Voari, vinogradari i vinari
Opis poslova
Voari, vinogradari i vinari sudjeluju u uzgoju i preradbi svih
vrsta voa i vinove loze. Obavljaju radne zadatke prema zahtjevima i
pod kontrolom poslovoe (najee poljoprivrednog tehniara opeg smjera)
i inenjera agronomije. Prije samog uzgoja voa i groa, u vonjacima i
vinogradima pripremaju tlo ienjem od kamenja i panjeva, rigolanjem
i gnojidbom. Poto priprave podlogu, podiu vonjake i vinograde.
Zasaene voke i lozu njeguju pripremanjem pogodnog gnojiva,
gnojidbom, obrezivanjem, vezivanjem i vrikanjem. Od bolesti i
tetoina voke i lozu tite cijepljenjem, prskanjem i zapraivanjem
adekvatno pripravljenim kemijskim preparatima. U rasadnicima siju i
vono sjemenje, pikiraju divljake, rasauju mladice, sudjeluju u
proizvodnji loznog cvijeta, spremaju lozne reznice, prpoce i
kalemove. Kad voe i groe dozrije beru ga, sortiraju, etiketiraju i
uskladiuju ili otpremaju izravno na trite. U procesu preradbe voa i
groa sue i konzerviraju voe, cijede sokove i peku rakiju. U vinskim
podrumima sudjeluju u preradbi zrelog groa u vino, gdje pripremaju
bave i pree za groe, peru ih i pare te sumpore posue i podrumske
prostorije. Obavljaju jednostavnije analize vina i mota (tzv. male
analize) i dodavanjem ili oduzimanjem kiselina i eera, prema uputi
odgovornog inenjera, popravljaju kemijska svojstva vina. Filtriraju
vino dok ne postane zrelo, pretau ga u bave ili boce, etiketiraju,
peate i spremaju u podrume ili pripremaju za transport. U svom
poslu voari, vinogradari i vinari koriste se alatom poput kara,
noeva, lopata, motika i lenih prskalica. Upravljaju strojevima kao
to su traktori, pree, motorne prskalice, drljae, ruljae,
kultivatori i strojevi za stvaranje umjetne kie.
Radni uvjeti
Voari, vinogradari i vinari rade na otvorenom u vonjacima i
vinogradima, ali i u zatvorenim prostorima, kao to su rasadnici,
skladita, vinski podrumi i vinarije. Rad na otvorenom kojiput
podrazumijeva izloenost nepovoljnim vremenskim uvjetima (kia,
vjetar, hladnoa, vruina). Za lijepa vremena rad na otvorenom moe
biti posve ugodan. S druge strane, rad u podrumima i vinarijama,
osim to je fiziki naporan, moe biti i doivljajno neugodan zbog
raznih vonjeva i isparenja. Mogua su ak trovanja ugljinim
dioksidom, koji se oslobaa prilikom fermentacije. Radni je dan
uglavnom osmosatni, ali u sezoni (npr. berbe groa) ovi ljudi esto
rade prekovremeno, sve dok se posao predvien za taj dan ne
obavi.
Poeljne osobine
Osoba koja bira ovo zanimanje trebala bi biti fiziki izdrljiva,
snana i dobra tjelesnog zdravlja. Ne bi smjela biti osjetljiva na
mirise (kemikalije za zapraivanje i gnojenje, sumpor, vinska
isparavanja u podrumima). Poeljna je normalna sposobnost
razlikovanja boja i razvijeno osjetilo okusa. Rukovanje brojnim
alatima i strojevima zahtijeva dobru koordinaciju pokreta i
spretnost ruku i prstiju, kako bi se smanjila opasnost ozljeivanja
i poveala produktivnost. Budui da se neposredni rezultati rada ne
pokazuju brzo, poeljno je da osoba bude strpljiva. Ljubav prema
prirodi i predana briga za biljke olakat e ekanje i omoguiti vee
zadovoljstvo poslom.
Osposobljavanje i zapoljavanje
Voari, vinogradari i vinari koluju se prema trogodinjem
srednjokolskom obrazovnom programu. U Hrvatskoj programe za ovo
zanimanje nude srednje kole u akovcu, akovu, Katel tafili Nehaju,
Maran Vinici, Orahovici, Poegi, ibeniku i Zadru. Najvii stupanj
napredovanja u struci jest specijalizacija odreenog ueg podruja
rada. Dodatno obrazovanje za stjecanje etvrtog stupnja srednje
strune spreme i eventualno kasnije visoke strune spreme omoguuje
daljnje napredovanje. Zapoljavaju se uglavnom u vinogradarskim,
voarskim i vinarskim poduzeima te loznim i voarskim rasadnicima
(dravnim i privatnim).
Bliska zanimanja
Zanimanju voara, vinogradara i vinara slina su zanimanja
poljoprivrednog tehniara opeg smjera, poljoprivrednog tehniara
biljne proizvodnje i, u nekim zadacima. inenjera agronomije
specijaliziranog za voarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo. Donekle
su slina zanimanja vrtlara i ratara.
