Vrednovanje učinaka mjera i strategija održivog transporta ... · Sveučilište u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti University of Zagreb Faculty of Transport and Traffic Sciences

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti

University of Zagreb

Faculty of Transport and Traffic Sciences

Vrednovanje učinaka mjera i strategija održivog transporta u gradovima

ZBORNIK “Učinci mjera održive urbane mobilnosti”

2016

Zagreb, 13.12.2016.


Fakultet prometnih znanosti

Vukelićeva 4, 10000 Zagreb

ISBN: 978-953-243-084-4

OKRUGLI STOL

“Učinci mjera održive urbane mobilnosti”

ZBORNIK

s okruglog stola

Urednici

izv. prof. dr. sc. Davor Brčić

dr. sc. Marko Slavulj, znanstveni suradnik

13. prosinca 2016.

Zagreb, Republika Hrvatska

Organizator:

Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu

ODSJEK PROMET

ZAVOD ZA GRADSKI PROMET

Vukelićeva 4, HR-10000 Zagreb

Istraživanje je provedeno uz kratkoročnu financijsku potporu Sveučilišta u Zagrebu

Interna oznaka projekta: 551-3


Zagreb, Hrvatska

Za nakladnika:

Dekan Fakulteta prometnih znanosti

prof. dr. sc. Hrvoje Gold

Tehnički urednici:

Dino Šojat, mag. ing. traff.

Julijan Jurak, mag. ing. traff.

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR

THOSE USING DATA FROM THIS ISSUE ARE REQUESTED TO STATE THE SOURCE

ISBN: 978-953-243-084-4

ORGANIZACIJSKI ODBOR:

Izv. prof. dr. sc. Davor Brčić

Fakultet prometnih znanosti, Zagreb


Izv. prof. dr. sc. Ljupko Šimunović



Dr. sc. Marko Slavulj



dr. sc. Marko Šoštarić


ZAVOD ZA PROMETNO PLANIRANJE

dr. sc. Marko Ševrović


ZAVOD ZA PROMETNO PLANIRANJE

Mario Ćosić, dipl. ing.



dr. sc. Damir Budimir


SAMOSTALNE KATEDERE

Dino Šojat, mag. ing. traff.



Julijan Jurak, mag. ing. traff.



SADRŽAJ

POSTER OKRUGLOG STOLA ___________________________________________________ 1

POZDRAVNI GOVOR _________________________________________________________ 2

URBANA MOBILNOST I PLANOVI ODRŽIVE URBANE MOBILNOSTI ____________________ 3

Projekti tim ____________________________________________________________________ 6

O PROJEKTU _______________________________________________________________ 8

Rezultati projekta „Vrednovanje učinaka mjera i strategija održivog transporta u gradovima“ 11

SAŽECI IZLAGANJA _________________________________________________________ 13

REZULTATI ISTRAŽIVANJA NA PROJEKTU – JAVNI GRADSKI PRIJEVOZ ____________________ 14

REZULTATI ISTRAŽIVANJA NA PROJEKTU - PARKIRANJE ________________________________ 21

PROJEKT sOCIALCAR (HORIZON 2020) – UČINCI CARPOOLINGA U GRADU ZAGREBU ________ 29

ULOGA PARKIRANJA U PROVOĐENJU ODRŽIVE URBANE MOBILNOSTI ___________________ 38

CARSHARING SUSTAV U GRADU ZAGREBU __________________________________________ 45

ZAKLJUČCI OKRUGLOG STOLA ________________________________________________ 57

PLAN BUDUĆIH ISTRAŽIVANJA ________________________________________________ 58

POPIS SUDIONIKA OKRUGLOG STOLA __________________________________________ 60

FOTO ALBUM _____________________________________________________________ 61


ZBORNIK 1

POSTER OKRUGLOG STOLA


ZBORNIK 2

POZDRAVNI GOVOR

Poštovane dame i gospodo, kolegice i kolege,

zadovoljstvo mi je pozdraviti vas u prostorijama Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u

Zagrebu.

Današnja tema okruglog stola je prezentacija rezultata znanstvenog projekta pod nazivom

“VREDNOVANJE UČINAKA MJERA I STRATEGIJA ODRŽIVOG TRANSPORTA U GRADOVIMA”,

koji je proveden uz potporu Sveučilišta u Zagrebu na Zavodu za gradski promet Fakulteta

prometnih znanosti.

Istraživanje se odnosi na nastavak prethodno provedenih znanstvenih istraživanja

provedenih uz potporu Sveučilišta u Zagrebu; "Razvoj Planova održive urbane mobilnosti" i

"Analiza funkcije javnog gradskog prijevoza u održivoj urbanoj mobilnosti", kojim se

zaokružuje tema „Planovi održive urbane mobilnosti (SUMP)".

Želim vam da se dobro osjećate u prostorima Fakulteta prometnih znanosti, te kvalitetan rad

na ovom okruglom stolu. Nadam se da će zaključci s ovog okruglog stola potaknuti urbane

sredine u Republici Hrvatskoj da posvete posebnu pažnju sustavnom i stručnom radu

vezanom za održivu mobilnost svojih lokalnih zajednica.

Naša akademska sastavnica pri tome vam stoji na raspolaganju.

Još jednom dobrodošli i želim vam uspješan rad.

Pročelnik Odsjeka promet

Izv. prof. dr. sc. Davor Brčić


ZBORNIK 3

URBANA MOBILNOST I PLANOVI ODRŽIVE URBANE

MOBILNOSTI

Urbane sredine globalno, a posebice europskog okruženja, suočavaju se s nizom izazova

današnjice: ekonomskom krizom, klimatskim promjenama, ovisnosti transportnog sustava o

fosilnim gorivima, te zdravstvenim rizicima prouzročenim, direktno ili indirektno, od

transportnog sustava. Rastuća prijevozna potražnja producirana od niza činitelja nameće

pred transportni sustav urbanih sredina sve zahtjevnija rješenja. Potreba za povećanjem

mobilnosti i sukladno tome prijevozne potražnje, uz prostornu, energetsku, ekološku i

ekonomsku racionalnost zahtjeva novi pristup u rješavanju urbanih transportnih problema

svijeta.

Današnji uvjeti života zahtijevaju svakodnevnu prostorno vremensku distribuciju

stanovništva, što producira prijevoznu potražnju. Porastom broja osobnih motornih vozila u

gradovima pojavili su se učestali problemi prometne zagušenosti. Povećanu prometnu

potražnju, pogotovo u vršnim periodima dana, moguće je riješiti strategijama upravljanja

prijevoznom potražnjom.

Strategije i mjere upravljanja prijevoznom potražnjom, kao temeljni instrumenti Planova

održive urbane mobilnosti, imaju za cilj optimalno iskoristiti raspoloživu prometnu

infrastrukturu, te racionalizirati i destimulirati putovanja osobnim automobilom kada

upotreba osobnog vozila nije nužno potrebna. Stoga je pristup upravljanja prijevoznom

potražnjom, pretočen u Planove Održive Urbane Mobilnosti, odgovor na narasle transportne

probleme urbanih sredina. Izradom plana održive urbane mobilnosti pridonosi se održivom

budućem razvitku gradova.

Činjenica je da se gradovi međusobno razlikuju prema brojnim osobitostima, kao što su

primjerice; broj stanovnika, površina, konfiguracija, cestovna infrastruktura, sustav javnoga

gradskog prijevoza sa svojim podsustavima i niz drugih, ali zajednički problem urbanih

sredina su dominantno prometna zagušenja uzrokovana prekomjernom upotrebom osobnih

vozila i pogoršana sigurnost cestovnog prometa.

Stoga se, u cilju promijene modalne raspodjele, može pažljivim odabirom mjera za

upravljanje prijevoznom potražnjom (kroz integrativne pakete) postići sinergijski učinak, te

izraditi efikasan održivi transportni plan.


ZBORNIK 4

Kombinacijom strategija koje imaju za cilj smanjiti uporabu osobnih automobila i strategija

koje imaju za cilj povećati atraktivnost korištenja ostalih načina putovanja (javni gradski

prijevoz i nemotorizirani promet), postiže se održivost postojećeg transportnog sustava u

cjelini.

Plan održive urbane mobilnosti-POUM (engl. Sustainable Urban Mobility Plans - SUMP) je

plan koji se nadovezuje na postojeću praksu u prometnom planiranju i uzima u obzir

integracijske, participacijske i evaluacijske principe kako bi zadovoljio potrebe stanovnika

gradova za mobilnošću, sada i u budućnosti, te osigurao bolju kvalitetu života u gradovima i

njihovoj okolini.

Cilj Plana održive mobilnosti u gradovima je stvaranje održivoga transportnog sustava

pomoću:

osiguravanja dostupnosti mjesta zaposlenja i usluga svima;

poboljšanja sigurnosti odvijanja prometa i zaštite korisnika transportnog sustava;

smanjenja zagađenja, emisije stakleničkih plinova i potrošnje energije;

povećanja učinkovitosti i ekonomičnosti u transportu osoba i roba;

povećanja atraktivnosti i kvalitete mobilnosti na području grada.

Politika i mjere utvrđene Planom održive mobilnosti u gradovima trebaju uključivati sve

oblike i načine transporta u cijeloj gradskoj aglomeraciji kao što su javni i privatni, putnički i

robni, motorizirani i nemotorizirani, te pokretni i stacionarni. Lokalne jedinice urbanih

sredina trebaju percipirati činjenicu da se Plan održive urbane mobilnosti nadograđuje i

proširuje na svoje postojeće planove. Plan pruža učinkovitiji način rješavanja problema

vezanih uz prometni sustav promatranog područja.

Nastavno na postojeću praksu Europske unije i propise država članica, njegove osnovne

karakteristike su sljedeće:

jasna vizija, svrha i mjerljivi ciljevi;

održivost koja će uravnotežiti ekonomski razvoj, društvenu pravednost i kvalitetu

okoliša;

integrirani pristup, koji uzima u obzir praksu i politike različitih sektora i razina

uprave;

revizija transportnih troškova i koristi, uzimajući u obzir ukupne društvene troškove i

koristi;


ZBORNIK 5

participacijski pristup, koji uključuje građane i sudionike od početka do kraja procesa

planiranja.

Proces donošenja i provođenja Planova održive urbane mobilnosti u skladu s Prometnom

politikom Europske unije (White paper 2011) je u tijeku u nizu gradova EU s različitim

rezultatima uspješnosti. Stoga se nužno nameće esencijalno pitanje na koje još uvijek nema

egzaktnog odgovora – pitanje mjere postignuća ciljeva Planova održive urbane mobilnosti i

način vrednovanja indikatora održivog transportnog sustava.


ZBORNIK 6

PROJEKTI TIM

Voditelj projekta, izv. prof. dr. sc. Davor Brčić ([email protected]), je izvanredni profesor na

Fakultetu prometnih znanosti. Pročelnik je Odsjeka promet i predstojnik Zavoda za gradski

promet. Predaje niz predmeta na preddiplomskom, diplomskom, specijalističkom i

poslijediplomskom doktorskom studiju, koji su vezani za urbani promet. Tijekom svog

znanstvenog i profesionalnog rada vodio je ili sudjelovao u više znanstvenih i stručnih

projekata. U svom profesionalnom radu fokus je usmjerio na: prometno planiranje i

modeliranje prijevozne potražnje urbanih sredina, primjenu suvremene tehnologije u

prometu, sigurnost u cestovnom prometu te održavanje cestovne infrastrukture urbanih

sredina.

Izv. prof. dr. sc. Ljupko Šimunović ([email protected]) je izvanredni profesor na Fakultetu

prometnih znanosti i voditelj Katedre za tehniku gradskog prometa. Predaje niz predmeta na

preddiplomskom, diplomskom, specijalističkom i poslijediplomskom doktorskom studiju, koji

su vezani za urbani promet. U svom profesionalnom radu vodio je niz znanstvenih i stručnih

projekata iz područja gradskog prometa. Njegovo područje interesa je: planiranje u prometu,

teorija prometnog toka, nemotorizirani promet i prometna sigurnost.

Dr. sc. Marko Slavulj ([email protected]) je doktor znanosti u području tehničkih znanosti,

polje Tehnologija prometa i transport. Zaposlen je na Fakultetu prometnih znanosti pri

Zavodu za gradski promet. Njegovo područje interesa je upravljanje mobilnošću, ITS u

gradskom prometu i planiranje gradskog prometa s posebnim fokusom na planove održive

urbane mobilnosti. Nacionalna je kontakt osoba za razvoj SUMP-ova u Republici Hrvatskoj

(Projekt ENDURANCE), http://www.epomm.eu/endurance/index.php?id=2803).

Dr. sc. Marko Šoštarić ([email protected]) je doktor znanosti u području tehničkih znanosti,


Zavodu za prometno planiranje. Njegovo područje interesa je prostorno i prometno

planiranje, projektiranje prometne infrastrukture i GIS sustava u prometu.

Dr. sc. Marko Ševrović ([email protected]) je doktor znanosti u području tehničkih znanosti,


Zavodu za prometno planiranje. Njegovo područje interesa je prostorno i prometno

planiranje, projektiranje prometne infrastrukture i GIS sustava u prometu.

mailto:[email protected]



http://www.epomm.eu/endurance/index.php?id=2803




ZBORNIK 7

Mario Ćosić, dipl. ing. ([email protected]) je diplomirani inženjer prometa. Zaposlen je na

Fakultetu prometnih znanosti pri Zavodu za gradski promet i doktorski kandidat na studiju

Tehnološki sustavi u prometu i transportu. Njegovo područje interesa je prometno planiranje

i prometna sigurnost.

Dr. sc. Damir Budimir ([email protected]) je asistent na Fakultetu prometnih znanosti i

doktorski kandidat na studiju Tehnološki sustavi u prometu i transportu. Njegovo područje

interesa je teorija prometnog toka, javno planiranje prijevoza, prometne infrastrukture s

naglaskom na GNSS povezane aplikacije u prometu.

Dino Šojat, mag. ing. traff. ([email protected]) je magistar inženjer gradskog prometa.

Trenutačno je u svojstvu asistenta na Fakultetu prometnih znanosti pri Zavodu za gradski

promet te je doktorski kandidat na studiju Tehnološki sustavi u prometu i transportu.

Njegovo područje interesa je gradski promet s naglaskom na modeliranje, simuliranje i

optimizacije u javnom gradskom prijevozu.

Julijan Jurak, mag. ing. traff. ([email protected]) je magistar inženjer gradskog prometa.

Trenutačno je u svojstvu stručnog suradnika na Fakultetu prometnih znanosti pri Zavodu za

gradski promet. Njegovo područje interesa je gradski promet s naglaskom na modeliranje,

simuliranje i optimizacije u javnom gradskom prijevozu.






ZBORNIK 8

O PROJEKTU

Voditelj projekta: izv. prof. dr. sc. Davor Brčić

Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u

Zagrebu

Zavod za gradski promet

Projekt “VREDNOVANJE UČINAKA MJERA I STRATEGIJA ODRŽIVOG TRANSPORTA U

GRADOVIMA” je nastavak istraživanja projekta na temu Planova održive urbane mobilnosti,

koja su provedena uz kratkoročnu financijsku potporu istraživanju Sveučilišta u Zagrebu, a

temeljem namjenskog višegodišnjeg institucijskog financiranja znanstvene djelatnosti na

javnim sveučilištima za 2013.-2016. godinu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

Naglašavamo da je Europska komisija EU donijela 30. 09. 2009. godine „Akcijski plan urbane

mobilnosti“. Nastavno na EU dokument iz 2009., Europska komisija donosi u veljači 2012.

godine „Action Plan on Urban Mobility – State of Play“ u kojem osvježava teme i ciljeve

„Akcijskog plana urbane mobilnosti“. Sadržaj plana koncipiraju šest glavnih tema;

promocija integrirane politike;

usredotočenje na građane;

zeleni urbani transport;

jačanje izvora financiranja;

razmjena iskustva i znanja;

optimizacija urbane mobilnosti.

Sukladno EU dokumentima, koncipiran je projektni prijedlog “VREDNOVANJE UČINAKA

MJERA I STRATEGIJA ODRŽIVOG TRANSPORTA U GRADOVIMA”, koji je prijavljen na natječaj

za kratkoročnu financijsku potporu istraživanju Sveučilišta u Zagrebu, temeljem namjenskog

višegodišnjeg institucijskog financiranja znanstvene djelatnosti na javnim sveučilištima za

2016. godinu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.


ZBORNIK 9

Tijekom srpnja 2016. godine, Sveučilište u Zagrebu odobrava i dodjeljuje sredstva ugovorom

Fakultetu prometnih znanosti za pojedine odobrene prijavljene projekte, između kojih je bio

i projekt “VREDNOVANJE UČINAKA MJERA I STRATEGIJA ODRŽIVOG TRANSPORTA U

GRADOVIMA”.

Znanstveno istraživanje vezano je za održivu mobilnost urbane sredine koja uvjetuje

prostornu, energetsku, ekonomsku i ekološku racionalnost. Ključni cilj samog istraživanja je

analiza učinkovitosti planiranih i primijenjenih strategija i mjera održive urbane mobilnosti,

kroz metodu troškovne učinkovitosti (CE), metodu analize troškova i koristi (CBA) i druge.

Kroz provođenje vlastitih sondažnih istraživanja o modelu ponašanja korisnika prometnog

sustava na primjeru Grada Zagreba, definirati će se obrazac ponašanja koji pomaže u

detekciji elasticiteta prijevozne potražnje u odnosu na cijene usluge za pojedine načina

putovanja. Glavni predviđeni troškovi vezani za predmet istraživanja jesu: provođenje ankete

i intervjua na terenu, diseminacija kroz sudjelovanje na konferencijama i publiciranje radova

u znanstvenim časopisima. Znanstveni doprinos projekta sadržan je u vrednovanju

postignuća mjera i strategija održivog transporta u gradovima EU. Doprinos je također

sadržan u razumijevanju načina ponašanja korisnika transportnog sustava urbanih sredina

odnosno kroz elasticitet prijevozne potražnje na urbane sredine.

Planirana metodologija rada na projektu bila je sadržana da se temeljem znanstvenog

pristupa provede analiza o dosadašnjim provedenim i publiciranim radovima vezanim uz

mjere i strategije primijenjenih Planova održive urbane mobilnosti te kroz prikupljanje

relevantnih podataka o Planovima održive urbane mobilnosti na nacionalnoj razini, napravi

analiza o stanju Planova u Republici Hrvatskoj.

Uvažavajući kratak rok za provedbu projekta, odnosno smanjeni proračun samog projekta,

projektni tim je revidirao dinamički plan i opseg samog istraživanja.

Istraživanja do sada publiciranih radova vezanih za Planove održive urbane mobilnosti,

planirane strategije i mjere pojedinih gradova, učinjeno je tijekom rujna i listopada 2016.

godine. Osmišljen je anketni upitnik, kojem je svrha bila pribaviti bazu podataka o

aktivnostima oko Planova održive urbane mobilnosti u Republici Hrvatskoj.

U cilju razmjene iskustva u pripremi, provođenju i rezultatima Planova održive urbane

mobilnosti (SUMP-a), održan je okrugli stol „Učinci mjera održive urbane mobilnosti“ u

utorak, 13. prosinca 2016 na znanstveno-učilišnom kampusu Borongaj. Na okruglom stolu,


ZBORNIK 10

osim predstavnika Fakulteta, izlaganja su održali predstavnici Gradskog ureda za strategijsko

planiranje i razvoj Grada Zagreba, Zagrebačkog holdinga – podružnice Zagrebparking, te

carsharing operatora Spin City-ja. Na Okruglom stolu izlaganja su održali predstavnici

Fakulteta prometnih znanosti s ciljem prezentiranja rezultata istraživanja elasticiteta cijena u

javnom gradskom prijevozu te parkiranju, K tome, osim predstavnika Fakulteta, ostala

izlaganja gostiju izlagača obuhvaćala su pojedine aspekte održive urbane mobilnosti.

Okruglom stolu prisustvovali su predstavnici gradova Velike Gorice, Dubrovnika Slavonskog

Broda, Rijeke, Siska i Osijeka te predstavnici Varaždinske županije, Zagrebačkog električnog

tramvaja i udruge Odraz.


ZBORNIK 11

REZULTATI PROJEKTA „VREDNOVANJE UČINAKA MJERA I STRATEGIJA

ODRŽIVOG TRANSPORTA U GRADOVIMA“

Istraživanje postojećeg stanja SUMP-a i učinaka mjera održive urbane mobilnosti u Hrvatskoj

napravljeni su putem ankete elasticiteta cijena javnog gradskog prijevoza. Anketu su

provodili studenti diplomskog studija smjera Gradski promet u listopadu i studenom 2016 u

jutarnjem vršnom opterećenju na 25 tramvajskih i autobusnih stajališta u Gradu Zagrebu.

Prikupljanjem podataka dobiven je uzorak od 790 anketnih upitnika, što predstavlja

verificiran reprezentativan uzorak osnovnog skupa.


ZBORNIK 12

Neki od najznačajnijih zaključka provedene ankete su:

1. Udio korisnika karata u javnom gradskom prijevozu raspodijeljen je u 3 glavne

kategorije:

a. jedna petina korisnika kupuje pojedinačne karte;

b. tri petine koriste mjesečne ili godišnje karte;

c. jedna petina korisnika ne plaća prijevoz;

2. Sa postojećim tarifnim sustavom i vozarinama, dvije trećine korisnika smatra da je

kvaliteta važnija od cijene prijevoza;

3. Uvođenje pojedinačne karte u trajanju od 45 minuta doprinijelo bi većem korištenju

javnom prijevoza, a samim time i većim prihodima zbog veće prijevozne potražnje;

4. Buduća istraživanja u glede cijena u javnom gradskom prijevozu trebala bi biti

orijentirana na analizu elasticiteta korisnika prometnog sustava i dizajniranje tarifne

politike.


ZBORNIK 13

SAŽECI IZLAGANJA


ZBORNIK 14

REZULTATI ISTRAŽIVANJA NA PROJEKTU – JAVNI GRADSKI PRIJEVOZ

Dino Šojat mag. ing. traff.


Zagrebu

Zavod za gradski promet

Sažetak

Javni gradski prijevoz predstavlja okosnicu održive urbane mobilnosti u gradovima zbog

velike prijevozne ponude, pa u skladu s time i prihvatljivosti u energetskom, prostornom,

ekološkom i ekonomskom smislu. Učinkovitost javnog prijevoza bitan je činitelj modalne

preraspodjele gradskih radnih putovanja sa osobnog automobila. Cilj je smanjenje negativnih

utjecaja korištenja osobnog automobila koji se očituju u prometnom zagušenju, negativnom

utjecaju na zdravlje i okoliš te ostalim eksternim troškovima.

Tarifna politika sa dobrim odrednicama u okviru održive urbane mobilnosti temelj je

preraspodjele gradskih putovanja sa osobnog automobila na javni gradski prijevoz. Stoga je

bitno poznavati javno mišljenje građana u vezi cijena u javnom gradskom prijevozu. U tu

svrhu, na projektu je provedeno istraživanje elasticiteta cijena javnog gradskog prijevoza,

odnosno istraživanje mišljenja građana glede promjene modaliteta prijevoza u ovisnosti o

promjeni cijene pojedinačne karte sa postojećih 10 HRK. Anketu su provodili studenti

diplomskog studija Fakulteta prometnih znanosti na 17 stajališta sa visokom prijevoznom

potražnjom u Gradu Zagrebu, prikupivši 790 prikupljnih anketnih upitnika. Istraživanja

elasticiteta cijena su pokazala kako:

su više osjetljivi na promjenu cijena putnici koji ne posjeduju osobni automobil u

odnosu na putnike koji posjeduju osobni automobil (jer putnici koji ne posjeduju

osobni automobil imaju manje alternativa glede modaliteta prijevoza;

su više osjetljivi na promjenu cijena putnici manjih razreda primanja u odnosu na

putnike viših razreda primanja (jer putnicima manjih razreda primanja pojedinačna

karta zauzima veći udio u primanjima).


ZBORNIK 15

Nadalje, istraživanja su ukazala prvenstveno na raspodjelu putnika s obzirom tip karata (u

kojem jedna petina na koristi prijevoznu kartu), činjenicu da dvije trećine putnika smatra

kako je kvaliteta javnog prijevoza važnija od cijene, te suglasnost putnika u vezi uvođenja

pojedinačne karte u trajanju od 45 minuta.

Na temelju provedenog istraživanja, velike su mogućnosti za provođenje sveobuhvatnog

istraživanja elasticiteta prijevozne potražnje u odnosu na cijene kao temelj za dizajniranje

sveobuhvatne tarifne politike gradskih putovanja temeljene na pouzdanim rezultatima

istraživanja.


ZBORNIK 16


ZBORNIK 17


ZBORNIK 18


ZBORNIK 19


ZBORNIK 20


ZBORNIK 21

REZULTATI ISTRAŽIVANJA NA PROJEKTU - PARKIRANJE

Božo Radulović, mag.ing. traff.


Zagrebu

Sažetak

Transportna potražnja odnosi se na količinu i vrstu putovanja koju će ljudi izabrati pod

određenim uvjetima. Razni demografski, geografski i ekonomski faktori mogu utjecati na

zahtjeve putovanja. Modeli koji odražavaju te odnose mogu predvidjeti kako će različiti

trendovi, politike i projekti utjecati na buduće aktivnosti putovanja, a time i procjenu

potencijalnih problema i strategija za poboljšanje prometnog sustava. Prijevozne cijene

mogu uključivati novčane troškove, vrijeme putovanja, udobnost i rizik. Promjene cijena

mogu utjecati na učestalost putovanja, rutu, modalitet, odredište, raspored, tip vozila,

parkirno mjesto, vrstu odabrane usluge, i odluku o lokaciji. Utjecaji određivanja cijena mjere

se pomoću elasticiteta, postotne promjene u potrošnji (u ovom slučaju, parkiranja) koja

rezultira iz svake promjene u cijeni.

Istraživanje elasticiteta cijene parkiranja korisnika osobnih vozila obavljeno je na primjeru

grada Zagreba, uključujući pojmove vezane za transportnu potražnju i utjecaj koji faktori kao

što su cijena i kvaliteta usluge imaju na aktivnost putovanja, kako se učinci mogu mjeriti

pomoću vrijednosti elasticiteta, te kako koristiti informacije za predviđanje utjecaja

specifične transportne cijene i promjene razine usluge.

U ovom istraživanju, cijene i usluga elasticiteta putovanja putnika procjenjuju se pomoću

metodologije anketiranja koja analizira učinkovitost i koristi socioekonomske karakteristike i

transportne podatke za donošenje odluka pojedinaca na izbor modaliteta prijevoza. U ovom

istraživanju izračunat je uzorak od 382 anketna upitnika, odnosno 382 vlasnika automobila.

Pojedinci su odgovarali na 6 pitanja. Glavni dio ankete predstavljalo je pitanje o maksimalnoj

cijeni jedinične parkirne karte na koju su korisnici spremni pristati u slučaju poskupljenja.


ZBORNIK 22

Postojeće tarife Zagrebparkinga dijele Grad Zagreb na četiri zone. Broj ispitanih korisnika

ovisio je veličini zone koja se obrađivala, odnosno broju parkirnih mjesta u istoj zoni.

Rezultati istraživanja su pokazali na koji način bi korisnici reagirali ukoliko bi se povećala

jedinična cijena parkirne karte. Elasticitet potražnje za parkirnim mjestom u I. zoni iznosi -

1.01 – uz buduće povećanje cijene parkirne karte od 10%, potražnja za parkirnim mjestom bi

se smanjila za 10.1%, te bi ti korisnici prešli na druge modalitete prijevoza. Slično, elasticitet

potražnje za parkirnim mjestom u II. zoni iznosi -0.76, odnosno uz povećanje cijene od 10%

smanjio bi se broj korisnika za 7.6%. Elasticitet potražnje za parkirnim mjestom u III. Zoni

iznosi -0.52, odnosno, uz povećanje parkirne karte od 10% smanjila bi se potražnja za

parkirnim mjestom za 5.2%.

Anketiranjem se je pokazalo da se poskupljenjem cijene usluge uličnog parkiranja na cijenu

koju korisnici nisu spremni prihvatiti otvara prostor za alternativni oblik prijevoza istih

korisnika u vidu javnog gradskog prijevoza, nemotoriziranih oblika prijevoza itd. Relativno

velik broj ispitanika pristao bi na povećanje cijene i do 100% od trenutne cijene što dokazuje

da je trenutna parkirna politika u gradu Zagrebu neodrživa. Upotrebom metodologije

elasticiteta potražnje može se prikazati kako i minimalno povećanje cijene parkirne karte

može utjecati na smanjenje potražnje za parkirnim mjestom, i otvaranje mogućnosti za

razvoj ostalih modaliteta prijevoza, sa svrhom smanjenja zagušenja i smanjenja eksternih

troškova u prometu.


ZBORNIK 23


ZBORNIK 24


ZBORNIK 25


ZBORNIK 26


ZBORNIK 27


ZBORNIK 28


ZBORNIK 29

PROJEKT SOCIALCAR (HORIZON 2020) – UČINCI CARPOOLINGA U

GRADU ZAGREBU

Matija Vuger, dipl. ing.

Grad Zagreb

Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj

Grada

Sažetak

Kao odgovor na izazove koji se javljaju u urbanoj mobilnosti, Grad Zagreb, Gradski ured za

strategijsko planiranje i razvoj Grada zajedno s ostalim međunarodnim partnerima priključio

se u Konzorcij Eu Projekta SocialCar u sklopu programa HORIZON 2020. Projekt promovira

inovativni pristup u upravljanju urbanim transportnim sustavom, sa posebnim naglaskom na

carpooling odnosno dijeljenje vožnje.

SocialCar integrira opće podatke o javnom prijevozu (bus, tramvaj, vlak, taxi, sustav dijeljenja

bicikla, sustav iznajmljivanja automobila), podatke prikupljene od strane korisnika te

inovativne algoritme, primjerice usmjeravanje vozila pomoću suvremenih ICT rješenja i

postojeće infrastrukture. To je zapravo inovativni softver i usluga, koja urbanu mobilnost

čine „pametnijom”,a ima pristup servisima javnog prijevoza te bi pomoću jedinstvene

aplikacije uključivala što više prijevoznih opcija upravo kako bi se omogućila multi-modalna

putovanja što kraćeg trajanja.

Cilj SocialCara je promijeniti dosadašnju praksu gradske vožnje osobnim automobilom u

kojem u pravilu sjedi samo vozač; smanjiti vrijeme putovanja, time i poboljšati okoliš u

gradu, na način da bude više putnika u osobnim automobilima, da postoji bolja integracija s

javnim prijevozom.

SocialCar se javio kao odgovor na postojeće alate za planiranje putovanja koji uglavnom ne

nude informacije koje bi omogućile multi-modalno putovanje, često predlažu opcije koje

zahtijevaju promjenu nekoliko različitih oblika javnog prijevoza, često predlažu opcije s

dugim putovanjima i višestrukim presjedanjima.


ZBORNIK 30

Konzorcij projekta SocialCar uključuje 26 Europskih partnera iz 14 zemalja, od toga 10

predstavnika gradova ili regija u kojima će se testirati primjena SocialCara. Koordinator

projekta je konzultantska tvrtka FIT Consulting iz Italije. Koordinator lokalnih aktivnosti u ime

Grada Zagreba je Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada. Lokalni partneri na

projektu su: Fakultet prometnih znanosti, Zagrebački holding podružnica – ZET, HŽ Putnički

prijevoz d.o.o., Sustav javnih bicikla d.o.o. Next bike, Sustav iznajmljivanja automobila Urban

mobility d.o.o. – Spin City, Radio taxi Zagreb. Trajanje projekta je od lipnja 2015. do svibnja

2018 – sveukupno 36 mjeseci.


ZBORNIK 31


ZBORNIK 32


ZBORNIK 33


ZBORNIK 34


ZBORNIK 35


ZBORNIK 36


ZBORNIK 37


ZBORNIK 38

ULOGA PARKIRANJA U PROVOĐENJU ODRŽIVE URBANE MOBILNOSTI

Hrvoje Pavlek, mag. ing. traff.

Grad Zagreb – Zagrebački holding

Podružnica Zagrebparking

Sažetak

Čak trećina vozila kruži, u užem gradskom središtu, tražeći parkirno mjesto. Prometni

stručnjaci pokušavaju raznim metodama riješiti problem parkiranja u središtu grada. Glavni

problem izražen je u gradskim središtima koja su oblikovana svojim povijesnim jezgrama i

koja, nažalost, imaju ograničen broj parkirnih mjesta. Prometne strategije rasterećenja

središta grada od motornih vozila (tako da se zadrži dostupnost i atraktivnost centra grada)

teške su zadaće za sve stručnjake. U Gradu Zagrebu već pola stoljeća postoji organizirana

naplata parkiranja. Podružnica Zagrebparking kao dio Zagrebačkog Holdinga je tvrtka koja

upravlja parkirališnim mjestima na javnim površinama i u javnim garažama koja su u

vlasništvu Grada Zagreba.

Prema podacima iz 2013. godine, Grad Zagreb na površini od 641,3 km2 ima oko 795.900

stanovnika u 303.441 kućanstava s prosječnom gustoćom stanovanja od 1.241 st./km2 i

prosječnim brojem od 2,57 članova po kućanstvu. Udio prometnih površina iznosi oko 4,3 %.

Javni prijevoz se sastoji od tramvajskog i autobusnog podsustava. Tijekom 2013. godine bilo

je registrirano 1.343 taksi vozila što čini oko 593 stanovnika na jedno taksi vozilo. Na

području grada je registrirano 337.591 motorna vozila od čega je 283.331 osobna vozila.

Organizacija i naplata parkiranja u Gradu Zagrebu provodi se temeljem Odluke o organizaciji i

načinu naplate parkiranja i temeljem Pravilnika o korištenju javnih parkirališta i javnih

garaža. Odlukom su određene osnovne odredbe o parkiranju, a Pravilnikom su definirane

cijene po zonama i u garažama, te ulice koje su u naplati. U Gradu Zagrebu 1995. godine

uvedena je zonska naplata parkiranja, te se zonska naplata postepeno širi. Trenutno postoje

četiri zone naplate. U prvoj zoni ograničenje naplate parkiranja je dva sata, a u drugoj zoni tri


ZBORNIK 39

sata. U trećoj parkirnoj zoni nema ograničenja, a u četvrtoj zoni plaća se karta koja vrijedi za

cjelodnevno parkiranje u toj zoni. Postoji i I.1 zona koja obuhvaća ulice na Gornjem gradu, te

je parkiranje na tom dijelu namijenjeno samo korisnicima povlaštenih karata za tu zonu, a svi

ostali plaćaju dnevnu parkirališnu kartu koja iznosi 150 kn.

U prvoj zoni cijena jednog sata parkiranja iznosi 6 kn, u drugoj zoni 3 kn, a u trećoj zoni 1,5

kn. Cijena cjelodnevne parkirne karte u IV.1 zoni iznosi 5 kn, a u IV.2 zoni 10 kn.

Neograničeno vrijeme parkiranja imaju pojedine kategorije kao što su lokalno stanovništvo i

pravne osobe sa sjedištem u zonskoj naplati koje imaju povlaštene parkirališne karte (PPK) te

se isto ne odnosi na IV. zonu izvan uličnog parkiranja s posebnim sustavom naplate. Pravo na

povlaštenu parkirališnu kartu (PPK) imaju stanari ulica na području zona u kojima se

naplaćuje parkiranje, pravne osobe, fizičke osobe - obrtnici i osobe koje obavljaju drugu

samostalnu djelatnost koje imaju sjedište ili koriste poslovni prostor unutar tog područja.

Plaćanje satnog parkiranja moguće je ostvariti kupnjom parkirališne karte na parkirnom

automatu, kupnjom parkirališne karte mobilnim uređajem (m-parking) i kupnjom

elektroničke parkirališne karte na kioscima. Tijekom posljednjih godina oko 78% korisnika

parkirališta plaća parkiranje po satu mobilnim uređajem.

Prema podacima iz 2016. godine trenutno su pod naplatom 32327 parkirališna mjesta. U

prvoj zoni se nalazi 7649 mjesta, a izdano je 12080 PPK, u drugoj zoni se nalazi 17478 mjesta,

a izdano je 15505 PPK, u trećoj zoni se nalazi 4534 mjesta i izdano je 1978 PPK. U

komercijalnim zonama se nalazi 2666 parkirališnih mjesta.

Iz podataka je jasno kako je u prvoj zoni izdano 4431 PPK više od ukupnog broja parkirališnih

mjesta, te isto predstavlja veliki problem u zagušenju prometa u jutarnjim i večernjim vršnim

satima zbog traženja slobodnog parkirnog mjesta.

Podružnica Zagrebparking trenutno upravlja sa 8 javnih garaža ukupnog kapaciteta 2582

parkirna mjesta: JG Tuškanac – 465 mjesta, JG Langić – 280 mjesta, JG Petrinjska – 152

mjesta, JG Rebro – 664 mjesta, JG Gorica – 350 mjesta, JG Svetice – 116 mjesta, JG

Kvaternikov trg – 350 mjesta i JG Jelkovec 1 – 205 mjesta. Garaže Rebro i Svetice se nalaze u

drugoj zoni naplate, Jelkovec 1 u trećoj zoni naplate, a preostalih pet garaža u prvoj zoni

naplate parkiranja. Smanjenjem cijena za oko 25% u javnim garažama tijekom 2014. i 2015.

godine u svim garažama osim JG Tuškanca se postigla veća popunjenost od 20% do 30%.


ZBORNIK 40

Podružnica Zagrebparking obavlja i djelatnost premještanja nepropisno parkiranih vozila na

području Grada Zagreba. Trenutno tu djelatnost obavlja 18 specijalnih vozila „Pauk“.

Analizom podataka broja intervencija i usporedbom istih za godinu 2015. u odnosu na 2014.

dolazimo do zaključka kako se broj intervencija na godišnjoj razini povećava za 5,48%. U

2016. godini podatak je za prvih deset mjeseci otprilike isti kao i u 2015. godini.

Problematika organiziranja prometa u mirovanju predstavlja veliki dio organizacije samog

prometa u velikim gradovima. Postojeći sustav organizacije parkiranja u Gradu Zagrebu ne

zadovoljava trenutačnu prometnu potražnju koja je u vršnim satima izrazito velika.

Izražajnost problematike se uviđa prvenstveno u samom središtu grada, gdje je potražnja za

slobodnim parkirnim mjestima najveća, a slobodnih parkirnih mjesta ima jako malo.

Povećani stupanj motorizacije uzročnik je povećanih gužvi u središtu grada putovanjima na

posao i sa posla, te u večernjim satima kada korisnici putuju u središte Grada zbog drugih

aktivnosti. Pronalaženje rješenja i rješavanje problema bi se moralo kretati u smjeru

smanjivanja broja putovanja u samo središte grada, te tako i smanjenje potrebe za

pronalaženjem slobodnog parkirališnog mjesta. Podružnica Zagrebparking će i u budućnosti

kao i do sada odraditi sve dane zadatke u vezi organiziranja i upravljanja parkirališnim

mjestima koje dobije na upravljanje od Grada, te će na taj način omogućiti korisnicima u

zadanim uvjetima najefikasnije korištenje parkirališnih prostora nad njima.


ZBORNIK 41


ZBORNIK 42


ZBORNIK 43


ZBORNIK 44


ZBORNIK 45

CARSHARING SUSTAV U GRADU ZAGREBU

Ivana Krijan, mag. ing. traff.

Spin City

Sažetak

Carsharing je sustav djeljenja vozila u kojem članovi sustava imaju mogućnost korištenja

vozila bez troškova goriva, parkinga, registracije, osiguranja i održavanja. Carsharing je održiv

način prijevoza u gradovima koji se ubrzano razvija i širi u sve više gradova diljem svijeta te

privlači sve veći broj korisnika. Tako su s listopadom 2014. carsharing sustav imale 33 zemlje

na 5 kontinenata u 1.531 gradu; ukupno 4,8 milijuna korisnika koristilo je flotu od 104.000

vozila.

Dvije su vrste carsharinga; P2P (peer-to-peer) u kojem su vozila u vlasništvu privatnih osoba

koje daju svoja vozila u najam i za to primaju naknadu, te B2C u kojem su vozila u vlasništvu

firme.

Station-based, round-based i free floating su modeli carsharinga. Station-based model

karakteriziraju jednosmjerna putovanja tj. mogućnost preuzimanja vozila na jednom

carsharing parkiralištu u gradu (punktu), a vraćanja na drugom. Primjenom round-based

modela korisnici imaju najmanju fleksibilnost u korištenju usluge jer su obvezni vratiti vozilo

na isti punkt na kojemu su ga i preuzeli. Nasuprot navedena dva modela, free floating model

omogućuje korisnicima najveću fleksiblinost jer preuzimaju i vraćaju vozila u određenu

geografsku zonu, na bilo koje obilježeno parkirališno mjesto. Besplatni parking po gradu je

osiguran od strane pružatelja carsharing usluge.

Spin City je prva car sharing usluga u Zagrebu tj. u cijeloj Hrvatskoj. Vrsta poslovanja je B2C, a

model je free floating. Spin City ima flotu od 30 vozila, od čega je 20 vozila na benzinski

pogon, a 10 na električni, koja su raspoređena po cijelom gradu, unutar Spin City zone.

Unutar te zone korisnicima je omogućen besplatan parking na bilo kojem obilježenom


ZBORNIK 46

parkirališnom mjestu. U gradu je osigurano i devet parkirališnih mjesta namjenjenih za

parkiranje isključivo carsharing vozila. Za članstvo u Spin Cityu potrebno se prvo registrirati

na internestkim stranicama, zatim platiti jednokratnu naknadnu za članstvo i dostaviti

fotografije dokumenata. Sa završenim procesom registracije i validacije korisnika omogućuje

se ulazak u aplikaciju preko koje su vidljive lokacije vozila i preko koje se rezervira, otključava

i zaključava vozilo. Spin City je moguće koristiti kako u privatne, tako u poslovne svrhe.

Korištenjem Spin Citya odnosno carsharinga općenito potiče se održivi način prijevoza,

smanjuje se zagušenost u gradovima čime se rasterećuje prometna mreža, smanjuje se

emisija CO2 i općenito se doprinosi manjem zagađenju okoliša. Uz sve to, značajne su uštede

korištenjem car sharinga, jer nema troškova vlasništva vozila i svih dodatnih troškova koje

ono povlači za sobom.


ZBORNIK 47


ZBORNIK 48


ZBORNIK 49


ZBORNIK 50


ZBORNIK 51


ZBORNIK 52


ZBORNIK 53


ZBORNIK 54


ZBORNIK 55


ZBORNIK 56


ZBORNIK 57

ZAKLJUČCI OKRUGLOG STOLA

1. Mobilnost korisnika prometnog sustava u urbanim aglomeracijama predstavlja

esencijalno pitanje u globalnom trendu urbanizacije.

2. Mjere održive urbane mobilnosti trebaju biti provedene kroz Planove održive urbane

mobilnosti (SUMP-ove).

3. Uobičajene prepreke učinkovitoj primjeni praćenja i vrednovanja SUMP-ova su:

nedostatak iskustva, ograničeni financijski resursi, nedostajući ljudski potencijali, te

nedovoljno metodološko znanje.

4. Potrebno je koristiti znanstveni pristup problemu održive urbane mobilnosti s

naglaskom na upravljanje prijevoznom potražnjom.

5. Istraživanjem elasticiteta potražnje u odnosu na postojeću tarifu usluge može se

učinkovito upravljati prijevoznom potražnjom u gradovima.

6. Primjeri dobre prakse provođenja SUMP-ova u gradovima Europske unije rezultirali su

pozitivnim učincima u odnosu na postavljene ciljeve.

7. U skladu s prometnom politikom Europske unije, izrada planova urbane mobilnosti

omogućava urbanim sredinama pristup fondovima EU.

U Zagrebu, 13. prosinca 2016.

Organizacijski odbor


ZBORNIK 58

PLAN BUDUĆIH ISTRAŽIVANJA

Znanstveni projekt “VREDNOVANJE UČINAKA MJERA I STRATEGIJA ODRŽIVOG TRANSPORTA

U GRADOVIMA” koji je proveden uz potporu Sveučilišta u Zagrebu, na Zavodu za gradski

promet Fakulteta prometnih znanosti ukazao je da mali broj gradova u RH provodi SUMP.

Za budući smjer izrade Planova održive urbane mobilnosti važno je da Ministarstvo

pomorstva, prometa i infrastrukture donese nacionalne smjernice i stvori temelj za

financijsku potporu provođenju Planova održive urbane mobilnosti lokalnih zajednica –

urbanih sredina.

Brojni su internacionalni primjeri koji dokazuju učinkovitost mjera i strategija održivog

transporta u gradovima. Vrednovanje strategija i mjera Planova provodi se većinom kroz

primjenu metode analize troškova i koristi (CBA), gdje je omjer koristi i troškova (BCR) je

značajno veći od jedan kod većine provođenih mjera. Određeni broj mjera teško je

monetizirati, no evidentan je njihov pozitivan učinak u osiguranju održive mobilnosti.

Vezano za vrednovanje učinaka strategija i mjera, nužno je konstatirati da polovica ispitanih

gradova ne primjenjuje nikakve uobičajene metode vrednovanja. Ta činjenica ukazuje da je

saznanje u lokalnim zajednicama o potrebi praćenja i vrednovanja učinaka strategija i mjera

insuficijentno, a temeljno je za postizanje postavljenih ciljeva. Stoga je konstatacija o potrebi

izrade nacionalnih smjernica za izradu Planova održive urbane mobilnosti nužna i urgentna.

Povezivanjem znanstveno-istraživačkih institucija čija su istraživanja usmjerena na planiranje

održive mobilnosti u gradovima, jedinica lokalne samouprave i Ministarstva pomorstva,

prometa i infrastrukture može se ostvariti kvalitetan iskorak u izradi i vrednovanju Planova

održive urbane mobilnosti u Republici Hrvatskoj.

Nastavak provođenja znanstvenih istraživanja vezanih za Planove održive urbane mobilnosti

u Republici Hrvatskoj nužan je i nezaobilazan korak u postizanju ciljeva i vrednovanju

strategija i mjera Planova.

Budući znanstveni projekti vezani za Planove održive urbane mobilnosti trebaju svakako

uključiti sljedeće aktivnosti:


ZBORNIK 59

• dubinsku analizu prostorno-vremenskih podataka o javnom gradskom prijevozu

putnika u cilju poboljšanja kvalitete usluge (brzina putovanja, točnost i redovitost izvršavanja

voznog reda i sl.);

• istraživanje načinske raspodjele putovanja za veće gradove u Republici Hrvatskoj;

• istraživanje utjecaja prometnog volumena na emisiju stakleničkih plinova i razinu

buke u gradovima;

• istraživanje parametara biciklističkog prometnog toka i korištenje bicikala po svrsi

putovanja u većim gradovima Republike Hrvatske;

• izradu značajnijih činitelja urbane mobilnosti za gradove RH;

• sublimaciju dominantnih strategija i mjera te izradu smjernica za Planove održive

urbane mobilnosti u Republici Hrvatskoj.


ZBORNIK 60

POPIS SUDIONIKA OKRUGLOG STOLA

Na okruglom stolu bili su prisutni predstavnici:

državne uprave i jedinica lokalne samouprave:

o Grad Zagreb – Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj;

o Varaždinska županija;

o Grad Velika Gorica;

o Grad Dubrovnik;

o Grad Slavonski Brod;

o Grad Rijeka;

o Grad Sisak;

o Grad Osijek;

tvrtki:

o Zagrebački električni tramvaj – ZET;

o Zagrebački holding – podružnica Zagrebparking;

o Spin City – operator usluge carsharinga u Gradu Zagrebu;

udruga civilnog društva:

o Sigurnost u prometu;

o Odraz – Održivi razvoj zajednice;

nastavno osoblje i studenti Fakulteta prometnih znanosti te ostala zainteresirana

javnost.


ZBORNIK 61

FOTO ALBUM


ZBORNIK 62


ZBORNIK 63


ZBORNIK 64

Documents

Vrednovanje učinaka mjera i strategija održivog transporta ... · Sveučilište u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti University of Zagreb Faculty of Transport and Traffic Sciences