VELIINA DRAVNE POTRONJE U REPUBLICI HRVATSKOJ I EUROPSKOJ UNIJI

VELIINA DRAVNE POTRONJE U REPUBLICI HRVATSKOJ I EURobert GradiekBorna Gradiek2_3_Ga-JugDRAVNA POTRONJA eng. public expenditure (javna potronja, javni rashodi)

svi izdatci drave u najirem smislu radi obavljanja njezinih ustavom i zakonom odreenih funkcija

klasifikacija javnih rashoda

redovni i vanredniproduktivni i neproduktivniinvesticijski i transferniosobni i materijalni

OSNOVNA NAELA naelo javnog interesa

naelo tednje

naelo hitnosti

naelo izvora sredstava

naelo podudarnosti prihoda i rashodaVANOST USPOREIVANJA Zato su korisna meunarodna usporeivanja? ekonomska teorija ne daje precizne odgovore na pitanja: koliki trebaju biti ukupni javni rashodi? kako treba izgledati struktura rashoda?

Zato je korisno usporeivanje Hrvatske sa zemljama lanicama EU: Hrvatska odnedavno postala lanicom EU djelimo sline drutvene vrijednosti (pravno nasljee, gospodarski sustav, politiki sistem) PRI USPOREIVANJU TREBA VODITI RAUNA O Stupnju razvijenosti BDP po stanovniku, po paritetu kupovne moi:prosjek EU = 100nove lanice EU 66% od prosjeka EUHrvatska 62% od prosjeka EU

Hrvatska bi trebala imati neto nii udio ukupnih javnih prihoda i javnih rashoda u BDP od novih lanica EU, a pogotovo u odnosu na sve lanice EU

udio javnih rashoda u BDP u Hrvatskoj u 2012. godini bio je nii od prosjeka EU ali vii od veine novih (tranzicijskih) lanica

FUNKCIONALNA KLASIFIKACIJA RASHODA ope javne usluge obrana javni red i sigurnost ekonomski poslovi zatita okolia unapreenje stanovanja i zajednice zdravstvo rekreacija, kultura i religija obrazovanje socijalna zatita

OPE JAVNE USLUGE

EKONOMSKI POSLOVI

ULAGANJE U ZDRAVSTVO

ULAGANJE U OBRAZOVANJE

SOCIJALNA ZATITA

ZAKLJUAK u odnosu na prosjek EU, Republika Hrvatska vie ulae u ope javne usluge, obranu, javni red i sigurnost, ekonomske poslove te socijalnu zatitu

u zdravstvo se ulae u prosjeku jednako kao i u EU

najvanija stavka dravne potronje u svakoj zemlji je socijalna zatita u koju se u RH ulae iznadprosjeno

najkritinija stavka je obrazovanje najmanje u EU (prosjek EU 12%, RH 8% )

ulaganje u obrazovanje je u stalnom padu od 2009.

u 2012. samo 3,3 % BDP uloeno je u obrazovanje 2,7 milijardi eura

Slovenija sa upola manje stanovnika 2,4 milijardi eura, vedska s 9,4 milijuna ljudi 19 milijardi eura

fakultetski obrazovane osobe (30-34 godine) u RH 24,5%, u Norvekoj 50%

trend opadanja se nastavlja te e 2015. pasti na svega 3% BDP-a

Pitanja?LITERATURAhttp://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/eurostat/home/

http://www.mfin.hr/

http://www.imf.org/external/index.htm

http://www.worldbank.org/

http://www.dzs.hr/