Upload
marijavrzina
View
239
Download
5
Embed Size (px)
Citation preview
Zdravstvena nega u prevenciji kontrakturnih
deformiteta(pozicioniranje, korektivni položaji, primena pasivnih i aktivnih pokreta)
Asist.ms Sanja Tomić
Uloga zbloba u pokretu• Lokomotorni aparat sačinjavaju:kosti, zglobovi, mišići i nervni sistem. Zglobovi su
anatomske formacije pomoću kojih se uspostavlja kontakt između dve
iliviše susednih kostiju.Pokretne zglobove grade:
1. zglobna površina- facies articularis;2. zglobna čahura- capsula articularis;3. zglobna šupljina- cavum articularae,4. zglobne veze, ligamenti i5. posebne tvorevine u pojedinim zglobovima
(meniskusi u kolenu, diskusi u intervertebralnim zglobovima...)
KONTRAKTURAStanje ograničene pokretljivosti zglobova
• posledica povrede strukture pokretnog zgloba zbog čega su pokreti bolni i povređeni ih izbegava.
• kao posledica nepokretanja zgloba koji ima neoštećene strukture, ali mu je zbog imobilizacije ili kontrakture okolnih mekih struktura onemogućen pokret.
KONTRKTURA
• Ograničenje pokretljivosti zgloba u jednom ili svim smerovima
zbog patoloških procesa zgloba ili okolnog tkiva.
KONTRAKTURA• Može se sresti u svim fazama medicinskog zbrinjavanja
bolesnika, predstavlja VISOK RIZIK za nastanak brojnih sekundarnih komplikacija
• Ugrožava zdravstveno i funkcionalno stanje , usporava proces lečenja i rehabilitacije, značajno utiče na kvalitet života bolesnika
• U zdravstvenoj službi uvećava troškove lečenja i rehabilitacije
KONTRAKTURA• Mogu se javiti u bilo kom zglobu koji je
mirovao izvesno vreme
• Povećavaju stepen zavisnosti i stepen invalidnosti bolesnika, ugrožavaju samostalnost u ADŽ
• Mogu biti različitog stepena ( zglob zadržava izvesnu pokretljivost- inicijalna); ukočenje zgloba- ankiloza
Faktori koji doprinose formiranju kontraktura
• Besvesno stanje
• Oduzetost- slabost
• Spasticitet
• Bol
• Dejstvo sile zemljine teže
• Imobilizacija• Mirovanje
• Primena sredstava za imobilizaciju
Podela KONTRAKTURA prema uzroku
• Urođene • Dermatogene• Tendogene• Miogene
• Dezmogene• Neurogene• Ishemijske• Psihogene
VRSTE KONTRAKTURA
Prema nastanku, kontraktura može biti:• Posttraumatska, sa oštećenjem strukture zgloba ili bez nje• Posttraumatska, sa Sudekovom distrofijom ili bez nje• Zbog kontrakture kože• Zbog kontrakture fascije• Zbog skraćenja tetiva i mišića• Postimobilizaciona• Zbog slabosti mišića pokretača kod oštećenja perifernog ili
centralnog nervnog sistema• Zbog slabosti mišića kod primarnih oštećenja mišića• Kod zapaljenskih i degenerativnih oboljenja zglobova• Kod drugih sekundarnih artroza (luksacija kukova, hemofilija,
tumori,... itd)• Kod bolnih stanja zbog držanja u antalgičnom položaju
Kod svih kontraktura primarno nastaju promene na mišićima, koje se mogu definisati kao smanjena elasticnost.
Medjutim, postoje i mnogobrojna oboljenja i oštećenja kod kojih je mišićna neelasticnost sekundarna promena.
Takva su sledeca oboljenja: zapaljive i degenerativne promene na zglobovima, promene na kostima u okolini zgloba ili samog zgloba, hipertrofija kalusa koja zahvata i mišić, bolni periostitis okoline zglobova, brojne kontuzije, distorzije i druga bolna stanja posle trauma, bolesti raznih etiologija.
Takodje postoje i razni edemi koji čine mehaničku prepreku za pokretljivost i smanjuju je.
PREVENCIJA KONTRAKTURA
• AKTIVNOSTI - kad god je to moguće,ADŽ, ASZ, vežbanje… Važne su za očuvanje i poboljšanje brzine pokreta, popravljanje koordinacije, važnu ulogu ima propriocepcija, odnosno stimulansi koji dolaze iz receptora i okolnih struktura
• ELEVACIJA EKSTREMITETA
• Stavljanje zavoja BANDAŽIRANJE – prevenira pojavu otoka i eliminiše postojeći otok
• Ritmičke aktivne vežbe – pomeranje tetiva i tela mišića umanjuje mogućnost fiksacije
• Metode koje pojačavaju lokalnu cirkulaciju – kontrastne kupke, masaže, i dr.
Procena psihofizicke mogucnosti bolesnika
• Inkontinencija mokracne bešike i debelog creva
• Nevoljni pokreti-spazmi• Prisustvo edema• Promene na koži(osip,
ojed, dekubitalne rane,ožiljci,ograničena hiperemija)
• Prisustvo kontrakturnih deformiteta
• Uhranjenost
• Poremećaj svesti, orijentacija u vremenu i prostoru
• Spremnost bolesnika na saradnju
• Aktivna pokretljivost ekstremiteta
• Druga oboljenja(srčana, otežano disanje...)
• Prisustvo bola• Nivo očuvanosti
senzibiliteta
Terapeutske intervencije za povećanje obima pokreta
Tretman povećanja obima pokretljivosti zgloba sprovoditi u tri pravca:
• Otklanjanje uzroka koji je izazvao ograničenje pokretljivosti
• Ukoliko nije moguće ukloniti uzrok, onda ublažavanje njegovog delovanja i zaustavljanje toka evolucije koja izaziva ograničenje pokreta zgloba
• Kada su stanja definitivna, osnovni uzrok eliminisan i evolucija završena, tretman treba usmeriti ka ublažavanju posledica.
Terapeutske intervencije za povećanje obima pokreta
ANKILOZE ZGLOBOVA:
• Aktivno istezanje(izduživanje) i skraćivanje mišića u kontrakturi korišćenjem aktivnih snaga pacijenta
• Aktivno izduživanje snagom antagonističkih mišićnih grupa
• Pasivno izduživanje mišića delovanjem spoljne sile.
METODE POVEĆANJA POKRETLJIVOSTI
Neophodna je mišićna snaga da se zglob stabilizuje pošto se postigne zadovoljavajuća
pokretljivost aktivnim vežbama.
U pojedinim slučajevima potrebna je relaksacija
i manipulacija zglobova da bi se potpomoglo
izvođenje tih vežbi.
RELAKSACIJA - glavni način za postizanje većeg obima
pokreta kada je uzrok ograničenja spazam.
MANIPULACIJA - pasivni pokreti pod anestezijom
Primena pasivnih i aktivnih pokreta-vežbi
Pokret se sprovodi kao: pasivan, podpomognuti aktivan, aktivan, aktivan sa otporom, statička kontrakcija i složeni koordinisan pokret
Pasivan pokret• Položaj ležeći ili sedeći, amplituda
pokreta ide do granice bola ili zamora, 2-3 puta dnevno, uz princip"svaki pasivni zglob provesti bar 2 puta dnevno kroz pun obim pokreta”.
• Pacijent nema voljno učesce, potpuna pomoć terapeuta
PASIVNI POKRET Može biti: • INTENCIONI -podrazumeva aktivnu volju pacijenta
da izvede pokret uz pomoć spoljne sile i /ili terapeuta
• POTPORNI -tip manipulacije, koji se sprovodi kod ograničenja pokreta kada se pokušava pokretima male amplitude povećati obim slobodnog pokreta (kod izraženih kontraktura, protiv neelastičnih veziva)
• RELAKSIRAJUĆI-primenjuje se radi relaksacije dela ili celog tela kada su mišići napeti.
Načini izvođenja pasivnog pokreta• Terapeut sopstvenom snagom• Pacijent u vidu samopomoći zdravim delom tela• Pomoću raznih mašina i mehaničkih naprava koje
nameću pokret.
Pasivni pokreti sa relaksacijom ne utiču na mišićnu snagu vec samo na pokretljivost,a
primenjuju se u slučajevima kada su aktivne vežbe nemoguće ili
kontraindikovane.
Forsirane ili manipulativne pasivne vežbe povećavaju pokretljivost, a aktivne vežbe koje uslede kasnije održavaju postignute
rezultate(jačanjem mišićne snage).
AKTIVNI POKRETI1. Aktivno potpomognut pokret
Vrsta terapijskog pokreta koji se primenjuje kod slučajeva gde postojeća mišićna snaga nije u
mogućnosti da izvede pun pokret ni po obimu ni po brzini, a to dopunjuje spoljna
sila.
Realizuje se:– uz pomoć terapeuta– kao samopomoć,korišćenjem zdravih
ekstremiteta– otklanjanjem uticaja spoljnih sila.
Aktivne potpomognute vežbe se izvode u vidu ritmičkog pokreta, u
kojima je mišićna kontrakcija potpomognuta na kraju slobodnog
pokreta protiv otpora. Značajni su u povećanju obima
pokreta, uz obavezu da se izvode pod kontrolom terapeuta.
2. Aktivan pokret -podrazumeva pokret izveden i kontrolisan voljnim
dejstvom mišića, a protiv sile zemljine teže.
Aktivne vežbe su značajne u slučajevima kada pacijent
aktivno saradjuje. Edukuje se , tako da ih kasnije
može samostalno izvoditi i nekoliko puta dnevno.
3. Aktivni pokreti protiv otpora -
tehnika izvodjenja aktivnog, voljnog pokreta, pri čemu se mišićnoj snazi
suprotstavlja sila gravitacije i dodatna spoljna sila.
Aktivne vežbe protiv otpora, tehnikom proprioceptivne
neuromuskularne stimulacije najefikasnije su za brzo sticanje pokretljivosti krutih zglobova.
POKRETI U ZGLOBOVIMA
RAMENI POJAS-daje potporu pokretima ruku i glave -pokretljivost lopatice postize se elevacijom i depresijom, protrakcijom retrakcijom.-aktivne vezbe ramenog pojasa se izvode u vidu kruznih pokreta ili uz pokrete
ruku u svim pravcima.
RAMENI ZGLOBPokreti u ramenom zglobu su:-fleksija - addukcija- ekstenzija -intrarotacija- addukcija -ekstrarotacija -cirkumdukcija
LAKATPokreti u zglobu lakta su: -fleksija -ekstenzijaPROKSIMALNI DISTALNI RADIOULNARNI ZGLOB
- pronacija -supinacija
RUČNI ZGLOB -ekstenzija / dorzalna fleksija -fleksija / volarna-palmarna fleksija
PRSTI ŠAKEU MCP i IP zglobovima se meri fleksija Palac ima jos i pokret abdukcije,ekstenzije i opozicije
KUKPokreti u zglobu kuka su: -fleksija -ekstenzija -abdukcija -addukcija -intrarotacija -ekstra rotacija
KOLENO -fleksija -ekstenzija
SKOČNI ZGLOB -ekstenzija / dorzalna fleksija -fleksija / plantarna fleksija
SUBTALARNI ZGLOB -pokreti everzije / pronacije -inverzije / supinacije / stopala
PRSTI STOPALA -pokreti se ne mere, nego se upoređuju
sa suprotnom stranom
KOREKTIVNI POLOŽAJI -pozicioniranje-
-za kuk = laka fleksija i abdukcija -za koleno = laka fleksija-za stopalo = laka dorzalna fleksija-za rame = abdukcija sa srednjom antefleksijom-za lakat = fleksija pod pravim uglom sa srednjom pronacijom i supinacijom-za šaku = srednja dorzalna fleksija-za prste = laka fleksija
Funkcionalni polozaji za gornje ekstremitete po Rigou i Roseu
• Rameni zglob u abdukciji oko 60° sa unutrasnjom rotacijom oko 30°
• Lakatni zglob, naizmenična fleksija i ekstenzija podlaktice od 90° -180°
• Podlaktica u semipronaciji
• Šaka u dorzalnoj fleksiji 20 ° -30 °
• Prsti u semifleksiji i blagoj abdukciji sa opozicijom palca
Funkcionalni polozaji za donje ekstremitete po Rigou i Roseu:
• Zglob kuka u fleksiji oko 15°, abdukciji i spoljasnjoj rotaciji 5°-15°
• Koleno u inicijalnoj fleksiji oko 5°
• Stopala u dorzalnoj fleksiji od 90° ili neutralnom polozaju od 95°
* Na stopalu postoje 3 tačke oslonca: peta, spoljašnji rub stopala i prsti
OVAKOTREBA
HVALA NA PAŽNJI