Vlasnicko Pravo

7/25/2019 Vlasnicko Pravo

http://slidepdf.com/reader/full/vlasnicko-pravo 1/14



SADRŽAJ

1.UVOD......................................................................................................................................1

2. PRAVO VLASNIŠTVA.........................................................................................................2

$.&.(rste vlasništva.................................................................................................................$

$.$.Suvlasništvo......................................................................................................................'

$.'.Ograničenje vlasništva.....................................................................................................'

3. STJECANJE I PRESTANAK VLASNIŠTVA....................................................................5

'.&.Orginarni načini stjecanja vlasništva................................................................................)

'.$.*erivativni načini stjecanja vlasništva.............................................................................+

'.'.,restanak vlasništva.........................................................................................................-

4. ZAŠTITA VLASNIŠTVA.....................................................................................................8 .&./ei vindicatio 0vlasnička tu12a3.......................................................................................4

.$.5ctio negatoria.................................................................................................................4

.'.5ctio ,u2liciana...............................................................................................................4

..Zaštita zemljišnog vlasništva u susjedovnim odnosima..................................................4

5. ZAKLJUČAK......................................................................................................................10

6. POPIS LITERATURE........................................................................................................11





&. U(O*

$. Interes teme ovog seminarskog rada 2it e #rikazati kratak #regled teorijskog

dijela vlasništva u rimskom #ravu. Sam institut vlasništva razvijao se je kroz

nastajanje #raktičnih odnosno svakodnevnih 1ivotnih situacija. Izvori #rava ovdjesu 2ili sasvim em#rijski" tj. dolazili su iz uo2ičajene #rakse #ravno zaštienih

do2ara ka1e Bloch" encklo#edijski erudit" 6ilozo6 nade i uto#ije" učitelja us#ravnog

hoda i #rirodnog #rava i jedan od najveih #olihistora uo#e.& Svjesni smo

činjenice da su do donošenja Zakonika 7II #loča jedini saznanja o #ravu imali

u#ravo sveenici. Oni su #oznavali 6ormule koje su se koristile u s#oru. 5li to i ne

2i 2ilo čudno kada 2i smo #ostali svjesni činjenice da je #rvotno #ravo u#ravo

#roisteklo iz 1elje za zadovoljavanjem volje 2ogova. Zato ka1emo da je #rirodno #ravo" više #ravo" za#ravo" #ravednost odozgo i savršeno je dok je #ozitivno

#ravo" #ravo čovjeka" #ravednost odozdo i #uno je nedostataka. 8ra1ila se volja

2ogova odnosno njihova suglasnost kojim 2i se u#ravo donešeni zakoni kao i

nastale #ravne situacije mogle #rovesti u #raktičnom smislu. Od izuzetne va1nosti

je 2ilo vlasništvo" jer je u#ravo ono 2ilo temelj za nastajanjem novih #ravnih

situacija. ,a #rema tome" u #rvoj cjelini emo #okušat o2jasniti sam #ojam #rava

vlasništva i njegovo mjesto u rimskom #ravnom sustavu. Osvrnut emo se i na

vrste vlasništva" te instituta suvlasništva odnosno condominiuma i situacije

ograničenja vlasništva. U sljedeoj cjelini cilj nam je o2jasniti sam način stjecanja

i #restanka vlasništva odnosno uvjete #o kojima dolazi do tih momenata" kada na

stvari nastaje #ravo vlasništva i kada se ono gu2i. !aravno" institut kao što je

vlasništvo" koji se smatra jednim od stu#ova svakog društvenog ure9enja" 2ez

kojeg ne 2i 2ilo #ravnih #oslova ni instituta naslje9ivanja" moralo je 2iti zaštieno"

različitim tu12ama i #rocesnim sredstvima" kako od 6raudoloznog #onašanja tako i

od 6raudoloznih #osljedica. O tome emo #o2li1e govoriti u zadnjoj cjelini.

Moramo s#omenuti da su neke konkretne situacije za#ravo 6ikcije" ali te 6ikcije su

radi jednog o#eg" višeg ve s#omenutog do2ra odnosno javnog interesa i zaštite

interesa #ojedinaca.

'.

.

1 Bloch, E., Prirodno pravo i ljudsko dostojanstvo, Beograd, 1997. , str. 23.

1



).

+.

-.

4. ,/5(O (5S!I;8(5<.

&%. ,ravo vlasništva je najva1nije stvarno #ravo. Ono što danas nazivamo stvarnim

#ravom #ri#adalo je" #o shvaanju rimskih #ravnika" u široku sku#inu #ravnih normi"

#oznatih kao ius quod ad res pertinet .$ 8aj #ojam je o2uhvaao skoro sve imovinsko#ravne

odnose me9u ljudima #a i o2vezno #ravo koje je vezano za #ravne #oslove i nasljedno koje je

usko vezano u#ravo za #ojam #rava vlasništva. Stvarno #ravo je sku# #ravnih #ravila kojim

se ure9uju odnosi me9u ljudima s o2zirom na stvari" a #rema kojima se #ojedinomovlašteniku #riznaje #ot#una ili djelomična vlast na stvari" uz istoimenu za2ranu drugima da u

tome smetaju. Ono omoguuje nositelju tog #rava najšire ovlaštenje" #a i #ravo vlasništva. !e

#ostoji konkretna de6inicija vlasništva. /imski #ravnici shvaali su #ojam vlasništva kao

#ot#unu i isključivu #ravnu vlast na tjelesnoj stvari uz o2vezu drugih članova društva da to

#ravo #oštuju. Ono se de6inira kroz #ojam #ravne vlasti" #rema kojoj je mogue da nositelj ne

2ude u njezinom #osjedu" ali da tra1i da mu se ona #reda odnosno izruči. U starorimskom

društvu vlast na stvarima 2ila je vezana za vlast patris familias. /imsko #rivatno vlasništvorezultat je dugog razvoja koji je #očeo s ras#adanjem gentilnog društva i #ojavom dr1ave.

,rivatnom vlasništvu #rethodilo je zajednično odnosno kolektivno vlasništvo" a #rve #ojmove

tog #rava mo1emo nai i u Zakoniku 7II #loča.&&.&$.$.&. (rste vlasništva

a3 Kvirintsko vlasništvo 0dominium ex iure Quiritium3= #o >ajevoj tvrdnji" u starije do2a

2io je jedini o2lik vlasništva. Za stjecanje ovog vlasništva tra1ile su se tri #ret#ostavke:

&. stjecalac mora 2iti rimski gra9anin" odnosno oso2a s ius commercii" $. mora 2iti riječo #odo2nom o2jektu" to se odnosi na #okretne stvari i na nekretnine odnosno zemljišta u

Italiji" '. stjecanje vlasništva morao se z2ivati na #ro#isani način. Ovo vlasništvo štitilo

se civilnom vlasničkog tu12om rei vindicatio. 23 Pretorsko ili bonitarno vlasništvo 0in bonis habere3= razvilo se #otkraj re#u2like u do2a

razvijenog #rometa i trgovine kad su 6ormalistički i kom#licirani načini #renošenja

#rethodnog vlasništva #ostali ne#raktični. Svrha ovog vlasništva 2ila je zaštiti stjecatelja

od niza 6rauduloznosti koji su se mogli javiti #ri stjecanju vlasništva. ;titila se tu12om

2 Romac, ., Rimsko pravo, !agre", 2##2., str. 17#.

2



actio ,u2liciana kojom se mogao tra1iti #ovratak stvari od treih ukoliko 2i došla u

njihov #osjed.c3 Provincijalno vlasništvo- vlasništvo #rovincijalnih zemljišta #ri#adalo je dr1avi. 5li"

dr1ava je ustu#ala zemljišta u #osjed odnosno u1ivanje i o2ra9ivanje uz #laanje daa"

te se to vlasništvo #renosilo i na naljednike" a štitilo se tu12ama in rem. Ono se kasnije

izjednačilo s kvirintskim vlasništvom.d3 Peregrinsko vlasništvo- #eregrini nisu mogli stjecati kvirintsko vlasništvo iako su

mo1da i imali commercium" ali su #raetor #eregrinus i #rovincijalni namjesnici štitili

njihovu imovinu kao da se radi o kvirintskom vlasništvu. ,eregrinima se u njihovim

gradovima i dr1avama vlasništvo odre9ivalo #o njihovom teritorijalnom odnosno

#lemenskom #ravu ukoliko je ono 2ilo #riznato rimskim ugovorima ili zakonima.'

&'. $.$. Suvlasništvo 0condominium3

&. 5ko jedna stvar ima nekoliko nositelja u tom slučaju nastaje suvlasništvo.

*o ovog instituta najčeše dolazi nasljedstvom" ali mo1e doi i ugovorom. ,ravo

suvlasništva odre9uje se idealnim kvotama stvari" tj. svaki suvlasnik ima #ravo na dio

stvari" ali ne na 6izički nego na a#straktni" idealni dio čitave" ne#odijeljene stvari i

svakog njenog djelia 0totus corporis pro indivisio pro parte dominium habet 3. I ti

suvlasnički dijelovi su se izra1avali u razlomcima.

,rema tome" svaki suvlasnik jemogao samostalno ras#olagati svojim idealnim dijelom. On ga je mogao #rodati"

zalo1iti" o#oručno ostaviti" tra1iti itd. Suvlasnku je tako9er #ri#adala tu12a actio

communi dividundo kojom je mogao tra1iti raskidanje suvlasničke zajednice.

&). $.'. Ograničenje vlasništva

&+. Ograničenja vlasništva su #ostojala radi interesa #ojedinca" n#r. susjeda. Iz

davnina je #ostojalo #ravilo me9e od ) sto#a izme9u zemljišta kako 2i se okrenuo #lug

ili #ak za #rolaz. Isto #ravilo vrijedilo je i za #rostor me9u zgradama 0ambitus3" no kod

o2nove /ima #oslije galskog #o1ara 2ilo je na#ušteno. Ukoliko je došlo do #ovrede te

norme mogla se u#otrije2iti actio 6inium regundorum odnosno tu12a za rješavanje

s#orova o granici #oljskih zemljišta" a granicu 2i odredio sudac u dio2noj #arnici. Me9e

su za#ravo u#uivale na rano #ostojanje individualnog vlasništva. Me9e su 2ile res

3 $orvat, %., Rimsko pravo, !agre", 2##2., str.1&9.

' $orvat, op. cit., str. 191.

3



sanctae" što znači da su nastale u staro do2a religioznih ceremonija" a 2ile su #od

zaštitom 2oga 8erminusa. 8e norme #ostojale su još u Zakoniku 7II #loča. Mo1emo

izdvojiti još neka zanimljiva ograničenja. !#r. grane susjedova zemljišta ne smiju

#relaziti &) sto#a z2og #ravljenja sjene i sl. Ukoliko je drvo #ravilo sjenu ili smetalo"

moglo se od susjeda tra1iti da ga se ukloni. ,lodove koji 2i s drveta #ali na susjedno

zemljište #o Zakoniku je vlasnik drveta mogao #oku#iti svakog treeg dana. 8o #ravo

2ilo je zaštieno interdictom de glande legenda. (lasnik susjednog zemljišta morao je

tr#jeti štetne imisije ukoliko one nisu #relazile granice normalnog u1ivanja zemljišta.

Uz susjedsko #ravo #ostojalo je i #ravo javnog interesa. !#r. #ostojao je institut

eks#ro#rijacije za javne #otre2e. 8u mo1emo navesti gradnju vodovoda" cesta. 8ako9er

se tu u2raja i du1nost o2alnih vlasnika da dozvoljavaju u#otre2u o2ale za #lovid2u.

Ukoliko nije #ostojalo ograničenje vlasnik je sa stvari mogao raditi što je htio. I#ak

moramo s#omenuti institut šikane. 8o se odnosi na interes vlasnika" ali ne da se vlasnik

stvari slu1io u svom interesu" u do2roj svrsi" nego u#ravo u interesu da 2i naštetio

drugome.

&-.

&4.

&<.

$%.

$&.

$$.

$'.

$.

$).

$+.

$-.

$4.

'



$<.

'%.

'&.S8?@A5!?@ I ,/@S85!5 (5S!I;8(5'$. Stjecanje vlasništva temelji se na različitim činjenicama" #rirodnim

doga9ajima ili ljudskom djelovanju. ,rema tome" razlikujemo originarni i derivativni

način stjecanja vlasništva.''.''.&. Orginarni načini stjecanja vlasništva

a3 Oku#acija 0occupatio3= #ojam se odnosi na uzimanje u #osjed stvari koja ne #ri#ada

nikome s namjerom da se #risvoji tzv. res nullius. 8u ulaze stvari kao n#r. divlje

1ivotinje. Ukoliko 2i se ona #ri#itomila i o#et vratila svojoj #rirodnoj slo2odi tj.

#restala se vraati svome vlasniku" o#et 2i #ostala res nullius. 8o se tako9er odnosi i

na otok koji se #ojavi u moru" stvari ne#rijatelja i stvari koje su na9ene na o2ali mora.)

23 !alaz 2laga 0thesaurus3= 2lagom se smatraju #okretne stvari vee vrijednosti koje su

toliko dugo 2ile skrivene da se ne mo1e utvrditi tko je vlasnik. Cadrijan je odredio da

kod nalaza 2lago se dijeli na#ola izme9u vlasnika nekretnine i nalaznika.c3 ,riraštaj 0accessio3= institut stjecanja vlasništva sjedinjenjem dviju stvari različitih

vlasnika od kojih jedna ima #olo1aj glavne" #a s#oredna stvar gu2i svoju samostalnu

egzistenciju i #relaz u vlasništvo vlasnika glavne stvari. !#r. s#ajanje #okretne s

#okretnom" #okretne s ne#okretnom i ne#okretne s ne#okretnom stvari.d3 ,rerada stvari 0 specificatio3= #rerada je #retvaranje jedne stvari u drugu. !#r. kovač od

komada 1eljeza na#ravi sjekiru ili zlatar od zlata na#ravi #rsten. 8u nastaje #ro2lem

ukoliko jedan od elemenata #ri#ada drugom vlasniku. ,itanje je" je li novonastala stvar

#ri#ada #rera9ivaču ili oso2i u čijem je vlasništvu 2ila.e3 Miješanje stvari 0commixtio, confusio3= odnosi se na mješanje krutih 0#ijeska" 1ita i sl.3

odnosno tekuih stvari 0vina" ulja i sl.3. Ukoliko razdvajanje nije 2ilo mogue i nije

2ilo ugovora kojim 2i nastalo suvlasništvo tj. nije #ostojala volja vlasnika" moglo se

zahtjevati da mu se #reda odgovarajui dio stvari.63 Stjecanje #lodova 0 fructus3= #lodovi mogu #ostati #redmetom samostalnog #rava

vlasništva tek nakon što #restanu dijeliti #ravnu sud2inu svoje stvari odnosno njezinim

odvajanjem 0se#aratio3. (lasnik stječe vlasništvo na #lodovima samim odvajanjem" a

drugi tek uzimanjem #lodova u #osjed.

'.

( Romac, op. cit., str. 1&3.

(



g3 diudicatio. !itis aestimatio= *osu9ivanje ili adiudicatio odnosi se na odluku

suca ili ar2itra u dio2nim #arnicama u kojim on mo1e stvar #odijeliti. itis

aestimatio je institut kojim tu1enik nije 2io du1an stvar vratiti nego #latiti

njezinu cijenu.h3 "osjelost #usucapio$= ovaj institut je imao svrhu u o#em do2ru. *osjelost

#redstavlja način stjecanja vlasništva ne#rekidnim #osjedovanjem stvari u

trajanju odre9enom zakonom. !a taj način se s#rječava mogunost nastanka

vječnih s#orova u vezi s #itanjem tko je vlasnik #ojedine stvari. "osjelost po

civilnom pravu= #o Zakoniku 7II #loča za dosjelost je 2io #otre2am #osjed

stvari od dvije godine na zemljištima" a za sve ostale jednu godinu. "osjelost po

klasi%nom pravu= tu je ve uvelike 2ilo #risutno #rivatno vlasništvo" što je

zahtjevalo is#unjenje dodatnih #ret#ostavki de6iniranih u jednom heksametru:res ha2ilis" titulus" 6ides" #ossesio" tem#us. &es habilis odnosno #odo2na stvar

odre9ena je negativno tj. isključivanjem ne#odo2nih stvari n#r. imovina cara i

6iska" italska mirazna zemljišta itd.+ 'itulus= #ravna osnova za uzimanje stvar u

#osjed. 8o se odnosi u velikoj mjeri na ku#o#rodaju" ali ukoliko je 2io neki

nedostatak #rilikom #renošenja vlasništva" ovaj institut je to tre2ao is#raviti.

(ides= se odnosi na uvjerenje #osjednika o is#ravnosti i zakonitosti njegova

#osjedovanja. Possesio= #osjed koji je morao 2iti ne#rekinut. 'empus= odre9enisto kao i u vrijeme civilnog #rava što znači da je za zemljišta dosjelost

odre9ena u roku od dvije godine" a za sve ostale stvari jedna godina.').

').&. *erivativni načini stjecanja vlasništvaa$ )ancipatio- institut koji je vezan za #odjelu stvari na res mancipi i res nec mancipi* .

,oznat još u Zakoniku 7II #loča" 2io je 6ormalistički civilni #ravni #osao koji je

slu1io za #renošenje #rava vlasništva na res manci#i od dosadašnjeg vlasnika na

novoga vlasnika. Ona je imala svečanu 6ormu. Uz #risutnost #etorice svjedoka" #unoljetnih rimskih gra9ana" jedan čovjek je dr1ao vagu" stjecatelj 2i rukom uhvatio

) Romac, op. cit., str. 19#.

7 Res mancipi se odnosi na italska *emji+ta i ograde, ro"ove, domau radnu

stoku, poljske slu-nosti puta i vodovoda, sve ostalo je "ilo res nec mancipi sitna

stoka, pokretnine, novac i provincijalna *emlji+ta. Pravna ra*lika i*meu ta dva

pojma je u na/inu preno+enja vlasti na njima. Res mancipi se je "io 0oralisti/ki

deniran dok se res nec mancipi prenosio ne0ormalnom predajom odnosnotradicijom.

)



stvari izgovorio 6ormulu koja je sadr1avala tvrdnju da je taj #redmet #o #ravu sada

njegov i da ga je ku#io komadiem 2akra uz u#otre2u vage. 5ko se radilo o

nekretnini" na mjestu #rodaje se tre2ao donijeti neki sim2ol n#r. crije# od kue" to se

odnosi i na #okretninu. Manci#atio je uključivala i odgovornost za mane na

odre9enoj stvari. ,rodavatelj je odgovarao ku#cu na naknadu dvostruke vrijednosti

nedostajueg dijela.b$ +n iure cessio- slu1ila je za #renošenja vlasništva kako res manci#ija tako i res nec

manci#ija. (ršila se uz sudjelovanje #ravosudnog magistrata. Stjecatelj 2i

nastu#ao kao tu1itelj" a otu9ivalac kao tu1enik. ,ravosudni magistrat u /imu je

2io #retor" a u #rovinciji namjesnik. Stjecatelj 2i #red magistratom dr1ei stvar

rukom izgovorio 6ormulu da je ta stvar njegovo vlasništvo" a otu9ivalac ne 2i

izgovorio kontravindikaciju kako 2i to inače učinio u vlasničkoj #arnici. 4 In iurecessio je 2ila #ristu#ačna samo /imljanima" atinima i #eregrinima koji su imali

ius commercii.c$ 'raditio- #o svojoj suštini to je #uki #rijenos #osjeda stvari. Otu9ivalac na#ušta

#osjed" a stjecalac ga zahvaa. !a res nec manci#i #renosi se kvirintsko

vlasništvo" a na res nec manci#i samo #retorsko tj. 2onitarno vlasništvo. *a 2i

#rijenos 2io valjan moralo se is#uniti četiri #ret#ostavke. &. tradent mora 2iti

vlasnik stvari" $. tradent mora #re#ustiti stjecatelju #osjed stvari" '. mora #ostojati

uzajamna volja stranaka" . volja mora 2iti izra1ena.<

'+.'+.&. ,restanak vlasništva

'-. Svaki način stjecanja vlasništva znači ujedino i gu2itak otu9ivateljevog

#rava vlasništva na konkretnoj stvari. O2jektivni razlog #restanka vlasništva nastu#a

samom #ro#ašu stvari. Ona mo1e 2iti materijalno uništena ili #ostati ne#odo2na kao

o2jekt vlasništva. Su2jektivni razlozi ovise o shvaanju vlasništva. Sa2inovci smatraju da

je vlasništvo #restalo aktom na#uštanja stvari" dok ,rokulovci smatraju da vlasništvo

#restaje u trenutku kada se stvar oku#ira. (lasništvo tako9er #restaje u slučaju capitis

deminutio maxima.

'4.

& $orvat, op.cit., str. 197.

9 "idem, 199.

7



'<.

%.Z5;8I85 (5S!I;8(5

&. /imsko #ravo tako9er #ru1a vlasniku različite tu12e i #rocesualna sredstvakojim on mo1e zaštiti svoja #rava.

&.&. /ei vindicatio 0vlasnička tu12a3

$. ao najva1nija tu12a za zaštitu vlasništva njome se zaštiuje civilno vlasništvo.

Ona #ri#ada kvrintskom vlasniku koji je izgu2io #osjed stvari" te ide #rotiv

neovlaštenog #osjednika odnosno nevlasnika. ,ozivom se tra1i #ravo vlasništva tj.

#osjed stvari. U slučaju nemogunosti vraanja stvari imao je #ravo tra1iti njezinu #rotuvrijednost.

$.&. 5ctio negatoria

'. Ova akcija slu1i kviritskom vlasniku #rotiv svakoga onoga koji ne os#orava

vlasničko #ravo" niti dr1i u #osjedu njegovu stvar" ali na tu9oj stvari #risvaja neko

#ravo ili na drugi način smeta vlasnika. !#r. #relazak #uta #reko tu9eg zemljišta ili

u2iranja tu9ih #lodova i sl. (lasnik mora dokazati svoje #ravo vlasništva i njegovu

#ovredu" ali nije morao dokazati da #rotivnikovo #ravo ne #ostoji.

'.&. 5ctio ,u2liciana

. /adi se o #retorskoj tu12i #o #retoru ,u2liciusu koja je slu1ila za zaštitu

2onitarnog vlasnika i #oštenog #osjednika. ,rema tome" slu1ila je za zaštitu oso2a

koji nisu kviritski vlasnici" ali e nakon nastu#anja dosjelosti to #ostati. Ona

#redstavlja za#ravo 6ikciju" jer se njome #ret#ostavlja da je rok dosjelosti #rošao isucu se u 6ormuli nala1e da sudi kao da je kvritsko vlasništvo ve stečeno

dosjelošu.

.&. Zaštita zemljišnog vlasništva u susjedovnim odnosima

). Uz ve s#omenutu akciju 6inium #ostojala su i neka druga #rocesna sredstva

vezana za zaštitu konkretnog sadr1aja.

&



a3 autio damni infecti #jamstvo$= se mogla u#otrije2iti ako je nekom zemljištu #rijetila

šteta z2og manjkavosti susjednog zemljišta ili zgrade koja se n#r. mogla srušiti.

(lasnik ugro1enog zemljišta je u tom slučaju mogao tra1iti jamstvo. 23 peris novi nuntiatio= ako se vlasnik ugro1enog zemljišta 2oji šteta od neke

susjedove za#očete gradnje" ili iz n#r. #ostojee slu1nosti i drugog o#ravdanog

razloga smatra da ima #ravo gradnju za2raniti" mo1e zahtjevati od susjeda da o2ustavi

gradnju.c3 ctio aquae pluviae arcendae= tu12a koja ide za tim da se vlasniku višeg zemljišta

za2rani da na štetu ni1eg zemljišta mijenja #rirodno otjecanje vode.d3 +nterdictum quod vi aut clam= #retorski nalog izdan na zahtjev interesne stranke da se

za2rani neka na#rava ili #reinaka učinjena #rotiv za2rane ili 2ez znanja interesirane

stranke.&%

+.

-.

4.

<.

)%.

)&.

)$.

)'.

).

)).

)+.

)-.

)4.

)<.

1# "idem, str. 22#.

9



+%.

+&.

+$.

+'.Z5?UD5

+.*jelovanjem rimskih #ravnika i #retora kroz edikte nastali su instituti koji se

#rimjenjuju do danas" sa nešto izmjenjenim sadr1ajem. Mnogi teoretičari i

#ovjesničari #rava odnosno #ored2eni #ravnici us#ore9uju sadr1aje instituta sa

institutima novijeg vremena i modernog #rava. Svrha je uvidjeti razvoj tih #ravnih

situacija i odgonetnuti vrijeme i mjesto inicijalne ka#sule nastanka odre9enih

#ravnih de6inicija. /imsko #ravo 2ilo je uvjetovano i grčkim i susjednim #ravima"

ali slo2odno mo1emo rei da je ono temelj suvremenog" modernog #rava" 2ez

kojeg ne 2i 2ilo #ravnih sustava koje danas #oznajemo. Ono se us#ješno

#rilago9avalo zahtjevima vremena i novim #ro2lemima. ,ravo vlasništva" koje su

oni #oznavali mi u#ravo de6iniramo u našim #ose2nim zakonima. ,aradoksalno je

da mnoge dr1ave anglosaksonskog i kontinentalnog #rava nemaju jedinstvenu

kodi6ikaciju koje 2i rješavale cjeloku#nu #ravnu materiju niti #ridodaju va1nost

#ravne znanosti kao što je to činilo rimsko #ravo. !o i#ak" u naš ustav kao i u

mnoge me9unarodne ugovore unešene su #ravne dicte njihovih #ravnika koji su se

2avili civilnim" javnim i #rivatnim #ravom" kao #ravna načela odre9ena ni više ni

manje" nego temeljnim ljudskim #ravom. !jihovo carstvo 2ilo je #lodno tlo za

razvoj instituta vlasništva i njegovog sadr1aja #a i ostalih instituta koji su nastajali

radi njega samog. !jihova kongentnost i idealistički #ristu# 2ili su ne#isani zakon

koji #roizlazi iz razuma" kao njihovog samog shvaanja toga vremena. !a kraju

mo1emo rei da neki teoretičari #ristrano" 2ez o2jektivnosti" usu9uju se osu9ivati

#oteze toga vremena" ne razmišljajui koje 2i #osljedice 2ile da su se doga9aji

doga9ali u#ravo su#rotno od nama #oznatih.

+).

++.

+-.

1#



+4.

+<.

-%.

-&.

-$.

-'.,O,IS I8@/58U/@-.&. Bloch" @." ,rirodno #ravo i ljudsko dostojanstvo" Beograd" &<--.

$. Corvat" M." /imsko #ravo" Zagre2" $%%$.'. /omac" 5." /imsko #ravo" Zagre2" $%%$.-).

-+.

77.

11

Documents

Vlasnicko Pravo