PČELARENJE DVOJNIM (UDVOJENIM) DRUŠTVIMA NA PČELARSKOJ FARMI VENER

U pčelaru br. 4 i 10 iz 1990. god. opisane su osnove pčelarenja sa dvojnim društvima u jednoj košnici. Naglašeno je da je to nova metoda, koju će biti potrebno u praksi dokazati i svakako dopuniti i nešto preurediti u skladu sa uočenim potrebama.

U međuvremenu, naime već u početku pojavila se i jedna video kaseta, dosta manjkava i nepotpuna, ali ona se ipak raširila i izazvala interes pčelara. Neki je prilagođavaju svojim uslovima i donekle, pojednostavljuju tražeći najbolja riješenja. U osnovi smo svi prihvatili činjenicu da bez snažnih društava nema pravih rezultata, što teško uspijeva bez prisustva dvije matice. Ovo vrijedi posebno u današnje doba varoe, nozemoze i vapnenastog legla. Tako se svi , ipak držimo osnovnog principa o potrebi korištenja dva društva, na bilo koji način, za stvaranje jednog dobrog društva za pašu.

Naša ocjena poslije ovih pet godina primjene dvojne metode, nameće dva bitna zaključka kad je riječ o teškoćama. Jedno je da je metoda dvojnog pčelarenja ipak viši nivo, čak i najviši za koga znamo, pa za njega i trebaju posebni uslovi iskustvene prirode i fizičke kondicije, kao i tehničke i materijalne opremljenosti pčelinjaka. Pozitivna strana je u tome da su rezultati izrazito dobri i opravdavaju svladavanje teškoća. Naš pčelinjak osim eksperimentiranja u manjem obimu, primjenjuje dvojno pčelarenje. Njegovi rezultati su nedostižni svakom drugom metodom. Ove godine su utrošene na odbacivanje nekih suvišnih radova i uvođenje novih momenata, pa smo sada uobličili, donekle, pročišćenu metodu jaču od prvobitne konstrukcije. U tom cilju kao značajan napredak u održavanju oba društva u dobrom stanju, uveden je za svako društvo polunastavak. On u ulozi medne kape, ili stalne rezerve hrane ostaje uvijek pun u košnici, čak i u glavnoj paši. Rezerva u polunastavcima predstavlja sigurnost opstanka i održavanje društva u dobroj razvojnoj kondiciji i onda kad paše i vremenske prilike potpuno iznevjere. Osiguravaju

također, veći smještajni prostor za snažnije pčelinje društvo sa više pčela i tako dozvoljavaju pčelaru slobodu u ocijeni potreba za intervencijom oduzimanja izletnica od gornjeg društva. Korekcija je u tome da je smanjen broj izmjena gornjeg i donjeg društva, pa sada iznosi godišnje svega jedan do tri puta. U isto vrijeme nađeno je i riješenje načina izmjene po jedne matice svake godine, bez ometanja medara u radu, već naprotiv značajnim njihovim jačanjem. I rješenje plodišnjeg saća je, rješeno na jednostavan način.

U isto vrijeme je obrazovan i uveden novi način odstranjivanja pčela iz medišnih okvira oduzetih za vrcanje, uz istovremeno dobijanje roja. I jedno i drugo, skoro bez rada ili sasvim uzgredno. Tako bi se ova metoda tijekom godine odvijala na slijedeći način.

1. ZIMOVANJE

Društva zimuju u L.R. košnici udvojeno na jednoj podnici i pod jednim krovom. Jednoiznad drugog razdvojeno snelgrovom daskom kao podnjačom gornjeg društva.

To je obična poklopna daska od standarnog lesonita, sa svojim okvirom debljine 20 mm i bočne širine 20 mm, a širine na kračim stranama 30 mm Na njoj su urezana tri para leta: tri vode u gornje društvo, a tri u donje i koriste se za usmjeravanje izletnica iz gornjeg u donje društvo. Na sredini je dupla žičana mreža sa okom oko 3,5 mm i međusobnim razmakom oko 10 mm.

Polunastavci predstavljaju sastavni dio njihovog plodišta. Tokom zimskog perioda je polunastavak donjeg društva obično dole na podnici, ispod plodišnog nastavka. Gornji polunastavak je uvijek gore, iznad plodišnjeg gornjeg društva. U tom obimu ostaje košnica sa dvojnim društvima od oktobra pa sve do oko polovine aprila.

Ako su polunastavci puni meda, oni sadrže oko 10 kg. Svaki, a i u svakom plodištu treba, pred zimu, da ima bar 10, još bolje 15 kg hrane. Takvo stanje hrane za zimu je temelj uspješnosti pčelarenja u sljedećoj godini, i treba ga ostvariti i po cijenu drugih odricanja, kao što je broj društava i sl. Samo društva koja su dobro snabdjevena tijekom razvoja u proljeće se nalaze u izobilju svojih zaliha, razviti će se blagovremeno, tako da daju dobre prinose. Za svih ovih oko šest

mjeseci mirovanja, sva briga se sastoji u tome da se obezbijedi mir na pčelinjaku, posebno od razne stoke i miševa kao i udara jačih vjetrova. Utopljavanje se sastoji u tome da se ispod krova postavi nekoliko novina, ploča stiropora od 20 mm ili ploča od kartona debljine 15 do 20 mm, što sve krov pritiska sa svoje unutarnje strane.

zimovanje

2. PROLJETNI RAZVOJ

Krajem ožujka, to je kod nas obično pred kraj završetka vrbe ive, vrši se zamjena gornjeg i donjeg društva zajedno sa njihovim polunastavcima. Iako bi društva trebala biti podjednako dobra uvijek je jedno nešto jače a drugo slabije. Tako se vrši uzajamna izmjena i pčela izletnica što pojačava slabije društvo aktivirajući njegovu maticu u proširenju legla. Jače društvo neće ništa bitno izgubiti, jer se kod njega legu nove mlade pčele, pa će brzo nadoknaditi izgubljeno. To je period punog razvoja i proširenje legla. Vrlo značajan podsticaj tome dala su dva – tri okvira legla cvjetnog praha sakupljenog od ive. Oni će biti brzo potrošeni u povećanju isto toliko legla pa i više. Ova operacija izmjene položaja društava je vrlo jednostavna i ne traje više od minut do dva po košnici. Istovremeno se polunastavak na donjem društvu premjesti sa podnice u položaj iznad plodišnog nastavka, odnosno neposredno ispod sneglerove daske gornjeg društva. U ovom periodu pčele troše

mnogo hrane na leglo što stvara prostor za novo proširenje legla.

Polovinom travnja društva postižu svoj maksimalan obim legla. Već je prošao trenutak slabljenja društava uslijed većeg broja nestajanja starih pčela nego što je prirast broja novih. Svakim danom se izleže sve više mladih pčela, i košnica to jest plodište svakog društva postaje sve punije pčelama. To je trenutak i mjerilo za prvo proširivanje košnice. Ovdje se radi o proširenju prostora za povećan broj pčela a ne legla. Još u prvoj konstrukciji ove metode je objašnjeno da je za leglo dovoljno jedno tijelo L.R. košnice, pa čak i osamokvirne a pogotovo desetokvirne. Ako je matična rešetka iznad tog tijela matica zaleže samo šest totalno punih okvira i više od toga i ne može.

Prvo proširenje poslije zime

U tih šest okvira potpuno ispunjenih leglom bez mednih kapa, ima prostora za smiještaj i po dvije

Matičnarešetka

Matičnarešetka

2

1

tisuće jaja dnevno zaleženo, dok matica u punoj aktivnosti obično leže dnevno do 1500 komada. Tako se ciklus od 21 dan, u spomenutih šest okvira legla, ima dovoljno mjesta. Izuzetak je da matica prijeđe i na unutarnje strane postranih okvira, kako u osamokvirnoj tako i u deset okvirnom plodištu. I dalje , kroz ovih nekoliko godina, je odsustvo nagona za rojenjem, pokazalo da u plodištu ne postoji nedostatak prostora za zaleganje matice. Tako ovom prilikom na polunastavak, kako gornjeg tako i donjeg društva, stavljamo po jedan medišni nastavak sa izgrađenim saćem, odnosno sa po dve do tri satne osnove između izgrađenih. U taj nastavak valja staviti i neki okvir sa pomalo meda ili cvijetnog praha koji je eventualno ostao u skladištu tokom jesenjeg sređivanja društava, a koga je bilo šteta pretopiti. Ovo proširenje je vrlo značajno da se pravovremeno obavi, jer rasterečuje društva otklanjajući svaki povod za početak rojevog raspoloženja. U ovom stanju ostaju košnice sve do pred početak bagrema.

U slučaju pojave nešto voćne paše one imaju i smiještajnog prostora za odlaganje unosa. Ovo je izmjena, odnosno korekcija u odnosu na prvobitan stav ove metode, po kojem se kod proširenja donjeg društva, odnosno dodavanja medišnog nastavka od gornjeg uzimaju izletnice. Korekcija je nastala u želji da se dalji razvoj gornjeg društva još ne zaustavlja, te je ona u funkciji jačanja cijele košnice za bagremovu pašu. I ova operacija ne traje duže od dve tri minute po košnici. Pri svakom otvaranju košnice, odnosno nekom dodavanju ili oduzimanju, se vrši uzgredan površni pregled, najme ocjeni se stanje društva. To se dobije na osnovi ocjene brojnosti i ponašanja pčela.

U slučaju kašnjenja razvoja društva i odsustva potrebe za proširenjem ono se izostavlja i vrši pri neposrednom sređivanju za medobranje u bagremu.

3. KORIŠTENJE BAGREMA

Pred sam bagrem ili njegovom početku, što bi bilo i najbolje, oduzimaju se medišta od oba društva ako u njima ima nešto unosa od voća i zamjenjuju se nastavcima sa izvrcanim saćima. Sada se oba stavljaju, sa dodatkom još jednog, u medište donjeg društva. Ako u njima nije bilo meda, gornji medišnji nastavak, zajedno sa

pčelama u njemu spušta se dole u medište uz dodavanje onog trećeg. Okviri u ovim medišnjim tijelima mogu, prema potrebi biti naizmjenično izmiješani sa satnim osnovama. Gornje društvo ostalo je bez medišta, samo sa svojim plodišnim nastavkom i polunastavkom. Istovremenu njemu se zatvara dosadašnje leto, otvara se njegov par koji vodi dole u medište i tako gornjem društvu oduzimaju sve izletnice u korist zajedničkog medišta.

Gornjem društvu se istovremeno, na zadnjoj strani sneglerove daske otvara gornje leto koje će mu od sada služiti. Pošto je plodište gornjeg društva maksimalno razvijeno njemu bi prostor ubrzo postao tijesan, te se zato nakon tjedan dana ponovo zatvara zadnje leto koje je vodilo gore, a otvara

3

2

1

njegov par koji vodi dole u medište, i tako ponovo oduzimaju novonastale izletnice gornjeg društva. Gornjem društvu se sada otvara treće, gornje leto na koje će ubuduće letiti. Tako smo donje društvo odnosno zajedničko medište, koje se nalazi u sastavu donjeg društva, maksimalno snabdjeli izletnicama. One su zaposlene u donošenju nektara, pa svakako i u nekoj njegovoj preradi, ali u medištu ne opsjedajući plodište. Te izletnice koje su oduzete od gornjeg plodišta, zadržavaju se uglavnom u gornjim dijelovima medišta, odmah ispod sneglerove daske, vjerojatno osjećajući kroz njenu žičanu mrežu prisustvo bivše matice. Punjenje medišnog prostora cijele košnice, odvija se tako da donje društvo puni medom donje tijelo medišta, a oduzete izletnice gornje tijelo. Zadnje se puni srednje, gdje se i sastavljaju okviri sa medom svih medištaUsporedo sa odlaganjem meda u medišta, odnosno čak i prije, pčele popunjavaju i potrošene zalihe u svojim polunastavcima. Medobranje na bagremu protiće uglavnom bez ikakve intervencije u košnicama od strane pčelara. I za tako snažna društva ima u košnicama dovoljno prostora za smiještaj meda i u dobrim godinama. U izuzetnoj potrebi vrlo je jednostavno dodati i četvrto tijelo medištu na bagremu, kao i na ljetnoj paši. Svakako treba ga imati, a dobro je na takvom pčelinjaku imati i rezervi, ili pripremljeno za druge svrhe i po jedno tijelo sa postavljenim satnim osnovama koja će naći primjenu u pravom trenutku.

I ovaj posao ne traje duže od 2-3 minute po košnici.

Tijekom trajanja bagremove paše, na pčelinjaku koji je ostao kod kuće, dok su medare obično odseljene na terene bagrema, radi se na odgoju matica. Zadatak je za svaku medaru, neometajući je u njenom radu obezbijediti do kraja bagrema po jednu oplođenu maticu.

4. VRCANJE BAGREMOVOG MEDA I ROJENJE

Po završenom medobranju na bagremu, odlazi se na oduzimanje mednih nastavaka, odnosno njihovu zamjenu sa praznim, ili onim već izvrcanim, kada se radi o više pčelinjaka ili košnica. Od kuće se za svaku medaru uzme po tri nastavka postavljenih na medne palete. U jednom

je dva okvir meda i hranilica sa ram pogačom od 3 kg.

Medna paleta kojase dopremi na pčelinjak

Medna paleta sa medom pčelama i mladom maticom koja se vozi kući.

Po dolasku na pčelinjak sa medare se skida gornje društvo sa svojim polunastavkom. Zatim se medni nastavci zajedno sa pčelama u njima, također, skidaju i stavljaju na mednu paletu vertikalno sva tri. Na njih se postavlja od kuće donijeta bježalica, usmjerena da pčele izlaze na gore, a na nju donjeti nastavak sa medom, pogačom i izgrađenim saćem. U taj gornji nastavak će za nekoliko sati preći sve pčele iz medišta jer ćemo u njega postaviti kavez sa oplođenom maticom. Tako će se medište osloboditi pčela, a u gornjem nastavku sa maticom formirati roj. U produžetku posla na rastavljenoj medari uklanja se i plodište donjeg društva sa svojim polunastavkom i postavlja u stranu. Na sada praznu podnicu stavlja se gornje društvo koje je za vrijeme paše bilo na vrhu košnice, zajedno sa svojom matičnom rešetkom i polunastavkom. Na njih se postavljaju dva prazna izvrcana medna nastavka koji će tijekom lipnja služiti košnici kao medišni prostor. Na kraju se stavlja sneglerova daska, oduzeta od bivšeg gornjeg društva i na nju bivše donje društvo skinuto sa podnice, sa svojim snažnim plodištem. Košnici je ostao još uvijek

dobar dio pčela izletnica, koje su se u vrijeme oduzimanja medišta nalazile u plodištu i polunastavku kao i one koje su bile van košnice na paši. Također u medište odmah usmjerimo i sve izletnice bivšeg gornjeg društva. Kroz tjedan dana još jednom oduzmemo izletnice sadašnjeg gornjeg društva, jer u protivnom bi mu prostor u njegovom plodištu bio nedovoljan, te bi se u njemu mogao pojaviti nagon za rojenjem. Tako obrazovana košnica medara ostaje do pred kraj lipnja. Gornje plodište će se ubrzo snažno razviti kao i donje. Tijekom lipnja treba posvetiti jedino pažnju gornjem društvu da ne bi došlo do pretrpanosti u njemu, što se lako rješava jednokratnim oduzimanjem izletnica od njega u odgovarajućem trenutku. Cijelu košnicu medaru nismo značajno oslabili oduzimanjem dijela izletnica, koje su se nalazile u medištu za formiranje toga roja jer ni jednom ni drugom društvu nismo dirali plodište. Tako će medište ponovo ubrzo biti popunjeno izleganjem novih pčela iz plodišnih okvira. Tokom juna, u našim prilikama nema izrazitih paša sa značajnim viškovima meda. Ipak sa bagrema,

ciganskog perja, gorušice i raznih korova biće dovoljno praha, malo meda i podsticaja za dalji razvoj društva tokom juna mjeseca u pripremi za zadnju ljetnu pašu u srpnju.Na sve pripremljene medne palete postave se, na svaku po četiri, vertikalne, skinuta medišta, na njih bježalica sa nastavkom za roj i maticom, kao i u prvom slučaju. Sve se to pokrije specijalnim krovovima sa ventilacijskom mrežom i tako se sve oduzme od jednog pčelinjaka (kamion sa prikolicom košnica). Palete se mehanički utovare autokranom u kamion u prikolicu i vozi se kući. Palete sa mednim nastavcima na njima zajedno sa rojevima se istovare ispred pčelarske zgrade. Pčele su iz medišta, već tijekom prošlog vremena, prošle u nastavak kod matice. Obično, tek ujutro, se rojevi skidaju sa mednih paleta i postavljaju na stalno mjesto u pčelinjaku.Umjesto bježalice ispod njih se stavlja podnica, krov i otvara im se leto. Pčele izljeću, istražuju okolinu, oslobađaju maticu iz kaveza i organiziraju svoj razvoj. Nakon nekoliko dana treba provjeriti da li su matice puštene iz kaveza. Među pčelama od kojih je organiziran roj iz medišta ima starijih i mlađih izletnica.Ima i onih koje su samo prije nekoliko dana postale izletnice, a nešto i mladih koje nisu ni izljetale već obavljale neke kućne poslove u medištu. Dio tih pčela se preorijentira u svojoj funkciji i preuzima odgoj legla. Životno izdrže do pojave novog podmlatka i do kraja godine izgrade solidno novo društvo. Kao podsticaj i pomoć dali smo im okvir ili dva okvira meda i pogaču koja traje mjesec dana. Ispred njih je čitav lipanj, srpanj i kolovoz i spomenute paše uz dodatak lipe, suncokreta i bijelog bosiljka i dovoljno šanse kroz sve to da se, pored razvoja pripreme i za zimu.Medne palete, sa kojih su skinuti rojevi, se električnim viljuškarom unose u radionicu na vrcanje. Prethodnog dana je nova količina mednih nastavaka u radionici izvrcana i oslobođena te se ponovo ide, obično sa jednim danom pauze zbog vrcanja, na sljedeći pčelinjak gdje se ponavlja isti proces.Cijeli ovdje opisani posao za oduzimanje meda sa jednog pčelinjaka, obave za jedan dan dva pčelara, od kojih je jedan i vozač. I to bez pretjeranog umaranja. Vrcanje u radionici je poseban posao koga obavlja grupa uz korištenje dvije električne

radialne centrifuge sa po 40 parova svaka, pumpom za med i otklapačem mednih poklopaca.U slučaju korištenja livadne paše, koja počinje odmah početkom lipnja, opisano rojenje i oduzimanje izletnica bi izostalo. Međutim, kod kasnije livadne paše, koja počinje 15-20-tog lipnja, mislim da bi bilo izvodljivo i bez štete na prinos. Naravno, u koliko je opisani posao oko sređivanja poslije bagrema završen već krajem svibnja.Vrcani nastavci sa praznim okvirima vraćaju se, na mjesto oduzetih punih, uz neophodnu opreznost u odnosu na grabež. Ako ima neke manje paše kao što su: bagrenac, gorušica, malina, ili krajem ljeta bosiljak, zlatošipka i slično, oni se smiju slobodno vraćati. U suprotnom, ako nema nikakvog unosa vraćaju se samo navečer prije kraja izleta pčela. Opreznost nije potrebna ako okviri nisu sa ostacima meda poslije vrcanja, odnosno ako su već prethodno očišćeni od strane pčela.

5. PRIPREME ZA LIPU I SUNCOKRET

Mjesec lipanj je kod nas, uglavnom, pripremni mjesec za ljetnu pašu. Krajem mjeseca dodaje se u medište i treći nastavak. Ako je u postojećim medištima bilo nešto meda, zamjenjuju se praznim i tako sa tri prazna medišta ulazi u ljetnu pašu. U slučaju da se stara matica našla u donjem položaju, potrebno je to društvo sa njom, pri uređenju i dodavanju praznih medišta, staviti u gornji položaj, jer će kasnije biti potrebno da se nađe na tom mjestu zbog njene zamjene. U takvom stanju se košnice postavljaju na ljetnu pašu, suncokret ili lipu, i tako ostaju tijekom cijelog medobranja. Za vrijeme trajanja suncokreta, nema drugog posla osim kontrolnog obilježavanja i obaveznog dodavanja vode u pojilice, osim ako u blizini postoji neki veći kanal sa vodom. Čak i tada je bolje naviknuti pčele na svoje pojilo. Na suncokretu pčele troše puno vode te o tome treba ozbiljno voditi računa.Pčelinjak koji se nalazi na lipi intenzivno se kontrolira, kako bi u slučaju neuspjeha medenja ili odmah po njegovom završetku, što prije bio prebačen na suncokret. Te dvije paše se obično za nekoliko dana preklapaju, ali je ipak moguće dobrim dijelom iskoristiti i suncokret.Za vrijeme trajanja ljetne paše, koja se kod nas obično završava oko 20-og srpnja, kod kuće na pčelinjaku koji proizvodi matice, radi se na

njihovom obezbjeđivanju, proizvodnji kao i za vrijeme bagrema za svaku košnicu po jedna. Ovoga puta nova matica neće biti upotrebljena za obrazovanje novog roja, već za zamjenu starije matice i dvojnoj košnici. Tako se svake godine zamjeni po jedna matica.

6. BRANJE SUNCOKRETA, UVOĐENJE NOVE MATICE, ZAŠTITA OD VAROE I PROIZVODNJA “ZIMSKIH PČELA”

Po završenom medobranju krajem srpnja organizira se oduzimanje meda na isti način kao i na bagremu, uz neke manje izmjene. Od kuće se donosi na pčelinjak do dva nastavka sa izgrađenim saćem za svaku košnicu medaru. U svaki nastavak je smještena, još kod kuće, okvir pogača.U jednom od njih i dva okvira meda. Ujedno, na pčelinjak se nosi po jedna matica u kavezu, za svaku košnicu. Također i po tri trake-letvice fluvalinata protiv varoe. Na pčelinjak odlaze, kao i u bagremu, dva čovjeka sa kamionom i prikolicom i mednim paletama. Postupak je oduzimanje mednih nastavaka i postavljenje na mednu paletu kao i na bagremu. Kad su medišta već skinuta, donjim društvima se stavljenju, ispod polunastavka usred legla, letvice sa flluvalinatom protiv varoe.

Medne palete koja sedonosi na pčelinjak uz tri letvice fluvalinatai mlade matice u kavezu.

Skinuti nastavci medai pčela sa novoformiranim rojem koji se voze na sljedeči pčelinjak. Roj se dodaje na vrh košnica.

6

Na donje društvo, umjesto oduzetih medišta, stavlja se jedan od donijetih nastavaka sa izvrcanim saćem i pogačom u njemu. Taj nastavak će donjem društvu služiti za prihvat još uvijek brojnih izletnica i za smještaj mogućeg naknadnog unosa manjih količina meda od bosiljka, djeteline, mente, zlatošipke i bilja, koje još krajem ljeta cvate. U slučaju potrebe (izuzetno zamedi bijeli bosiljak), naknadno se može dodati još jedan nastavak u medištu.

Pogača će služiti za podsticaj matice tijekom kolovoza za nastavljanje leženja i u slučaju izostanka nekog unosa. Pun polunastavak meda, uz već obrazovane medne kape i u plodištu, što se kao rezultat približavanja jeseni i završetka paše redovno događa pri kraju ljeta, kao i spomenuta pogača, učinit će da donje društvo u dobroj kondiciji i brojnosti uđe u zimu sa povećanim brojem kvalitetnih mladih “zimskih “ pčela. Na dodani nastavak donjem društvu u medištu, stavlja se gornje društvo sa svojim punim polunastavkom i starom maticom u njemu. I u njega se stavlja

letvica sa fluvalinatom protiv varoe. To društvo je značajno oslabljeno uzimanjem izletnica pred pašu pa i za vrijeme same paše. Međutim, u njemu su uslovi ipak takvi (pun polunastavak) da će tijekom kolovoza imati tri-četiri okvira legla.Medne palete sa oduzetim punim medištima, bježalicama i po jednim nastavkom sa maticom i ona dva okvira meda i pogačom donijetom od kuće, kojima intezivno prilaze kroz bježalicu pčele iz medišta, tovare se mehanički u kamion i prikolicu. Posao oduzimanja medišta, sređivanja i utovara treba da je završen tijekom ranih poslijepodnevnih sati. Tako se sve vozi do susjednog pčelinjaka, koji je obično na području susjednog sela, a koji je prethodni dan na isti način oslobođen medišta. U kasnim poslijepodnevnim satima, skidaju se rojevi sa mladim maticama sa paleta iz kamiona i postavljaju na gornje društvo i na drugu, također, od kuće donijetu, “snelgrovu” dasku. Sada na tom pčelinjaku imamo donje društvo sa izvrcanim okvirima, gore ono sa starom maticom i kao treće: novi roj sa mladom maticom. U tom položaju ostaju košnice tijekom cijelog kolovoza. Gore radi mlada matica i napraviti će tijekom kolovoza oko tri okvira legla.Treba objasniti da su kod obrade prvog pčelinjaka dan-dva prije opisanog događanja, njegovi rojevi sa mladim maticama postavljeni posebno, udaljeni nekoliko kilometara od tog pčelinjaka. Oni će na tom mjestu čekati dok se ne obradi i zadnji pčelinjak, pa će onda biti odnešeni i postavljeni na njega. Tako u međuvremenu stalno imamo jedan pčelinjak bez rojeva koji ih dobija tek drugoga dana sa drugog pčelinjaka, kako se izletnice ne bi vraćale na poznata leta već na drugom pčelinjaku usvajale novo mjesto kao svoje. Medne palete, sada bez pčela i rojeva, se voze kući.U cijelosti: ovom prilikom kod oduzimanja ljetnog meda, učinili smo u jednom potezu cijeli niz poslova, istog dana kod jednog otvaranja košnica, na velikom pčelinjaku sa samo dva radnika, što govori o produktivnosti stručnog rada.1. Oduzeli smo nastavke sa ljetnim medom iz oko

90 dvojnih košnica, odnosno 270 medišnih nastavaka, i postavili na medne palete. To je jedini teži fizički rad u tehnologiji pčelarenja na ovom pčelinjaku.

2. Oslobodili smo nastavke od pčela, usput, umjesto dosadašnjeg posebog posla.

Na sljedečem pčelinjaku na vrh formiranih košnica postavlja se roj sa mladom maticom i u svako plodište se u toku rada postavlja letvica fluvalinata

3. Dobili smo rojeve za zamjenu matica i pojačanje gornjih društava. I ovo usputno bez posebnog rada, što bi inače bio veliki posao.

4. Stavljen je lijek protiv varoe u svih 270 plodišta, opet usput kod već otvorenih košnica.

5. Usput su dodane pogače za stimulacijski razvoj u kolovozu i proširena košnica za mogući kasniji unos.

6. Dodani su rojevi sa mladim maticama na košnice jednog cijelog pčelinjaka, sa medom i pogačom za daljnji razvoj i bez posebne požrtvovnosti.

7. Dovezen je kući sav med sa velikog udaljenog pčelinjaka.

8. Iskoristili smo, za zamjenu matica i pojačanje košnica, suvišne pčele koje bi inače nestale do zime. Sve to poslije medobranja bez ometanja pčela u njemu.

7. LIKVIDACIJA STARE MATICE, JESENSKI PREGLED

Početkom rujna dovoze se pčelinjaci u bližu okolinu njihovog zimovališta. Radi se detaljan pregled društava na kvalitet i zdravstveno stanje legla. To je, ujedno, trenutak da se stara matica, koja bi sada bila uklonjena, iskoristi za uređenje društva eventualnog bezmatka u istoj košnici spajanjem preko novinskog papira uz kasniju zamjenu iz rezerve. Kod ispravnih društava zamjenjuju se mjesta stare matice i novo dodane mlade, koja je tijekom kolovoza bila u nastavku na vrhu košnice. Od društava stare matic oduzimaju se, usmjeravanjem preko leta, sve izletnice. U slijedećih nekoliko dana još jednom se oduzimaju izletnice od stare matice. Ona se tako brojčano vrlo oslabi, matica lako nađe i likvidira. Ukloni se “snelgrova” daska ispod plodišta stare matice i tako se njeno plodište, sa ona dva-tri okvira legla koja još postoje u njemu i nešto malo pčela, ostave iznad društva sa mladom maticom. Kad se pčele izlegnu, same se priklanjaju donjem društvu kod mlade matice. Tako smo dobili snažno gornje društvo sa mladom maticom i mnoštvom mladih, “zimskih” pčela izbjeglih tijekom kolovoza od dvije matice.

8. ZAVRŠNI RADOVI, ZAMJENA PLODIŠNOG SAĆA, SVOĐENJE NA ZIMSKI PROSTOR

Do kraja rujna su se društva potpuno uredila te im u to vrijeme oduzimamo višak nastavaka. Od donjeg društva oduzimamo onaj medišni nastavak sa praznom hranilicom u kojoj je bila pogača, i medom ako je nekakvog prinosa bilo. Istovremeno iz donjeg društva, s obzirom da je već košnica rastavljena, oduzimamo letvice fluvalinata. Polunastavak se postavlja dole na podnicu. Plan sa njim je da, još tijekom jeseni, pčele pomalo prenose med iz njega gore, u plodišni nastavak, popunjavajući prazninu koja nastaje izlaskom ostatka zadnjeg legla. Istovremeno u tom položaju on će u proljeće poslužiti za smještaj ranog cvjetnog praha (iva i ostale vrbe). Od gornjeg društva oduzimamo nastavak iznad njega, koji je bio plodište stare uklonjene matice. Isto tako, uzimamo obje trake fluvalinata. Iz plodišta mlade matice vadimo praznu hranilicu i na njeno mjesto stavljamo jedan od najboljih okvira sa prahom i medom iz oduzetog plodišta stare matice. Ako je potrebno još jedan do dva dobra okvira zamjeniti to, isto tako, učinimo. To su obično krajnji okviri u

Košnica pripremljena za zimovanje

nastavku, koji su bili do legla, koji su sada spremljeni za zimu, sa unutarnje strane puni zalivenog cvjetnog praha i meda, a sa vanjske strane puni poklopljenog meda.Tako su svi poslovi za ovu godinu završeni. U košnici su ostala dva odlična društva, dobro snabdjevena sa hranom i svako sa svojim punim polunastavkom. Slijedećih dana se ispod krova stavlja utopljavajući materijal, košnice postave na svoje stalno mjesto gdje će zimovati te smo tako napravili i zadnji posao na pčelinjaku.Oduzeti nastavci se nose u radionicu. Ako u njima ima nešto meda on se izvrca. Oduzeto plodišno saće se tijekom zime isječe i pretopi. Od toga voska se izlije nove satne osnove i stave u ožičene okvire. To spada u jedan od važnih i veććih zimskih pčelarskih poslova. Ovako radikalna a jednostavna zamjena plodišnog saća je važna zdraavstvena zaštita pčelinjaka, kako u zdravstvenoj prevenciji, tako i u potpunom uvidu u stanje zamjenjenih plodišta.

9. ULOGA GORNJEG DRUŠTVA

Na kraju, treba istaknuti da pomoć gornjeg društva postižemo tri bitne karakteristike metode:1. Dobivamo snažnu medaru u kojooj rade dvije

matice.2. Potpuno vladamo košnicom, zapravo cijelim

pčelinjakom, manjim kao i velikim. U sezoni rojenja stalno držimo gornje društvo, uzimanjem izletnica, daleko od rojidbenog raaspoloženja, ne dozvoljavajući da ovaj prirodni nagon poremeti sve naše planove. To se događa usput, oduzimanjem izletnica radi jačanja medišta. U slučaju potreba , gornje društvo uvijek može biti postavljeno u položaj donjeg društva, a ovo u gornji, u kojem se bivše donje lako oslobodi nagona, jednokratnim ili dvokratnim oduzimanjem izletnica. I ta izmjena se događa obično samo u oduzimanju medišta: kod korištenja paše od repice – obavezno, kod bagrema uobičajeno, nezavisno od nagona i kod korištenja paše sa livada, također obavezno. Kod oduzimanja suncokretovog meda nije više potrebno vršiti izmjenu plodišta. Iskustvo ovih godina je pokazalo da se i kod snažnog donjeg društva i polije prijema mase izletnica gornjeg društva, posve rijetko javlja nagon za rojenjem, iako

smo ga puno više očekivali i strahovali od njegove pojave u tako jakom društvu. Izuzetak je, dakle, korištenje uljane repice. Odsutnost pojave nagona objašnjavamo tako što mi dodajemo donjem društvu samo izletnice, poljske pčele. Njima je mjesto u medištu i polju i ne zadržavaju se u plodištu donjeg društva, stvarajući u njemu nelagodu. Važno je da medište bude dovoljno prostrano, kako za novo primljene pčele tako i za one donjeg društva. Potpuno drukčija situacija bila bi kada bi se pojačavanje društva postizalo leglom drugog društva. Tada, novoizležene pčele, sa svojim starosnim funkcijama, kretale bi se po plodištu donjeg društva tražeći u njemu posla koga za njih nema, pa bi tako pretvarale plodišta i izazivale potrebu za rasterećenjem. Ovaj naš slučaj je obrnut. Postojeće kućne pčele donjeg društva su u potpunosti zaposlene obavljajući kućne poslove velikog zajedničkog medišta. Oni se sastoje u čišćenju medišta odnosno njegovih ćelija, prijenosu i skladištenju velikih količina meda, i od tuđih radilica, kao i u izgradnji novog saća i poklapanju mednih ćelija.

3. Sve se postiže lako i brzo, sa malo rada i na velikim pčelinjacima, uglavnom manipulacijom letima, ili korištenjem rada sa cijelim nastavcima a ne okvirima, uz dobro razumijevanje svrsishodnosti postupka od strane pčelara.

Metoda je iskoristila brojna dobra svojstva kranjske pčele sa kojom mi pčelarimo. Doskočila je njenim slabim stranama. Uklonjeno je prirodno rojenje kao njena izrazita karakteristika. Pravovremenom uporabom pogača nastavljeno je leženje matica i u pašnim prekidima ili zastojima poslije ljetnje paše. Produženo je kasno-ljetno zalijeganje i stvorena su dobra društva za zimu. Sve to bez pravovremene intervencije i pravilnog redoslijeda se ne događa. Za slijedeće godine ostaje još samo riješenje male dileme oko veće koristi kod uporabe polunastavka kod donjeg društva u zimskom periodu. Na podnici ili iznad plodišta, kao i manje ili više koristi i neophodnosti u uporabi matične rešetke, u odnosu na polunastavak, kako zimi tako i ljeti (oslobodili smo se straha od prirodnog rojenja).Nadamo se da će u buduće biti samo neznatnih izmjena u učvršćavanju principa ove metode, jer je

ona prilično mlada za stjecanje stabilnog i pouzdanog iskustva.