Vodič kroz višestruku sukladnost u Republici Hrvatskoj 2012

7/24/2019 Vodi kroz viestruku sukladnost u Republici Hrvatskoj 2012.

1/68

Ova publikacija izraena je uz pomo

Europske unije.

VODIC KROZ

VIESTRUKU

SUKLADNOST


2/68

Ova publikacija izraena je uz pomo Europske unije, IPA Projekta Potpora uspostavi pot-puno operativne Agencije za plaanja u skladu s EU standardima. Sadraj ove publikacijeiskljuiva je odgovornost Agencije za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju ini na koji se nain ne moe smatrati da odraava gledita Europske unije.

Za vie informacija:Delegacija Europske unije u Republici Hrvatskoj: http://www.delhrv.ec.europa.euEuropska komisija, Poljoprivreda i ruralni razvoj: http://ec.europa.eu/agriculture

Europska unija sastoji se od 27 drava lanica koje su odluile postupno povezivati svoja zna-nja, resurse i sudbine. Zajedniki su, tijekom razdoblja proirenja u trajanju od 50 godina,izgradile zonu stabilnosti, demokracije i odrivog razvoja zadravajui pritom kulturu razno-likosti, toleranciju i osobne slobode.Europska unija posveena je dijeljenju svojih postignua i svojih vrijednosti sa zemljama i na-rodima izvan njezinih granica.


3/68


4/68


5/68

3

Uvod. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

Akronimi i kratice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6

1. Osnove viestruke sukladnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7 Slikovni primjeri ispunjavanja uvjeta viestruke sukladnosti

u lanicama EU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10

2. Dobri poljoprivredni i okolini uvjeti u RH . . . . . . . . . . . . . . . . . . 112.1. GAEC 1 Minimalna pokrivenost tla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 122.2. GAEC 2 Minimalno upravljanje poljoprivrednim zemljitem

prema specifinim karakteristikama tla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 132.3. GAEC 3 Upravljanje etvenim ostacima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 142.4. GAEC 4 Primjereno koritenje mehanizacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 152.5. GAEC 5 Ouvanje obiljeja krajobraza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 162.6. GAEC 6 Spreavanje zarastanja poljoprivrednih povrina

neeljenom vegetacijom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 182.7. GAEC 7 Ouvanje maslinika, vonjaka i vinograda u dobrom

vegetativnom stanju. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 192.8. GAEC 8 Zatita trajnih panjaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 202.9. GAEC 9 Koritenje vode za navodnjavanje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 212.10. GAEC 10 Zatita i upravljanje vodama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22

3. Obavezni zahtjevi za upravljanje u RH (SMR standardi) . . . . . . 23 A) ZATITA OKOLIA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24 SMR 1 Standardi za zatitu divljih ptica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24 SMR 2 Standardi za zatitu podzemnih voda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25

SADRAJ


6/68

4

SMR 3 Standardi za otpadni mulj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26 SMR 4 Standardi za nitrate. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27 SMR 5 Standardi za ouvanje prirodnih stanita divlje flore i faune. . . . . 29

B) OUVANJE ZDRAVLJA LJUDI I IVOTINJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30 SMR 6 Standardi za identifikaciju i registraciju svinja . . . . . . . . . . . . . . . 30 SMR 7 Standardi za identifikaciju i registraciju goveda . . . . . . . . . . . . . . 31 SMR 8 Standardi za identifikaciju i registraciju ovaca i koza . . . . . . . . . 32 SMR 9 Standardi za sredstva za zatitu bilja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34 SMR 10 Standardi vezani za zabranu koritenja nekih tvari

s hormonskim ili tirostatskim djelovanjem i beta-agonista . . . . . . . . 35 SMR 11 Standardi vezani za zdravstvenu ispravnost hrane. . . . . . . . . . . 36 SMR 12 Standardi za kontrolu i iskorjenjivanje spongiformnih

encefalopatija. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39 SMR 13 Standardi za kontrolu slinavke, apa i klasine svinjske kuge . . . . 4 0 SMR 14 Standardi za kontrolu odreenih bolesti ivotinja i

posebne mjere za vezikularnu bolest svinja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41 SMR 15 Standardi za kontrolu i iskorijenjivanje bolesti plavog jezika . . . . 4 2

C) DOBROBIT IVOTINJA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43 SMR 16 Standardi za dobrobit teladi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43 SMR 17 Standardi za dobrobit svinja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44

SMR 18 Standardi za dobrobit ivotinja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46

4. Kontrola ispunjavanja uvjeta viestruke sukladnosti. . . . . . . . . 49

5. Sustav savjetovanja poljoprivrednikao viestrukoj sukladnosti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58

6. Pravna osnova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59

7. Kontakti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61

VODI KROZ VIESTRUKU SUKLADNOST


7/68

5

Potovani poljoprivrednici,

Pred Vama se nalazi broura koja detaljno opisuje pravila kojih se poljoprivrednicimoraju pridravati da bi ostvarili sredstva potpore izravnih plaanja i odreenih mjeraruralnog razvoja.

Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju u Hrvatskoj zapoinje primjena Za-jednike poljoprivredne politike EU, koja obuhvaa brojne zakonske propise. Vrlo jevano da o njima na vrijeme budete informirani.

Jedan od najvanijih elemenata Zajednike poljoprivredne politike EU su izravna pla-anja, koja su vezana uz potivanje uvjeta viestruke sukladnosti. Ti su uvjeti vezaniuz zatitu okolia, zdravlje ljudi, ivotinja i bilja te dobrobit ivotinja, kao i uz dobrupoljoprivrednu i okolinu praksu. Nepridravanje uvjeta viestruke sukladnosti imaza posljedicu smanjenje ili potpuno obustavljanje isplate izravnih plaanja i odreenihmjera ruralnog razvoja.

Uvjeti viestruke sukladnosti ve su ugraeni u hrvatsko zakonodavstvo, a njihovaprimjena i kontrola provodit e se postupno. Pojedina pravila viestruke sukladnosti

provode se od prole godine, a postupno uvoenje ostalih pravila trajat e do 2018.godine, o emu ete nai informaciju u ovoj brouri.

Vano je istai da e se svim poljoprivrednicima pomoi u pogledu stjecanja znanjai vjetina za ispravnu primjenu navedenih pravila, i to putem radionica i individual-nih savjetovanja koja e obavljati strunjaci Javne poljoprivredne savjetodavne slube(Hrvatska poljoprivredna komora). Molim Vas da se odazovete njihovim pozivima naradionice i savjetovanja, jer e Vam biti od velike pomoi.

S potovanjem, Ministar poljoprivrede

Tihomir Jakovina

UVOD


8/68

6

AKRONIMI I KRATICE

APPRRR Agencija za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

MP Ministarstvo poljoprivrede

MZOP Ministarstvo zatite okolia i prirode

MRRFEU Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova europske unije

HPA Hrvatska poljoprivredna agencija

HPK Hrvatska poljoprivredna komora

EU Europska unija

IAKS Integrirani administrativni i kontrolni sustav

VS

Viestruka sukladnost: su obvezni postupci kojih se moraju pridravatipoljoprivredna gospodarstva u obavljanju poljoprivredne aktivnosti, a

vezani su uz zatitu okolia, zdravlje ljudi, ivotinja i bilja te dobrobitivotinja i dobre poljoprivredne i okoline uvjete.

GAEC

Dobri poljoprivredni i okolini uvjeti: dio viestruke sukladnosti tj.minimalni uvjeti upravljanja na poljoprivrednim gospodarstvima,kojih se moraju pridravati poljoprivredna gospodarstva u obavljanjupoljoprivredne djelatnosti

SMR

Obavezni zahtjevi za upravljanje: dio viestruke sukladnosti tj.minimalni uvjeti upravljanja na poljoprivrednim gospodarstvima,vezanisu za zatitu okolia, zdravlja ljudi, ivotinja i bilja te dobrobit ivotinja,kojih se moraju pridravati poljoprivredna gospodarstva u obavljanjupoljoprivredne djelatnosti

BSE/GSE Govea spongiforna encefalopatija tzv. kravlje ludilo

JRD Jedinstveni registar domaih ivotinja

JIBG Jedinstveni identifikacijski broj gospodarstva

JROK Jedinstveni registar ovaca i koza

JRG Jedinstveni registar goveda

JRS Jedinstveni registar svinja


9/68

7

to je viestruka sukladnost?

Viestruka sukladnost je veza izmeu obveznih postupaka, kojih se moraju pri-dravati poljoprivredna gospodarstva u obavljanju poljoprivredne aktivnosti, teizravnih plaanja koje ostvaruju poljoprivrednici.

Provedba viestruke sukladnosti u Hrvatskoj regulirana je Pravilnikom o vie-strukoj sukladnosti (NN 10/10), te Pravilnikom o dobrim poljoprivrednim i oko-linim uvjetima (89/11).

Tko su obveznici potivanja viestruke sukladnosti?

Obveznici ispunjavanja viestruke sukladnosti su poljoprivredna gospodarstva,korisnici izravnih plaanja i korisnici dravne potpore ruralnom razvoju vezaneza ivotinje.

to je svrha ispunjavanja uvjeta viestruke sukladnosti?

Svrha ispunjavanja uvjeta viestruke sukladnosti je:

zatita okolia, zdravlje ljudi, ivotinja i bilja te dobrobit ivotinja

ostvarivanje prava na potpore u poljoprivredi

Od ega se sastoje uvjeti viestruke sukladnosti?

Uvjeti viestruke sukladnosti su minimalni uvjeti upravljanja na poljoprivrednimgospodarstvima, kojih se poljoprivredna gospodarstva moraju pridravati u obav-ljanju poljoprivredne djelatnosti, a sastoje se od:

Dobrih poljoprivrednih i okolinih uvjeta (GAEC - eng. kratica) minimalniuvjeti upravljanja vezani uz zatitu tla od erozije, zatitu i upravljanje vodama,

1OSNOVE VIESTRUKE SUKLADNOSTI


10/68

8

odravanje strukture tla i razine organske tvari u tlu i osiguravanje minimalnerazine odravanja da bi se sprijeilo unitavanje stanita.

Primjena GAEC uvjeta obvezna je od 1. sijenja 2012. godine.

Obaveznih zahtjeva za upravljanje (SMR - eng. kratica) minimalni uvjeti uprav-ljanja vezani za zatitu okolia, zdravlja ljudi, ivotinja i bilja te dobrobit ivotinja.

Primjena SMR uvjeta uvodit e se postupno, prvi dio od 2014. godine, drugi diood 2016. godine, a trei dio od 2018. godine.

Svi propisi vezani uz viestruku sukladnost moraju se potivati od poetka njihoveprimjene u Republici Hrvatskoj. Nepridravanje uvjeta propisanih Pravilnikom ouvjetima viestruke sukladnosti u poljoprivrednoj proizvodnji ima za posljedicusmanjenje ili potpuno obustavljanje isplate potpora u poljoprivredi.

Kontrolu provedbe viestruke sukladnosti na terenu obavljat e Agencija za plaa-nja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju po posebno utvrenom obrascuna najmanje 1% poljoprivrednih gospodarstava svake godine.

Naziv GAEC uvjeta Podruje Poetakprimjenesankcijaza nepo-tivanje

GAEC 1 Minimalna pokrivenost tla

Erozija tla

Od1. sijenja2012.

GAEC 2 Minimalno upravljanje poljoprivrednimzemljitem prema specifinim karakteristikama tla

GAEC 3 Upravljanje etvenim ostacima Organska tvar u tlu

GAEC 4 Primjereno koritenje mehanizacije Struktura tla

GAEC 5 Ouvanje obiljeja krajobraza

Minimalna razinaodravanja

GAEC 6 Spreavanje zarastanja poljoprivrednihpovrina neeljenom vegetacijom

GAEC 7 Ouvanje maslinika, vonjaka ivinograda u dobrom vegetativnom stanju

GAEC 8 Zatita trajnih panjaka

GAEC 9 Koritenje vode za navodnjavanjeZatita i upravljanje

vodama

Tablica 1. Popis GAEC uvjeta te poetak njihove primjene



11/68

9

Naziv SMR standarda Podruje Poetakprimjenesankcija

za nepo-tivanje

SMR 1 Standardi za ouvanje ivotinjskih vrstai okolia

Zatita okolia

Od

1. sijenja2014.

SMR 2 Standardi za zatitu podzemnih voda

SMR 3 Standardi za otpadni mulj

SMR 4 Standardi za nitrate

SMR 5 Standardi za ouvanje prirodnih stanita idivlje flore i faune

SMR 6 Standard za identifikaciju i registraciju svinjaJavno zdravlje izdravlje ivotinja

Oznaavanje iregistracija ivotinja

SMR 7 Standardi za identifikaciju i registracijugoveda

SMR 8 Standardi za identifikaciju i registracijukoza i ovaca

SMR 9 Standardi za sredstva za zatitu bilja

Javno zdravlje,zdravlje ivotinja ibiljaka

Od1. sijenja2016.

SMR 10 Standardi vezani za zabranu koritenjanekih tvari s hormonskim ili tirostatskimdjelovanjem i betaanatgonista

SMR 11 Standardi vezani za zdravstvenuispravnost hrane

SMR 12 Standardi za kontrolu i iskorjenjivanjespongirormnih encefalopatija

SMR 13 Standardi za kontrolu slinavke, apa iklasine svinjske kuge

Izvjeivanje obolestima

SMR 14 Standardi za kontrolu odreenih bolestiivotinja i posebne mjere za vezikularne bolesti svinja

SMR 15 Standardi za kontrolu i iskorjenjivanjebolesti plavog jezika

SMR 16 Standardi za dobrobit teladi

Dobrobit ivotinjaOd1. sijenja

2018.

SMR 17 Standardi za dobrobit svinja

SMR 18 Standardi za dobrobit ivotinja

Tablica 2. Popis SMR standarda te poetak njihove primjene

Osnove viestruke sukladnosti 1


12/68

10

Slikovni primjeri ispunjavanjauvjeta viestruke sukladnosti

Identifikacija ivotinja (SMR 8): omoguava praenje ivotinja, kako bi se u slu-aju bolesti uinkovito primijenile preventivne mjere (sl. 1 i 2).

Zatita trajnih panjaka (GAEC 8) izbjegavanjem prenamjene trajnih panjakau druge vrste obradivog zemljita. Posljedice jake kie na strmim parcelama serazlikuju ovisno o tome je li parcela prekrita trajnim panjakom (sl. 3) ili usjevimau irokim redovima kao to je kukuruz (sl. 4).

Odravanje razine organske tvari u tlu i struktura tla (GAEC 3 i 4)primjere-nim postupcima izbjegavanje spaljivanja etvenih ostataka (sl. 5) i izbjegavanje

poljoprivrednih aktivnosti na poplavljenoj zemlji (sl. 6).

Slika 1 Slika 5Slika 3

Slika 2 Slika 6 Slika 4



13/68

11

Pojam dobri poljoprivredni i okolini uvjeti predstavlja hrvatski prijevod istogpojma iz engleskog jezika Good Agricultural and Environmental Conditionsija se skraenica GAECrabi kao skraeni naziv za spomenute uvjete u zemljamalanicama EU, odnosno u RH.

to su to dobri poljoprivredni i okolini uvjeti?Dobri poljoprivredni i okolini uvjeti (GAEC) kao jedan od ukupno dva dijelaviestruke sukladnosti, su minimalni uvjeti upravljanja na poljoprivrednim gos-podarstvima, odnosno obvezni postupci kojih se moraju pridravati poljoprivred-na gospodarstva u obavljanju poljoprivredne djelatnosti.

Tko je obveznik ispunjavanja GAEC-a?Obveznik ispunjavanja propisanih GAEC-a je svako poljoprivredno gospodarstvokoje podnosi zahtjev za plaanja u poljoprivredi za mjere: izravnih plaanja vezane za povrinu i stoku,

ruralnog razvoja vezane za povrinu i stoku

trine potpore vezane za povrinu u sektoru vinarstva.

Od kada je obvezno ispunjavanje propisanih GAEC-a?Korisnici dravne potpore duni su ispunjavati GAEC uvjete od 1. sijenja

2012. godine.

Na kojim povrinama poljoprivrednog zemljita e se provoditi kontro-la ispunjavanja GAEC-a i tko ju provodi?

Obveznik mora ispunjavati GAEC-e na svim povrinama poljoprivrednogzemljita bez obzira trai li za njih potpore ili ne. Kontrolu ispunjavanja

DOBRI POLJOPRIVREDNII OKOLINI UVJETI U RH

2


14/68

12

GAEC-a provodi APPRRR, a inspekcijski nadzor provodi Poljoprivredna

inspekcija.

to u sluaju utvrenog neispunjavanja GAEC-a?Ako APPRRR prilikom kontrole utvrdi da GAEC uvjeti nisu ispunjeni, utvrdit

e stupanj neispunjavanja uvjeta te sukladno tome umanjiti obvezniku traeni

iznos potpore.

2.1. GAEC 1 Minimalna pokrivenost tla

to je svrha ispunjavanja uvjeta?Spreavanje erozije tla pri koritenju zemljita u poljoprivrednoj proizvodnji.

to je potrebno provoditi u ispunjavanju uvjeta?

Tijekom vegetacijskog razdoblja sve poljoprivredne povrine moraju biti pokri-

vene poljoprivrednim kulturama ili etvenim ostacima (nadzemni dio biljke s

korijenom), ili ciljano prekrivene biljnim ostacima (mal), koji umanjuju ero-

ziju tla, osim u sluaju obavljene pripreme za slijedeu sjetvu i prije nicanja ili

zimske brazde.

Zimi od 15. studenog do 15. veljae poljoprivredne povrine moraju biti prekrivenebiljnim pokrovom (glavnim ili meu usjevom), ili mora biti primijenjena jednaod slijedeih mjera: grubo oranje na zimsku brazdu, zaoravanje strnita (pokrovaod etvenih ostataka nadzemni dio biljke s korijenom), ostavljanje strnita (po-krova od etvenih ostataka) na poljoprivrednim povrinama i prekrivanje poljo-privrednih povrina etvenim ostacima (mal).

Kako provoditi ispunjavanje

GAEC-a tijekom vegetacij-skog razdoblja?

Poljoprivredne povrine morajubiti pokrivene poljoprivrednimkulturama, ili etvenim ostaci-ma/ostacima nakon berbe uro-da/vaenja uroda (nadzemnidio biljke s korijenom), ili cilja-

no prekrivene biljnim ostacima(mal) osim prije nicanja ili kodzimske brazde. Slika 7. Ostavljanje strnita



15/68

13

Kako provoditi ispunjavanjeGAEC-a tijekom zime?

Poljoprivredne povrine mora-

ju biti: prekrivene biljnim pokrovom

(glavnim ili meuusjevom), ili

prekrivene malom, ili

prekrivene etvenim ostacima,a u sluaju pripreme za sljede-u sjetvu provodi se iskljuivogrubo oranje na zimsku braz-du bez fine obrade tla.

to je zabranjeno provoditi u svrhu ispunjavanja GAEC-a?

Zabranjena je na obrada tla tijekom zimskog perioda, osim u sluaju pripremesjetve jari kultura.

Zabranjena je obrada tla koja moe uzrokovati eroziju tla.

2.2. GAEC 2 Minimalno upravljanje poljoprivrednimzemljitem prema specifinim karakteristikama tla

to je svrha ispunjavanja uvjeta?Svrha ispunjavanja uvjeta je spreavanje erozije tla pri koritenju zemljita s nagi-bom od 15 % ili vie u poljoprivrednoj proizvodnji.

to je potrebno provoditi u svrhu ispunjavanja uvjeta?

Potrebno je provoditi oranje na nain da se smanji erozija tj. samo okomito na pad te-rena pri koritenju zemljita s nagibom od 15 % ili vie u poljoprivrednoj proizvodnji.

to je zabranjeno provoditi u svrhu ispunjavanja uvjeta?Ne provoditi oranje okomito na pad terena pri koritenju zemljita s nagibom od15 % ili vie u poljoprivrednoj proizvodnji, to e se provjeravati kontrolom.

Na kojim povrinama poljoprivrednog zemljita e se provoditi kontro-

la ispunjavanja uvjeta?Na povrinama poljoprivrednog zemljita s nagibom od 15 % ili vie, koje obvez-nik koristi u poljoprivrednoj proizvodnji, osim u sluaju:

Slika 8. Fina obrada tla za pripreme sjetve jarih kultura

Dobri poljoprivredni i okolini uvjeti u RH 2


16/68

14


podignutih trajnih nasada (vo-njaci, vinogradi i maslinici),

preuskih parcela i/ili,

parcela nepravilnih oblika, kodkojih je oteano (opasno) ilinemogue obraivati poljopri-vredno zemljite s nagibomod 15 % ili vie okomito napad terena, a zbog nedostatkamanevarskog prostora ili ne-mogunosti uporabe poljopri-

vredne mehanizacije.

2.3. GAEC 3 Upravljanje etvenim ostacima

to je svrha ispunjavanja uvjeta?

Svrha ispunjavanja uvjeta je:

odravanje povoljne razine organske tvari u tlu neophodne za provedbu poljo-

privredne proizvodnje na poljoprivrednim povrinama. spreavanje opasnosti od pojava poara i ugroavanja ljudskih ivota te materi-

jalnih dobara,

spreavanje zagaenja okolia dimom i pepelom,

spreavanje unitavanja poarom mikro i makro ore i faune,

poticanje bioloke aktivnosti korisne mikro i makro ore i faune u povrinskom sloju,

poboljavanje zikalno-kemijska svojstva tla.

to su etveni ostaci?

etveni ostaci na poljoprivrednom zemljitu su organske tvari biljnog podrijetla,koje su ostale na poljoprivrednom zemljitu nakon provedene etve.

to su tetoinje?

tetoinje ili tetni organizmi su vrste, sojevi ili biotipovi biljaka, ivotinja i drugihpatogenih organizama koji su tetni za bilje ili biljne proizvode.

to je potrebno provoditi u svrhu ispunjavanja uvjeta?Potrebno je provoditi zaoravanje etvenih ostataka na poljoprivrednim povrinama.

Slika 9. Vidljivi znaci erozije na poljoprivrednoj

povrini kultura kukuruz


17/68

15

to je zabranjeno provoditiu svrhu ispunjavanja uvjeta?

Zabranjeno je spaljivanje etve-

nih ostataka na poljoprivrednimpovrinama. Izuzetak od zabra-ne paljenja predstavljaju slua-jevi paljenja:

u cilju spreavanja irenja ilisuzbijanja biljnih tetoinja oemu postoji slubena nare-ena mjera,

biljnih ostataka nakon rezidbetrajnih nasada i

spaljivanje biljnih ostatakakorova.

Navedeno e se provjeravati kon-

trolom na terenu.

Savjet

Najbolji nain ispunjavanja ovog

uvjeta je da se etveni ostaci une-

su u tlo zaoravanjem.

2.4. GAEC 4 Primjereno koritenje mehanizacije

to je svrha ispunjavanja

uvjeta?Spreavanje zbijanja tla kao po-sljedice neprimjerenog korite-nja mehanizacije u nepovolj-nim uvjetima obrade tla (kada jetlo zasieno vodom, poplavlje-no ili prekriveno snijegom) i uni-tavanje povoljne strukture tla

neophodne za provedbu poljo-privredne proizvodnje na poljo-privrednim povrinama.


Slika 10. Spaljeno strnite

Slika 11. Zaoravanje strnita

Slika 12. Vodom natopljeno zemljite


18/68

16

to je potrebno provoditis ciljem ispunjavanjauvjeta?

Nekoritenje poljoprivrednemehanizacije na poljopri-

vrednim povrinama ako jetlo zasieno vodom, poplav-ljeno ili prekriveno snijegom(osim prilikom etve/berbeusjeva).

to je zabranjeno provoditi s ciljem ispunjavanja uvjeta?Zabranjeno je koritenje poljoprivredne mehanizacije na poljoprivrednim povri-nama ako je tlo zasieno vodom, poplavljeno ili prekriveno snijegom (osim pri-likom nune etve/berbe usjeva).

Savjet

Uvijek treba uzeti u obzir stanje tla glede zasienosti vodom, kada se odluuje ovrsti i vremenu uporabe mehanizacije za obradu tala. U uvjetima mokrog i vodom

natopljenog zemljita treba se izbjegavati obrada i provoz mehanizacije preko pol-joprivrednog zemljita, kojim se uzrokuje zbijanje slojeva tla.

2.5. GAEC 5 Ouvanje obiljeja krajobraza


Svrha ispunjavanja ovog uvjeta je:

poveanje bioloke raznolikosti okolia, stvaranje i odravanje ugodnije okoline za stanovnike ruralnih podruja i nji-

hovih posjetitelja,

omoguavanje prostora za ivot i razmnoavanje divljim biljkama i ivotinjama

Koja su obiljeja krajobraza?

Obiljeja krajobraza svojom povrinom ulaze u ukupnu prihvatljivu povrinuparcele. Propisana obiljeja krajobraza su sljedea:

umarak neprekinuto podruje pokriveno drveem i grmljem, koje se nekoristi u poljoprivredne svrhe, povrine 100-2000 m,

Slika 13. Koritenje mehanizacije na poplavljenim poljopri-vrednim povrinama nije zabranjeno prilikom nune etve/berbe usjeva



19/68

17

Pojedinano drvo osamljeno stablo na po-ljoprivrednoj parceli, zbog njegove specifinostise ubraja u obiljeje krajobraza (soliterno sta-

blo na oranici, stablo kao prirodni spomenik), Drvored pravilan red drvea koji sadri mi-

nimalno 3 stabla u nizu, sa maksimalnim raz-makom 10 metara izmeu stabala,

Lokva (jezerce) vodom ispunjena prirodnadepresija, povrine 100-2000 m,

ivica prirodna ograda sainjena od vie-godinjeg raslinja, linearnog oblika koja raz-

dvaja poljoprivredne parcele, minimalne duine10 metara,

Jarak potok ili kanal na poljoprivrednim povrinama koji slui za navod-njavanje ili kao drenaa za odvodnju,

Suhozid graevina od kamena, podignuta ljudskom rukom, bez dodatnogvezivnog materijala koja slui kao ograda koja odvaja poljoprivredne parcele.


Slika 14. Pojedinano stablo

Slika 18. Suhozid

Slika 15. Drvored Slika 16. Lokva (jezerce)

Slika 17. ivice


20/68

18


Potrebno je provoditi odravanje obiljeja krajobraza u njegovoj propisanojveliini, sastavu i izgledu na poljoprivrednoj povrini tako da se isti ne smiju uk-lanjati ili oteivati.

to je zabranjeno provoditi u svrhu ispunjavanja uvjeta?

Zabranjeno je uklanjati ili oteivati obiljeja krajobraza na poljoprivrednojpovrini. Navedeno e se provjeravati kontrolom.

2.6. GAEC 6 Spreavanje zarastanja poljoprivrednih

povrina neeljenom vegetacijom


Svrha ispunjavanja uvjeta je sprjeavanje da pojava neeljene vegetacije smanji:

vrijednost poljoprivrednog zemljita,

proizvodni kapacitet zemljita,

ukupnu obradivu poljoprivrednu povrinu.

to je potrebno provoditi za ispunjavanje uvjeta?

S ciljem spreavanja zarastanja poljoprivrednih povrina ambrozijom i mranja-kom potrebno je provoditi:

uklanjanje mehanikim postupcima ili primjenom herbicida,

odravanje poljoprivrednih povrina pod oranicamaoranjem ili konjom naj-manje jednom godinje

livade i panjake odravati redovitom ispaom ili konjom najmanje jed-nom godinje,

poljoprivredne povrine pod trajnim nasadima odravati meurednom obra-dom oranjem, kultivacijom ili konjom najmanje jednom godinje (kod provo-enja samo jedne konjena poljoprivrednim povrinama, potrebno ju je obavitido 30. lipnja).

to je neeljena vegetacija ?

Pod neeljenom vegetacijom podrazumijevaju se pojave korova ambrozije (Am-brosia artemisiifolia, L.) i mranjaka (Abutilon theophrasti, Med.) na poljoprivred-nim povrinama.



21/68

19

Savjet

Provoditi agrotehnike mjere koje e sprijeiti pojavu korova ambrozije (Am-brosia artemisiifolia, L.) i mranjaka (Abutilon theophrasti, Med.) na poljopri-vrednim povrinama.

2.7. GAEC 7 Ouvanje maslinika, vonjaka i vinograda

u dobrom vegetativnom stanjuto je svrha ispunjavanja uvjeta?

Ouvanje maslinika, vonjaka i vinograda u dobrom vegetativnom stanju.

to je potrebno provoditi u svrhuispunjavanja uvjeta?

Stabla maslina i voaka, odnosno trsova vi-

nove loze odravati redovitom rezidbom,primjereno biljnoj vrsti i nainu uzgoja.Nasade maslina orezivati najmanje jednomsvakih pet godina.

to je zabranjeno provoditi u svrhuispunjavanja uvjeta ?

Zabranjeno je neodravanje maslinika, vo-

njaka i vinograda, ili njihovo odravanje su-protno tehnolokim uputama vezano uz re-zidbu, to e se provjeravati kontrolom.


Slika 19. Neeljena vegetacija ambrozija Slika 20. Neeljena vegetacija mranjak

Slika 21. Vinograd


22/68

20

Savjet

Provoditi rezidbu maslinika, vo-

njaka i vinograda kao redovituagrotehniku mjeru kojom seregulira rast i rodnost, odravakondicija i pomlauje voku,maslina i vinova loza.

2.8. GAEC 8 Zatita trajnih panjaka

to je svrha ispunjavanja uvjeta?Odravanje omjera i kupne povrine trajnih panjaka u odnosu na ostale povrinena poljoprivrednom gospodarstvu i sprijeavanje prenamjenu trajnih panjaka uostale vidove obradivih povrina.

to je trajni panjak?

Panjak je poljoprivredno zemljite koje se koristi za prirodan uzgoj trave ili drugogzeljastog krmnog bilja, prirodnog (samoniklog) ili uzgojenog (zasijanog), koje nije

ukljueno u plodored usjeva na poljoprivrednom gospodarstvu pet ili vie godina, akoje se odrava napasivanjem stoke sukladno uvjetima dobre poljoprivredne prakseili alternativno napasivanjem konjom.


Na panjacima i travnjacima treba se provoditi odravanje napasivanjem stoke ilikonjom (najkasnije do kraja lipnja) ili kombinirano konjom i napasivanjem stoke.

to je zabranjeno provoditi u svrhu ispunjavanja uvjeta?Zabranjeno je zaoravanje i prena-mjena trajnih panjaka gospodarstvau druge vrste koritenja i smanjenjepovrina pod trajnim panjakom uodnosu na ukupnu poljoprivrednupovrinu gospodarstva. Izuzetak susluajevi kada se umjesto postojeih

povrina pod trajnim panjakomdruga povrina pretvara u trajnipanjak kroz period od pet godina.


Slika 22. Rezidba voaka

Slika 23. Ovce na panjaku


23/68

21

Prenamjena trajnih panjaka u obradive povrine zabranjena je na poljoprivrednimpovrinama s nagibom terena od 15 % ili vie, to e se sve provjeravati kontrolom.

2.9. GAEC 9 Koritenje vode za navodnjavanje


Svrha ispunjavanja ovog uvjeta je spreavanje nekontroliranog koritenja vode zanavodnjavanje u poljoprivredi i omoguavanje odrivog upravljanja vodama.


Prilikom navodnjavanja poljoprivrednih povrina potrebno je ishoditi dozvolu zakoritenje vode za navodnjavanje u vidu: vodopravne dozvole ili koncesije za gospodarsko koritenje voda.

Izuzetak predstavlja sluaj slobodnog koritenja voda u smislu koritenja oborin-skih voda za navodnjavanje, koje se skupljaju na zemljitu vlasnika odnosno ovla-tenika drugog stvarnog prava na zemljitu.

Obveznik mora posjedovati dozvolu za koritenje voda za navodnjavanje poljoprivred-

nih povrina u cilju zatite i upravljanja vodama pri navodnjavanju u poljoprivredi.

Ishoenje vodopravne dozvole je nuno u sluaju koritenja voda za navodnjavanje:

a) iz povrinskih voda do ukupno pet hektara zemljita istog vlasnika, i

b) za navodnjavanje podzemnom vodom, to se zahvaa i crpi na istom zemljitu,do ukupno jednog hektara zemljita istoga vlasnika.

Ishoenje koncesije za gospodarsko koritenje voda je nuno u sluaju koritenjavoda za navodnjavanje:

a) iz povrinskih voda za vie od ukupno pet hektara zemljita istog vlasnika, i

b) za navodnjavanje podzemnom vodom, to se zahvaa i crpi na istom zemljitu,za vie od ukupno jednog hektara zemljita istoga vlasnika.

to je zabranjeno provoditi u svrhu ispunjavanja uvjeta?

Zabranjeno je koritenje vode za navodnjavanje poljoprivrednih povrina bez do-zvole za koritenje vode za navodnjavanje (vodopravna dozvole ili koncesija zagospodarsko koritenje voda) osim u sluaju koritenja oborinskih voda za na-vodnjavanje, koje se skupljaju na zemljitu vlasnika.



24/68

2.10. GAEC 10 Zatita i upravljanje vodama


Svrha ispunjavanja ovog uvjeta je zatita vode od oneienja uzrokovanog cjee-njem hranjiva iz gnojiva u vodne tokove, na nain da se na odreenoj udaljenostiod vodnih tokova uspostave zone u kojima nee biti doputeno gnojenje poljo-privrednih povrina. Te e udaljenosti ovisiti o vrsti vodnih tokova.

Obrazloenje navedenog uvjeta

Jedan od dobrih poljoprivrednih i okolinih uvjeta koji su, sukladno Dodatku III.Uredbe Vijea 73/2009 obvezni u primjeni je uspostava zatitnih zona oko vodnih

tokova. Ovaj uvjet izravno je vezan uz toku A. 4. Dodatka II. Direktive 91/676/EEC(Nitratna direktiva) kojom se propisuje upotreba gnojiva u blizini vodenih tokova.

Zemlje lanice Europske unije taj uvjet moraju primijeniti sukladno donesenimAkcijskim programu zatite voda od oneienja uzrokovanog nitratima poljopri-vrednog podrijetla, posebnim za svaku pojedinu zemlju lanicu i to na podrujimakoja su proglaena ranjivim na nitrate poljoprivrednog podrijetla.

U Republici Hrvatskoj zone ranjive na nitrate e biti proglaene, a Akcijski pro-gram za zatitu voda od oneienja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog po-

drijetla donesen te e stupiti na snagu danom ulaska Republike Hrvatske u Eu-ropsku uniju. Od tog trenutka, sve odredbe Akcijskog programa bit e obvezne uzonama ranjivim na nitrate, a odredbe koje se odnose na uspostavljanje zatitnihzona oko vodnih tokova biti e obvezne na cjelokupnom teritoriju RepublikeHrvatske za korisnike izravnih plaanja i odreenih mjera ruralnog razvoja, krozodredbe viestruke sukladnosti.

22



25/68

23

Nastavno na prethodno opisane GAEC uvjete, pod viestruku sukladnost ulaze iminimalni zahtjevi upravljanja na poljoprivrednim gospodarstvima, odnosno ob-vezni postupci kojih se moraju pridravati poljoprivredna gospodarstva u obav-ljanju poljoprivredne djelatnosti, koji su vezani uz zatitu okolia, zdravlje ljudi,ivotinja i bilja te dobrobit ivotinja.

Zahtjevi su podijeljeni u tri dijela radi postepene implementacije u zemljama la-nicama Europske unije:

A. zatita okolia te identifikacija i registracija ivotinja(Zatita divljih ptica,Zatita podzemnih voda, Zatita okolia kod koritenja otpadnog mulja u po-

ljoprivredi, Zatita ranjivih podruja od oneienja nitratima podrijetlom iz

poljoprivrede, Zatita prirodnih stanita, divlje flore i faune, Identifikacija i regi-

stracija svinja, Identifikacija i registracija goveda i Identifikacija i registracija

koza i ovaca)

Napomena: Ispunjavanje ovog uvjeta u RH je obvezno od 1. sijenja 2014. godine.

B. zdravlje ljudi, ivotinja i biljaka te prijava bolesti(Promet sredstava za zatitubilja, Zabrana koritenja nekih tvari s hormonskim ili tirostatskim djelovanjem i

beta-antagonista, Zdravstvena ispravnost hrane, Kontrola i iskorjenjivanje spon-

giformnih encefalopatija, Kontrola slinavke, apa i klasine svinjske kuge, Kon-

trola odreenih bolesti ivotinja i posebne mjere za vezikularnu bolest svinja,

Kontrola i iskorjenjivanje bolesti plavog jezika)

Napomena: Ispunjavanje ovog uvjeta u RH je obvezno od 1. sijenja 2016. godine.

C. dobrobit ivotinja(Dobrobit teladi, Dobrobit svinja, Dobrobit ivotinja) Napomena: Ispunjavanje ovog uvjeta u RH je obvezno od 1. sijenja 2018. godine.

OBAVEZNI ZAHTJEVI ZA UPRAVLJANJEU RH (SMR STANDARDI)

3


26/68

24

Tko je obveznik ispunjavanja SMR standarda te gdje i kada ih ispunjava?

Obveznik ispunjavanja SMR standarda je svako poljoprivredno gospodarstvo kojepodnosi zahtjev za plaanja u poljoprivredi za mjere: izravnih plaanja vezane za povrine i stoku, ruralnog razvoja vezane za povrine i stoku, trine potpore vezane za povrine.

Obveznik mora ispunjavati SMR standarde na svim povrinama poljoprivred-nog zemljita koje obrauje, za svu stoku koju dri bez obzira trai li za istu pot-poru ili ne.

Obveza ispunjavanja SMR standarda se odnosi na sve poljoprivredne objekte, op-remu i mehanizaciju na farmi obveznika. Obveznik mora ispunjavati SMR stan-darde tijekom cijele godine u kojoj je podnio zahtjev za plaanje potpora.

A) ZATITA OKOLIA

SMR 1 Standardi za zatitu divljih ptica

to je svrha ispunjavanja standarda?

Svrha ispunjavanja ovog standarda je ouvanje, odravanje i obnova bioloke raz-nolikosti i prostranosti stanita za sve divlje ptije svojte ili njihove populacije.

to je potrebno provoditi u ispunjavanju standarda?

Potrebno je provoditi sljedee mjere: stvaranje zatienih prostora, odravanje i upravljanje stanitima unutar i izvan zatienih podruja u skladu

s ekolokim potrebama,

obnavljanje unitenih biotopa, stvaranje novih biotopa.

U tom smislu e se voditi rauna o vr-stama kojima prijeti izumiranje, vrsta-ma osjetljivima na odreene promje-ne u svojim stanitima, vrstama kojese smatraju rijetkima (radi male po-pulacije ili rasprostranjene na malim

lokacijama) i ostalim vrstama koje za-htijevaju posebnu brigu obzirom naposebnost stanita.


Slika 24. Siva aplja


27/68

25

Isto tako, vaan je i uvjet da protiv obveznika nije pokrenut prekrajni postupak,kazneni postupak, odnosno da obvezniku nije izreena novana kazna.

to je zabranjeno provoditi u svrhu ispunjavanja standarda?Zabranjeno je namjerno ubijanje i hvatanje ptica bilo kojim nainom, namjernounitavanje njihovih gnijezda, jaja kao i uzimanje jaja iz prirode, namjerno uz-nemiravanje ptica naroito u vrijeme parenja i podizanja mladih. Takoer jekanjivo neprovoenje mjera i upotreba svih tehnikih sredstva koja u najma-njoj mjeri ometaju divlje ptije svojte ili stanita njihovih populacija.

Pravna osnova RH/EU za ispunjavanje uvjeta

Republike Hrvatske (RH): Europske unije (EU):

Zakon o zatiti prirode (NN 70/05 i139/08)

Direktiva Vijea 74/409/EEZ od 2. travnja1979. godine o ouvanju ptica

Pravilnik o proglaavanju divljih svojtizatienim i strogo zatienim (NN 99/09)

Uredba o proglaenju ekoloke mree(NN 109/07)

Zakon o lovstvu (NN 140/05, 75/09)

SMR 2 Standardi za zatitu podzemnih voda


Svrha ispunjavanja ovog standarda je zatita pod-zemnih voda uz kontrolu isputanja ili odlaganja

moguih opasnih i oneiavajuih tvari na utvr-enim podrujima zona sanitarne zatite izvorita.

to je potrebno provoditi u svrhuispunjavanja standarda?

Potrebno je: provoditi mjere koje se smatraju potrebnim za

spreavanje isputanja tetnih tvari u vodotoko-ve i podzemne vode,

potrebno je ukloniti svaki otpad koji moe zaga-diti podzemne vode.

Obavezni zahtjevi za upravljanje u RH (SMR standardi) 3

Slika 25. Skladitenje sredstava

za zatitu bilja


28/68

26

to je zabranjeno provoditi u svrhu ispunjavanja standarda?

Zabranjeno je direktno isputanje u vodu otrovnih spojeva i kancerogenih tvari tespojeva koje mijenjaju svojstva organizama ili njihov izgled. Zabranjeno je odla-ganje otpada koji otputa otrovne tvari u zemlju i tvari koje bi mogle imati tetanutjecaj na vodeni okoli te postupanje bez izdanog odobrenja.



Zakon o vodama (NN 153/09) Direktiva Vijea 80/68/EEZ od 17.prosinca 1979. o zatiti podzemnih

voda od oneienja uzrokovanih nekimopasnim tvarima lanak 4., 5.

SMR 3 Standardi za otpadni mulj


Svrha ispunjavanja ovog uvjeta je osigurati da otpadni mulj koji se koristi u poljo-privredi, ne ugroava zdravlje ljudi, ivotinja ili biljaka te nema tetne uinke na tlo.

to je potrebno provoditi u svrhu ispunjavanja standarda?

Za kvalitetno ispunjavanje ovog standarda valja provoditi sljedee mjere:

koristiti samo obraeni mulj koji sadri teke metale i organske tvari u dozvo-ljenoj koliini,

prije prvog koritenja osigurati analizu tla, i jednom godinje kada se koristi uestalo,

voditi oevidnik o koritenju mulja, koji sadri i presliku Izvjea o rezultatima

analize i Izvjee o analizi tla, jednom godinje izraditi Izvjee o

koliini obraenog mulja koje se ko-risti u poljoprivredi, sastavu i svoj-stvu mulja, sastavu i svojstvu tla tekatastarskim opinama i zemljinimesticama na kojima se koristio mulj,

Izvjee i preslike Izvjea o rezulta-

tu analize tla dostaviti Agenciji zazatitu okolia do 31. oujka tekuegodine za prolu godinu.


Slika 26. Zbrinjavanje otpadnog mulja


29/68

27


Zabranjeno je koritenje obraenog mulja na travnjacima i panjacima za ishranustoke, koritenje 2 mjeseca prije etve krmnog bilja, koritenje barem 10 mjesecipri uzgoju voa i povra koje je u izravnom dodiru sa tlom i moe se jesti sirovo,koritenje na tlu gdje postoji opasnost ispiranja mulja u povrinske vode, korite-nja na krkom, plitkom tlu, koritenje na tlu zasienom vodom ili smrznutom tlute koritenja u priobalnom i vodozatitnom podruju.



Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06,60/08)

Direktiva Vijea 86/278/EEZ od 12. lipnja1986. godine o zatiti okolia i posebno tlakada se otpadni mulj koristi u poljoprivredi lanak 3.

Pravilnik o gospodarenju muljem iz ureajaza proiavanje otpadnih voda kada semulj koristi u poljoprivredi (NN 38/08)

SMR 4 Standardi za nitrate

to su nitrati?To su soli nitratne kiseline, koje nalazimo u gnojivu a koje mogu uzrokovati one-ienje vode i tala.


Svrha ispunjavanja ovog standarda je smanjiti oneienje voda uzrokovanog ni-tratima iz poljoprivrednih izvora i sprijeiti takvo oneienje u budunosti.

to je potrebno provoditi u svrhu ispunjavanja standarda?Za ispunjavanje ovog standarda valja:

uspostaviti naela dobre poljoprivredne prakse,

uspostaviti Akcijski programa za zatitu voda od oneienja uzrokovanog ni-tratima poljoprivrednog podrijetla,

voditi brigu o propisima za upravljanju vodama,

jednom godinje gnojiti stajskim gnojem te voditi brigu o koliini duika u po-etnom etverogodinjem razdoblju (od dana ulaska u EU),

stajski gnoj mora biti uskladiten u jamama, lagunama, specijalnim vodonepro-pusnim spremnicima,



30/68

28

tekui dio mora biti u vodonepropusnim gnojnim jamama,

spremnici moraju biti dostatni za prikupljanje gnoja kroz 6 mjeseci i povrine za

kruti gnoj 4 metra kvadratna uz visinu od 2 metra gnoja odnosno 8 metara kubnih,

gnojovka se mora skladititi u lagunama od 10 metar kubnih,

za viak stajskog gnoja mora se osigurati Ugovor za gnojenje povrina drugogvlasnika, preraditi stajski gnoj u bio plin, kompost, supstrat ili ga zbrinuti nadrugi nain.


Zabranjeno je:

gnojiti gnojovkom ili gnojnicom povrine bez pokrova u razdoblju od 1. pro-sinca do 1. oujka,

gnojiti gnojnicom ili gnojovkom po povrini bez unosa u tlo u razdoblju od 1.svibnja do 1. rujna,

gnojiti nitratnim mineralnim gnojivom , u razdoblju od 1. studenog do 1. velja-

e, a iznimno je dozvoljeno gnojiti ureom po etvenim ostacima, zabranjeno je gnojiti stajskim gnojem po zoni zatienih izvora vode, na tlima

zasienim vodom, po snijegu, poplavljenim tlima, zamrznutim, do 30 danaprije zriobe i berbe povra i voa, pomijeanog sa otpadnim muljem i kom-postom, na gospodarstvima kod kojih je utvrena zarazna bolest, na nepoljo-privrednim povrinama.

Gnojnica i gnojovka su zabranjene u zoni zatienih izvora vode, na 25 metara odbunara, na 20 metara od jezera, na 5 metara od ostalih vodenih tokova, na nagnu-

tim terenima kao i na nagnutim terenima uz vodotokove s nagibom veim od 10%na manje od 10 metara, u periodu bez vegetacije (listopad travanj) dozvoljena je50%-tna primjena tekue komponente.

Slika 28. Zbrinjavanje stajskog gnojaSlika 27. Gnojite s odvodnim kanaliem zatekui dio



31/68

29



Zakon o gnojivima i poboljivaima tla(NN 163/03, 40/07)

Direktiva Vijea 91/676/EEZ od 12.prosinca 1991. godine o zatiti voda odoneienja uzrokovanog nitratima izpoljoprivrednih izvora lanak 4., 5.

Pravilnik o dobroj poljoprivrednoj praksiu koritenju gnojiva (NN 56/08)

SMR 5 Standardi za ouvanje prirodnih stanitadivlje flore i faune


Svrha ispunjavanja ovog standarda je ouvanje i odravanje divljeg biljnog i ivo-tinjskog svijeta kao i utvrivanje mjera koje ukljuuju planove upravljanja timlokalitetima ili uvrtenje u druge razvojne planove i odgovarajue zakone.


Ako se obveznik bavi poljoprivredom na podruju proglaenim Uredbom o pro-

glaenju ekoloke mree (NN 109/07) ili ekoloki znaajnim podrujem pod-rujem ekoloke mree RH, i potencijalnim podrujem NATURA 2000, tada istimora provoditi ouvanje prirodnih stanita i stanita vrsta za koja su ta podrujaodreena. Nadalje:

svi obveznici moraju provoditi smjernice za mjere zatite podruja ekolokemree vana podruja za vrste i stanine tipove koji su potencijalna podrujaNATURA 2000,

zabranjeno je namjerno branje, skupljanje, rezanje, vaenje s korijenom strogo

zatienih biljnih vrsta, dranje, prijevoz i prodaja ili razmjena i

ponuda za prodaju ili razmjenu primje-raka takvih vrsta uzetih iz divljine, osimonih koje su zakonito uzeti prije odred-be Direktive.

to je zabranjeno provoditi u svrhuispunjavanja standarda?

Zabranjeno je provoditi zahvat za koji nijepribavljena ocjena prihvatljivosti za eko-


Slika 29. Prirodno stanite divlje flore i faune


32/68

30

loku mreu ili postupati protivno pribavljenoj ocjeni. Zabranjeno je obaviti rad-nju koja moe dovesti do unitenja ili neke druge znatne ili trajne tete na ekolokiznaajnom podruju. Isto tako, protiv obveznika ne smije biti pokrenut prekrajni

postupak, kazneni postupak ili izreena novana kazna.



Zakon o zatiti prirode (NN 70/05, 139/08) Direktiva Vijea 92/43/EEZ od 21. svibnja1992. godine o zatiti prirodnih stanita idivlje faune i flore

Pravilnik o proglaenju divljih svojtizatienim i strogo zatienim (NN 99/09)

B) OUVANJE ZDRAVLJA LJUDI I IVOTINJA Identifikacija i registracija ivotinja

SMR 6 Standardi za identifikaciju i registraciju svinja

to je cilj uvjeta?

Cilj ovog uvjeta je zatita zdravlja ivotinja i ljudi od zaraznih i nametnikih bo-lesti te praenje sljedivosti proizvoda ivotinjskog podrijetla na podruju RH.

to je obveza u svrhu ispunjavanja uvjeta?

Ako je obveznik posjednik svinja sukladno Pravilniku o obveznom oznaavanjui registraciji svinja (NN 51/07, 50/08, 156/08, 148/09) ili je prestao biti posjedni-kom svinja u godini kontrole:

provodi ili je provodio oznaavanje i registraciju svinja radi provedbe mjera za

zatitu zdravlja ivotinja i ljudi od zaraznih i nametnikih bolesti te praenjasljedivosti proizvoda ivotinjskog podrijetla kod obveznika i na podruju RH,

duan je upisati se u Registar Farmi i dobiti JIBG,

duan je propisno voditi Registar svinja na gospodarstvu,

odgovoran je da svaka pojedina svinja bude propisno oznaena, u skladu sPravilnikom,

odgovoran je da se sve svinje oznae unom markicom u desnom uhu ili tetovirbrojem najkasnije 15 dana od roenja,

duan je imati blok putnih listova koji popunjava i svojim potpisom potvruje priprometu svinja i dostavlja ovlatenoj veterinarskoj organizaciji u roku od 3 dana,



33/68

31

duan je u Jedinstveni registar svinja prijaviti brojano stanje svinja na gospodar-stvu zakljuno sa 1. prosincem tekue godine, te dostaviti HPA do 15. prosincatekue godine.



Pravilnik o uvjetima viestruke sukladnostiu poljoprivrednoj proizvodnji (Narodnenovine br. 10/10)

Direktiva Vijea Europe br. 71/2008 od 17.srpnja 2008. o identifikaciji i registracijisvinja (kodificirana verzija)

Pravilnik o obveznom oznaavanju iregistraciji svinja (NN 51/07, 50/08,156/08, 148/09)

SMR 7 Standardi za identifikaciju i registraciju goveda

to je cilj uvjeta?

Ako je obveznik posjednik goveda sukladno Pravilniku o obveznom oznaavanjui registraciji goveda (NN 99/2007, 41/08) ili je prestao biti posjednikom goveda

u godini kontrole: provodi oznaavanje i registraciju goveda

radi provedbe mjera za zatitu zdravlja ivoti-

nja i ljudi od zaraznih i nametnikih bolestite praenja sljedivosti proizvoda ivotinjskog

podrijetla kod obveznika i na podruju RH.

to je obveza za ispunjavanje uvjeta?

obveznik je duan upisati se u Registar Far-mi (HPA) i dobiti JIBG,

obveznik je duan propisno voditi Registargoveda na gospodarstvu,

obveznik je odgovoran za oznaavanje svihgoveda na gospodarstvu unim markicamana oba uha najkasnije 20 dana od roenja,

u sluaju gubitka une markice obveznik jeduan naruiti zamjenske markice najkas-nije 4 dana od spoznaje o gubitku,


Slika 30. Propisno oznaavanje goveda


34/68

32

obveznik je duan osigurati da svako govedo bude registrirano u Jedinstveni re-gistar goveda (HPA) 7 dana od oznaavanja,

obveznik je duan posjedovati Putni list za svako govedo na gospodarstvu, za

telad najkasnije 14 dana od registracije teleta, u sluaju gubitka Putnog lista obveznik je duan zatraiti zamjenski u roku od 7

dana od saznanja o gubitku,

obveznik je duan imati Putne listove za sva goveda na gospodarstvu upisana uRegistar i pravilno oznaena,

informacije o prodaji, premjetanju ili uginuu goveda obveznik je duan u rokuod 4 dana dostaviti ovlatenoj veterinarskoj organizaciji.



Pravilnik o uvjetima viestrukesukladnosti u poljoprivrednojproizvodnji (NN 10/10)

Pravilnik o obveznom oznaavanju iregistraciji goveda (NN 99/07, 41/08)

Uredba (EC) br. 1760/2000 EuropskogParlamenta i Vijea od 17. srpnja 2000.o uvoenju sustava za identifikaciju iregistraciju goveda te o oznaavanjugoveeg mesa i proizvoda od goveegmesa i razradi Uredbe br. 890/97.

Uredba Komisije (EC) 911/2004 od29. travnja 2004. o provoenju UredbeEuropskog parlamenta i Vijea (EC) br.1760/2000 u vezi sa unim markicama,putnim listovima, i registrima goveda nagospodarstvu

SMR 8 Standardi za identifikaciju i registraciju

ovaca i kozato je cilj uvjeta?

Cilj uvjeta je provedba mjera za zatitu zdravlja ivotinja i ljudi od zaraznih inametnikih bolesti te praenje sljedivosti proizvoda ivotinjskog podrijetla napodruju RH.


Ako je obveznik posjednik koza i ovaca sukladno Pravilniku o obveznom oznaa-vanju i registraciji ovaca i koza (NN 111/07, 135/08, 154/08 ) ili je prestao bitiposjednikom koza i ovaca u godini kontrole:



35/68

33

provodi oznaavanje i registraciju koza i ovaca radi provedbe mjera za zatituzdravlja ivotinja i ljudi od zaraznih i nametnikih bolesti te praenja sljedivostiproizvoda ivotinjskog podrijetla kod obveznika i na podruju RH,

duan je upisati se u Registar Farmi (HPA) i dobiti JIBG, duan je propisno voditi Registar ovaca i koza na gospodarstvu,

odgovoran je da svaka pojedina ovca i koza bude propisno oznaena,

duan je sve ovce i koze oznaiti unim markicama na desnom uhu, najkasnije6 mjeseci od roenja,

u sluaju gubitka une markice, obveznik je duan naruiti zamjensku markicunajkasnije 4 dana od spoznaje o gubitku, a slubeni oznaavatelj oznaiti ovcu/kozu u roku od 28 dana od narudbe,

od 1. sijenja 2010. godine ivotinje bi trebale biti oznaene elektronskim tran-sponderom, osim ako s gospodarstva idu direktno na klanje,

duan je imati blok putnih listova koji popunjava i svojim potpisom potvrujepri prometu ovaca i koza i dostavlja ovlatenoj veterinarskoj organizaciji u rokuod 3 dana,

duan je osigurati da svaka ovca i koza bude oznaena i uvedena u Jedinstveniregistar ovaca i koza (HPA) u roku od 7 dana od oznaavanja,

podatke o prodaji, premjetanju ili uginuu ovce i koze obveznik je duan u rokuod 4 dana dostaviti ovlatenoj veterinarskoj organizaciji,

duan je u Jedinstveni registar ovaca i koza prijaviti brojano stanje ovaca i kozana gospodarstvu, te isto dostaviti HPA.



Pravilnik o uvjetima viestruke sukladnostiu poljoprivrednoj proizvodnji (NN 10/10)

Uredba br. 21/2004 (EC) od 17. prosinca2004. o sustavu za identifikaciju i registracijuovaca i koza i o provedbi Uredbe (EC) br.1782/2003 te Direktive 92/102 i 64/432

Uredba br. 1560/2007 (EC) od 17.prosinca 2007. o provedbi Uredbe br.21/2004 vezano na datum uvoenjaelektronske identifikacije za ovce i koze

Pravilnik o obveznom oznaavanju iregistraciji ovaca i koza (NN 111/07,135/08, 154/08)

Pravilnik o provoenju obveznogoznaavanja i registracije ovaca i koza(NN 111/07, 128/08, 154/08, 9/10)

Pravilnik o smjernicama i postupkuelektronskog oznaavanja i koza(NN 148/08)



36/68

34

SMR 9 Standardi za sredstva za zatitu bilja


Svrha je uporaba sredstava za zatitu bilja na primjeren i propisan nain radi za-tite bilja, zdravlja ivotinja i ljudi na podruju RH.


Prilikom koritenja sredstava za zatitu bilja moraju se provoditi mjere u skladu sRjeenjem o registraciji ili izdanom dozvolom, te sukladno uputama, upozorenji-ma i obavijestima na etiketi, naelima dobre poljoprivredne prakse, integriranezatite bilja i ekoloke proizvodnje radi ouvanja zdravlja ljudi, ivotinja i zatite

okolia. Primjenjuju se samo ona sredstva za zatitu bilja: koja su registrirana prinadlenom tijelu sukladno s posebnim propisima o opasnim tvarima i priprav-cima, te s provedbenim propisima donesenim na temelju Zakona o sredstvimaza zatitu bilja (NN 70/05); razvrstana, pakirana, oznaena, opremljena etiketoms propisanim podacima (deklaracijom) i uputom za primjenu sukladno s rjee-njem o registraciji ili izdanom dozvolom, te sukladno uputama, upozorenjima iobavijestima na etiketi i najprihvatljivija s gledita dobre poljoprivredne prakse,integrirane zatite bilja i zatite okolia sukladno s Pravilnikom o uputama koji suse obvezni pridravati korisnici sredstava za zatitu bilja te uvjetima kojima mo-raju udovoljavati (NN 135/08, 73/10).


Zabranjeno je primjenjivati sredstva za zatitu bilja koja nisu registrirana u Repu-blici Hrvatskoj te koja nisu u skladu sa uputama, upozorenjima i obavijestima naetiketi, naelima dobre poljoprivredne prakse, integrirane zatite bilja i ekolokeproizvodnje radi ouvanja zdravlja ljudi, ivotinja i zatite okolia.



Zakon o sredstvima za zatitu bilja(NN 70/05)

Direktiva Vijea 91/414/EEC od 15.srpnja 1991. o stavljanju na tritesredstava za zatitu biljaPravilnik o uputama koji su obvezni

pridravati korisnici sredstava zazatitu bilja te uvjetima kojima moraju

udovoljavati (NN 135/08)



37/68

35

SMR 10 Standardi vezani za zabranu koritenjanekih tvari s hormonskim ili tirostatskim djelovanjemi beta-agonista


Svrha je sprjeavanje dolaska hormonskih ili tirostatskih tvari i beta-agonista u ljud-ski organizam kroz ishranu mesom ivotinja koje su hranjene navedenim tvarima.

Kako ispuniti ovaj uvjet?

Obveznik prilikom ishrane domaih ivotinja i ivotinja akvakulture ne smijekoristi tvari iz Dodatka I. i Dodatka II., Naredbe o zabrani primjene odreenihbeta-agonista te tvari hormonskog i tireostatskog uinka na farmskim ivotinja-ma (NN 112/08). To su ivotinje: govedo, svinja, ovca, koza, domai kopitar,perad i kuni te divlje ivotinje navedenih vrsta i divlji preiva koji se uzgajana gospodarstvu, svi proizvodi ribarstva proizvedeni i uzgojeni u kontroliranimuvjetima do stavljanja u promet kao hrana, ukljuujui, morske ili slatkovodneribe ili rakove ulovljene u njihovom prirodnom okoliu kao juvenilne koji sedre do postizanja komercijalne veliine za prehranu ljudi i ribe i rakovi komer-cijalne veliine ulovljeni u njihovom prirodnom okoliu, koji se odravaju ivi-

ma u svrhu kasnije prodaje, ukoliko se dohranjuju obveznik ne smije drati na farmi (ili u akvakulturi) ivotinje koje su tretirane

tvarima iz Dodatka I. i Dodatka II. Naredbe, a ukoliko su ivotinje tretiranenavedenim, mora ih drati pod slubenom kontrolom,

obveznik ne smije stavljati na trite farmske ivotinje i ivotinje iz akvakulturete njihove proizvode za prehranu ljudi ukoliko su te ivotinje tretirane tvarimanavedenim u Dodatku I. i Dodatku II. Naredbe,

obveznik je duan osigurati da samo veterinar primjenjuje (iskljuivo u terapi-

jske svrhe) testosteron, progesteron i njihove derivate na farmskim ivotinjama, obveznik je duan osigurati da samo veterinar daje alil-trenbolon peroralno ili

beta-agoniste kopitarima, i beta-agoniste samo kravama,

obveznik ne smije dri veterinarsko-medicinske proizvode koji sadre betaago-niste, a koji se mogu koristiti za poticanje tokolize,

obveznik ne smije dri veterinarsko-medicinske proizvode koji sadre 17estra-diol i njegove esterima srodne derivate,

obveznik je duan osigurati da samo veterinar ili drugi veterinarski djelatnikprovodi sinkronizaciju estrusa i pripremu davateljice i primateljice za implanta-ciju embrija,



38/68

36

obveznik koji posjeduje konje je duan osigurati da kada prije isteka karence (uko-

liko su na tim konjima primijenjeni, u skladu s lankom 4. Naredbe, proizvodi koji

sadre alil-trenbolon ili beta-agoniste) trguje visoko vrijednim konjima, a posebno

trkaim konjima, konjima za natjecanja, konjima koji su namijenjeni za istokrvniuzgoj ili za izlobe, ukljuujui registrirane kopitare, u dokumentima koji prate te

ivotinje (u identifikacijskom listu ili u svjedodbi o zdravstvenom stanju i mjestu

podrijetla ivotinje) je evidentirana vrsta i datum primjene navedenih tvari,

obveznik moe stavljati u promet meso i proizvode ivotinja koje su bile tretira-ne tvarima s estrogenim, androgenim ili gestagenim djelovanjem ili beta-agoni-stima, samo ako navedeni VMP-ovi udovoljavaju zahtjevima Naredbe iz lanka6., ako je prije klanja ivotinja potovana propisana karenca.



Pravilnik o uvjetima viestrukesukladnosti u poljoprivrednoj proizvodnji(NN 10/10)

Direktiva vijea 96/22 EZ od 29. travnja1996. o zabrani koritenja nekih tvari shormonskim ili tirostatskim djelovanjem ibeta-agonista u uzgoju domaih ivotinja io ukidanju Direktiva 81/602/EEZ, 88/146/

EEZ i 88/299/EEZ

Naredba o zabrani primjene odreenihbeta-agonista te tvari hormonskog

i tireostatskog uinka na farmskimivotinjama (NN 112/08)

SMR 11 Standardi vezani za zdravstvenuispravnost hrane


Svrha uvjeta je zatita zdravlja ljudi i ivotinja.Ako se obveznik: bavi poslovanjem s hranom i subjekt je u poslovanju s hranom sukladno Za-

konu o hrani (NN 46/07, 155/08) i/ili se bavi poslovanjem s hranom za ivotinje i subjekt je u poslovanju s hranom za

ivotinje sukladno Zakona o hrani (NN 46/07, 155/08):

tada obveznik sukladno zabrani na podruju RH radi provedbe mjera za zatituzdravlja ljudi i ivotinja ne stavlja na trite zdravstveno neispravnu:

hranu i hranu za ivotinje kojom kao takvom i ne hrani bilo koju ivotinju koja se ko-risti za proizvodnju hrane.



39/68

37

Kako ispuniti uvjete?

obveznik ne smije prodavati hranu koja ni-je zdravstveno ispravna, ve ju treba unititina gospodarstvu i/ili povui s trita,

obveznik je duan primarne proizvode za-tititi od kontaminacije, provoditi mjere zakontrolu kontaminacije iz zraka, tla, vode,hrane za ivotinje, gnojiva, veterinarskih li-jekova, sredstva za zatitu bilja, zbrinjavanjeotpada; te provoditi mjere vezane uz zdrav-lje i dobrobit ivotinja i zdravlje biljaka,

obveznik je duan osigurati iste i dezincirane prostorije i objekte, drati ivo-tinje iste, koristiti se vodom za pie, imati osobe koje rukuju hranom a koje suprole izobrazbu o rizicima za zdravlje, i koji mogu sprijeiti da ivotinje i tetniorganizmi uzrokuju kontaminaciju,

obveznik je duan voditi evidencije o vrsti i podrijetlu hrane kojom su hranje-ne ivotinje, veterinarskim lijekovima pri lijeenju ivotinja, pojavama bolestikod ivotinja, rezultatima analiza na uzorcima od ivotinja, izvjeima o obav-ljenim pregledima ivotinja, izvjeima o obavljenim pregledima proizvoda

ivotinjskog podrijetla, upotrebi sredstva za zatitu bilja i biocida, pojavi tetnikaili bolesti i rezultatima analiza koje su obavljene na uzorcima bilja,

obveznik u poslovanju s hranom je duan ispunjavati odgovarajue odredbe izPriloga II. i III. Pravilnika o higijeni hrane ivotinjskog podrijetla (NN 99/07),

obveznik pri poslovanju s hranom propisno oznaava hranu tako da navodi ba-rem sljedee podatke:a) za zapakiranu hranu:naziv hrane pod kojim se ista prodaje, popis sastojaka,

koliinu odreenih sastojaka ili kategoriju sastojaka, neto koliinu ili koliinu

punjenja, rok trajanja, zatim uvjete uvanja i upotrebe (gdje je potrebno) odno-sno ako mogu utjecati na:- trajnost hrane (naziv i adresa proizvoaa ili onoga koji hranu pakira ili

stavlja na trite, a registriran je u Republici Hrvatskoj),- pojedinosti o mjestu podrijetla, ako bi propust takva navoenja mogao kri-

vo navoditi potroaa o pravom podrijetlu,- upute za upotrebu (gdje je potrebno) radi pravilnog koritenja; stvarna alko-

holna jakost, za pia koja sadre vie od 1,2% vol. alkohola,

b) za nezapakiranu hranu:naziv hrane i naziv proizvoaa:- osim kod proizvoda ribarstva i ivih koljkaa kada moraju sadravati zem-lju podrijetla ili mjesto uzgoja i druge podatke sukladno propisima,

Slika 31. Prodaja sira na trnici



40/68

38

- kod voa i povra koji se nude na prodaju bez ambalae mora biti navedenazemlja podrijetla odnosno zemlja gdje je ubrano i drugi podaci sukladnopropisima,

- kada je hrana s mikrobiolokog gledita brzo pokvarljiva naznaiti i roktrajanja odnosno upotrijebiti do iza ega slijedi rok trajanja,

obveznik ne smije hranu za ivotinje koja nije zdravstveno ispravna staviti natrite izvan gospodarstva,

obveznik u poslovanju s hranom za ivotinje vodi poslovanje u skladu s propi-sima o hrani za ivotinje te zadovoljava uvjete propisane Pravilnikom o higijenihrane za ivotinje (NN 41/08), tako da poduzima mjere smanjenja opasnostiod bioloke, kemijske i fizike kontaminacije hrane za ivotinje, ivotinja i ivo-

tinjskih proizvoda, obveznik u poslovanju s hranom i hranom za ivotinje u svim fazama proizvod-

nje, prerade i distribucije, koje su pod njegovom kontrolom, mora osigurati dahrana ili hrana za ivotinje udovoljava propisima o hrani i to isto moe dokazati,

obveznik u poslovanju s hranom koji se bavi uzgojem ivotinja ili koji proizvodiprimarne proizvode ivotinjskog podrijetla vodi evidencije o vrsti i podrijetluhrane kojom su hranjene ivotinje, veterinarskim lijekovima i veterinarsko-medicinskim proizvodima ili drugim vrstama lijeenja kojima su bile podvrg-

nute ivotinje, datumu primjene lijekova odnosno lijeenja i karenci, pojavamabolesti koje mogu utjecati na zdravstvenu ispravnost proizvoda ivotinjskogpodrijetla, rezultatima svih analiza koje su obavljene na uzorcima uzetim od i-votinja ili drugim uzorcima u dijagnostike svrhe koji su vani za zdravlje ljudite svim relevantnim izvjeima o obavljenim pregledima ivotinja ili proizvodaivotinjskog podrijetla,

obveznik pri poslovanju s hranom koji proizvode, bere, anje ili skuplja biljneproizvode, vodi evidencije o svakoj uporabi sredstava za zatitu bilja i biocida,

svakoj pojavi tetnika ili bolesti koje mogu utjecati na zdravstvenu ispravnostproizvoda biljnog podrijetla, rezultatima svih relevantnih analiza koje su obav-ljene na uzorcima bilja ili drugim uzorcima koji su vani za zdravlje ljudi,

obveznik je duan takoer voditi evidenciju o koritenju bilo kojeg sredstva zazatitu bilja i biocida, koritenju genetski modificiranog sjemena, svakoj pojaviuzronika bolesti i tetnika koji mogu utjecati na sigurnost primarnih proiz-voda, rezultatima analiza uzoraka primarnih proizvoda ili bilo kojih drugihproizvoda uzetih u dijagnostike svrhe, a koji mogu utjecati na sigurnost hrane,porijeklu i koliinama svakog primarnog proizvoda prilikom ulaska u objekte,

odreditu i koliinama svakog izlaska hrane za ivotinje koji izlazi iz objekata(isporuke, vrste, koliine i sastav krmne smjese, vrste i koliine krmiva ili krmne



41/68

39

smjese zajedno s datumom proizvodnje, imenom/nazivom i adresom kupca(pravna ili fizika osoba ili obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo)),

obveznik pri poslovanju s hranom je duan poduzeti potrebne mjere vezane za

utvrenu zdravstveno neispravnu hranu obavjetavanjem nadlenog tijela, prvogkupaca i povlaenjem hrane s trita,

obveznik pri poslovanju s hranom za ivotinje je duan poduzeti potrebne mjerevezane za utvrenu zdravstveno neispravnu hranu za ivotinje obavjetavanjemnadlenog tijela, prvog kupaca i povlaenjem hrane s trita.


Republike Hrvatske (RH): Europske unije (EU):Pravilnik o uvjetima viestrukesukladnosti u poljoprivrednojproizvodnji (NN 10/10)

Uredba (EZ) br. 178/2002 Europskogparlamenta i Vijea od 28. sijenja 2002.godine o opim naelima i uvjetimapropisa o hrani, osnivanju Europskeuprave za zdravstvenu ispravnost hranei postupanju u pitanjima zdravstveneispravnosti hrane

Zakon o hrani ( NN 46/07, 155/08)

Pravilnik o higijeni hrane (NN 99/07, 27/08)

Pravilnik o higijeni hrane ivotinjskogpodrijetla (NN 99/07)

Pravilnik o oznaavanju, reklamiranju iprezentiranju hrane (NN 41/08)

Pravilnik o higijeni hrane za ivotinje(NN 41/08)

SMR 12 Standardi za kontrolu i iskorjenjivanjespongiformnih encefalopatija


Svrha uvjeta je sprjeavanje, otkrivanje, suzbijanje i iskorjenjivanje pojave trans-misivnih encefalopatija radi zatite zdravlja ljudi i ivotinja na podruju RH.


Ako je obveznik uzgaja, dri ili koristi goveda, i/ili ovce i/ili koze tada provodi pro-pisane mjere kojima se pojave odreenih transmisivnih encefalopatija preventiv-

no sprjeavaju, otkrivaju, suzbijaju i iskorjenjivaju, na nain da: obveznik ne smije hraniti preivae bjelanevinama ivotinjskog podrijetla,



42/68

40

obveznik ivotinje u uzgoju na farmi ne smije hraniti preraenim ivotinjskimbjelanevinama,

obveznik je duan prijaviti sumnje na bolest veterinaru veterinarske organizaci-

je, veterinarske prakse ili veterinarskom uredu, obveznik je duan provoditi propisane mjere pri sumnji na spongiformnu ence-

falopatiju,

obveznik je duan provoditi propisane mjere nakon potvrivanja spongiformneencefalopatije,

obveznik pri stavljanju ivotinja u promet, duan je postupati u skladu s propi-sanim uvjetima.




Uredba (EC) br. 999/2001 EuropskogParlamenta i Vijea od 22. svibnja 2001.koja donosi pravila za sprjeavanje,kontrolu i iskorjenjivanje odreenihtransmisivnih spongiformnih encefalopatija

Pravilnik za sprjeavanje pojave, kontrolui iskorjenjivanje odreenih transmisivnihencefalopatija (NN 85/09)

SMR 13 Standardi za kontrolu slinavke, apai klasine svinjske kuge


Svrha je sprjeavanje, otkrivanje, suzbijanje i iskorjenjivanje pojave slinavke, apai klasine svinjske kuge radi provedbe mjera za zatitu zdravlja ljudi i ivotinja na

podruju RH.

to je obveza zaispunjavanje uvjeta?

Ako obveznik uzgaja i/ili dri,trajno ili privremeno prijemljivevrste ivotinja odnosno domaeili divlje ivotinje: preivae (npr.:

goveda, ovce, koze), svinje, jele-ne i/ili ako je vlasnik/posjednikivotinja svinja tada obveznik pro-


Slika 32. Staja i krave na pai


43/68

41

vodi propisane mjere kojima se pojave slinavke, apa i klasine svinjske kuge pre-ventivno sprjeavaju, otkrivaju, suzbijaju i iskorjenjuju, na nain da:

obveznik prijavljuje sumnju ili pojavu slinavke i apa i klasine svinjske kuge vete-rinaru veterinarske organizacije, veterinarske prakse ili veterinarskom uredu,

obveznik je duan odmah ograniiti kretanje zaraenih ivotinja, sprijeiti svakidoticaj sa ljudima i drugim ivotinjama te nakon pregleda provesti nareene ilipropisane mjere.




Direktiva vijea 85/511/EEC o mjeramakontrole slinavke i apa

Zakon o veterinarstvu (NN 41/07,155/08)

Direktiva vijea 2001/89/EC o mjeramakontrole klasine svinjske kuge

Pravilnik o mjerama za suzbijanje iiskorjenjivanje slinavke i apa (NN133/06)

Pravilnik o mjerama za otkrivanje,

suzbijanje i iskorjenjivanje klasinesvinjske kuge (NN 187/04, 123/08)

SMR 14 Standardi za kontrolu odreenih bolestiivotinja i posebne mjere za vezikularnu bolest svinja


Svrha uvjeta je sprjeavanje, otkrivanje, suzbijanje i iskorjenjivanje pojave veziku-larne bolesti svinja na podruju RH.


Ako je obveznik posjednik svinja:

kao posjednik ivotinja prijavljuje sumnju ili pojavu vezikularne bolesti svinjaveterinaru veterinarske organizacije, veterinarske prakse ili veterinarskom uredu,

duan je odmah ograniiti kretanje zaraenih ivotinja, sprijeiti svaki doticaj

s ljudima i drugim ivotinjama te nakon pregleda provesti nareene ili pro-pisane mjere.



44/68

42




Direktiva vijea 92/119/EC koja propisujemjere za kontrolu odreenih bolestiivotinja i posebne mjere koje se odnosena vezikularnu bolest svinja

Zakon o veterinarstvu (NN 47/07, 155/08)

Pravilnik o kontroli odreenih bolestiivotinja i posebnim mjerama koje seodnose na vezikularnu bolest svinja(NN 115/07)

SMR 15 Standardi za kontrolu i iskorjenjivanjebolesti plavog jezika


Svrha uvjeta je sprjeavanje, otkrivanje, suzbijanje i iskorjenjivanje pojave plavogjezika na podruju RH.


Ako je obveznik gospodarstvo na kojem povremeno ili trajno borave ili se uzga-jaju prijemljive ivotinje, odnosno svi preivai:

obveznik kao posjednik ivotinja prijavljuje sumnju na cirkulaciju ili potvrenucirkulaciju virusa bolesti plavog jezika veterinaru veterinarske organizacije, ve-terinarske prakse ili veterinarskom uredu,

obveznik je duan odmah ograniiti kretanje zaraenih ivotinja, sprijeiti svakidoticaj sa ljudima i drugim ivotinjama te nakon pregleda provesti nareene ili

propisane mjere.




Direktiva vijea 2000/75/EC o kontroli iiskorjenjivanju bolesti plavog jezika

Zakon o veterinarstvu (NN 47/07, 155/08)

Pravilnik o mjerama za kontrolu iiskorjenjivanje bolesti plavog jezika(NN 73/09)



45/68

43

C) DOBROBIT IVOTINJA

SMR 16 Standardi za dobrobit teladi


Svrha uvjeta je provedba zatite ivotinja na farmama na podruju RH.

to je obveza u ispunjavanju uvjeta?

Ako je obveznik posjednik teladi:

duan je drati telad stariju od 8 tjedana u skupinama (ne odnosi se na farmekoje na dan pregleda imaju manje od est teladi ili ako je telad koja jo sie smje-tena sa svojim majkama),

moe drati telad u zasebnom boksu samo kada veterinar tako odredi,

boksovi moraju imati takve pregrade da se telad moe vidjeti i dodirivati, a istimoraju udovoljavati propisanim uvjetima za duinu i irinu,

duan je drati svu telad u skupini tako da ista ima dovoljno prostora da se beztekoa okree, ustaje i lei te mora osigurati najmanju propisanu podnu povri-nu s obzirom na svoju teinu,

duan je drati telad u uvjetima u kojima su elektrine instalacije izvedene takoda proboj elektrine struje na ivotinje nije mogu (sprijeeni su elektrookovi),

duan je drati telad u objektima u kojima u sluaju prirodnog osvjetljenja istopredstavlja 1/20 podne povrine kroz otvore na zidu (prozori i vrata) i u sluajuumjetnog osvjetljenja isto je osigurano s 11W/m, tijekom razdoblja koje odgo-vara razdoblju prirodnog svjetla, od 9,00 do 17,00 sati,

duan je osigurati da je sva telad u objektu barem dva puta dnevno pod nad-zorom, sva telad koja je smjetena izvan objekata pod kontrolom najmanje jed-

nom dnevno te za bolesnu iliozlijeenu telad osiguran pose-ban prostor sa suhom i udob-

nom steljom,

duan je osigurati da telad nijevezana (osim tijekom hranjenjamlijekom ili mlijenim nadomjes-

kom, kada je doputeno telad ve-zati, ali ne dulje od jednog sata),

duan je u skladu s nainom dr-anja ivotinja osigurati redovno


Slika 33. Dranje teladi


46/68

44

ienje boksova, opreme i posua koje se koristi za telad i odstranjivanje fecesa,mokrae te nepojedene ili rasute hrane,

duan je osigurati svoj teladi mlaoj od dva tjedna odgovarajuu stelju,

duan je za telad stariju od osam tjedana osigurati dovoljnu koliine vlakna-ste hrane,

duan je osigurati svoj teladi hranjenje najmanje dva puta dnevno i istovremenonesmetan pristup hrani pri skupnom dranju i pri restriktivnom hranjenju bezupotrebe automatske opreme,

duan je osigurati svoj teladi pristup do svjee vode u dovoljnim koliinama, ili za-dovoljavanje potrebe za vodom pomou drugih za napajanje primjerenih tekuina.




Direktiva 91/629/EEZ od 19. studenoga1991. o odreivanju minimalnih uvjetaza zatitu teladiZakon o zatiti ivotinja (NN 135/06)

Pravilnik o uvjetima kojima morajuudovoljavati farme i uvjetima za zatituivotinja na farmama (NN 136/05)

SMR 17 Standardi za dobrobit svinja


Svrha uvjeta je zatita ivotinja na farmama na podruju RH.

to je obveza za ispunjavanje uvjeta?Ako je obveznik posjednik svinja duan je:

osigurati minimalnu propisanu povrinu svakoj ivotinji (vrijedi za novoiz-graene i obnovljene objekte, dok se za objekte koji su izraeni do 5. studenog2005. godine, odredbe poinju primjenjivati od 2013. godine.

osigurati, kada svinje dri u skupinama na podu s betonskim reetkama, da pro-pisanim dimenzijama odgovara: maksimalni razmak meu reetkama i mini-malna irina reetki (vrijedi za novoizgraene i obnovljene objekte, dok se zaobjekte koji su izraeni 5. studenog 2005. godine, odredbe poinju primjenjivatiod 2013. godine.



47/68

45

osigurati da se krmae i nazimice u razdoblju od 4 tjedna nakon osjemenjiva-nja i do 1 tjedan prije oekivanog praenja dre u skupinama u boksovima kojisu veliina koje odgovaraju propisanim uvjetima, te kod dranja manje od 10

krmaa i nazimica, ako se ivotinje dre u zasebnim boksovima, svaka ivotinjazasebno ima dovoljno prostora u boksu tako da se moe okrenuti bez tekoa(vrijedi za novoizgraene i obnovljene objekte, dok se za objekte koji su izraeni5. studenog 2005. godine, odredbe poinju primjenjivati od 2013. godine.

osigurati da sve svinje imaju na raspolaganju prikladne materijale odnosno pred-mete za zadovoljenje svojih etolokih potreba, ovisno o nainu dranja ivotinja,

osigurati ivotinjama hranjenje najmanje jednom dnevno i istovremeno nesme-tan pristup do hrane pri dranju u skupinama i na restriktivnoj prehrani,

osigurati, kada ivotinje dri u objektima, osvjetljenje najmanje od 40 luksa (lx)(5.7 W/m2) i 8 sati dnevno,

osigurati obavljanje kastracije prasadi do 7. dana starosti od strane veterinara iliod druge odgovarajue osposobljene osobe pod nadzorom veterinara, ili nakon7. dana starosti samo od strane veterinara uz anesteziju ili dugotrajnu analgeziju,

osigurati sljedee aktivnosti: skraivanje repova prasadi nerutinski (ve samo usluajevima opasnosti od ozljeda) do 7. dana starosti od strane veterinara ili oddruge odgovarajue osposobljene osobe pod nadzorom veterinara, ili nakon 7.dana starosti samo od strane veterinara uz anesteziju ili dugotrajnu analgezijui rezanja ili bruenja zubi prasadi do 7. dana starosti od strane veterinara ili oddruge odgovarajue osposobljene osobe pod nadzorom veterinara, ili nakon 7.dana starosti samo od strane veterinara uz anesteziju ili dugotrajnu analgeziju,

osigurati slobodnu podnu povrinu odjeljka za odrasloga nerasta od najmanje6 m2, ili od najmanje 10 m2, ako je odjeljak u kojem se dri nerast namijenjeni za pripust,

osigurati da svinje u tjednu prije praenja na raspolaganju imaju materijale (sla-mu) za izgradnju gnijezda, osim ako to nije mogue zbog naina dranja ivo-tinja (dranje na reetkastom podu ili zbog naina odstranjivanja gnoja),

osigurati da leite bree krmae ili nazimice bude dovoljno veliko da omoguujenesmetano praenje ili pomaganje pri praenju i da u boksovima za praenje osi-gura prasadi mogunost bijega u sigurno podruje,

osigurati puni pod u gnijezdu (neperforiran) ili ako je pod perforiran da je po-kriven prostirkom, slamom ili drugim primjernim materijalom, sva prasad imamogunost istovremenog odmaranja, da je prasadi osigurano nesmetano sisa-nje kad su svinje uklijetene,da se prasad ne odbija prije 21. dana starosti, osimako je to potrebno zbog dobrobiti ili zdravlja krmae ili prasadi,



48/68

46

kao uzgajiva svinja sprjeavati agresivnost meu svinjama (kod odbite prasadii tovljenika) uspostavljanjem stabilnih socijalnih skupina, svinje iz razliitihve formiranih skupina ne mijeati meusobno, a u sluaju pojave agresivnosti

meu ivotinjama da zna procijeniti situaciju i da odvoji iz skupine ugroeneivotinje ili, ako je to primjerenije situaciji, agresora tj. ivotinju koja napada.




Direktiva 91/630/EEZ od 19. studenoga1991. o odreivanju minimalnih uvjeta

za zatitu svinjaPravilnik o uvjetima kojima morajuudovoljavati farme i uvjetima za zatituivotinja na farmama (NN 136/05)

SMR 18 Standardi za dobrobit ivotinja


Svrha uvjeta je zatite ivotinja na farmama na podruju RH.


Ako je obveznik posjednik ivotinja, tada je duan za svaku ivotinji koju dri usvrhu proizvodnje hrane, vune, koe, krzna ili u druge gospodarske svrhe, osigu-rati sljedee:

osobu odgovornu za ivotinje da ih najmanje jednom dnevno pregleda (ne odnosise na telad i svinje),

bolesne, ozlijeene i iscrpljene i-votinje drati odvojene od osta-lih ivotinja i smjetene u zaseb-ne boksove sa suhom i udobnomsteljom,

na farmi voditi evidenciju o lije-enju ivotinja u skladu s propi-sima kojima se ureuje upotre-

ba lijekova za lijeenje ivotinja iredovno upisuje uginua ivoti-nja na farmi,


Slika 34. Nadstrenica za zimske uvjete


49/68

47

evidenciju lijeenja koja je pro-vodio veterinar uvati najmanjetri godine od zadnjeg unosa po-

dataka, osigurati ivotinjama primjere-

nu slobodu kretanja tako da i-votinja u boksu moe neometa-no lei, leati, ustati se, okretati injegovati se, odnosno da se udo-voljava njenim fiziolokim po-trebama u skladu s nainom dr-

anja, i ako su ivotinje vezane, da nain vezanja omoguuje ivotinjama daneometano lijeu, lee i ustaju te da nisu zategnute oko vrata,

kada ivotinje dri u objektima, mora osigurati da zahtjevima za osvjetljenje iventilaciju udovoljavaju otvori na zidu (prozori i vrata) koji ine 1/20 podnepovrine ili izvor umjetnog osvjetljenja od 11W/ m, ili su umjetne ventilacijeprimjerene kategoriji i vrsti ivotinja, da ivotinje nisu cijelo vrijeme draneu mraku, u sluaju koritenja umjetnog osvjetljenja da je odreeno vrijemetrajanja osvjetljenja u objektu (poetak i kraj) (ovaj zahtjev se ne odnosi natelad i svinje),

kada ivotinje dri izvan objekta, mora osigurati ivotinjama zatitu od nepo-voljnih vremenskih uvjeta, grabeljivaca i drugih opasnosti za njihovo zdravlje(koristei i prirodne zaklone),

kada ivotinje dri u objektima, mora osigurati da je u istima, ukoliko se u njimakoristi umjetni tj. elektronski kontroliran sustav prozraivanja, uveden alarmnisustav koji upozorava na kvar sustava prozraivanja,

osigurati ivotinjama primjerenu hranu u dovoljnim koliinama u svrhu ouva-

nja njihovog zdravlja, zatite te dobre tjelesne kondicije, osigurati svim ivotinjama pristup do mjesta i opreme za napajanje ili im napa-

janje omoguiti na drugi nain (ne primjenjuje se na telad),

ivotinje hraniti samo hranom koja sadri doputene tvari kada se iste koriste usluaju preventive, lijeenja i u zootehnike svrhe,

voditi brigu o ivotinjama da nema posljedica namjernih sakaenja (da nedo-staje uho, rep, ekstremitet ili dio ekstremiteta), osim kod ivotinja koje su semeusobno ozlijedile ili su trgale uha zbog primjene une markice,

osigurati da na ivotinjama nema oitih znakova ozljeda zbog neodgovarajuegnaina uzgoja ili dranja.


Slika 35. Ispravno dranje ivotinja u objektima


50/68

48




Direktiva 98/58/EZ od 20. srpnja 1998o zatiti ivotinja koje se koriste u svrhuproizvodnjeZakon o zatiti ivotinja (NN 135/06)

Pravilnik o uvjetima kojima morajuudovoljavati farme i uvjetima za zatituivotinja na farmama (NN 136/05)



51/68

49

to je kontrola ispunjavanja uvjetaviestruke sukladnosti i zato se provodi?

Kontrola je dio Integriranog sustava administracije i kontrole potpora (IAKS su-stava) kojeg je uspostavila Agencija za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i rural-nom razvoju. Kontrola se provodi zbog provjere obveznika koji su podnijeli zahtjevza potporom, a u svrhu provjere obveznog ispunjavanja uvjeta viestruke suklad-nosti kao dodatnih obveza u ostvarivanju prava na potpore.

Tko provodi kontrolu ispunjavanja uvjeta viestruke sukladnosti?

Provedba kontrole ispunjavanja uvjeta viestruke sukladnosti ustrojena je na tri naina:

administrativna kontrola

inspekcijski nadzori koji su u nadlenosti ovlatenih inspekcijskih tijela i

kontrola koje su u nadlenosti APPRRR-a

Administrativna kontrola

Administrativna kontrola se provodi na svim poljoprivrednim gospodarstvimakoja su podnijela zahtjev za potporom, a provodi se putem dostupnih baza poda-taka i registara kao to su Jedinstveni registar domaih ivotinja, Registar poljopri-vrednih gospodarstava, ARKOD itd.

Obveznik u toku godine podnoenja zahtjeva za potporom moe biti dva puta kon-troliran (od strane inspekcija ministarstava i od strane kontrolora APPRRR-a).

Inspekcijski nadzori

Inspekcijski nadzori su u nadlenosti inspekcijskih tijela ministarstava

Documents

Vodič kroz višestruku sukladnost u Republici Hrvatskoj 2012