2. VOĆARSKA PROIZVODNJAUvod

Osnovni cilj je realizacija programa proizvodnje jagode, maline, kupine i borovnice od jagodastihvrsta te šljive, trešnje, višnje, kajsije,jabuke i kruške od drvenastih voćnih

kultura. Jedan od bitnih ciljevaje da se pokrene robna proizvodnja voća u dva subregiona:a) Subregion „A“: Busovača, Vitez, Novi Travnik, Kiseljak,

Fojnica i Kreševo.b) Subregion „B“: Gornji Vakuf, Donji Vakuf, Travnik, Bugojno,

Jajce i Dobretići.Od ostalih bitnih ciljeva koje treba ispunitinavodimo sljedeće:

• Aktiviranje obradivog zemljišta koje se sada nedovoljno ineadekvatno koristi, uz primjenu intenzivne

proizvodnje drvenastih i jagodastih voćnih vrsta;• Zapošljavanje poljoprivrednih proizvođača na vlastitom imanju,

uz angažovanje cijele porodice;• Brži i stabilniji ekonomski razvoj Srednjebosanskog kantona;• Povećanje materijalne osnove nosilaca proizvodnje i zadruga

kao organizatora proizvodnje;• Razvijanje kooperantskih odnosa na prostoru dijelovanja

određene zadruge ili drugog subjekta koji se bavi razvojem voćarske proizvodnje u primarnom kompleksu ili

preradi;2.1. Zahtjevi kontinentalnih voćnih vrsta u odnosu na položaj, ekspoziciju inadmorsku visinu Za većinu voćnih vrsta, prije zasnivanja proizvodnih zasada, važno je pravilno odabrati položaj,ekspoziciju i nadmorsku visinu, jer se u suprotnom, bez obzira na

provedene mjere agropomotehnike izaštite od bolesti i štetočina ne mogu očekivati visoki proizvodni

rezultati. Jabuka, kruška, šljiva, višnjai trešnja imaju određene zahtjeve u odnosu na izbor položaja. Najbolji su osvijetljeni južni položaji,a najmanje pogodni sjeverni. U većini poznatih proizvodnih reona jabuka daje najbolje rezultate nasjevernim ekspozicijamai tu ostvaruje visoke prinose i dobar kvalitet

plodova. Blage južne padinepogoduju za gajenje jabuke i kruške, dok

se šljiva može uspješno gajiti na neštostrmijim terenima. Nagib terena ima također uticaj na osvijetljenost, količinu vlage,

mogućnost mehanizovane obradeina pojavu erozije. Uspješno se gaje voćni zasadi na nagibuod 3-5%. Za veće plantažne

zasadejabuke, kruške, šljiveravni tereni su idealni, jer se intenzivna proizvodnja na njima

najbolje može organizovati i sprovoditi.Međutim, ravne površine mogu imati ponekad i negativan uticaj, jer

se u slabije provjetrenim kotlinamačešće javljaju mrazevi a i visok nivo podzemne vode ima negativne posljedice, jer utiče na visinuprinosa, redovnost rađanja te dugovječnost zasada. Većina drvenastih

voćnih vrsta najbolje uspijeva nanadmorskim visinama od 300-400 m, gdje je raspored padavina u toku vegetacije zadovoljavajući, arelativna vlažnost zraka 70-80%. Treba napomenuti da se izboru

navedenih faktora treba posvetiti većapažnja, naročito iz razloga što će kontinentalne voćne vrste ostati

na određenom prostoru (mjestu) 15, 20ili 30 godina i što se učinjene greške ne mogu lako ispraviti. Jagodu treba forsirati uz rječne tokove, na plodnim i provjetrenim lokacijama, po mogućnosti od300 do 800 metara nadmorske visine, što odgovara i malini, dok

sa borovnicom treba ići na prostore od1.000-1.200 m nadmorske visine, gdje uspijevaju i divlje forme.

2.1.1. Zahtjevi kontinentalnog voća u odnosu na kvalitet i osobine zemljišta

Većina voćnih vrsta ima odgovarajuće zahtjeve u odnosu na kvaliteti osobine zemljišta. Zemljište je

vrlo bitan faktor za postizanje visokihi stabilnih prinosa. Tokom eksploatacije moguće ga je popravljati primjenom različitih

agrotehničkih mjera, (čišćenje, 1313

Program razvoja poljoprivrede SBKnivelisanje, đubrenje, obrada, odvodnjavanje, navodnjavanje, kalcifikacija, i dr.). Kod raznih tipova iosobina zemljišta stručnjaci na terenu će voditi brigu da prilikom

izbora lokacije i donošenja odluke otome što će se gdje saditi ne bude grešaka. Iz ovih razloga

se preporučuje uzimanje uzoraka zemljišta nahemisku analizu, na osnovu koje će se odrediti potrebe

zemljišta za stajnjakom i makroelementima, kojeje potrebno prilikom pripreme zemljišta dodati,prema zahtjevima

određene voćne vrste. Tako naprimjer borovnica traži obezbjeđenje pH vrijednosti od 4,3

do 4,8, što se korištenjem borovihiglica, treseta, strugotina drveta, stajnjaka i piljevine može postići.

2.1.2. Putna mreža i komunikacijska povezenost sa prihvatno-prerađivačkim kapacitetima, vodnitokovi i mogućnost navodnjavanja

Putna mreža i komunikacijska povezanost su vrlo važan faktor za normalno odvijanje procesaproizvodnje svih voćnih vrsta koje će se gajiti na prostoru

Srednjebosanskog kantona. Prije svega, to seodnosi na prijevoz sadnog materijala, repromaterijala, ambalaže

plodova i za obavljanje stručne pomoćina terenu. Tamo gdje su putevi loši, plodovi voća trpe mehanička

oštećenja tokom transporta, pa ne mogubiti iskorišteni za svježu potrošnju ili sušenje, već se morajukoristiti

za razne vidove tople prerade. Zatoproizvodne zasadetreba koncentrisati uz dobru putnu mrežu i stalno raditi na

poboljšanju unutrašnjeg ivanjskog transporta, održavanjem postojeće mreže putevai izgradnjom novih,

kako bi se sirovina što bržeprevozila do kapaciteta za preradu koji su locirani u blizini

voćnih zasada. Mreža regionalnih putevau Srednjebosanskom kantonu je vrlo

razvijena, tako da od Sarajeva, prekoKiseljaka, Busovače, Viteza,Travnika, pa do Bugojna, Gornjeg i

Donjeg Vakufa, Jajca i Dobretića nijeteško doći dobrim asfaltnim putem. Sva navedena i druga mjesta

povezana su asfaltnim i lokalnimputevima, tako da postoje vrlo dobri uslovi za proizvodnju i prevoz

na području cijelog kantona. Ukoliko se podignu intenzivni voćni zasadi,potrebno je obezbijediti

dovoljnu količinu vode tokomvegetacije koja će se koristiti iz niza postojećih vodotokova rijeka, potoka ili akumulacija. Na širemprostoru egzistira više rijeka: Lašva, Vrbas, Lepenica, kao i niz

njihovih pritoka, trajnog ili sezonskogkaraktera. Danas je zbog globalne promjene klime (visoke temperature,

smanjene vlage u zraku itd.), potrebnogotovou svim voćnim zasadima za vrijeme vegetacije obezbjediti

sistem za navodnjavanje „kap po kap“,kako bi se proizvodnja voća mogla normalno odvijati bez rizika.

2.1.3. Anketiranje potencijalnih proizvođača i stručni pregled područja

Da bi se kvalitetno snimilo sadašnje stanje na terenu,potrebno je obaviti anketiranje potencijalnih

proizvođača u svakoj općini. Ovim će se dobiti realna slika o željama,stanju i mogućnostima svakog

domaćinstva koje se želi baviti robnom proizvodnjom voća. Analizomupitnika sužavase širi krug na

one proizvođače koji imaju većinu uslova za bavljenje proizvodnjom voća. Tose uglavnom odnosi na

posjedovanje kvalitetnog zemljišta, mehanizacije, odgovarajuće radne snage, stočnogfonda i drugo.

Da bi se na cijeloj teritoriji kantona (12 općina) stekaobliži uvid u ambijentalno stanje, potreban

je izlazakeksperata za voćarstvo i zaštitu biljaka na teren, zajednosa stručnjacima koji rade na određenom

prostoru. Ovdje se prije svega misli na pravilnu procjenu, zatim napravilan izbor sorti, lokaciju i druge

faktore bitne za uspješno odvijanje proizvodnje i preradu voća.Sručnjak za zaštitu biljaka u području

širenja sadnje šljive treba procijeniti zaraženost područja šarkom ili nekomdrugom bolesti koja može biti

limitirajući faktor za uspješnu proizvodnju voća.

2.1.4. Uređenje i priprema zemljišta

Da bi se parcela za voćnjak pripremila, potrebno jena vrijeme i kvalitetno obaviti sljedeće radove:

• Obaviti krčenje prethodne višegodišnje kulture i iznijeti biljnedijelove, kao što su korijenje, kameni

ostalo, van parcele.• Ukoliko je parcela (krčevina) dio šumskog prostora ili

je tu bio stari voćnjak, sljedeće dvije do tri1414

Program razvoja poljoprivrede SBK

•

•••

••

••

•

godine treba gajiti okopavine i vršiti zelenišno đubrenje (djetelinsko-travnom smjesom) koja se ucvjetanju zaorava.Uništavati koroveupotrebom herbicida (na bazi glifosata), te

obradom ili frezanjem najmanje mjesecdana prije sadnje.Ravnanje terena buldožerskomdaskom tako da na parceli ne bude

uvala (depresija).Na strmim terenima preko 5% nagibatreba pribjeći izradi terasa i

sadnju obavitipo izohipsama.Obaviti meliorativno đubrenje unošenjem organske mase u vidu

dobro zgorjelog ovčijeg ili goveđegstajnjaka prema hemijskoj analizi ili 40-60 t/ha, kao i mineralnog

đubriva NPK 10:20:30 u količiniod800-1.000 kg/ha.Ako postoji potreba popravke kiselosti treba izvršiti kalcifikaciju.Obaviti površinsku obradu (dublje oranje) najmanje mjesec

dana pred sadnju voćnjaka sa teškimgusjeničarom ili jačim točkašem na dubini 40-50 cm, a ako to nije

moguće, obaviti ručno kopanje rupa.Tamo gdje u dijelovima parcele ima kamena treba koristiti

podrivač (žizelu), radi uklanjanja istog.U dijelu parcele gdje će se saditi jagoda zemljište mora biti

usitnjeno i bez većeg kamena, jer će sepostavljati PVC-folija.Za zasadeborovnice treba obezbijediti svježi stajnjak, piljevinu, treset,

boroveiglice, šišarike četinara,šumskihumuskako bi se obezbijedila odgovarajuća kiselost (pH 4,3-4,8),

potrebna za normalan rasti plodonošenje.

2.2. Organizacija teritorije, razmjeravanje sadnih mjesta i plan sadnje

Kadaje parcela poorana i izfrezana, određuje se pravacredovaza sadnju voćnjaka. Ako se položaj

može birati, onda su najbolji pravci redova sjever – jug ili istok – zapad, jer se time najbolje koristisunčeva svijetlost i ne dolazi do zasjenjivanja. Na uglu parcele

treba odrediti pravi ugao, a pomoću njegase na dužini i širini parcele nanose tačke pružanja redova

pomoću kraćih kočića. Razmaci između redovasu kod jabuke i kruške 3-4 m, kod trešnje

3-4 m a kod šljive na džanarici 4 m,dok je kod slabo bujnih podloga razmak kod šljive 3 m. Kod

jagodese na foliji sade dvije trake, jedna oddruge 20-30 cm a širina folije je 120-130 cm. Borovnica se sadi između redova na razmaku 2,5 m. Nakon određivanja i obilježavanja redova,obilježavaju se sadna mjesta prema zahtjevima određene vrste. Poslije sadnje u svakom zasadu trebauraditi skicu (plan) zasadasa rasporedom redovai sorti na parceli.

Ucrtavaju se putevi u parceli i ostavese prostori od 3-4 metra pri ulasku i izlaskuiz parcele radi

lakšeg rada mašina u vrijeme obradei zaštitezasadaod bolesti i štetočina.

2.3. Izbor sadnog materijala, sortiment i potrebne količine sadnica

Za zasnivanje novih voćnih zasadatreba koristiti jednogodišnjerazgranate ilinerazgranate sadnice.

Pri nabavci treba voditi računao mjestugdje je sadni materijalproizveden, kao i o sortama i podlogama

koje su korištene kod proizvodnje. Za prostor općina Srednjebosanskog kantona trebalo bi uzimatisadnice renomiranih rasadnika lociranih u kontinentalnom dijelu BiH,

koje su adaptirane na sličnu klimui zemljište. Uz sadni materijal treba tražiti odgovarajuću dokumentaciju (uvjerenje o sortnoj čistoći,kvalitetu, te o zdravstvenom stanju, kao i deklaraciju). Prilikom preuzimanja većih količina sadnica,stručno lice mora voditi računada slučajno ne bismo unijeli zaražen

materijal (rak korijena, bakterijskupalež – Ervinia amilovora l. ili šarku šljive). Jedna od navedenih bolesti

zastupljena u zasadu u većemprocentu može biti limitirajući faktor za uspješnu proizvodnju voća.