi te si ni ne moe priutiti ni tri od devet stavki koje upuuju na tzv. materijalnu deprivaciju, ne moe si u roku odnosno na vrijeme platiti stanarinu i reije, ne moe si osigurati grijanje u najhladnijim mjesecima, ne moe si priutiti automobil, telefon, ne moe si priutiti na stolu obrok s mesom ili ribom svaki drugi dan, ne moe podnijeti neoekivani financijski izdatak poput popravka iznenadnog kvara te ne moe otii s obitelji tjedan dana na godinji odmor.Trenutna je situacija u zemlji je takva da je Hrvatska na samom dnu s treinom stanovnitva kojima prijeti siromatvo. esto se moe susreti s mladim ljudima koji ne ele studirati ve bi htjeli svoju sreu okuati traenjem posla na burzi. Meutim, boje se. Boje se da nemaju budunosti u ovoj zemlji, ma koliko god se busali u prsa domoljubljem realnost je takva da mnoge mlade tjera na razmiljanje da svoju sreu, a potom i egzistenciju potrai na nekom drugom mjestu. U Hrvatskoj je stopa rizika od siromatva u populaciji mladih od 16-29 godina 17,8%. [3] Kada se pogleda ovakav podatak, prvo se pomisli da je statistika naoigled pretjerana, te da mladi zapravo ne ele nita raditi. No, u dananje vrijeme doi na Zavod za zapoljavanje izgleda kao tunel iz kojeg nema izlaza. Sve se vie suoava sa situacijama u kojima osobe od 50 godina dobivaju otkaze i zavravaju na burzi rada. I kada zapravo pogledamo burza rada ih je puna, to mladih, tp starijih. Kada pogledamo situaciju od ranije, ipak u najteoj materijalnoj situaciji su osobe starije d 65 godina, predvodei ene koje ive same, potim jednoroditeljske obitelji odnosno obitelji sa samohranim roditeljima, obitelji s troje ili s vie djece, te nezaposleni. Ipak najmanja stopa siromatva zabiljeena je meu zaposlenim enama, koje su prema statistici, u boljem poloaju od zaposlenih mukaraca. S obzirom na tip obitelji, oekivano najbolje stoje roditelji s jednim djetetom. Kako raste broj djece, raste i rizik od siromatva: s dvoje djece stopa iznosi 15,4 posto, s troje ili vie 25 posto, a ako se radi o jednoroditeljskoj obitelji, stopa iznosi iznimno visokih 42,7 posto! [3]Po broju onih koji svojim prihodima ne mogu ivjeti od prvog do prvog, Hrvatska je takoer na dnu Europe. Vrlo teko ili nikako svoje trokove ne moe pokriti 19.6 posto graana, a pridoda li se tome jo 32,4 posto onih koji to postiu teko, dobiva se podatak da svojim prihodima kraj s krajem jedva spaja vie od polovice stanovnika. Prosjek onih koji to nikako ne uspjevaju u EU je 10 posto. [3]Doveli smo se u situaciju da je siromatvo postalo gore od svih dosadanjih ratova, sada se novi totalitarizam skriva iza humanosti i napretka, mladima se zatvaraju horizonte, tjera ih se iz vlastitih domova, domovine, postaju robovi u svojoj zemlji. Osiromaivanje koje je rezultat loeg razvoja, uzrok ope bijede. Na djelu je u Hrvatskoj siromatvo duha, slobode i ljubavi, ne samo u stravinim pljakama imovine koja zavrava u tuim depovima nego i kraom duhovne slobode.

4. SIROMATVO NA GLOBALNOJ RAZINI

5. SUZBIJANJE SIROMATVA

5.1. Indirektne mjere

Kada se govori o programima borbe protiv siromatva i socijalne iskljuenosti, onda se, na openitoj razini, moe rei da postoje etiri temeljna imbenika u politici prema siromatvu: ekonomski rast i zapoljavanje; investicije u ljudski kapital; progresivna porezna politika; politika socijalnih transfera usmjerenih prema ublaavanju ekonomskih nejednakosti i siromatva. 1. Gospodarski je rast nuan u borbi protiv siromatva, ali sam po sebi nije dovoljan. Iako je posljednjih desetak godina ukupni gospodarski napredak u Hrvatskoj bio znaajan koristi od takvog rasta nisu bile podjednako raspodijeljene na sve lanove drutva. Visoka nezaposlenost, velik broj korisnika socijalne pomoi i iseljavanje mladih iz slabije razvijenih regija pokazuju da postoje skupine graana koje su iskljuene iz participacije u koristima razvoja. 2. Nezaposlenost se u posljednjih nekoliko godina drastino poveala. Osim toga postoji velik broj onih s vrlo malim mogunostima. Uloga socijalne pomoi u politici prema siromatvu u Hrvatskoj premauje i najrazvijenije zemlje. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapoljavanje, jedna treina ukupnog broja nezaposlenih, ili njih oko 80.000, ima zavreno ili nezavreno osnovnokolsko obrazovanje. Javni izdaci za programe obrazovanja i osposobljavanja siromanih predstavljaju znaajan instrument smanjenja i prevencije siromatva na dui rok. Dobro obrazovanje i dobra zdravstvena skrb siromanima otvaraju vrata trita rada. Tendencije u sustavu tercijarnog obrazovanja, gdje se iz godine u godinu poveava broj studenata koji participiraju u trokovima studija, a sustav stipendiranja i kreditiranja usmjeren posebice na siromanije studente jo nije uspostavljen, potencijalno ugroava socijalnu mobilnost mladih iz siromanijih slojeva. 3. Prema Urbanu ukupni porezni sustav u Hrvatskoj ostvaruje redistributivne uinke. Redistributivni uinak se mjeri kao razlika indeksa nejednakosti predfiskalnog dohotka i neto dohotka. 4. Kada se u obzir uzme politika socijalnih transfera u Hrvatskoj, rezultati istraivanja govore u prilog tezi da postoji podosta prostora za poveanje uinkovitosti cjelokupnog sustava socijalnih transfera. Transferi usmjereni prema najsiromanijima, kao to je socijalna pomo, niski su i ne osiguravaju podmirenje osnovnih ivotnih potreba.

5.2. Strategija borbe protiv siromatva i socijalne iskljuenosti (2014- 2020.)

Kako bi se najprije zaustavili, a potom prekinuli negativni trendovi koje siromatvo donosi, Vlada je osmislila Strategiju borbe protiv siromatva i socijalne iskljuenosti od 2014. do 2020. godine. Osoba koja vodi izradu i provoenje strategije je potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opai.U Strategiji se navodi osam stratekih podruja unutar kojih treba aktivno djelovati da bi se zaustavila i promijenila negativna kretanja. U sklopu svih mjera u kojima obrazovanje i lijeenje gospodarstva imaju nemjerljivu ulogu istie se mogunost koritenja europskih fondova, ali i ralanjuju skupine koje su posebno osjetljive i kojima treba posvetiti najvie panje. Pri analizi podataka koji daju sliku socijalne strukture u RH dolo se do etiri velike skupine koje su u najveem riziku od siromatva. To su djeca i mladi, starije osobe i umirovljenici, nezaposleni i osobe s invaliditetom. Ako su pri tome ene, pripadnici nacionalne ili koje druge manjine, poveava se vjerojatnost viestruke diskriminacije. [4]Meutim, Hrvatska kao lanica Europske unije, prema inicijativi Europa 2020., morala imati cilj vezan uz smanjenje siromatva. U samoj strategiji nema konkretnih raunica odnosno podataka na kojima se temelji smanjiti siromatvo za sto tisua osoba do 2020. godine. Vlada se vjerovatno povela ciljevima smanjivanja siromatva koje su postavile drave poput Austrije ili neke druge zemlje, jer do 2020. godine populacija e se smanjiti za 80.000 ljudi u Hrvatskoj to dodatno komplicira raunicu. Dakle, ako bi se to postiglo, udio siromanih i socijalno iskljuenih bio bi jednak onome prije krize. U Europskoj uniji cilj je smanjiti siromatvo s brojkom od 120 milijuna ljuda koji ive u riziku od siromatva, kao i socijalne iskljuenosti. Dakle, prema tome kada bi se drali toga plana Europske unije, broj siromanih bi se trebao smanjiti za dvjesto pedeset tisua, pri tome ne uzimajui u obzir smanjenje stanovnika. U planu Vlade je oito najmanje jasno na kojii nain planiraju smanjiti broj siromanih, jer u svakom sluaju vidljivo je da je rije o jako skromnom cilju. Vjerojatno se vlada pouzda u ostvarenje gospodarskog rasta u tome periodu to bi automatski pridonijelo smanjenju siromatva.

5.3. Hrvatska mrea protiv siromatva

U Zagrebu je 28. oujka 2014.g. odrana osnivaka skuptina Hrvatske mree protiv siromatva. Hrvatska mrea protiv siromatva je osnovana kao nacionalna mrea udruga i fizikih osoba koje se bave pruanjem usluga i zagovaranjem siromanih, ranjivih i socijalno iskljuenih osoba te javnom politikom u podruju siromatva u Hrvatskoj. [5] Mrea je to koja eli djelovati kao lanica i uz podrku Europske mree protiv siromatva (EAPN - European AntiPoverty Network).Inicijatori osnivanja mree su sljedei: Udruga za inicijative u socijalnoj politici, Crveni kri Grada Zagreba, Katolika udruga Kap dobrote, Hrvatska mrea za beskunike, i udruga Pragma. Sama ideja see u 2011. godinu kada je Udruga za inicijative u socijalnoj politici organizirala tematski skup o siromatvu u Hrvatskoj na kojem su sudjelovali i predstavnici EAPN-a te lanovi akademske zajednice, a na osnivakoj skuptini je sudjelovalo tridesetak organizacija civilnog drutva, zaklada, predstavnika akademske zajednice i graana, a podrku osnivanju su dali i predstavnici Ministarstva socijalne politike i mladih i Grada Zagreba.Predsjednik ganec je povodom osnivanja istaknuo: "Potreba za osnivanjem ove Mree je neupitna, kao i njen veliki potencijal. Uz javnu promociju Mree i proirenja lanstva, vano je odmah provoditi konkretne aktivnosti - oitovati se na strateke nacionalne dokumente i provoditi razliite inicijative na nacionalnoj i europskoj razini". Na osnivakoj skuptini je takoer istaknuto da je cilj mee utjecati na iskorjenjivanje siromatva putem zagovarakih aktivnosti i utjecanjem na javne politike, pokretanjem razliitih inicijativa, uz kontinuiranu suradnju s Europskom mreom protiv siromatva.Na taj bi nain Mrea uspijela objediniti interese razliitih ranjivih skupina, koje takoer imati priliku sudjelovati kao samozagovaratelji unutar Mree i putem posrednika-organizacija civilnog drutva.

6. ZAKLJUAK

Siromatvo se moe definirati kao neposjedovanje novaca, odnosno dovoljno novaca te malo ili nedovoljno imovine, a moe se oitovati na sljedee naine od kojih ubrajamo nedostatak dohotka i sredstava potrebnih za odravanje egzistencije, potom glad, nedostupnost ili ograniena dostupnost kako obrazovanja tako i drugih temeljnih skupina, osim toga slabo zdravlje, neodgovarajui stambeni uvjeti, drutvena diskriminacija i slino.U suzbijanju siromatva koriste se razne indirektne mjere poput: ekonomskog rasta i zapoljavanja, investicija u ljudski kapital, progresivna porezna politika, te politika socijalnih transfera usmjerenih prema ublaavanju ekonomskih nejednakosti i siromatva. Osim toga Vlada je po uzoru na Europsku uniju morala osmisliti strategiju borbe protiv siromatva i socijalne iskljuenosti kojom se planira do 2020. drastino smanjiti broj siromanih u Hrvatskoj. Dosadanje analize Vladine socijalne politike pokazuju da su neke njezine mjere bile u znaajnoj mjeri motivirane i politikim razlozima. Uzmimo za primjer odluku da se svim uenicima osnovnih i srednjih kola osiguraju besplatni udbenici. Takva odluka bi se mogla smatrati prihvatljivom kada bi se radilo o visoko razvijenom drutvu. Meutim, kako Hrvatska ne pripada takvom drutvu, dodjela besplatnih udbenika i djeci vrlo bogatih obitelji znak je nedovoljne socijalne osjetljivosti, kao i nepostojanje dovoljno dobro razraenog i racionalnog sustava borbe protiv siromatva. Takoer, poseban problem predstavljaju i tretiranja izdvajanja za branitelje, te ukoliko se ta izdvajanja ubrije u socijalne naknade, tada su nae socijalne naknade daleko visoke, ak i usporedbi s mnogo razvijenijim dravama poput Austrije ili Njemake. Naknade za branitelje najee nisu usmjerene na suzbijanje siromatva niti ovise o imovinskom cenzusu. S druge strane, za goto-vinsku pomo za uzdravanje koja se daje siromanima, a koja ovisi o prihodima, izdvaja se vrlo malo. Takoer treba se istaknuti da zbog nesreenih i neauriranih podataka o imovini i prihodima graana te zbog nedovoljne kontrole dosta graana vara dravu i ostvaruje neke oblike socijalnih naknada na koje nemaju pravo. Imajui u vidu te probleme, u sljedeem razdoblju potrebno je razviti novi i uinkovitiji sustav socijalne politike i drugih mjera usmjerenih na smanjenje broja siromanih u hrvatskom drutvu.

7. LITERATURA I INTERNETSKI IZVORI