41
Vode Europe mora,rijeke,jezera,močvar e

Vode Europe

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Vode Europe. mora,rijeke,jezera,močvare. 1 3 2 19 20 21 4 7 5 2 6 - PowerPoint PPT Presentation

Citation preview

Page 1: Vode Europe

Vode Europe

mora,rijeke,jezera,močvare

Page 2: Vode Europe

OTOCI I POLUOTOCI, razvedenost obala rezultirala je velikim brojem mora, zaljeva i prolaza.

• 1 3 2 19 20 21 4 7 5 2 6 8 9 17

16 12 10 11 15 23 12 13 18 14

Page 3: Vode Europe

MORA I ZALJEVI-neka su mora zaljevi većeg mora

• 1

17 10 2 3 4 7 5 6 13 9 15 16 14 12 11

Page 4: Vode Europe

Ruske luke:sjever-zamrznut→ledolomci,osim Murmanska (Golfska struja) istok-Valdivostok,izlaz samo do japanskog otočja zapad-Finski zaljev-St Peterburg,zamrznut,izlaz na zatvoreno more Baltičko more-Kaliningrad-do njega mogu preko Litve jug-na Azovsko (smrzava se ) i Crno more –zatvorena mora

Page 5: Vode Europe

Sankt Peterburg

Page 6: Vode Europe

Murmansk

Page 7: Vode Europe

“Brodovi čekaju pomoć ledolomaca na moru, na sigurnim mjestima. Trenutno je blokirano tridesetak brodova”, brodovi se nalaze se u finskom dijelu Botničkog zaljeva. Neki brodovi su zarobljeni već nekoliko dana, ali bi zbog loše meteorološke prognoze posade brodova mogle čekati još duže, jer i sami ledolomci imaju poteškoća s plovidbom.

Sloj leda u finskim vodama debeo je 10 do 15 metara,a rekordna debljina leda u toj zoni iznosi 28 metara.

Page 8: Vode Europe

SJEVERNI MORSKI PUT:ledolomci su brodovi koji idu na početku konvoja i prave put u ledu.

Page 9: Vode Europe
Page 10: Vode Europe
Page 12: Vode Europe
Page 13: Vode Europe
Page 14: Vode Europe

Mora bogata ribom

• najviše ribe ima u hladnim morima,jer planktoni žive najviše u hladnim morima ( +2⁰C )

• i tamo gdje se miješaju topla i hladna morska struja( a toga nema u Europi)

• mora bogata ribom su: Norveško,Sjeverno,Barentsovo

• riba je uvelike izlovljena,EU ograničava lov ( kvote),pogotovo u Sjevernom moru koje je i zagađeno i izuzetno prometno i bučno

Page 15: Vode Europe

Sušenje bakalara

Page 16: Vode Europe

U stijenama ispod Sjevernog mora bogata su nalazišta nafte i zemnog plina.Samo u britanskom sektoru ima oko 400 bušotina.

Page 17: Vode Europe

Različite vrste naftnih platformi.

Sjeverno more je plitko - Dogger Bank, 13m, što pojednostavljuje i pojeftinjuje iskorištavanje, tj.povećava profit.

Page 18: Vode Europe

Sjeverno i Baltičko more. Baltičko more je manje slano (prosječno 8 ‰) jer nema izmjenu vode preko Sjevernog s A.O. , a dobiva puno vode od padalina i rijeka. Na Baltiku gotovo da nema plime i oseke,dok su u Sjevernom moru 10-15 metara.Sjeverno more je otvoreno valovima.

Page 19: Vode Europe

Razlika između plime i oseke je 10-15 metara, što znači da se more,ako je obala jako niska i bez nasipa,prelijeva u unutrašnjost i do 100km. Tako nastaju estuariji.

U tim obalnim područjima grade se nasipi.Ili ljudi žive u suživotu s vodom.Ili je poplava.

Page 20: Vode Europe
Page 21: Vode Europe
Page 22: Vode Europe

Sredozemno more

• Gibraltarski prag-str.119.• voda se izmijeni s A.O. u 80 godina• zatvoreno more• ekološki ugroženo:

turizam,promet,nafta,industrija,luke,naseljenost• toplo more-manje ribe+izlovljeno

Page 23: Vode Europe

Na Jadranu su plime najveće na sjeveru u Trstu i Veneciji,kad je pun Mjesec i jugo. Onda plima bude i do 120 cm.

Page 24: Vode Europe

Jezera

2 5 3 4 9↓ 3 1 8 7

Page 25: Vode Europe

IME JEZERA POSTANAK LOKACIJA BR. NA KARTI

Ladoga ledenjačko Sjev.Rusija 2

Garda ledenjačko Sjev.Italija 1

Kaspijsko Ostatak mora Južna Rusija 3

Kaali Od meteorita Estonija 5

Neni vulkansko Srednja Italija 4

Ohridsko tektonsko Makedonija 6

Ribinsko umjetno Na Volzi,Rusija 7

POSTANAK PRIMJER LOKACIJA BR. NA KARTI

ledenjačka Ladoga Sjev.Rusija 2

Garda Sjev.Italija 1

Ostatak mora Kaspijsko Južna Rusija 3

Balaton Mađarska 5

tektonsko Ohridsko Makedonija 4

riječno Plitvička Hrvatska 6

Umjetno-HE Ribinsko Na Volzi,Rusija 7

Primjeri kako se mogla izraditi jednostavna tablica jezera ( sa zadanim postavkama)

Page 26: Vode Europe
Page 27: Vode Europe

Ledenjačka jezera u Finskoj

Page 28: Vode Europe
Page 29: Vode Europe

Ledenjačko jezero u Alpama (Slovenija,Bohinj)

Page 30: Vode Europe
Page 31: Vode Europe

-dugačke rijeke mijenjaju svoj izgled i obilježja kako protječu.

-planinske:čiste,brze,malovode ali stalan protok

Page 32: Vode Europe

Elba / Laba dok prolazi kroz stara gorja srednje Njemačke

Page 33: Vode Europe

Elba / Laba dok protječe kroz sjevernu nizinu-Pribaltičku / Njemačko-poljsku.

Page 34: Vode Europe

VOLGA• Osnovni izvori vode su snježne padaline (60%),

podzemne vode (30%) i kišne padaline (10%). • Protok kod Volgograda-8mil.lit/s• zaleđena kod Astrahana-100 dana• Kod Saratova široka 2800m

Page 35: Vode Europe

Volga : 3 534 km ,najduža rijeka u Europiu Volgu utječe oko 200 rijeka, a čitavo porječje ima oko 150 000 rijeka

Page 36: Vode Europe

Delta Volge,najveća u Europi,19 000km2,močvarni krajolik

Page 37: Vode Europe
Page 38: Vode Europe

• Mnoge su rijeke uređene za plovidbu i protiv poplava: Sava u Zagrebu

Page 39: Vode Europe
Page 40: Vode Europe

Dio kanala Rajna-Majna-Dunav U sustav kanal između Rajne i Majne)

Page 41: Vode Europe

• priroda i uživanje

• ribolov• stanište• čista voda