UDK 69.009.182:699.83Primljeno 5. 11. 2007. GRAEVINAR 60 (2008) 4, 309-316309 Podloge za nove hrvatske norme za optereenje vjetrom Bernardnim Pero, Ivica Boko, Tihomir imunovi, David KuzmaniKljune rijeihrvatske norme, optereenje vjetrom, eurokod,nacionalni dodatak, konstrukcija, pouzdanostB. Pero, I. Boko, T. imunovi, D. KuzmaniPrethodno priopenjePodloge za nove hrvatske norme za optereenje vjetromUradusuprikazanaterenskaistraivanjareimastrujanjavjetranatemeljuprofilnihmjerenjana lokacijamaSplitaiDubrovnikauciljudefiniranjanacionalnogdodatkazanovuhrvatskunormuo optereenjuvjetrom.Rezultatiistraivanjasupotvrdilipotrebumodificiranjavrijednostikoeficijenta izloenostivjetruce(z)zaobalnopodrujeuodnosunaeuropskunormu.Osimhrapavostiiorografije terena uzeti su u obzir i uinci nadmorske visine i turbulentnog strujanja vjetra.Key words Croatian standards,wind load,Eurocode,national annex,structure,reliabilityB. Pero, I. Boko, T. imunovi, D. KuzmaniPreliminary noteSupport data for new Croatian wind-load standards Field studies of wind flow regimes, based on profile measurements at appropriate Split and Dubrovnik localities,andaimedatdefiningtheNationalAnnextothenewCroatianwindloadstandard,are presented.Theresultsobtainedconfirmthatthewindsusceptibilitycoefficientce(z)forcoastalarea should differ from the corresponding European standard.In addition to the unevenness and orography of terrain, the studies take into account the effects of altitude and turbulent wind flow.Mots cls normes croates,charge de vent,Eurocode,annexe nationale, structure,fiabilitB. Pero, I. Boko, T. imunovi, D. KuzmaniNote prliminarieDonnes de base pour les nouvelles normes croates relatives la charge de vent Lestudesdeterraindesrgimesdevent,basessurmesuredeprofilsauxlocalitsappropriesde SplitetDubrovnik,etvisesdfinirl'AnnexeNationalelanouvellenormecroatedelachargede vent, sont prsentes.Les rsultats obtenus confirment que le coefficient de susceptibilit au vent ce(z) pourleszonesctiresnedevraitpascorrespondreaustandardeuropen.Enplusdel'ingalitet l'orographie du terrain, les tudes prennent en considration les effets de l'altitude et du flux turbulent de vent. , ,,,,. , . , . , . . ce(z) . .Schlsselworte: kroatische Normen, Windbelastung,Eurokode,Nationalanhang,Konstruktion,ZuverlssigkeitB. Pero, I. Boko, T. imunovi, D. KuzmaniVorherige MitteilungUnterlagen fr die neuen kroatischen Normen fr Windbelastung ImArtikelsindGelndeuntersuchungendesWindstrmungsregimesdargestellt,aufGrundvon ProfilmessungenanrtlichkeitenvonSplitundDubrovnikmitdemZieldenNationalanhangfrdie neuekroatischeNormfrWindbelastungzudefinieren.DieUntersuchungsergebnissebesttigtendie Notwendigkeit des Modifizierens des Beiwerts fr die Windausgesetztheit ce(z) fr das Kstengebiet im VerhltniszureuropischenNorm.NebenderGelnderauheitund-orographienahmmanauchdie Effekte der Hhe ber dem Meeresspiegel und der turbulenten Windstrmung in Betracht.Autori:Prof. dr. sc. Bernardin Pero, dipl. ing. gra.; doc. dr. sc. Ivica Boko, dipl. ing. gra.; Tihomir imunovi,dipl. ing. gra.; David Kuzmani, dipl. ing. gra.,Sveuilite u Splitu Graevinsko - arhitektonski fakultet Optereenje vjetromB. Pero i drugi 310GRAEVINAR 60 (2008) 4, 309-316 1Uvod Djelovanje vjetra uz potresno djelovanje ini dominant-no horizontalno djelovanje kojima su izloene graevine u svom vijeku trajanja. Posebno je znaenje ovih djelo-vanjatosupromjenjivauvremenu,apointenzitetu varirajui oviseometeorolokimiseizmolokimkarak-teristikama pojedinog podruja te se ne mogu unificirati. Prihvaanjemeuropskihnormazaprojektiranjekonstruk-cija, Hrvatska je prihvatila i naelo da u pojedine norme ugradi nacionalne specifinosti koje se ponajprije odno-se na prirodne pojave (vjetar, potres, snijeg, temperatura itd.), tj. da izradi posebne dodatke za pojedinu normu s definiranim nacionalnim parametrima. Istraivanjefenomenadjelovanjavjetranakonstrukcije zasniva se na vie znanstvenoinenjerskih disciplina kao tosudinamikakonstrukcija,mehanikafluidaiaero-elastinost. Openito se moe rei da djelovanje vjetra i odgovaraju-eponaanjekonstrukcijepredstavljastohastikiinter-aktivnisustavukojemponaanjekonstrukcijeovisio strujanjuvjetra.Sdrugestraneisamostrujanjevjetra ovisi o ponaanju konstrukcije. Hrvatskopriobaljejepoznatokaopodrujepovremeno izrazito nestabilnog strujanja zraka, s dominantnim vje-trovimaizsmjeraNE(bura)iSE(jugo),tejeoitoda 10-minutnoosrednjavanjenijepogodnozadetaljnije izuavanjeovihpojava,toseosobitoodnosinaburu. Taj vjetar u priobalju doseebrzine i do 70m/s te jako ovisi o lokalnim karakteristikama terena, reljefu obale i zalea, otoka, blizini obalne linije, a podloan je i utje-cajukompleksnetermikecirkulacijenaveimvisina-ma (slika 1.). Ovdje se dolazi do zakljuka da takva prirodna pojava u priobalju zahtijeva istraivanja smjerova i brzina na ve-likombrojulokacija,speriodomosrednjavanjaodnaj-dulje10minuta,tedaseposebnimmjerenjimamoraju obuhvatitibrzineismjerovipovisinismnogoveom frekvencijom uzorkovanja. Prva takva profilna mjerenja u Hrvatskoj obavljena su na Dubrovakom mostu 2001. godine, i to na visini 10, 52 i 140 m iznad srednjeg nivoa mora u jednom profilu (na pilonu) i na 52 m iznad mora nadrugojlokacijinamostuudaljenomoko300mod prvepostave.Pritomesuanaliziraniprofilivjetrana temeljumjerenihvrijednostiuodreenimvremenskim razmacima (slika 2.a). 0204060801001201400 10 20 30 40v (m/s)H (m)0 s1 s2 s3 s4 s5 s6 s7 s

10 m 52 m140 mSlika 2.a) Promjena profila brzine vjetra u sekundnim razmacima Takoerjeanaliziranavrijednosteksponencijalnog koeficijenta(slika2.b),kojidobroaproksimiraprofil vjetra po visini prema izrazu: ( ) ( )( )h 10m10mhv vho| | | = |\ .(1) gdje je: v(h)(m/s)-brzina vjetra na visini h v(10m)(m/s) -brzina vjetra na visini 10 m iznad terena h (m)-visina iznad terena h(10m)(m)-visina 10 m iznad terena. Slika 2.b)Profilivjetrasodgovarajuimvrijednostima eksponenta profila vjetra 0102030405060708021. 12. - 23. 12. 1998.vmaxv10minvhMaslenica brigdewind velocity (m/s)Slika 1.Vremenskizapissrednjesatne,10-minutnei1-sekundne brzinevjetra(m/s)nalokacijiMaslenikogamosta21.23. prosinca 1998.B. Pero i drugiOptereenje vjetrom GRAEVINAR 60 (2008) 4, 309-316311Hrvatskaje2005.uokviruprednormeHRNENV 1991-2-4:2005 Djelovanja na konstrukcije - Optereenje vjetromdefiniralaNacionalnidokumentzaprimjenu- NAD[24].Ovajjedokumentrezultatdugogodinjih istraivanja i spoznaja vie autora u ovom podruju [1], [2], [3], [4], [5], [8], [12], [14], [18], [21] i drugi. Prijanjaistraivanjadjelovanjavjetrananekolikopri-obalnihlokacija[1],[2],[12],[16]i[17]pokazalasu odreenaodstupanjaodstandardniheuropskihvrijed-nosti prema ENV 1991-2-4:1995 i potvruju vrijednosti faktora izloenosti ce(z)1 koje su bile predloene u Na-cionalnom dokumentu za primjenu - HRN ENV 1991-2-4:2005. Glavna je zadaa ovog rada daljnje istraivanje stvarnih vrijednosti faktora izloenosti vjetru ce(z) na priobalnom podrujuRepublikeHrvatske,kojiovisiohrapavosti terena, orografiji terena, uinku iznad terena kod srednje brzinevjetraiutjecaju(stupnju)turbulentnogstrujanja vjetra.Uradusuusporeenevrijednostifaktorace(z) danepremaEN1991-1-4:2005ivrijednostidobivene eksperimentalnimistraivanjimanalokacijamaSplitai Dubrovnika,tesupredloenevrijednostizafaktoreiz-loenostivjetruce(z)radiizradeNacionalnogdodatka za HRN EN 1991-1-4 optereenje vjetrom. 2Nove norme PremaEN1991-1-4:2005,silevjetranakonstrukciju proizlazeiztlakavjetraisilatrenjavjetranapovrinu graevine.Silevjetrazbogtlakanapovrinugraevine odreuju se na 2 naina:- proraunom sila vjetra s pomou koeficijenata sila - proraunomsilavjetraspomoutlakovavjetrana povrine. Proraun sila vjetra s pomou koeficijenata sila Sila djelovanja vjetra Fwna konstrukciju ili konstrukcij-ski element moe se odrediti izravno jednadbom: ( )w s d f p e refF = c c c q z A(2) ilivektorskimzbrojemsvihpojedinanihdjelovanjana konstrukcijske elemente jednadbom: ( )w s d f p e refelementiF = c c c q z A _(3) gdje je: cscd-faktor konstrukcije (faktor veliineidinamiki faktor)

1Faktor izloenosti ce(z) u normi HRN ENV 1991-2-3;2005 naziva se koeficijent poloaja cf-koeficijent sile za konstrukciju ili konstrukcijski element qp(ze)-vrnikoeficijenttlakabrzinevjetranarefe-rentnoj visini zeAref-usporedna(referentna)oplotinakonstrukcije ili konstrukcijskog elementa. Proraun sila vjetra pomou tlakova vjetra na povrine Sila djelovanja vjetra Fwna konstrukciju ili konstrukcij-skielementmoeseodreditivektorskimzbrojemsila Fw,e,Fw,iiFfrproraunanihizvanjskihiunutarnjihtla-kova vjetra i trenja vjetra usporedo na vanjske povrine jednadbama: - vanjske sile:w,e s d e refpovrineF = c c w A_(4) - unutarnje sile: w,i i refpovrineF = w A _(5) - sile trenja: ( )fr fr p e refF = c q z A (6) gdje je: we-vanjski tlak pojedinane povrine na visini zewi-unutarnji tlak pojedinane povrine na visini ziAref-usporedna(referentna)plotinapojedinane plohe cfr-koeficijent trenja Afr-plotinavanjskeploheusporednosdjelovanjem vjetra. Sile trenja djeluju u smjeru djelovanja vjetra usporedno svanjskimpovrinama,amogusezanemaritikadaje usporednaplotinazatrenjemanjailijednakaetvero-strukojcjelokupnojplotinisvihvanjskihplohaokomi-tih na smjer vjetra (s privjetrene ili zavjetrene strane). Tlak vjetra na povrineTlak vjetra koji djeluje na vanjske povrine odreuje se jednadbom: ( )e p e pew = q z c(7) gdje je: cpe-koeficijent oblika vanjskog tlaka ze-usporedna (referentna) visina vanjskog tlaka. Takoer,tlakkojidjelujenaunutarnjepovrine odreuje se jednadbom: ( )i p i piw = q z c(8) gdje je: cpi-koeficijent oblika unutarnjeg tlaka zi-usporedna (referentna) visina unutarnjeg tlaka. Optereenje vjetromB. Pero i drugi 312GRAEVINAR 60 (2008) 4, 309-316 Brzina vjetra Brzina vjetra sastoji se od dviju komponenata prosje-ne komponente i promjenljive komponente. Prosjena komponenta brzine vjetra definirana je prema jednadbi: ( ) ( ) ( )m r o bv z = c z c z v (9) gdje je: vm(z)-prosjena brzina vjetra na visini z cr(z)-koeficijent hrapavosti terena co(z)-koeficijent orografije vb-osnovna brzina vjetra, definirana kao funkcija smjera i godinjeg doba na visiniod 10 m iznad terena II. kategorije hrapavosti. Osnovna brzina vjetra definirana je jednadbom: b dir season b,0v = c c v (10) gdje je: cdir-faktor smjera vjetra cseason-faktor ovisan o godinjem dobu vb,0-temeljnavrijednostosnovnebrzinevjetra,de-finiranakaokarakteristina10minutnapro-sjena brzina vjetra na visini 10 m iznad terena II. kategorije hrapavosti. Tamogdje utjecaj nadmorskevisinenaosnovnubrzinu vjetra vb nije uzet u odreenoj temeljnoj vrijednosti vb,0,nacionalnim dodatkom moe se dati postupak za njezino uzimanjeuobzir.Takoer,nacionalnimdodatkommo-gu seodreditivrijednostifaktoracr(z),c0(z),cdir,cseason,kao i zemljopisne karte za proraun vm(z).Faktoromhrapavostiterenacr(z)uzimaseuobzirpro-mjenu prosjene brzine vjetra na mjestu graevine zbog visine iznad tla i hrapavosti zemljita s privjetrene stra-negraevineupromatranomsmjeruvjetra.Vrijednost faktorahrapavostiodreujesenatemeljulogaritamske raspodjelebrzinevjetrapovisini(profilu),adefinirana je jednadbama (11) i (12) koje vrijede ako je privjetre-naudaljenostdovoljnodugadastabiliziraprofilbrzine vjetra: ( )r r min max0zc z = k ln za z z zz| | s s |\ .(11) ( ) ( )r r min minc z = c z za z z s (12) gdje je: z0-visina hrapave povrine kr-faktor terena ovisan o visini hrapave povrine z0, a odreuje se prema izrazu: 0,070r0,IIzk = 0,19z| | |\ .(13) gdje je: z0,II-0,05 visina hrapave povrine terena II. kategorije tablica 4.1 EN 1991-1-4:2005 zmin-najmanja visina prematablici 4.1 EN 1991-1-4:2005 zmax-uzima se 200 m ako drukije nije definirano nacionalnim dodatkom. Faktororografijeuzimauobzirpoveanjebrzinezbog utjecaja breuljaka, litica i sl., a uzima se u obzir gdje se zbogorografijebrzinavjetrapoveavavieod5%. Faktor orografije definiran je jednadbom: ( )momfvc z =v(14) gdje je: vm-prosjena brzina vjetra na visini z od uzvisine vmf-prosjena brzina vjetra na visini z iznad ravnog terena. Promjenjivakomponentabrzinevjetraodreujeseuz pomointenzitetaturbulencijeIv(z)navisiniz,kojije definirankaostandardnadevijacijaturbulencijev,po-dijeljenasprosjenombrzinomvjetranavisiniz.Pro-mjenjivakomponentabrzinevjetraimaprosjenuvri-jednost0istandardnudevijacijuvkojajedefinirana jednadbom: v r b I= k v k o (15) gdje je: kr-faktor terena kI-faktor turbulencije. Intezitet turbulencije na visini z definiran je jednadbama: ( )( )( )v Iv min maxmo0kI z = za z z zv z zc z lnzo= s s| |

|\ .(16) ( ) ( )v v min minI z = I z za z z s (17) Vrni tlak zbog brzine vjetra Vrni tlak izazvan brzinom vjetra qp(z) na visini z uklju-ujeprosjeneikratkotrajnepromjenebrzinevjetra. Ovajsetlakmoedefiniratinacionalnimdodatkom,a preporuena vrijednost prema normi EN 1991-1-4:2005 odreena je jednadbom: B. Pero i drugiOptereenje vjetrom GRAEVINAR 60 (2008) 4, 309-316313( ) ( ) ( ) ( )2p v m e b1q z = 1 7 I z v z c z q2+ = ( (18) gdje je: ce(z)-faktor izloenosti qb-osnovni tlak zbog brzine vjetra. Nadalje,faktorizloenostice(z)moesedefinirati jednadbom: ( )( )pebq zc z =q(19) uz2b b1q = v2(20) Vidimodace(z)definiravjetreneprilikenapodruju Hrvatske odreene zemljopisnim poloajem, razdiobom barikih sustava ope cirkulacije, utjecajem mora i kop-nenog zalea, dobom dana i godine i dr. Svakako su po-jedinilokalitetipodutjecajemidrugihimbenikakao to su izloenost, konkavnost i konveksnost reljefa, nad-morska visina i slino. Ovako kompleksna situacija pokazuje da je, ako se eli dobiti potpun uvid u strujni reim na podruju Hrvatske, nunoraspolagatipodacimamjerenjasmjeraibrzine vjetranavelikombrojulokacija.Naimesmjeribrzina vjetra iznimno su lokalno uvjetovane veliine i izmjere-ni podatak na nekoj od lokacija je reprezentativan samo za tu lokaciju i neposredno uz nju. To je posebno izrae-no u orografski sloenom podruju, kao to je priobalje i otoci Hrvatske. Upravo se na tom podruju i uoava naj-veinedostatakizmjerenihpodatakasmjeraibrzine vjetrateodreivanjevrijednostice(z).Ovespoznajei promiljanja bili su povod da se izrade nove podloge za nacionalni dodatakza buduu normuHRNEN 1991-1-4, pa se za faktor izloenosti ce(z) predlau razliite vri-jednosti za pojedina podruja Hrvatske u odnosu na vri-jednosti koje se nalaze u europskoj normi (slika 3.): Za regije P1-P4 (kontinentalno podruje) intenzitet tur-bulencije Iv(z) rauna se prema izrazu ( )( )Ivo0kI z =zc z lnz| |

|\ .uz preporuenu vrijednost kI =1,0 (EN 1991-1-4:2005). ZaregijeP5-P10(priobalnopodruje-podrujaII., III.,IV.iV.brzinavjetra)intenzitetturbulencijeIv(z) prema [24] izraunava se izrazom: Iv(z) = v/ vm(z,t)(21) gdje su: v standardna devijacija turbulentne kompo-nentne brzine na visini z iznad tla (v'(z,t) = v(z,t) - vm(z,t); v'(z,t) - turbulentna komponentna brzine vjetra); vm(z,t) - prosjena brzina vjetra; v(z,t) - trenutana brzina vjetra koja na visini od 10 m iznad ravnog tla kategorije hrap-avosti II u srednjem povratnom razdoblju od 50 godina odgovara vrijednostima vref,x iskazanim u tablici 1. [24]. Tablica 1.Vrijednostiusporedneitrenutanebrzine vjetra na podruju republike Hrvatske Podruja vref,0 (m/s)vref,x (m/s) I 2235 II 3045 III 3555 IV 4065 V 5075 3Rezultati istraivanja faktora izloenosti ce (z) za priobalno podruje republike hrvatske Naslici4.danajeusporedbafaktoraizloenostice(z) premapreporukamanormeEN1991-1-4:2005;vrijed-nosti faktora izloenosti ce(z), dobivene na temelju mje-renja profila vjetra, u priobalnom podruju Hrvatske na lokaciji Dubrovnika i Konjskog kod Splita te prijedloga nacionalnog dodatka buduoj normi HRN EN 1991-1-4. Rezultati istraivanja faktora izloenosti ce(z) pokazuju, dazapriobalnopodrujeHrvatskevrijednostikojesu daneunormiEN1991-1-4:2005neodgovarajureimu vjetramjerenomnaterenui da je potrebnoizraditi korek-cije u nacionalnom dodatku. Ovu injenicu potvrdila su i istraivanjanalokacijamaDubrovnikaiSplitagdjese vidi da se vrijednosti ce(z) ovisno o visini z iznad terena zapojedinekategorijeterena(DubrovnikIII.,SplitII.) znatnorazlikujuodvrijednosti(veesu)kojepreporu-uje norma EN 1991-1-4:2005 (slika 4.). Ova je tvrdnja osnaenaianalizomstupnja pouzdanosti kojajeprove-P1-P4P5-P10Slika 3. Zemljovid podruja optereenja vjetromOptereenje vjetromB. Pero i drugi 314GRAEVINAR 60 (2008) 4, 309-316 3.2 m39.2 m+10.0m+20.0m+35.0m0.0m23Pojas1: O139.7/6.3Pojas3: O88.9/5.0Cantilevers with windmonitors3.5 m14.5 m29.6 mdena za 40 m visok elini antenski stup pokretnih tele-komunikacija u Konjskom (Split) slika 5. Naime, na ovom se stupu provode profilna mjerenja re-imastrujanjavjetra(znanstveniprojektautora)natri visine (10, 20 i 35 m), pa smo bili u mogunosti i odre-diti stvarni faktor izloenosti vjetru ce(z). Vrijednosti na slici 4. nedvojbeno upozoravaju na potre-budaljnjihistraivanjafaktoraizloenostice(z)nahrvat-skom obalnom podruju u okviru profilnih mjerenja vjetra navielokacijaradido-noenjanacionalnogdo-datkazabuduunormu HRN EN 1991-1-4 opte-reenje vjetrom.4Primjer: analiza stupnja pouzdanosti elinog antenskog stupa visine 40 m ovisno o razliitosti faktora izloenosti vjetru ce(z) Slijedom navedenih razli-itostiovjetrenimpara-metrimaanaliziratemostupanjpouzdanostipredmet-nogstupa(slika5.),itozavjetreneparametreprema normiEN1991-1-4:2005ivjetreneparametrekojisu dobiveni mjerenjem na lokaciji stupa, a koji se relativno dobro podudaraju s predloenim nacionalnim dodatkom za Republiku Hrvatsku. Djelovanjevjetranakonstrukcijustupaujednoidomi-nantnooptereenjestupaodreditesepremaizrazuza globalnu silu vjetra FW izraz (4). Zaprorauninterakcijskogdjelovanjavjetrai konstrukcijestupa,tezaodreivanjeindeksa pouzdanostizarazliitostvjetrenihparame-tara, uporabljen je programski paket STRUREL [22].Ovdjeselinearizacijomfunkcijegrani-nogstanjaunajvjerojatnijojtokiotkazivanja konstrukcijestupadajeprocjenavjerojatnosti otkazivanja konstrukcije: p = P [G(x) 0] = P [G(T(U))0] = P[H(U)0] ~ (-) (22) Slika 4. Faktor izloenosti vjetru ce(z) u ovisnosti o visini z iznad zemljita i kategorijama zemljita I. IV.Slika 5.a) Geometrijski podaci elinog antenskog stupa, (Split) b) Fotografija stupa na terenu KonjskoB. Pero i drugiOptereenje vjetrom GRAEVINAR 60 (2008) 4, 309-316315gdje je: G(x) funkcija graninog stanja, T(U), H(U) transformirane funkcije graninog stanja u standardnom normalnom prostoru; (.) standardna normalna razdio-ba, a indeks pouzdanosti. Rezultati proraunaProraun stupnja pouzdanosti elinoga antenskog stupa pokretnih komunikacija visine 40 m (slika 5.) proveden jeprimjenomprobabilistikemetodeFORM(FirstOrder ReliabilityMethodmetodapouzdanostiprvogareda), gdje su u jednadbi graninog stanja vrijednosti otpornosti konstrukcije stupa i djelovanja vjetra na konstrukciju iz-raene kao sluajne varijable (tablica 2.). Za prostorni tapni model stupa u tablici 3. dane su vri-jednostiindeksapouzdanostizagraninostanjenosi-vosti u karakteristinim vorovima stupa 1 (3,5 m iznad tla), 2 (14,5 m iznad tla) i 3 (29,6 m iznad tla) ovisno o variranim vjetrenim parametrima (faktor izloenosti ce(z)) . Tablica 3. Vrijednostiindeksapouzdanostigranino stanje nosivosti Toke na konstrukciji FwEN1991-1-4FwISTRAIVANJA redni broj| |12,320,83 21,610,19 38,568,11 Iz rezultata provedenih istraivanja u radu je vidljivo da su dobivene vrijednosti indeksa pouzdanosti manje od normirane vrijednosti (norm = 3,8) za pojedine kritine presjekestupa,itopremanormiEN1991-1-4:2005,a poglavito prema provedenim istraivanjima na terenu.5ZakljuakProvedenasuterenskamjerenjavjetrenihparametara (profilnamjerenja)nadvijekarakteristinelokacijeu priobalnomdijeluHrvatskegdjejedominantanvjetar burakarakteristianpolokalnojmahovitosti,turbulen-cijiisnanimudarima.Rezultatiistraivanjapotvrdili supretpostavkuopotrebimodificiranjakarakteristika faktoraizloenostivjetruce(z)kakojetoiodreenoNacionalnimdokumentomzaprimjenuuHRNENV 1991-2-4:2005.Ovasuistraivanjaizvrenaradiizrade podlogazanacionalnidodatakzabuduunormuHRN EN 1991-1. Proraun indeksa pouzdanosti za elinu konstrukciju PROMATRANOGstupatakoerjepotvrdioopravda-nost izrade nove hrvatske norme za optereenje vjetrom usklaenesEN1991-1-uzodgovarajuinacionalnido-datak.Napomena: Istraivanja prikazana u ovom lanku pro-vode se u okviru znanstvenog projekta Pouzdanost kon-strukcija i procjena rizika zbog ekstremnih djelovanja (083-0821466-1465, voditelj projekta prof.dr.sc. Bernardin Pero) koji financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta. Potporu istraivanju daje i T-Mobile Hrvatska d.o.o. Tablica 2.Osnovne varijable i rezultati modalne analize Osnovne varijable [X] VarijablaNominalna vrijednostKoeficijent varijacijeRaspodjela X1240 N/mm20,10Weibullgranica poputanja elika X226,4 m20,05normalnapovrina p.p. X384,3 cm30,05normalnamoment otpora p.p. X4,12,33, 2,78, 3,17 kN/m20,15; 0,16; 0,19Gumbelopt. vjetrom FwEN1991-1-4:2005 X4,23,00, 3,8, 4,6 kN/m20,26; 0,28; 0,29Gumbel opt. vjetromFwISTRAIVANJAUtvreni parametri [K] K1=LK2=Esustavna duljina elementa modul elastinosti elika K3=7850 kg/m3K4=1,2x10-5 1/C0gustoa elikatemperaturno irenje elika Modalna analiza Broj oblika oscilacijeFrekvencija (Hz)Period (s)11,6120,620 24,2960,233 35,2770,190 Optereenje vjetromB. Pero i drugi 316GRAEVINAR 60 (2008) 4, 309-316 LITERATURA[1]Baji,A.;Pero,B.:Meteorologicalbasisforwindloads calculationinCroatia,WindandStructures,Vol.8,2005,pp. 389 406. [2]Baji, A.; Pero, B.: Refernetna brzina vjetra utjecaj perioda osrednjavanja, Graevinar, Vol. 53, 2001, pp. 555 562. [3]Baji,A.;Pero,B.;VuetiV.;ilbrat,Z.:Optereenjevjetrommeteorolokapodlogazahrvatskenorme,Graevinar, Vol. 53, (2001) 8, pp. 495 506. [4]Baji, A.: The strongest bora event during Alpex sop, Papers, Zagreb, 1988, Vol. 21, pp. 1 13. [5]Ballio,G.etal.:ProbabilisticanalysisofItalianextreme winds:Referencevelocityandreturncriteria,Windand Structures, Vol. 2, 1999, pp. 51 68. [6]Holmes, J. D.; Moriarty, W. W.: Application of the generalized Paretodistributiontoextremevalueanalysisinwind engineering, J. Wind Eng. Ind. Aerodyn., Vol. 83.,1999, pp. 1 10. [7]Jenkinson,A.F.:Thefrequencydistributionoftheannual maximum(orminimum)valuesofmeteorologicalelements,Quart. J. R. Met. Soc., Vol. 87, 1955, pp. 158 171. [8]Korain,D.:SpectralanalysisofBurawindgustfactorat Rijekaairport,Zbornikmeteorolokihihidrolokihradova, Vol. 8, 1982, pp. 55 62. [9]Li,Y.;Kareem,A.:ARMASystemsinWindEngineering,ProbabilisticEngineeringMechanics,Vol.5,1990,No.2,pp. 50 - 59. [10]Pero,B.;Boko,I.:Reliabilityofsteelbridgesexposedtothe Bora wind action, International Conference on Steel Structures of the 2000s, Istanbul, 2000, pp. 51 56. [11]Pero,B.;Boko,I.;imunoviT.:ActualWindLoadandthe ComparisonoftheResultsWiththeWindTunnelTestsUpon theDubrovnikBridge,TheThirdInternationalConferenceon AdvancesinStructuralEngineeringandMechanics,Seul, Korea, 2004. [12]Pero, B.; Boko, I.; imunovi T.: Analiza djelovanja vjetra na Dubrovaki most, Graevinar, Vol.57, (2005) 2, pp. 87 - 94. [13]Pero,B.:Constructionalsteeldesignforstructureswitha dominantwindBoraload,J.ConstructionalSteelResearch, Vol. 46, 1998, Paper Number 146. [14]Pero,B.:ModellingoftheBoraeffectsuponthelowerlayer,InternationalJournalforEngineeringModelling,vol.7,1994, No. 3-4, pp. 81-95. [15]Pero, B.: Reliability of Structures with a Dominant Wind Load,Zagreb, Ph. D. Thesis, Faculty of Civil Engineering, University of Zagreb, 1995. [16]Pero, B.; imunovi, T.; Boko I.; Kuzmani, D.: New Croatian StandardsforWindLoads,12thInternationalCoferenceon Wind Engineering, Cairns, Australia, 2007. [17]Pero,B.;imunovi,T.;Boko,I.:ModellingoftheDynamic ActionoftheBoraWindUponHighSlenderStructures,ResponseofStructurestoExtremeLoading,Toronto,Canada, 2003[18]Petkovek,Z.:UpperBoundaryoftheBoraasStationary FrontalSurface,MeteorologicalandAtmospheric,Physics43, 1990, pp. 197-202. [19]EN1991-1-4,Actionsonstructures,Windactions,European Committee for Standardization, Bruxelles, January 2004. [20]Simiu,E.;Heckert,N.A.:Extremewinddistributiontails:a 'peakoverthreshold'approach,J.Struct.Eng,Vol.122, 1996, pp. 539 547. [21]Smith,B.:AerialObservationsoftheCroatianBora, CollectionMeteorologicalandHydrologicWorks,Conference proceedings, Opatija, 1984, pp. 127-129. [22]STRUREL - A structural Reliability Analysis Program, 1995. [23]avor,Z.;Radi,J.;Mandi,A.:Nekeusporedbehrvatskihi europskihnormazadjelovanja,Graevinar,Vol.58,2006,pp. 641 - 648. [24]HrvatskaprednormaHRNENV1991-2-4:2005hr,Osnove projektiranjaidjelovanjanakonstrukcije-2-4.dio:Djelovanja nakonstrukcijeOptereenjevjetrom(ENV1991-2-4:1995), Hrvatski zavod za norme, Zagreb, listopad 2005.