Vrednovanje učinaka mjera i strategija održivog transporta ... · OKRUGLI STOL “Vrednovanje učinaka mjera i strategija održivog transporta u gradovima” ZBORNIK s okruglog

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti

University of Zagreb

Faculty of Transport and Traffic Sciences

Vrednovanje učinaka mjera i strategija održivog transporta u gradovima

ZBORNIK “Vrednovanje učinaka mjera i strategija održivog transporta u gradovima”

2015

Zagreb, 21.12.2015.


Fakultet prometnih znanosti

Vukelićeva 4, 10000 Zagreb

ISBN: 978-953-243-080-6

OKRUGLI STOL

“Vrednovanje učinaka mjera i strategija održivog transporta u

gradovima”

ZBORNIK

s okruglog stola

Urednici

Izv. prof. dr. sc. Davor Brčić

Dr. sc. Marko Slavulj, znanstveni suradnik

21. prosinca 2015.

Zagreb, Republika Hrvatska

Organizator:

Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu

ODSJEK PROMETA

ZAVOD ZA GRADSKI PROMET

Vukelićeva 4, HR-10000 Zagreb

Istraživanje je provedeno uz kratkoročnu financijsku potporu Sveučilišta u Zagrebu

Interna oznaka projekta: TP 020


Zagreb, Hrvatska

Za nakladnika:

Dekan Fakulteta prometnih znanosti

prof. dr. sc. Hrvoje Gold

Tehnički urednici:

Mario Ćosić, dipl. ing.

Julijan Jurak, mag. ing. traff.

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR

THOSE USING DATA FROM THIS ISSUE ARE REQUESTED TO STATE THE SOURCE

ISBN: 978-953-243-080-6

ORGANIZACIJSKI ODBOR:


Fakultet prometnih znanosti, Zagreb


Izv. prof. dr. sc. Ljupko Šimunović



Dr. sc. Marko Slavulj



dr. sc. Marko Šoštarić


ZAVOD ZA PROMETNO PLANIRANJE

dr. sc. Hrvoje Pilko,


ZAVOD ZA CESTOVNI PROMET

Mario Ćosić, dipl. ing.



Dino Šojat, mag. ing. traff.



Damir Budimir, dipl. ing. prom.


Samostalne katedre

SADRŽAJ

POSTER OKRUGLOG STOLA ___________________________________________________ 1

POZDRAVNI GOVOR _________________________________________________________ 2

URBANA MOBILNOST I PLANOVI ODRŽIVE URBANE MOBILNOSTI ____________________ 3

O PROJEKTU _______________________________________________________________ 6

Rezultati projekta „Vrednovanje učinaka mjera i strategija održivog transporta u gradovima“ _ 9

Plan budućih istraživanja ________________________________________________________ 12

Projekti tim ___________________________________________________________________ 14

SAŽECI IZLAGANJA _________________________________________________________ 16

Prometna politika eu i planovi održive mobilnosti ____________________________________ 17

Vrednovanje mjera aktivnog transporta – pješačenja i biciklizma ________________________ 24

Vrednovanje planova održive mobilnosti ___________________________________________ 35

Mjere za poboljšanje učinkovitosti javnog gradskog prijevoza __________________________ 44

ZAKLJUČCI OKRUGLOG STOLA ________________________________________________ 51

POPIS SUDIONIKA OKRUGLOG STOLA __________________________________________ 52

FOTO ALBUM _____________________________________________________________ 53


ZBORNIK 1

POSTER OKRUGLOG STOLA


ZBORNIK 2

POZDRAVNI GOVOR

Poštovane dame i gospodo, kolegice i kolege,

zadovoljstvo mi je pozdraviti vas u prostorijama Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u

Zagrebu.

Današnja tema okruglog stola je prezentacija rezultata znanstvenog projekta pod nazivom

“VREDNOVANJE UČINAKA MJERA I STRATEGIJA ODRŽIVOG TRANSPORTA U GRADOVIMA” koji

je proveden uz potporu Sveučilišta u Zagrebu, na Zavodu za gradski promet Fakulteta

prometnih znanosti.

Istraživanje se odnosi na nastavak prethodno provedenih znanstvenih istraživanja provedenih

uz potporu Sveučilišta u Zagrebu; "Razvoj Planova održive mobilnosti u gradovima" i "Funkcija

javnog gradskog prijevoza u održivoj urbanoj mobilnosti", kojim se zaokružuje tema „Planovi

održive urbane mobilnosti (SUMP)".

Želim vam da se dobro osjećate u prostorima Fakulteta prometnih znanosti, te kvalitetan rad

na ovom okruglom stolu. Nadam se da će zaključci s ovog okruglog stola potaknuti urbane

sredine u Republici Hrvatskoj da posvete posebnu pažnju sustavnom i stručnom radu vezanom

za održivu mobilnost svojih zajednica.

Naša akademska zajednica pri tome vam stoji na raspolaganju.

Još jednom dobrodošli i želim vam uspješan rad.

Pročelnik Odsjeka promet



ZBORNIK 3

URBANA MOBILNOST I PLANOVI ODRŽIVE URBANE

MOBILNOSTI

Urbane sredine globalno, a posebice europskog okruženja, suočavaju se s nizom izazova

današnjice: ekonomskom krizom, klimatskim promjenama, ovisnosti transportnog sustava o

fosilnim gorivima, te zdravstvenim rizicima prouzročenim, direktno ili indirektno, od

transportnog sustava. Rastuća prijevozna potražnja producirana od niza činitelja nameće pred

transportni sustav urbanih sredina sve zahtjevnija rješenja. Potreba za povećanjem mobilnosti

i sukladno tome prijevozne potražnje, uz prostornu, energetsku, ekološku i ekonomsku

racionalnost zahtjeva novi pristup u rješavanju urbanih transportnih problema svijeta.

Današnji uvjeti života zahtijevaju svakodnevnu prostorno vremensku distribuciju stanovništva,

što producira prijevoznu potražnju. Porastom broja osobnih motornih vozila u gradovima

pojavili su se učestali problemi prometne zagušenosti. Povećanu prometnu potražnju,

pogotovo u vršnim periodima dana, moguće je riješiti strategijama upravljanja prijevoznom

potražnjom.

Strategije i mjere upravljanja prijevoznom potražnjom, kao temeljni instrumenti Planova

održive urbane mobilnosti, imaju za cilj optimalno iskoristiti raspoloživu prometnu

infrastrukturu, te racionalizirati i destimulirati putovanja osobnim automobilom kada

upotreba osobnog vozila nije nužno potrebna. Stoga je pristup upravljanja prijevoznom

potražnjom pretočen u Planove Održive Urbane Mobilnosti odgovor na narasle transportne

probleme urbanih sredina. Izradbom plana održive urbane mobilnosti pridonosi se održivom

budućem razvitku gradova.

Činjenica je da se gradovi međusobno razlikuju prema brojnim osobitostima, kao što su

primjerice; broj stanovnika, površina, konfiguracija, cestovna infrastruktura, sustav javnoga

gradskog prijevoza sa svojim podsustavima i niz drugih, ali zajednički problem urbanih sredina

jesu dominantno prometna zagušenja uzrokovana prekomjernom upotrebom osobnih vozila i

sigurnost cestovnog prometa.

Stoga se, u cilju promijene modalne raspodjele, može pažljivim odabirom mjera za upravljanje

prijevoznom potražnjom (kroz integrativne pakete) može se postići sinergijski učinak, te

izraditi efikasan održivi transportni plan.


ZBORNIK 4

Kombinacijom strategija koje imaju za cilj smanjiti uporabu osobnih automobila i strategija

koje imaju za cilj povećati atraktivnost korištenja ostalih načina putovanja (javni gradski

prijevoz i nemotorizirani promet), postiže se održivost postojećeg transportnog sustava u

cjelini.

Plan održive urbane mobilnosti-POUM (engl. Sustainable Urban Mobility Plans - SUMP) je plan

koji se nadovezuje na postojeću praksu u prometnom planiranju i uzima u obzir integracijske,

participacijske i evaluacijske principe kako bi zadovoljio potrebe stanovnika gradova za

mobilnošću, sada i u budućnosti, te osigurao bolju kvalitetu života u gradovima i njihovoj

okolini.

Cilj Plana održive mobilnosti u gradovima je stvaranje održivoga transportnog sustava

pomoću:

osiguravanja dostupnosti mjesta zaposlenja i usluga svima

poboljšanja sigurnosti odvijanja prometa i zaštite korisnika transportnog sustava

smanjenja zagađenja, emisije stakleničkih plinova i potrošnje energije

povećanja učinkovitosti i ekonomičnosti u transportu osoba i roba

povećanja atraktivnosti i kvalitete mobilnosti na području grada.

Politika i mjere utvrđene Planom održive mobilnosti u gradovima trebaju uključivati sve oblike

i načine transporta u cijeloj gradskoj aglomeraciji kao što su javni i privatni, putnički i robni,

motorizirani i nemotorizirani, pokretni i stacionarni promet. Lokalne jedinice urbanih sredina

trebaju percipirati činjenicu da se Plan održive urbane mobilnosti nadograđuje, proširuje na

svoje postojeće planove. Plan pruža učinkovitiji način rješavanja problema vezanih uz

prometni sustav promatranog područja.

Nastavno na postojeću EU praksu i propise država članica, njegove osnovne karakteristike su

sljedeće:

jasna vizija, svrha i mjerljivi ciljevi

održivost koja će uravnotežiti ekonomski razvoj, društvenu pravednost i kvalitetu

okoliša

integrirani pristup - koji uzima u obzir praksu i politike različitih sektora i razina uprave

revizija transportnih troškova i koristi - uzimajući u obzir ukupne društvene troškove i

koristi


ZBORNIK 5

participacijski pristup - koji uključuje građane i sudionike od početka do kraja procesa

planiranja

Proces donošenja i provođenja Planova održive urbane mobilnosti u skladu s Prometnom

politikom Europske unije (White paper 2011.) je u tijeku u niz EU gradova s različitim

rezultatima uspješnosti. Stoga se nužno nameće esencijalno pitanja na koje još uvijek nema

egzaktnog odgovora; koja je mjera postignuća ciljeva Planova održive urbane mobilnosti kao i

kako vrednovati indikatore održivog transportnog sustava.


ZBORNIK 6

O PROJEKTU

Voditelj projekta: izv. prof. dr. sc. Davor

Brčić

Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u

Zagrebu

Zavod za gradski promet

Projekt “VREDNOVANJE UČINAKA MJERA I STRATEGIJA ODRŽIVOG TRANSPORTA U

GRADOVIMA” je nastavak istraživanja projekta na temu Planova održive urbane mobilnosti,

koja su provedena uz kratkoročnu financijsku potporu istraživanju Sveučilišta u Zagrebu, a

temeljem namjenskog višegodišnjeg institucijskog financiranja znanstvene djelatnosti na

javnim sveučilištima za 2013.-2015. godinu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

Naglašavamo da je Europska komisija EU donijela 30. 09. 2009. godine „Akcijski plan urbane

mobilnosti“. Nastavno na EU dokument iz 2009., Europska komisija donosi u veljači 2012.

godine „Action Plan on Urban Mobility – State of Play“ u kojem osvježava teme i ciljeve

„Akcijskog plana urbane mobilnosti“. Sadržaj plana koncipiran je u šest glavnih tema;

Promocija integrirane politike

Usredotočenje na građane,

Zeleni urbani transport

Jačanje izvora financiranja

Razmjena iskustva i znanja te

Optimizacija urbane mobilnosti.

Sukladno EU dokumentima, koncipiran je projektni prijedlog “VREDNOVANJE UČINAKA MJERA

I STRATEGIJA ODRŽIVOG TRANSPORTA U GRADOVIMA”, koji je prijavljen na natječaj za

kratkoročnu financijsku potporu istraživanju Sveučilišta u Zagrebu, temeljem namjenskog

višegodišnjeg institucijskog financiranja znanstvene djelatnosti na javnim sveučilištima za

2015. godinu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.


ZBORNIK 7

Tijekom srpnja 2015. godine Sveučilište u Zagrebu odobrava i dodjeljuje sredstva ugovorom

Fakultetu prometnih znanosti za pojedine odobrene prijavljene projekte, između kojih je bio i

projekt “VREDNOVANJE UČINAKA MJERA I STRATEGIJA ODRŽIVOG TRANSPORTA U

GRADOVIMA”.

Znanstveno istraživanje vezano je za održivu mobilnost urbane sredine koja uvjetuje

prostornu, energetsku, ekonomsku i ekološku racionalnost. Ključni cilj samog istraživanja je

analiza učinkovitosti planiranih i primijenjenih strategija i mjera održive urbane mobilnosti,

kroz metodu troškovne učinkovitosti (CE), metodu analize troškova i koristi (CBA) i druge. Kroz

provođenje vlastitih istraživanja na primjeru Grada Zagreba o modelu ponašanja korisnika

prometnog sustava, definirati će se obrazac ponašanja koji pomaže u detekciji generaliziranog

troška putovanja. Glavni predviđeni troškovi vezani za predmet istraživanja jesu: provođenje

ankete i intervjua na terenu, diseminacija kroz sudjelovanje na konferencijama i publiciranje

radova u znanstvenim časopisima. Znanstveni doprinos projekta sadržan je u vrednovanju

postignuća mjera i strategija održivog transporta u gradovima EU. Također je doprinos

sadržan u razumijevanju načina ponašanja korisnika transportnog sustava urbanih sredina na

nacionalnom nivou.

Planirana metodologija rada na projektu bila je sadržana da se temeljem znanstvenog

pristupa provede analiza o dosadašnjim provedenim i publiciranim radovima vezanim uz

mjere i strategije primijenjenih Planova održive urbane mobilnosti te kroz prikupljanje

relevantnih podataka o Planovima održive urbane mobilnosti na nacionalnoj razini, napravi

analiza o stanju Planova u Republici Hrvatskoj.

Uvažavajući kratak rok za provedbu projekta, odnosno smanjeni proračun samog projekta,

projektni tim je revidirao dinamički plan i opseg samog istraživanja.

Istraživanja do sada publiciranih radova vezanih za Planove održive urbane mobilnosti,

planirane strategije i mjere pojedinih gradova, učinjeno je tijekom rujna i listopada 2015.

godine. Smanjeni proračun utjecao je i na provedbu istraživanja „in situ“, pa je sukladno tome

projektni tim odlučio da se provede anketa putem web upitnika na nacionalnom nivou.

Osmišljen je anketni upitnik, kojem je svrha bila pribaviti bazu podataka o aktivnostima oko

Planova održive urbane mobilnosti u Republici Hrvatskoj.

Kontaktom s Udrugom gradova Republike Hrvatske, upućeni su upitnici lokalnim upravama,

odnosno njihovim djelatnicima zaduženim za poslove prometa.


ZBORNIK 8

U cilju razmjene iskustva u pripremi, provođenju i rezultatima Planova održive urbane

mobilnosti (SUMP-a) na internacionalnoj razini, projektni tim organizirao je dolazak stručnjaka

iz Kraljevine Norveške, mr. sc. Nebojše Dodera. Sukladno samom projektu, mr. sc. Doder –

vodeći inženjer u Norveških cesta održao je 22. 10. 2015. Okrugli stol pod nazivom: „NULTI

RAST AUTOMOBILSKOG PROMETA U GRADOVIMA – realnost ili utopija“, na kojem je

prezentirao iskustva norveških gradova u primjeni strategija i mjera održivog transportnog

sustava. Okruglom stolu prisustvovali su predstavnici Grada Zagreba, Zagrebačkog holdinga te

predstavnici lokalnih uprava Zagrebačke županije, kao i studenti diplomskog studija – smjer

Gradski promet.


ZBORNIK 9

REZULTATI PROJEKTA „VREDNOVANJE UČINAKA MJERA I STRATEGIJA

ODRŽIVOG TRANSPORTA U GRADOVIMA“

Istraživanje postojećg stanja SUMP-a i učinaka mjera održive urbane mobilnosti u Hrvatskoj

napravljeni su putem web ankete na ciljanoj skupini ispitanika koji su zaposleni u lokalnim

upravama (odjelima) zaduženim za promet i planiranje održive urbane mobilnosti. Vrijeme

provođenja ankete bilo je u periodu od 30.11.2015. do 11.12.2015.


ZBORNIK 10

Na uzorku od 15% gradova, njih 89% je odgovorilo da nemaju izrađen SUMP. Izradu SUMP-

a planira 77% ispitanih gradova kroz period od pet godina, a uopće ga ne planira izrađivati

18% ispitanih gradova.

Suradnju s Ministarstvom pomorstva prometa i infrastrukture (MPPI) na temu održive urbane

mobilnosti 30% ispitanika ocjenjuje dobrom, 22% ispitanika lošom, a 48% ne zna kako ocijeniti

suradnju s MPPI-om.

Gradovi su istaknuli da najčešće provode (ili su provodili) mjere biciklističkog prometa (74%) i

pješačkog prometa (61%), dok mjere organizacije dostavnog prometa (9%) i izrade planova

mobilnosti u tvrtkama i školama provode najrjeđe (4%).

Mjere javni gradski prijevoz (80%), biciklistički promet (62%) i pješački promet (52%) ispitanici

u gradovima smatraju kao mjere koje imaju odličan učinak na održivu urbanu mobilnost.

Značajno je istaknuti da 50% ispitanika u gradovima ne primijenjuje nikakve metode za

vrednovanje mjera održive urbane mobilnosti. Od metoda koje se koriste Višekriterijsku

analizu koristi 32% ispitanika, CBA metodu 14%, Metodu troškovne djelotvornosti 5%, a ostale

metode koristi 5% ispitanika.

Kroz provedeno istraživanje može se zaključiti da je mali broj gradova u postupku ili provodi

Planove održive urbane mobilnosti. Pozitivna je činjenica da 77% gradova planira izradu

Planova održive urbane mobilnosti kroz period od pet godina. Najčešće provođene mjere su

mjere biciklističkog i pješačkog prometa, što je i karakteristično za manje gradove kojima nije

nužan javni gradski prijevoz. Ipak, za mjere koje uključuju javni gradski prijevoz ispitanici

smatraju da imaju najveću učinkovitost. Polovica ispitanih gradova ne primjenjuje nikakve

uobičajene metode vrednovanja, te ta činjenica ukazuje na važnost o potrebi nastavka i

usavršavanja metodologije praćenja i vrednovanja SUMP-a kako bi se postigli postavljeni

ciljevi.

Radovi objavljeni u sklopu projekta:

1. Brčić, Davor. Strategies and Measures of a Sustainable Transport System in the Urban

Environment // 5th International Conference "Towards a Humane City" Urban

Transport 2030 - Mastering Change / Bogdanović, Vuk (ur.). Novi Sad : Department of

Traffic Engineering, Faculty of Thenical Sciences, University of Novi Sad, 2015. 439-444.


ZBORNIK 11

2. Slavulj, Marko; Brčić, Davor; Rogić, Kristijan; Šojat, Dino. Analysis of Energy Efficient

and Environmentally Sustainable Public Transport Vehicles in the City of Šibenik //

5th INTERNATIONAL CONFERENCE "TOWARDS A HUMANE CITY" / Bogdanović, Vuk

(ur.). Novi Sad : University of Novi Sad Faculty of Technical Sciences Department of

Traffic Engineering, 2015. 135-140

3. Slavulj, Marko; Brčić, Davor; Šojat, Dino. Planovi održive urbane mobilnosti – stanje u

Hrvatskoj. Kongres o cestama 2015 / Šimun, Miroslav (ur.). Zagreb : Hrvatsko društvo

za ceste VIA VITA, 2015.


ZBORNIK 12

PLAN BUDUĆIH ISTRAŽIVANJA

Znanstveni projekt “VREDNOVANJE UČINAKA MJERA I STRATEGIJA ODRŽIVOG TRANSPORTA

U GRADOVIMA” koji je proveden uz potporu Sveučilišta u Zagrebu, na Zavodu za gradski

promet Fakulteta prometnih znanosti ukazao je da mali broj gradova u RH provodi SUMP.

Ohrabrujuća je činjenica da više od 2/3 anketiranih gradova u Hrvatskoj planira izradu SUMP-

a u periodu do pet godina. Izrada SUMP-a povlači i činjenicu za kvalitetno vrednovanje učinaka

samog plana. Za budući smjer izrade Planova održive urbane moblnosti važno je da

Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukure donese nacionalne smjernice i stvori temelj

za financijsku potporu provođenju Planova održive urbane mobilnosti lokalnih zajednica –

urbanih sredina.

Brojni su internacionalni primjeri koji dokazuju učinkovitost mjera i strategija održivog

transporta u gradovima. Vrednovanje strategija i mjera Planova provodi se većinom kroz

primjenu metode analize troškova i koristi (CBA), gdje je omjer koristi i troškova (BCR) je

značajno veći od jedan kod većine provođenih mjera. Određeni broj mjera teško je

monetizirati, no evidentnan je njihov pozitivan učinak u osiguranju održive mobilnosti.

Rezultati provedenog istraživanja kroz ovaj projekt u lokalnim jedinicama na nacionalnoj razini

ukazuju da mali broj gradova je u postupku ili provodi Planove održive urbane mobilnosti.

Vezano za vrednovanje učinaka strategija i mjera, nužno je konstatirati da polovica ispitanih

gradova ne primjenjuje nikakve uobičajene metode vrednovanja. Ta činjenica ukazuje da je

saznanje u lokalnim zajednicama o potrebi praćenja i vrednovanja učinaka strategija i mjera

insuficijentna, a temeljno je važna za postizanje postavljenih ciljeva. Stoga je konstatacija o

potrebi izrade nacionalnih smjernica za izradu Planova održive urbane mobilnosti nužna i

urgentna.

Povezivanjem znanstveno-istraživačkih institucija čija istraživanja su usmjerena na planiranje

održive mobilnosti u gradovima, jedinica lokalne samouprave i Ministarstva pomorstva

prometa i infrastrukture može se ostvariti kvalitetan iskorak u izradi i vrednovanju Planova

održive urbane mobilnosti u Republici Hrvatskoj.


ZBORNIK 13

Nastavak provođenja znanstvenih istraživanja vezanih za Planove održive urbane mobilnosti u

Republici Hrvatskoj nužan je i nezaobilazan korak u postizanju ciljeva i vrednovanju strategija

i mjera Planova.

Budući znanstveni projekti vezani za Planove održive urbane mobilnosti trebaju svakako

uključiti sljedeće aktivnosti:

Dubinska analiza prostorno-vremenskih podataka o javnom gradskom prijevozu

putnika u cilju poboljšanja kvalitete usluge (brzina putovanja, točnost i redovitost

izvršavanja voznog reda i sl.)

Istraživanje načinske raspodjele putovanja za veće gradove u Republici Hrvatskoj

Istraživanje utjecaja prometnog volumena na emisiju stakleničkih plinova i razinu buke

u gradovima

Istraživanje parametara biciklističkog prometnog toka i korištenje bicikala po svrsi

putovanja u većim gradovima Republike Hrvatske

Izrada značajnijih činitelja urbane mobilnosti za gradove RH.

Sublimacija dominantnih strategija i mjera te izrada smjernica za Planove održive

urbane mobilnosti u Republici Hrvatskoj


ZBORNIK 14

PROJEKTI TIM

Voditelj projekta, izv. prof. dr. sc. Davor Brčić, ([email protected]), je izvanredni profesor na

Fakultetu prometnih znanosti, Pročelnik je Odsjeka promet i Predstojnik Zavoda za gradski

promet. Predaje niz predmeta na preddiplomskom, diplomskom, specijalističkom i

poslijediplomskom doktorskom studiju, koji su vezani za urbani promet. Tijekom svog

znanstvenog i profesionalnog rada vodio je ili sudjelovao u više znanstvenih i stručnih

projekata. U svom profesionalnom radu fokus je usmjerio na: prometno planiranje i

modeliranje prijevozne potražnje urbanih sredina, primjenu suvremene tehnologije u

prometu, sigurnost u cestovnom prometu te održavanje cestovne infrastrukture urbanih

sredina.

Izv. prof. dr. sc. Ljupko Šimunović, ([email protected]) je izvanredni profesor na

Fakultetu prometnih znanosti i voditelj Katedre za tehniku gradskog prometa. Predaje niz

predmeta na preddiplomskom, diplomskom, specijalističkom i poslijediplomskom doktorskom

studiju, koji su vezani za urbani promet. U svom profesionalnom radu vodio je niz znanstvenih

i stručnih projekata iz područja gradskog prometa. Njegovo područje interesa je: planiranje u

prometu, teorija prometnog toka, nemotorizirani promet i prometna sigurnost.

Dr. sc. Marko Slavulj, ([email protected]) je doktor znanosti u području tehničkih znanosti,

polje Tehnologija prometa i transport. Zaposlen je na fakultetu prometnih znanosti pri Zavodu

za gradski promet. Njegovo područje interesa je upravljanje mobilnošću, ITS u gradskom

prometu i planiranje gradskog prometa s posebnim fokusom na planove održive urbane

mobilnosti. Nacionalna je kontakt osoba za razvoj SUMP-ova u Republici Hrvatskoj (Projekt

ENDURANCE), http://www.epomm.eu/endurance/index.php?id=2803).

Dr. sc. Marko Šoštarić, ([email protected]) je doktor znanosti u području tehničkih

znanosti, polje Tehnologija prometa i transport. Zaposlen je na fakultetu prometnih znanosti

pri Zavodu za prometno planiranje. Njegovo područje interesa je prostorno i prometno

planiranje, projektiranje prometne infrastrukture i GIS sustava u prometu.

Dr. sc. Hrvoje Pilko, ([email protected]) je doktor znanosti u području tehničkih znanosti,

polje Tehnologija prometa i transport. Zaposlen je na fakultetu prometnih znanosti pri Zavodu

za cestovni promet. Njegovo područje interesa je cestovna infrastruktura i projektiranje u

cestovnom prometu.

mailto:[email protected]),

mailto:[email protected]


http://www.epomm.eu/endurance/index.php?id=2803




ZBORNIK 15

Mario Ćosić, dipl. ing. ([email protected]) je diplomirani inženjer prometa. Zaposlen je na

fakultetu prometnih znanosti pri Zavodu za gradski promet i doktorski kandidat na studiju

Tehnološki sustavi u prometu i transportu. Njegovo područje interesa je prometno planiranje

i prometna sigurnost.

Dino Šojat, mag. ing. traff. ([email protected]) PhD cand. je magistar inženjer gradskog

prometa. Trenutačno je u svojstvu asistenta na Fakultetu prometnih znanosti pri Zavodu za

gradski promet. Njegovo područje interesa je gradski promet s naglaskom na modeliranje,

simuliranje i optimizacije u javnom gradskom prijevozu.

Damir Budimir, dipl. ing. ([email protected]) je asistent na Fakultetu prometnih znanosti

i doktorski kandidat na studiju Tehnološki sustavi u prometu i transportu. Njegovo područje

interesa je teorija prometnog toka, javno planiranje prijevoza, prometne infrastrukture s

naglaskom na GNSS povezane aplikacije u prometu.

Surađivali na projektu:

Bia Mandžuka ([email protected]) je magistar inženjer gradskog prometa.

Trenutačno je u svojstvu volontera na Fakultetu prometnih znanosti pri Zavodu za gradski

promet. Njezino područje interesa je gradski promet s naglaskom na primjenu ITS-a u javnom

gradskom prijevozu.

Julijan Jurak ([email protected]) je magistar inženjer gradskog prometa. Trenutačno

je u svojstvu volontera na Fakultetu prometnih znanosti pri Zavodu za gradski promet. Njegovo

područje interesa je gradski promet s naglaskom na modeliranje, simuliranje i optimizacije u

javnom gradskom prijevozu.







ZBORNIK 16

SAŽECI IZLAGANJA


ZBORNIK 17

PROMETNA POLITIKA EU I PLANOVI ODRŽIVE MOBILNOSTI

Prof. dr. sc. Davor Brčić


Zagrebu


Sažetak

Trend globalne urbanizacije uz ekonomski prosperitet gradova generira induciranu prijevoznu

potražnju dnevnih migracija. Time uvjetovana mobilnost postaje temeljni problem gradova

širom svijeta, a posebice zemalja u razvoju.

Postojeći modeli života u gradovima, u ekonomskom, ekološkom, prostornom, energetskom i

socijalnom smislu postaju neodrživi danas a posebice u vremenskoj perspektivi. Deficit

prostora uz prekomjernu upotrebu osobnih vozila postaje sve očitiji. Značenje javnog prostora

za građane u smislu pješačke i biciklističke infrastrukture, zelenih prostora, prostora za

rekreaciju i sličnih postaje dominantno, te je esencijalno za budući prosperitet gradova.

Prekomjerna upotreba osobnih vozila generira prijevoznu potražnju koja producira sve veće

eksterne troškove zajednice, koje je nužno racionalno smanjiti. Glavni eksterni troškovi lokalne

zajednice producirani od prekomjerne upotrebe osobnih vozila jesu povećana prometna

zagušenja, buku, zagađenje zraka, zdravstveni problemi, prometne nesreće, manja gustoća

stanovanja i nekontrolirani razvoj predgrađa. Prekomjerno korištenje osobnih vozila u

dnevnim migracijama, razvoju grada uzrokuju regresivnu investicijsku politiku koja angažira

značajna financijska sredstva za investiranje u izgradnju i održavanja cestovne infrastrukture.

Primjeri razvijenih gradova, koji su pokušali rješavati probleme građenjem dostatne cestovne

infrastrukture, dokazuju da se opisani problem na ovakav način nije odgovarajuće riješen.

Naime građenje cestovne infrastrukture induciralo je dodatni cestovni promet, koji je u bliskoj

budućnosti stvorio još veći deficit u propusnoj moći prometne infrastrukture.

Stoga su stručnjaci zaključili da je promjena prometne doktrine u nužnosti promjene modalne

raspodjele putovanja, a posebice motoriziranih načina putovanja. Rješenje urbanog


ZBORNIK 18

prometnog sustava postaje više političko nego prometno-tehničko pitanje. Stoga se pred

urbani transportni sustav, uvažavajući novu doktrinu, stavljaju novi ciljevi koji se identificiraju

kao: održivost prometnog sustava uz povećanje kvalitete života, socijalnu pravednost i

socijalnu integraciju.

Izazovi urbanog transportnog sustava danas su veliki, koji uz dnevne migracije uzrokovane

gravitacijskom mobilnošću, imaju prisutnu činjenicu da većina međugradskog prijevoza

završava u urbanom prostoru [3]. Gradovi europskog okruženja sadrže 70% ukupne

populacije, te doprinose s oko 85% GDP-a EU. Također su gradovi na globalnom nivou

odgovorni za 70% energetske emisije stakleničkih plinova (GHE : 40% CO2 i 70% ostalih

polutanata).

Time je odgovornost političara na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou te lokalne

uprave u rješavanju transportnog sustava veća i značajnija, jer bez efikasnog i održivog

transportnog sustava urbane sredine i njegovog gravitacijskog područja nema ekonomskog,

ekološkog, energetskog, prostornog i socijalnog prosperiteta.

Stoga prometna politika Europske unije promovira i podržava (kroz fondove EU) novi pristup

u rješavanju urbanog transportnog sustava kroz izradu, provođenje i vrednovanje Planova

održive urbane mobilnosti (SUMP).

Stanje prometne politika EU kroz izradu, provođenje i vrednovanje Planova održive urbane

mobilnosti, danas se nalazi u tri grupe zemalja; koje provode aktivnosti SUMP-a, koje idu

prema aktivnosti donošenja SUMP-a i zemlje koje još nisu cjelovito prihvatile izradu SUMP-

ova. Intencija urbane prometne politike EU je da se u svim gradovima EU pristupi izradi i

provođenju Planova održive urbane mobilnosti.


ZBORNIK 19


ZBORNIK 20


ZBORNIK 21


ZBORNIK 22


ZBORNIK 23


ZBORNIK 24

VREDNOVANJE MJERA AKTIVNOG TRANSPORTA – PJEŠAČENJA I

BICIKLIZMA

Izv. prof. dr. sc. Ljupko Šimunović


Zagrebu


Sažetak

Aktivni transport, u literaturi se naziva još i nemotorizirani transport i transport koji koristi

ljudsku snagu za kretanje. Obuhvaća pješačenje, biciklizam i njihove izvedenice kao što su

invalidska i dječja kolica, štake, rolanje, skateboard, pedelec-e, e-bicikle i sageway-e. O

njegovim prednostima najbolje govore činjenice da se dan kada dijete prohoda pamti cijeloga

života, te da se čovjek do kraja života bori da „ostane na svojim nogama“, što mu daje potpunu

neovisnost i slobodu kretanja.

Općenito, vrednovanje je sustavno prikupljanje i analiza podataka, kako bi se procijenile

prednosti i slabosti programa, politika i organizacija za poboljšanje njihove učinkovitosti.

Prometni inženjeri najčešće su fokusirani na učinkovitost prometnog toka, procjenu kvalitete

dizajna i sigurnost infrastrukture. Recentna vrednovanja nemotoriziranog transporta, u koja

su osim prometnih stručnjaka uključeni urbanisti, zdravstveni stručnjaci, ekonomisti i geografi,

vezuju se za zdravlje, socijalnu interakciju, ponašanje, želje i stavove ljudi, način života,

dostupnost prometnih alternativa i kvalitetu okoliša. Na ovaj način omogućeno je cjelovito

sagledavanje prednosti i nedostataka nemotoriziranog prometa, njegova učinkovitost i utjecaj

na zdravlje, okoliš i ekonomiju.

Za razliku od motoriziranog prometa, ne postoji jedinstvena metrika za vrednovanje aktivnog

transporta, kao ni alati za mjerenje performansi indikatora. Tradicionalno vrednovanje

uglavnom se svodi na ocjenjivanje kvalitete pješačke i biciklističke infrastrukture po konceptu

prometnog inženjerstva za motorizirani promet, a to znači na temelju pojedinačnih indikatora.

Indikatori koji se najčešće koriste za ocjenjivanje aktivnog transporta su: pristupačnost,


ZBORNIK 25

povezanost mreže, sigurnost i zaštita pješaka i biciklista, udobnost i udaljenosti izvora do

odredišta putovanja. U posljednje vrijeme od pojedinačnih indikatora, ide se na agregaciju,

odnosno prelazi se na „kompozitne indekse” koji bolje odražavaju utjecaj međusobno

povezanih varijabli u stvaranju prijateljskih uvjeta za pješačenje i biciklizam. Kvaliteta

pješačenja i biciklizma ocjenjuje se u kontekstu okruženja (kako okruženje utječe na povećanje

pješačenja i biciklizma, te kako ova dva transportna moda utječu na okoliš, zdravlje,

ekonomiju, sigurnost i socijalnu jednakost). Među novijim metodama vrednovanja aktivnog

transporta, pored već poznate CBA ističu se: Walkscore, Bikescore, Walkability, Bikeability i

Space Syntax metoda koja koristi GIS alate.

Ne postoji standardizirana metodologija prikupljanja podataka, a i samo vrednovanje aktivnog

transporta nije jednoznačno. Osim toga, kvaliteta pješačenja i biciklizma ponekad je vrlo

subjektivne prirode, pa često rezultira proturječnim preporukama. Stoga je, u budućnosti,

nužan razvoj alata i standardizirane metodologije za prikupljanje podataka kao i donošenje

jedinstvene metrike kojom se može procijeniti kvaliteta (prednosti i nedostaci) aktivnog

transporta.


ZBORNIK 26


ZBORNIK 27


ZBORNIK 28


ZBORNIK 29


ZBORNIK 30


ZBORNIK 31


ZBORNIK 32


ZBORNIK 33


ZBORNIK 34


ZBORNIK 35

VREDNOVANJE PLANOVA ODRŽIVE MOBILNOSTI

Dr. sc. Marko Slavulj


Zagrebu


Sažetak

Jedni od ključnih elemenata u planiranju održive urbane mobilnosti su praćenje i evaluacija

(vrednovanje), koji se istovremeno mogu iskoristiti kao alat za upravljanje pojedinim mjerama

i paketima mjera, te cjelokupnim procesom planiranja SUMP-a.

Praćenje odgovara na pitanje ”što se dogodilo” kroz kontinuirano prikupljanje podataka i

analiza tijekom provedbe mjera.

Evaluacija odgovara na pitanje ”zašto se nešto dogodilo” i odvija se nakon provedbe mjera ili

cjelokupnog SUMP-a, te se koristi za procjenu je li mjera (ili SUMP) bila učinkovita ili je treba

promijeniti ili poboljšati.

Procjena odgovara na pitanje ”što će se dogoditi” i ima li smisla nešto učiniti. Praćenje i

evaluacija trebaju omogućiti kvalitetnu procjenu za razumno donošenje odluka, te pokušati

predvidjeti različite situacije za provedbu budućih mjera.

Praćenje i vrednovanje su važni jer mogu poslužiti za prilagodbu mjera i plana, mogu poboljšati

učinkovitost i kvalitetu procesa planiranja i provedbe samog plana, te služe informiranju

donositelja odluka i građana o napretku SUMP-a.

Praćenje i evaluacija su važni alati u razvoju i provedbi SUMP-ova koji služe cilju

pravovremenog prepoznavanja problema, mogućeg uspjeha te potrebe za preinakama Plana

održive urbane mobilnosti.

Pružanje redovitih informacija donositeljima odluka, potencijalnim tijelima financiranja i

lokalnim dionicima može pomoći u pokazivanju da je SUMP donio, ili će donijeti, koristi za


ZBORNIK 36

zajednicu, da pruža vrijednost za novac te se njegova daljnja provedba isplati, ili možda

zahtijeva promjene da bi bio uspješan.

Razina primjene praćenja i evaluacije se u europskim gradovima razlikuje. Rezultati

istraživanja pokazuju da su uobičajene prepreke učinkovitom korištenju evaluacije i praćenja

nedostatak iskustva, ograničeni financijski resursi i osoblje, nedostaci u tehničkom znanju u

pogledu određivanja pokazatelja, te preuzimanju, prikupljanju, pripremi i tumačenju

podataka.


ZBORNIK 37


ZBORNIK 38


ZBORNIK 39


ZBORNIK 40


ZBORNIK 41


ZBORNIK 42


ZBORNIK 43


ZBORNIK 44

MJERE ZA POBOLJŠANJE UČINKOVITOSTI JAVNOG GRADSKOG

PRIJEVOZA

Dino Šojat mag. ing. traff


Zagrebu


Sažetak

Javni gradski prijevoz predstavlja okosnicu održive urbane mobilnosti u gradovima zbog velike

prijevozne ponude, pa u skladu s time i prihvatljivosti u energetskom, prostornom, ekološkom

i ekonomskom smislu. Učinkovitost javnog prijevoza bitan je činitelj modalne preraspodjele

gradskih radnih putovanja sa osobnog automobila. Cilj je smanjenje negativnih utjecaja

korištenja osobnog automobila koji se očituju u prometnom zagušenju, negativnom utjecaju

na zdravlje i okoliš te ostalim eksternim troškovima.

Važan indikator učinkovitosti javnog prijevoza je operativna brzina, koja najvećim dijelom ovisi

o prioritetu javnog prijevoza. Iako se prema europskim standardima operativna brzina

tramvajskog podsustava kreće u vrijednostima između 16 km h-1 i 20 km h-1, u Gradu Zagrebu

bilježi se konstantan pad brzine od 30 % u posljednjih 15 godina, te je u 2014 zabilježena

operativna brzina od 12,4 km h-1, što bitno pridonosi neatraktivnosti tramvaja kao prijevoznog

sredstva. Prema pretpostavljenoj prosječnoj udaljenosti radnih putovanja u Gradu Zagrebu,

procjena je brzine putovanja putnika u tramvajskom podsustavu od svega 9 km h-1 (kada se

uzmu u obzir i pješačenja i čekanja na dolazak vozila), što nije atraktivno u usporedbi s brzinom

putovanja osobnim vozilom. Čimbenici koji utječu na operativnu brzinu tramvajskog

podsustava su nepoštivanje žutih trakova, semaforizirana raskrižja, te zajednički trakovi za

osobna vozila i vozila javnog prijevoza.

Na temelju podataka dobivenih istraživanjem vremena i brzina vožnje u mreži tramvajskih

linija Grada Zagreba u sklopu prvog znanstveno-istraživačkog projekta, „Razvoj planova

održive urbane mobilnosti“, napravljena je analiza brzina vožnje i frekvencija vozila. Analiza je


ZBORNIK 45

obuhvaćala sedam kritičnih koridora prema kriterijima najmanjih brzina vožnje i najvećih

frekvencija. Za kritične koridore izračunate su postojeće brzine vožnje i frekvencije vozila.

Potom se je napravila usporedba postojećih vremena vožnje i frekvencija sa vrijednostima

izračunatim pod pretpostavkom uvođenja apsolutnog prioriteta za tramvaje (prometovanja

potpuno oslobođenog bilo kakvih utjecaja na mrežu tramvajskih linija). Rezultati su se prikazali

u obliku:

omjera mogućih i postojećih brzina na koridorima kao pokazatelja poboljšanja

operativne brzine na mreži,

mogućih vrijednosti frekvencije na koridorima uz zadržavanje jednakog operativnog

kapaciteta kao pokazatelja ušteda u broju vozila na mreži i smanjenja duljina repova

čekanja tramvaja na koridorima.

Dobivene vrijednosti mogućih brzina vožnje u slučaju uvođenja apsolutnog prioriteta na svim

kritičnim koridorima su minimalno dvostruke u odnosu na postojeće stanje, što ukazuje kako

je na koridorima iskorištenost moguće brzine vožnje ispod 50 % zbog utjecaja čimbenika na

mreži. Također, postignulo bi se moguće smanjenje vrijednosti frekvencija vozila na

koridorima na vrijednosti ispod 30 voz h-1, što je prihvatljivo sa aspekta učinkovitog odvijanja

tramvajskog prometa bez stvaranja većih repova čekanja na koridorima. Posebno valja

napomenuti kako je prema rezultatima, bilo kakvo povećanje brzine vožnje uz primjenu

rješenja samo na kritičnim koridorima na mreži značajno i za putnike (manje vrijeme vožnje) i

za prijevoznike (manji broj vozila na mreži). Stoga se u okviru budućih istraživanja predlaže

dubinska analiza uzroka smanjenja brzine vožnje na svim odsječcima na mreži te analiza

primjene mogućih rješenja (inovativnih i postojećih) sa predikcijom brzina vožnje i troškova

primjene rješenja.


ZBORNIK 46


ZBORNIK 47


ZBORNIK 48


ZBORNIK 49


ZBORNIK 50


ZBORNIK 51

ZAKLJUČCI OKRUGLOG STOLA

1. Praćenje i evaluacija provedbi SUMP-ova važan je metodološki korak koji služi

pravovremenom prepoznavanju problema, omogućavanju postizanja ciljeva SUMP-a, te

moguće potrebe za korekcijama SUMP-a.

2. Pružanje redovitih informacija donositeljima odluka, potencijalnim tijelima financiranja i

lokalnim dionicima pomaže u potvrdi da će SUMP donijeti koristi za zajednicu, da je

njegova provedba društveno i ekonomski opravdana.

3. Rezultati provedenog istraživanja u lokalnim zajednicama RH ukazuju da su uobičajene

prepreke učinkovitoj primjeni praćenja i vrednovanja Planova održive urbane mobilnosti,

kroz; nedostatak iskustva, ograničene financijske resurse i nedostajuće ljudske

potencijale, te nedovoljno metodološko znanje.

4. Razina primjene praćenja i evaluacije SUMP-ova se u europskim gradovima razlikuje te je

potrebno koristiti pozitivna iskustva europskih gradova.

5. Na nacionalnoj razini (Republici Hrvatskoj) nužno je snažnije krenuti s izradom baza

prometnih podataka kao preduvjeta za izradu planova održive urbane mobilnosti.

6. U skladu s prometnom politikom Europske unije, izrada planova urbane mobilnosti

omogućava urbanim sredinama pristup fondovima EU.

7. Nužno je na nacionalnoj razini (u Republici Hrvatskoj) započeti s izradom smjernica za

izradu planova održive urbane mobilnosti.

Zagreb, 21 prosinca 2015.

Organizacijski odbor


ZBORNIK 52

POPIS SUDIONIKA OKRUGLOG STOLA

Na okruglom stolu bili su prisutni predstavnici:

Državne uprave i jedinica lokalne samouprave:

o Ministarstvo mora prometa i infrastrukture

o Grad Karlovac

o Grad Petrinja

o Grad Rijeka

o Grad Sisak

o Grad Velika Gorica

o Grad Zagreb (Gradski ured za energetiku, Gradski ured za strategijsko

planiranje, Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo,

komunalne poslove i promet)

o Varaždinska županija

Tvrtke

o Zagrebački električni tramvaj -ZET

Udruga civilnog društva

o Sigurnost u prometu

Nastavno osoblje i studenti Fakulteta prometnih znanosti te ostala zainteresirana

javnost.


ZBORNIK 53

FOTO ALBUM


ZBORNIK 54


ZBORNIK 55

Documents

Vrednovanje učinaka mjera i strategija održivog transporta ... · OKRUGLI STOL “Vrednovanje učinaka mjera i strategija održivog transporta u gradovima” ZBORNIK s okruglog