Vrijedi zapaziti - UDRUGA BOLJI ŽIVOT · dobre poslovice i dobar nauk vremenom ne zastarijevaju. Ono „to su sveci Svevi„njega pjevali neposredno nakon prijelaza preko Crvenog

303

prijatelja u Crkvi i vlasti napustila ga je. Mnogisu smatrali da je otiπao predaleko.

Naime, Wycliffe se usudio prevesti Biblijuna engleski. Takoer je zahtijevao odvajanje Cr-kve od dræave da bi reformirao Crkvu. Napao jenepoπtenje i zloporabu vlasti koju je primijetio— posebno meu redovnicima. Ali iznad svegapropovijedao je da Biblija treba biti dostupna nasvakom jeziku.

Sve je to zvuËalo kao krivovjerje, a buduÊida se Wycliffu sada pribliæavala smrt, neki susmatrali da bi trebao preispitati svoje izjave. Zatosu Ëetiri redovnika i Ëetiri senatora uπla u njegovusobu. Obratili su mu se oπtrim rijeËima podsje-ÊajuÊi ga na sve πto je zastupao. Vrijeme je,rekli su, da prizna svoje zablude.

Wycliffe je bio potpuno priseban. Traæio jeda ga podignu u krevetu kako bi mogao jasnijegovoriti. Onda je prikupio svu preostalu snagui parafrazirao Psalam 118,17: “Ne, mrijeti neÊu,nego æivjeti, i kazivat Êu sva zla djela redovnika.”

Wycliffe je umro, ali su njegova vijest i djelonastavili æivjeti. Biblija na engleskom dostupnaje obiËnim ljudima. Ljudi umiru, ali ono πto suzapoËeli smrt ne prekida. Trag koji su ostaviliza sobom ide pred njima.

Drugi tekstoviO pËelama (12.redak) u BiblijipotraæitePonovljeni zakon1,44. O strπljenimaËitajte u Izlasku23,28.

Vrijedizapaziti“Dobre pjesme,dobra obeÊanja,dobre poslovice idobar naukvremenom nezastarijevaju. Onoπto su sveciSveviπnjega pjevalineposredno nakonprijelaza prekoCrvenog mora(Izlazak 15,2),ovdje su ponovnopjevali i pjevat Êedo svrπetkasvijeta.”William S. Plumer

Ne ustukni,krπÊanine, zar Êeπpokleknuti?HoÊeπ li napustitibojno poljei pobjeÊi u Ëasuopasnosti?Ne poznaπ li snagusvoga voe?»esto u opasnosti iËesto u muci,naprijed, krπÊanine,naprijed idi.H. K. White

1. listopada Poznate posljednje rijeËi

ProËitajte: Psalam 118,10-18.

ohn Wycliffe je leæao na samrtniËkoj po-stelji u Lutterworthu u Engleskoj. Bila je1384. godina i veÊina njegovih utjecajnihJ

304

glazbu on je pisac hvalospjeva kao πto su “Imaizvor jedan prepun krvi” i “Za prisniji sam hodsa Bogom”. Ali oni koji su ga bolje poznavali,znali su da je Cowper kao mladiÊ bio jako nesre-tan. Triput je pokuπao samoubojstvo; dvaput jeproglaπen ludim, i da nije bilo prijatelja krπÊanai Psalma 118, vjerojatno ne bi niπta napisao.

Dok je bio slabunjavo dijete, Cowpera je zlo-stavljao i tukao stariji djeËak, ali je kao mladiÊnaπao utjehu u Psalmu 118,6. Tijekom borbe spsihiËkim oboljenjem u dvadesetim godinama,bio je osnaæen Ëetrnaestim i osamnaestim retkomovog psalma. Nekoliko godina Cowper je uæivaou sretnom druæenju s John Newtonom, bivπimtrgovcem robljem a sada pastorom. Voljeli suzajedno πetati, πaliti se i pisati duhovne pjesme.Neko je vrijeme pokuπavao napisati po jednuduhovnu pjesmu svakog tjedna. Kad su mu osje-Êaji bili stabilni, Cowper je uæivao u dvadesetdevetom retku: “Zahvaljujem Jahvi, jer je dobar.”

Prijateljstvo ove dvojice obogatilo je Crkvupjesmama kao πto su Newtonova “Amazing gra-ce” i Cowperova “Bog djeluje na tajanstveninaËin”. ReËeno rijeËima dvadeset treÊeg retka:“Jahvino je to [bilo] djelo: kakvo Ëudo u oËimanaπim!”

Vi, straπljivi sveti, ohrabrite se sada!Oblaci πto strah vam ulijevajuMilosrem su puni i sruËit Êe seBlagoslovima na vaπu glavu.

William Cowper

Pojaπnjenje“Spasenje namdaj” u dvadesetpetom retku nahebrejskom jehoπi’ah ili nagrËkom hosana.Ova rijeË jepostala izrazomhvale, ali njezinkorijen je ovamolba za pomoÊ.(Za pomoÊ bistezamolili onoga tkovam moæe pomoÊi.)Na blagdan Sjenicaovaj su psalam iova rijeË posebnoupotrebljavani.Sedmi dan togblagdana bio jepoznat kao Velikahosana kad semahalo palminimgranama. I ovegrane nazivali suhosane.

Drugi tekstoviNovi zavjet citiranekoliko redaka izovog ulomka inalazi da suispunjeni u IsusuKristu. Posebnoobratite pozornostna tekstove kojigovore o Isusu kaozaglavnom kamenu:Matej 21,42;Efeæanima 2,20 i 1.Petrova 2,7.

2. listopada Uplaπeni svetac nalazi psalam


a studente engleske knjiæevnosti Willi-am Cowper je vrstan pjesnik osamnaes-tog stoljeÊa. Za struËnjake za crkvenuZ

305

119. No Psalam 119 podsjeÊa nas da Boæju rijeËtrebamo spremiti u srce, da je trebamo glasnorecitirati, prouËavati, razmiπljati o njoj i ne zabo-raviti je.

David Livingstone, neumorni istraæivaË imisionar Afrike, nauËio je napamet Ëitav ovajpsalam dok je imao devet godina i za nagradudobio Novi zavjet od vjerouËitelja.

Napamet ga je nauËio i John Ruskin, izvan-redni pisac i knjiæevni kritiËar u devetnaestomstoljeÊu. Kasnije je priznao: “NeobiËno je πto jeod svih dijelova Biblije koje me majka uËila,koji me najviπe koπtao da ga nauËim, i koji jemojem djeËjem umu bio najodbojniji, sto devet-naesti psalam, za mene postao najdragocjeniji.”

Mnogi od nas osjeÊaju sliËno kao britanskipastor Thomas Fuller u sedamnaestom stoljeÊu,koji je priznao: “Gospodine, otkrivam u svojojduπi lijenost, jer prije nego πto poËnem Ëitatineko poglavlje u Bibliji gledam gdje zavrπava,i ako ne zavrπava na istoj stranici, moram okre-nuti list da vidim koliko je dugaËko... Da samstvarno gladan nebeske hrane, ne bih zbog njemrmljao. UËini da mi Ëitanje Tvoje RijeËi nebude pokora veÊ zadovoljstvo i da najduæe po-glavlje u Tvojoj RijeËi najviπe cijenim.”

Vrijedizapaziti“Ako RijeË imatesamo u ustima, bitÊe vam oduzeta.Ako je imate samou knjizi, nedostajatÊe vam kad vambude najpotrebnija.Ali ako jepohranite u srce,kao πto je MarijauËinila s rijeËimaanela, nemaneprijatelja koji bivam je mogaooduzeti i ona Êevam biti utjeπnoblago u vrijemepotrebe.”William Cowper

3. listopada Pokora ili zadovoljstvo


ko æelite nauËiti napamet cijelo poglav-lje iz Svetog pisma, mnogo je jedno-stavnije nauËiti Psalam 117 nego PsalamA

Tko moæe iskazati zadovoljstvo, izraËunati vrijednost©to je RijeË Tvoja daje ljudima jednostavna srca?O, daj da pronicanjem u njezin presveti naukUvijek Tebe ljubimo, bojimo se i budemo Ti blizu.

Henry W. Baker

306

propovijed “Greπnici u rukama srditog Boga”,uËinio je to s malo gesta i s pribranim dostojan-stvom. Kad je njegovu suprugu Sarah zahvatilouzbuenje velikog vjerskog buenja, bio je sum-njiËav.

Ali kad je veliki teolog pozorno ispitao isku-stvo svoje supruge, bio je iznenaen njezinim“neprekidnim slatkim mirom, mirnoÊom i smire-noπÊu duπe”. ZakljuËio je da je njezino usmje-renje na Isusa Krista trajno djelovalo na nju.Kad je kasnije propovijedao iz Psalma 119, po-sebno se zadræao na dvadesetom i dvadeset os-mom retku: “Gine od Ëeænje duπa moja” (RU) i“Suze roni duπa moja od æalosti”. Priznao je daËezne za veÊom svetoπÊu: “»inilo mi se da mije srce puno, spremno da pukne, πto me ËestovraÊalo rijeËima pjesnika u Psalmu 119.” OveosjeÊaje “poboæne æalosti” i “svete æei” Ed-wards je kasnije nazvao posebnim osobinamapravih svetaca. “Poboæna æalost i skruπenost srcaposebno su prihvatljivi i ugodni Bogu”, a “svetaæe je uvjet za sudjelovanje u blagoslovima vjeË-nog æivota.”

Jesu li poboæna æalost i sveta æe posebneosobine vaπeg æivota?

O, neka ove nebeske straniceMene uvijek oduπevljavaju;Da stalno vidim nove ljepoteI sve veÊu svjetlost.

Anne Steele

Drugi tekstoviZapazite dojmljiveglagole u triposljednja retka:“odabrao”,“prianjam” i“kroËim”. Potraæitenovozavjetneparalele uHebrejima 11,25;10,23 iFilipljanima 3,14.

Vrijedizapaziti“Pisac je znao dau RijeËi postojigolemo blago kojejoπ nije potpunorazumio, Ëuda kojajoπ nije vidio.Biblija je zemljaËuda; ona ne samoda izvjeπtava oËudima, veÊ jesama svijet Ëuda...Sveto pismo jepotrebno otvarati,ali ni upola tolikokoliko naπe oËi;pokrivalo nije naknjizi, veÊ nanaπim oËima.”Charles H.Spurgeon



ikad se za Jonathana Edwardsa nijegovorilo da je osjeÊajan Ëovjek. »aki kad je propovijedao svoju ËuvenuN

307

vid Brainerd, pionir misionar meu ameriËkimIndijancima u New Jerseyu, bio je zaruËen Ed-wardsovom kÊerkom, ali je u dobi od tridesetgodina umro od tuberkuloze, prije nego πto suse vjenËali.

Na Jonathana Edwardsa Brainerd je ostaviotako snaæan dojam da je objavio njegov æivotopisukljuËujuÊi Brainerdov dnevnik. Bog je upotrije-bio ovu knjigu da zapali vatru u æivotu misionarakao πto su David Livingstone, William Carey,Henry Martyn i drugi.

Brainerd se borio za prisnost s Bogom. Nasu-prot Edwardsu, nije se bojao izraziti svoje osje-Êaje. Proπao je kroz tjeskobu prije nego πto jedobio “punu sigurnost nade”. Nakon toga Ëinilose da se viπe koncentrirao na Psalme, a njegovonadahnuÊe potjecalo je iz mnogih redaka u ovojknjizi.

Jedno od obiljeæja pravog krπÊanina, rekaoje Brainerd, jest uæivanje u Boæjoj rijeËi. Redcikao πto je Psalam 119,47 postali su dijelom nje-govog iskustva. Prije je Ëitao Bibliju iz osjeÊajaduænosti, a poslije se njome naslaivao. Nije seosjeÊao kao da je sputan, veÊ je posluπnost Boæ-joj rijeËi vidio kao osloboenje. Citirao je Ëetrde-set peti redak: “Hodit Êu slobodno.” (DK)

Isus je ovu slobodu, koja dolazi od BoæjerijeËi, opisao rijeËima: “Upoznat Êete istinu, aistina Êe vas osloboditi.” (Ivan 8,32)

Drugi tekstoviPoveæite Djela 4,29s redcima 42-47ovog psalma.

Vrijedizapaziti“Sveti uposluπnosti ne videropstvo. Duhsvetosti slobodan jeduh; on oslobaaljude iosposobljava ih dase odupru svakomnastojanju da budupokoreni.”Charles H.Spurgeon

5. listopada NauËimo hoditi u slobodi


ovjek koji je zamalo postao zet Jona-thana Edwardsa bio je sasvim drukËijiod ovog naËitanog propovjednika. Da-»

RijeË Tvoju sluπams ljubavlju,u vjeri sam jojposluπan.Poπlji Duha svogodozgo;uËi me, Gospodine,svojem putu.Isaac Watts

308

vjeti. JuËeraπnji ulomak (redci 44-46) bio je ispu-njen glagolom “htjeti”, nizom obeÊanja s naπestrane. Danaπnji ulomak poËinje Boæjim obeÊa-njima i pokazuje kako nas ona tjeπe, podiæu idaju nadu. Biblija se temelji na obeÊanjima.Æidovski narod utemeljen je na Boæjim obeÊa-njima Abrahamu i potvren Boæjim obeÊanjimaMojsiju. U Starom zavjetu Bog je obeÊao da Êepreko Mesije izbaviti svoj narod, a u Novomzavjetu nalazimo Boæja obeÊanja da Êe biti snama i voditi nas Svetim Duhom.

Kad je kanadska æeljezniËka kompanija od-luËila postaviti prugu od Medicine Hata do Cal-garyja u Juænoj Alberti, morala je pregovarati sCrowfootom, poglavicom saveza Indijanaca Cr-na Noga, Ëije je bilo to podruËje. Crowfoot jedao dopuπtenje, a zauzvrat je traæio doæivotnukartu za putovanje æeljeznicom. Stavio ju je ukoænu vreÊicu i do smrti je nosio oko vrata —ali je nikad nije upotrijebio. Nikad nije iskoristiopovlasticu æeljezniËke kompanije.

Katkad tako postupamo s Boæjim obeÊanji-ma. Divimo im se i vjeπamo ih na zidove, ali ihne koristimo. Pouzdajmo se u sve πto nam jeBog rekao i uæivajmo u Njegovim obeÊanim bla-goslovima.

Dræimo se obeÊanja koja ne mogu iznevjeriti.Kad se sruËi bijes oluja, sumnji i straha,Nadvladat Êu æivom RijeËi BoæjomDræeÊi se Boæjih obeÊanja.

R. Kelso Carter

ZanimljivoBog je u svakomretku Psalma 119spomenut izravnoili neizravno.Pjesnik u tompsalmu spominjesebe viπe od tristoputa. OËito je ovajpsalam izrazitoosobne naravi.

Vrijedizapaziti“Kad u BoæjojrijeËi Ëujemo nekoobeÊanje,pretvorimo ga umolitvu. BoæjaobeÊanja suNjegovo jamstvo.Njemu je dragokad se s Njimborimo pomoÊuNjegovihobeÊanja.”Richard Sibbes



beÊanja, obeÊanja. Æivot ih je prepun.IzviaËi i politiËari, vjenËanja i radniugovori, meunarodni sporazumi i za-O

309

Franjo je bio zarobljen u jednoj bitci u Italijii doveden u neku crkvu. Tu je Ëuo redovnikekako pjevaju Psalam 119. Premda iscrpljen bit-kom, Franjo se toliko oporavio da se mogaopridruæiti pjevanju sedamdeset prvog retka:“Dobro mi je πto sam poniæen.”

Kad je Franjo konaËno potpisao ugovor ivratio se u Pariz, mnogi su mislili da Êe bititolerantniji. Sorbonna je izdala proglas kojim jebilo zabranjeno pjevanje psalama, a reformiranesnage nadale su se da Êe ga Franjo opozvati.Franjo je odgaao provoenje zabrane, ali je nakraju popustio politiËkim pritiscima. Dao jesmaknuti stotine francuskih hugenota koji su pr-kosno pjevali psalme dok su ih vodili na strati-πte. Ali Ëak je i sam kralj nastavio pjevati Psal-me.

»ini se da je Franjo volio Psalme, ali iz njihniπta nije nauËio. U zatvoru je pjevao Psalam119,71 koji ga je pozivao da Boæja “nauËi pra-vila”, ali ih Franjo nikad nije nauËio.

Razmislite o onome πto je Bog dopustio dase nae na vaπem putu. Jeste li to iskoristili danauËite obraÊati pozornost na Boæje odredbe?

Ne mogu reÊi da su mi nevolje drage,Pa ipak ih je bilo dobro podnijeti.One su me nogama Tvojim dovele,Kod njih sam naπao utjehu.

James Montgomery

PojaπnjenjeRijeË “razum” uπezdeset πestomretku doslovnoznaËi“prosuivanje” kaou Jobu 34,3.Pogledajte iHebrejima 5,14.

7. listopada Kralj Franjo i Psalmi


rancuski kralj Franjo I. iz πesnaestogstoljeÊa dobar je primjer kako treba Ëi-tati Psalme.F

310

mjerom da bude iskopana nakon pet tisuÊa go-dina. Meu mnogobrojnim predmetima u kapsulinalaze se i dvije knjige. Jedna govori o kapsulii sadræi popis predmeta u njoj, a druga je Biblija.

Zaπto Biblija? Jedan je zaposlenik objasnio:“Sveto pismo, svima nama poznata knjiga, sigur-no Êe preæivjeti vrijeme... Ona Êe biti neka vrstakarike izmeu proπlosti, sadaπnjosti i buduÊno-sti.”

Upravo to kaæu redci 89 i 90 kad pjesnikrabi rijeËi kao πto su dovijeka, ostaje, stalna, odkoljena do koljena.

Biblija je bila spaljivana i zabranjivana. Nje-zinu je smrt proricala svaka generacija, ali onai dalje æivi. Moæete poÊi u amazonsku praπumuili na Wall Street i svugdje Êete vidjeti ljudekako je Ëitaju i prouËavaju. NaÊi Êete profesio-nalne atletiËare kao i starije graane u domovimaza njegu kako traæe upute na njezinim stranica-ma. Ne trebamo se Ëuditi πto ju je onaj sluæbe-nik svjetske izloæbe izabrao kao knjigu koja Êe“sigurno preæivjeti vrijeme”.

SvemoÊni Gospodine, Sunce Êe se ugasiti,a Mjesec zaboraviti priËu noÊnu,

Al’ utvrena za vjeËne godine,nepokretna usred sudara planeta,

Tvoja Êe RijeË svijetliti za vedroga danakad i nebo i zemlja prou.

Robert Grant

Vrijedizapaziti“Odsjaj sunca imjeseca u vodiizgleda kao dadrhti kao i vodakoju objasjavaju.Ali unatoË ovomprividnom drhtanjuovdje na zemlji,oni idu svojimstalnim putom nanebu. Zato psalmistkaæe da bez obzirana to πto nam srcateturaju zbognevjerovanja nekomobeÊanju, a naπenas nevjerstvonavodi na pomisaoda je obeÊanjenepouzdano, BoæjarijeË stoji Ëvrsto,premda ne u naπimsrcima, veÊ naNebu.”Anthony Tuckney

8. listopada Sigurno Êe preæivjeti


a vrijeme svjetske izloæbe 1939. na LongIslandu u New Yorku, u zemlju je bilazakopana kapsula sliËna torpedu s na-Z

311

uporabe slatkog krumpira i kikirikija. Ovaj je crni znanstvenik 1921. pozvan da u

gradu Washingtonu pred struËnim povjerenstvomsvjedoËi o moguÊnostima uporabe kikirikija.

Odbor je bio zapanjen njegovim izlaganjem.Govorio je sat i Ëetrdeset pet minuta, dalekopremaπivπi vrijeme normalnog izlaganja. Nakonπto je zavrπio, predsjedatelj je upitao: “DoktoreCarver, gdje ste sve to nauËili?”

Carver je odgovorio: “Iz jedne stare knjige.”“Koje knjige?”“Biblije.”“Govori li Biblija o kikirikiju?”“Ne, gospodine,” odvratio je znanstvenik, “ali

mi govori o Bogu koji je stvorio kikiriki. A ondasam ja Njega molio da mi pokaæe πto da napra-vim s kikirikijem i On mi je pokazao.”

ZahvaljujuÊi Boæjoj rijeËi, psalmist je stekaoveÊu mudrost “od svih svojih uËitelja” (99. re-dak), a Boæje zapovijedi dale su mu razumije-vanje (104. redak). Ovo je otkrio i dr. Carver.

Ako vam je potrebna mudrost, kaæe Jakov,traæite je od Boga (Jakov 1,5). Njegova “rijeËnozi je mojoj svjetiljka” (Psalam 119,105). “Mi-sli na nj na svim svojim putovima, i on Êe ispra-viti tvoje staze.” (Izreke 3,6)

Kako je slavna RijeË Tvoja, o Boæe!Za svjetlo i vodstvo nama je dana;Svuda svoje sjajne zrake πaljeI put k blaæenstvu i Nebu pokazuje.

Frank Bottome

Drugi tekstoviVrijeme je daprovjerimo“svjetiljke” u kuÊi.Provjerite kakvesvjetiljke imate:Izreke 6,23; 20,27;Matej 25,1-13;Luka 8,16 iOtkrivenje 22,5.

Vrijedizapaziti“Ako Boæja rijeËne osvijetli naπ put,cijeli Êe nam æivotbiti uvijen u tamu imaglu pa svakakomoramo zalutati.”Jean Calvin

9. listopada Genij kikirikija


eorge Washington Carver, genijalni bio-kemiËar, revolucionizirao je poljopriv-redu na Jugu otkriÊem raznih naËina

G

312

bio je brz i proniciljiv kao britva. U dobi odtrideset pet godina prihvatio je krπÊanstvo i od-luËio napustiti politiËku karijeru; postao je gor-ljivi propovjednik, pisac i branitelj vjere.

Kao psalmist (pogledajte 113. redak), ni Ter-tulijan nije mogao razumjeti poloviËne krπÊane.Jednog je dana πetao s joπ jednim krπÊaninomkoji se upustio u neke sumnjive poslove. BraneÊisvoje postupke, Ëovjek je rekao: “Ali ja moramæivjeti.”

Terutlijan je kratko upitao: “Zaπto?”Da, zaπto? Kad o tome razmislite, koliko je

vaæno æivjeti da bismo ugodili Bogu? Pravimomnoge kompromise kao Tertulijanov prijatelj za-to jer ih smatramo nuænima da zadræimo odre-eni naËin æivota. No koliko je taj naËin æivotapotreban? Na kakav nas æivot Bog poziva?

Isus Krist je pozivao ljude da se odreknusvega i pou za Njim (Marko 10,21; Luka 9,23),ali kako lako razvodnjavamo ove rijeËi. Zbogtoga su naπe odluke rijetko kad jasne pa posta-jemo neodluËni ne samo kad se radi o malim,veÊ i o veÊim stvarima u æivotu.

Dopusti da Te osjeÊam blizu sebe;svijet je ionako blizu;

Vidim prizore πto plijene, Ëujem zvuke kuπnje:Neprijatelji moji stalno su blizu mene,

oko mene i u meni.Ali, Isuse, pribliæi mi se i saËuvaj duπu moju

od grijeha.Johne Bode

Pojaπnjenje“Ra” spomenutau 119. retkuvjerojatno je troskakoja nastaje pritopljenju metala.Kad se tali nekadragocjena kovina,na vrhu se skupljasloj neËistoÊe kojitopioniËar skida iuklanja. Pogledajtei u Izaiji 1,22.

10. listopada NeodluËni


ertulijan je oko sto pedeset godina na-kon apostola bio πkolovan za politiËkui govorniËku karijeru. Njegov oπtar umT

313

vima, shvatio je da njegova naturalistiËka filo-zofija ne funkcionira. Traæio je knjigu koja bidala smisao æivotu, i viπe od toga, “knjigu kojabi mene razumjela”.

BuduÊi da takvu knjigu nije mogao naÊi,odluËio ju je sâm sastaviti nalazeÊi mudre izre-ke i upisujuÊi ih u biljeænicu. Jednog dana sjedioje pod stablom i Ëitao knjigu sa svojom filozo-fijom. Nakon Ëitanja bio je razoËaraniji negoikad. Ni svojom vlastitom zbirkom mudrosti nijebio zadovoljan.

Upravo u tom trenutku iz kuÊe je iziπla nje-gova æena s Biblijom koju je naπla u obliænjojkapeli. UnatoË svojoj naobrazbi, Cailliet nikadnije vidio Bibliju. “Dok sam je Ëitao, nisam mo-gao naÊi rijeËi da iskaæem divljenje i Ëuenje.Odjednom mi je sinulo. To je Knjiga koja Êe merazumjeti.”

U ovom psalmu pjesnik izraæava divljenjeBoæjoj rijeËi, baπ kao i Cailliet kad ju je otkrio.Kasnije je ovaj francuski filozof, koji je postaokrπÊanin, priznao da je neobiËno govoriti o knji-zi koja razumije Ëovjeka, ali to se moæe reÊisamo “zato πto su njezine stranice oæivljene pri-sutnoπÊu æivoga Boga”.

Ruka koja ju je dala joπ uvijekMilostivo daje svjetlo i toplinu;Njezine se istine diæu do Ëitatelja,Uzdiæu, a nikad ne spuπtaju.

John Newton

ZanimljivoSto trideset drugiredak jedan je odredaka koji nespominje izravnoBoæju rijeË. Drugisu redci 90, 121 i122.

Vrijedizapaziti“Ovo svjetlo [130.redak] imaizvanrednasvojstva: (1) to jesvjetlo kojeprosvjetljuje iokriva sveprijevare svijeta;(2) ono usmjerava,pokazuje nam kakoda se ponaπamo usvim situacijama;(3) ono oæivljava,pokazuje namIsusa, svjetlo kojedaje æivot; (4) onoosvjeæava,svakodnevnodonosi utjehu.”Thomas Manton

11. listopada Knjiga koja me razumije


ladi francuski filozof Emile Caillietbio je duboko razoËaran Prvim svjet-skim ratom. Dok je sjedio u rovo-M

314

prilici da ih moæe zasipati smrtonosnom vatrom.Ali kad su mu sruπili zrakoplov, poËelo je raz-doblje od trideset dva mjeseca boravka u samicijednog japanskog zarobljeniËkog logora. Tu seokrenuo Bibliji. ZahvaljujuÊi njezinim strani-cama, postao je krπÊanin. OdluËio je da Êe, akoikad uspije iziÊi æiv, postati misionar u JapanudonoseÊi tom narodu ljubav Isusa Krista umje-sto bombi.

Neπto manje od Ëetiri godine nakon svojegoslobaanja vratio se u Japan kao misionar inapisao traktat u kojem je opisao svoj doæivljaj.Mitsuo Fuchida, zapovjednik japanskog eska-drona koji je vodio zraËni napad na Pearl Harbor1941., bio je jedan od onih koji su proËitali tajtraktat. DeShazer je posvjedoËio o snazi Biblijeu svojem æivotu pa je Fuchida odluËio i samproËitati Bibliju. Prije nego πto je proËitao prvihtrideset stranica, ovaj je japanski Ëasnik prihva-tio Krista za svojeg Spasitelja. Ubrzo nakon to-ga DeShazer i Fuchida sjedili su zajedno na po-diju tijekom jednog evaneoskog sastanka u To-kiju. Dva bivπa neprijatelja sad su bili braÊa uKristu.

U ovom ulomku Psalma 119 pjesnik izraæavapouzdanje u Boæju rijeË i brigu za svoje neprija-telje. Kao πto je DeShazer otkrio, moguÊe je,zahvaljujuÊi snazi RijeËi, da neprijatelji postanuprijatelji.

Jeste li voljni tako moliti za svoje neprijatelje?

PojaπnjenjeNa hebrejskomredci 150 i 151poËinju rijeËimakoje izriËu blizinu.Neprijatelj seprimiËe i Gospodinje blizu. U tim setrenucima dobrosjetiti da se moæeteosloniti na BoæjurijeË (pogledajte152. redak).

12. listopada Knjiga koja obraÊa neprijatelje


ijekom Drugog svjetskog rata JakobDeShazer je mrzio Japance. Bili su nje-govi neprijatelji i kao pilot uæivao je uT

RijeË je Tvojasnaga i æivot,ona uklanjazbunjenosti mijenja zavist,mrænju i sukobeu ljubav i radost imir.James Montgomery

315

njanje Boga (izbrojite koliko su puta u ovimredcima uporabljenje rijeËi tvoj i svoj u raznimpadeæima) i psalmista (izbrojite rijeËi moj i meneu raznim oblicima). Glavna tema ovog psalmanije RijeË, veÊ odnos izmeu naroda i Boga pu-tem RijeËi. To jasno pokazuje sto sedamdesetπesti redak.

U sveuËiliπnoj knjiænici u Kansasu nalazi sevrlo neobiËna Biblija. Na prvi je pogled kao isvaka druga, ali kad je otvorite, na pozlaÊenimrubovima stranica ugledat Êete sliku Krista s uËe-nicima u gornjoj sobi. Ispod slike su rijeËi: “Tosam ja osobno; uzmi me i vidi.”

Ovo je poruka Biblije i nesumnjivo porukaPsalma 119. Kad su stranice otvorene, moguÊeje vidjeti Krista. ©toviπe, na tim stranicama mo-æete naÊi osobnu zajednicu s Njim. Svrha Svetogpisma nije samo da upoznate Boga, veÊ da Gaupoznate osobno.

Sveta knjigo boæanska, dragocjeno blago,moja si:

Da mi kaæeπ odakle sam, da me uËiπ tko sam,Da me koriπ kad tumaram i pokaæeπ

ljubav Spasa,Da me vodiπ i saËuvaπ, da me kazniπ

i nagradiπ.John Burton

Drugi tekstoviPodsjeÊa li vas176. redak na nekidrugi biblijskiulomak? ©to reÊi oIzaiji 50,6;Ezekielu 34,12;Mateju 18,12-14;Ivanu 10,14-16 ili1. Petrovoj 2,25?

Vrijedizapaziti“Ne vjerujem da bimogao postojatiprikladnijizakljuËak psalmaprepunog stalnogmijenjanjaraspoloæenja iosjeÊaja Ëak iBoæjeg djeteta — izsunca u oblak, iztiπine u oluju, izpjesnikove stalnoprisutne sklonostida luta i osjeÊajapotpune nemoÊi —da bez Gospodnjeruke vodilje nemoæe naÊi putpovratka.”Barton Bauchier

13. listopada Rizik otvaranja njezinih stranica


salam 119 poznat je po Ëinjenici da seu gotovo svakom retku spominje BoæjarijeË. Ali naiÊi Êete i na uËestalije spomi-P

316

uspinjanje u Jeruzalem”, ilidoslovnije: “Postupna pjesma”(©A). ©to to znaËi? Kakva jeto vrsta psalama?

Navodimo nekoliko stihovaiz ovih psalama.u Psalam 121,3Tvojoj nozi on posrnuti ne

dai neÊe zadrijemati on, Ëuvar

tvoj.u Psalam 122,1Obradovah se kad mi

rekoπe:“Hajdemo u Dom Jahvin!”u Psalam 126,5Oni koji siju u suzama,æanju u pjesmi!u Psalam 127,1Ako Jahve kuÊu ne gradi,uzalud se muËe graditelji.u Psalam 130,3.4Ako se, Jahve, grijeha

budeπ spominjao,Gospodine, tko Êe opstati?Al’ u tebi je praπtanje,da bi te se bojali.u Psalam 133,1Gle, kako je dobro i kako

je milokao braÊa zajedno æivjeti!Jeste li kad krenuli na neko

duæe putovanje s djecom? Nije

lako. VeÊina obitelji, iz ËistogoËaja, smiπlja Ëitav niz igara,zagonetki i pjesama da putuËine kraÊim. Ako naete nekupjesmu s dvanaest kitica, imatesreÊe. Takva pjesma trajenajmanje deset minuta, a toznaËi deset kilometara bliæesljedeÊem odmoriπtu.

U biblijska vremenaroditelji su imali isti problem,ali naravno, u ono vrijemedeset minuta nije znaËilo ideset kilometara manje.Obitelji su obiËavale triputgodiπnje iÊi u Jeruzalem zablagdane Pashe, Pedesetnice iBlagdan sjenica. Ako ste imalisamo jednog magarca i peterodjece, Ëak je i pedesetkilometara bilo dugoputovanje. Iz sigurnosnihrazloga obiËno ste nastojaliputovati s drugim obiteljima izvaπeg mjesta, a to je pomogloi da se djeca zabave.

Osim toga, valja znati da jeveÊi dio puta u Jeruzalemvodio uzbrdo. Brdo Sion (gdjese nalazio hram) svakako nijebilo sliËno Mount Everestu iliKilimanjaru, ali iÊi s djecom izJerihona, koji se nalaziodvjesto pedeset metara ispodpovrπine mora, u Jeruzalem,koji se nalazio na nadmorskoj

14. listopada HodoËasniËke pjesme

Iznad Psalama 120—134 nalazimo zanimljivnaslov: “Pjesma zaI

317

visini od sedamsto sedamdesetmetara, znaËilo je dobar uspon.

Vjerojatno su ovdje dobrodoπle “pjesme za penjanje uJeruzalem” (Psalmi 120—134).HodoËasnici na putu uJeruzalem pjevali bi ih dok bise uspinjali prema gradu.Treba primijetiti da ovi psalmiizvorno nisu bili napisani kao“glazba za penjanje na brijeg”.Vjerojatno su bili napisani zabogosluæje u hramu (Psalmi122, 124, 134), za javnopjevanje (Psalmi 123, 125), zanarodne svetkovine (Psalmi121, 126, 129, 132, 133) ili zauporabu u obitelji (Psalmi 120,127, 128, 130, 131). Noupravo zato πto su kratki igovore o onome πto je

prikladno za hodoËaπÊe dohrama, oni su bili rabljeni zazajedniËko pjevanje dok jekaravana prilazila Jeruzalemu.

Kako je to morala bitilijepa obiteljska svetkovina sduhovnim ciljem. Ideja nijeloπa ni za naπe doba. Zaπto nebiste uporabili neke od ovihpsalama da se osvjeæite zavrijeme svojeg duhovnog“uspinjanja”?

Ü Ü Ü

Boæanska ruka vodit Êe TeDok se uspinjeπ putem

blaæenim,Dok se ne uspneπ na svetu

goruI ugledaπ nasmijeπenog Boga.

Philip Doddridge

HodoËasniËke pjesme

318

donu. Opisao ga je jednom prijatelju kao “brb-ljanje, brbljanje”, a onda, citirajuÊi Psalam 120,5komentirao: “Jao meni πto moram boraviti uMeπeku!”

Nekoliko stotina godina prije neki benedik-tinski redovnici bili su oËajni zbog nedostatkaduhovnosti u svojem redu pa su svoju mukuusporedili sa stanovanjem “u πatorima kedar-skim”.

©to znaËi to spominjanje Meπeka i Kedara?Meπek je bilo divlje pleme na sjeveru Izra-

ela, a Kedar je bio amoralni klan na jugoistoku.Psalmist vjerojatno nije æivio u njihovoj sredini,ali je osjeÊao (kao i Carlisle) da njegovi susjediæive kao divljaci ili im nedostaje duhovna osjet-ljivost (kao πto su osjeÊali spomenuti benedik-tinski redovnici).

Nije lako æivjeti u druπtvu u kojem je uobi-Ëajeno ogovaranje, klevetanje i prostaËki govor.Ali, kako je jednom rekao Charles Spurgeon,katkad je lakπe æivjeti “svetim æivotom u grad-skoj veletrgovini nego u nekoj teoloπkoj πkoli”.Mi trebamo odluËiti da Êemo uvijek slijeditiBoæji put, bez obzira na Ëinjenicu da smo okru-æeni ljudima iz Meπeka i Kedara.

Kad bi te strijele ognjene prostrijelile,Stroga bi pravda to odobravala.Ali ja bih radije poπtedio svog neprijateljaI srce mu smekπao ljubavlju.

Isaac Watts

Drugi tekstoviBiblija mnogo togakaæe o pustoπi kojumoæe prouzroËiti“zlobni jezik” (3.redak). Pogledajtetekst u Jeremiji9,8; Jakovu 3,6,Mateju 15,11 iRimljanima 3,13.

Vrijedizapaziti“Ovaj mali ulomakklasiËni je prikazneslaganja svjetla itame. U ovomsmislu Novi zavjetupozorava krπÊanena dvije suprotnezablude: nakompromis (2.KorinÊanima 6,14 idalje; 1. Ivanova2,15 i dalje) ineprijateljstvo(Rimljanima 12,14-21).”Derek Kidner

15. listopada Ako boravite u Meπeku

ProËitajte: Psalam 120.

o svemu sudeÊi Thomas Carlisle, poznatiengleski pisac, nije bio zadovoljan dru-πtvom za vrijeme jednog ruËka u Lon-P

319

svoje domovine. BuduÊi da nije mogao spavati,poËeo je hodati po sobi.

Njegov se posluæitelj usudio reÊi: “Dopuπtateli, gospodine, da vam postavim jedno pitanje?”

“Hajde, pitaj”, odgovorio je poslanik.“Vjerujete li da je Bog dobro upravljao svije-

tom prije nego πto ste se vi pojavili na njemu?”“Svakako.”“A vjerujete li da Êe On jednako dobro uprav-

ljati svijetom nakon πto ga napustite?”“Naravno.”“Ne mislite li onda da biste se mogli pouzdati

u Njega i tih nekoliko godina dok æivite?”Mi imamo Boga koji nikad ne spava, koji

bdije nad nama i naπim ukuÊanima.Starozavjetni hodoËasnici, koji su dolazili u

Jeruzalem na godiπnje blagdane, Ëesto su puto-vali putovima koje su nadzirali razbojnici. OËitosu roditelji bili duboko zabrinuti za sigurnostsvoje djece, pa ovaj psalam govori o nekim vrlovelikim strahovima.

HodoËasnici su nalazili sigurnost u Ëinjenicida je Bog, koji je volio i saËuvao narod (4. re-dak), isti Bog koji i njih voli i Ëuva (3. redak).A tako je i danas kao πto je bilo za hodoËasnikeu pjesnikove dane.

Drugi tekstoviOvaj nas psalampodsjeÊa da Bognikad ne spava.SjeÊate li seizvjeπtaja oIlijinom sukobu sBaaalovimprorocima naKarmelu? KadBaalovi prorocinikako nisu uspjelidozvati vatru sneba, Ilija ih jepoticao da jaËeviËu: “... moædaspava, pa ga trebaprobuditi!” (1. oKraljevima 18,27)

Vrijedizapaziti“Svi smo mi ukuπnji da gledamoplanine, stvorenoumjesto Stvoritelja,stvari i ljude podnebom umjestoNjega koji prebivaiznad nebesa usvojoj beskonaËnojslavi, komu je danasvaka vlast,nebeska izemaljska.”F. B. Meyer

16. listopada Moæete mirno spavati jer Bog bdije


sedamnaestom stoljeÊu engleski po-slanik u ©vedskoj bio je posebno uzne-miren izvjeπtajima koje je dobio izU

©to svemoÊna je sila Boæja uËinila, to Njegovo milosre Ëuva;U ranu zoru ili sumrak, briæno oko Njegovo nikad ne spava.U kraljevstvu Njegovu moÊnom, gle, sve je pravedno i dobro:Bogu silnome, stoga, neka je svaka hvala i slava.

J. J. Schütz

320

vida. On je tog dana napuπtao ©kotsku na putuu srce Afrike. Gospoa Livingstone pripremilaje okrjepljujuÊi napitak, a gospodin Livingstonese toplo obukao da isprati sina u Glasgow. Da-vid je uzeo obiteljsku Bibliju i sa svojima pro-Ëitao utjeπne rijeËi iz Psalma 121.

Desetak godina kasnije dr. Livingstone je raz-govarao sa suprugom i djecom o putovanju dub-lje u neistraæenu unutraπnjost Afrike. Neposred-no prije odlaska primio je pismo od svoje puniceMary Moffat, koja je takoer bila misionarka.“Moj dragi Livingstone”, poËinjalo je. “Dosadsam bila hrabra i sposobna vjerovati da Êe tenaπ veliki UËitelj izvesti na sigurno.” Rekla jeda se dræi obeÊanja u Psalmu 121 i 91. “Za tebeupuÊujemo neprekidne molitve.” A zatim je do-dala: “Svaka molba, koliko god bila æarka, morase pokoriti Njegovoj volji.”

Je li bio zaπtiÊen? Jest. A pokoran Njegovojvolji? Takoer.

Katkad nas to moæe zbuniti. Ni David Living-stone ni apostol Pavao nisu bili osloboeni ne-volja, a i Isus nam je zajamËio da Êemo u ovomsvijetu imati nevolju (Ivan 16,33). Ali πto godda se dogodi, niπta nas ne moæe odvojiti od Boæjeljubavi ili Njegovih nakana. On je obeÊao da Êenas saËuvati od zla, ali ne i da Êe zakrpati svakurupu na æivotnom putu.

ZanimljivoPronaite u ovompsalmu sve izrazekoje kazuju da vasGospodin Ëuva i danikad ne spava.Mislite li da vamtime æeli neπtoreÊi?

Vrijedizapaziti“KrπÊani hode poistom tlu po kojemidu svi ljudi, udiπuisti zrak, piju istuvodu... Razlika je utome πto nasvakom koraku kojiËinimo znamo danas prati Bog; zatoπto god doæivjeli,Gospodin Êe nassaËuvati od zla.”Eugene Peterson

17. listopada Sigurni s Ëuvarom


og jutra u studenom bilo je mraËno ihladno kad su Livingstoneovi roditeljiustali da se oproste od svojeg sina Da-T

Od Boga Gospodadolazi ti sigurnapomoÊ,od Boga Gospodakoji je stvorio neboi zemlju.Nad tobom bdijeonaj kogaoboæavaπ,On Êe te odsadËuvati, da,zauvijek.John Campbell

321

iz Galileje na sjeveru, neki iz Egipta na jugu,neki iz Cipra ili Ëak GrËke preko mora. ©to subliæe gradu, pridruæuju se drugim hodoËasnicimai mnoπtvo postaje sve buËnije kako uzbuenjegrozniËavo raste.

“Uh, mama, zar ne moæemo odgoditi odlazaku crkvu joπ pet minuta? Sad je na televiziji mojomiljeni crtiÊ.”

Kad mnoπtvo izbije na vrhunac posljednjegbreæuljka, pred njim se prostire Jeruzalem i nje-gov Ëuveni hram. Ljudi kliËu od radosti.

“Mislim da danas ne bismo trebali iÊi u crkvu.Ne vjerujem da Êe pastor propovijedati neπtovaæno.”

Kroz gradska vrata hodoËasnici ubrzavajukorak i æure u hramsko dvoriπte. Neki od njihspuπtaju se na tlo i ljube mramorni pod. KonaË-no, konaËno — “aleluja, πalom, Jeruzaleme!”

“Moæda je ipak bolje da idemo. Ako se nepojavimo, tko zna πto Êe ljudi pomisliti.”

Doite, mi ljubimo Gospodina,Obznanite radost svoju,Pridruæite se pjesmi skladnoI tako okruæite prijestolje.

Isaac Watts

PojaπnjenjeHebrejska rijeË za“saliveni” u treÊemretku moæe seodnositi i na ljudekoji se zdruæuju ilina nalaæenjezajedniπtva.

Drugi tekstoviViπe ojeruzalemskimvratima potraæite u2. Ljetopisa 8,14;31,2; Nehemiji 1,3;12,30; Psalmima24,7; 100,4;Izrekama 8,1-5;Tuæaljkama 2,9 iOtkrivenju 21,21.

18. listopada Obradovah se, na neki naËin


oæete li zamisliti uzbuenje izrael-ske obitelji dok se u vrijeme blag-dana pribliæavala Jeruzalemu — nekiM

322

nom hvalom.Ali Krist, kad je onoga posljednjeg tjedna

pred raspeÊe prilazio gradu, nad njim je zapla-kao. “Kad bi i ti u ovaj dan priznao ono πto tije za mir! Ali je sada skriveno tvojim oËima.”(Luka 19,42) Isus je predvidio uniπtenje gradaod strane Rimljana do kojeg Êe doÊi jedan nara-πtaj poslije.

Vjerojatno nijedan grad u povijesti nije unu-tar svojih zidova ËeπÊe Ëuo rijeË mir ili πalom,pa ipak, moæda ni jedan grad nisu viπe opusto-πile napadaËke vojske. Babilonci, Grci, Rimlja-ni, Perzijanci, muslimani, Turci, kriæari, Britanci— svi su ga opsjedali i osvojili, neki i po viπeputa. Nije li Ëudno πto je mir izmicao ovomgradu koji tri religije smatraju svetim? Nije liËudno πto je u njemu bio razapet Knez mira?

KrπÊani trebaju i dalje moliti za grad Jeru-zalem. Takoer se trebamo sjetiti da je crkva zakrπÊanina ono πto je Jeruzalem bio za hodoËas-nike. Jezikom koji podsjeÊa na dogaaj kad suÆidovi prilazili Jeruzalemu, Poslanica Hebreji-ma kaæe: “Pristupili ste k Sionskoj gori, graduBoga æivoga, nebeskom Jeruzalemu.” (12,22) Amir se moæe dobiti samo ako “bratska ljubav...i dalje ostane” (13,1)

Mir, savrπeni mir; buduÊnost naπa nepoznata?Isusa znamo i On stoluje na prijestolju.

Edward H. Bickersteth

Drugi tekstoviNadahnute misli naosnovi devetogretka proËitajte uHebrejima 12,22-24.

Vrijedizapaziti“Ono πto jeJeruzalem bio zaIzraelca, to jecrkva za krπÊanina.Tu su njegovenajtjeπnje veze,njegova braÊa idrugovi, poznati inepoznati, povezaniistim srediπtem kaosudruzihodoËasnici.”Derek Kidner

19. listopada Mir πto izmiËe Jeruzalemu


ad su hodoËasnici pred sobom nazreliobrise slavnog Jeruzalema, bez sum-nje su svoju radost iskazali oduπevlje-K

323

æivπi ruku za loptom. No i protivnik ga slijedi iupravo kad je misli dohvatiti, protivnik ga hvataza ruku. Prilika je propuπtena i protivnik uæiva.Misli da je uspio. Nitko nije vidio kako je uhva-tio igraËevu ruku; ili bar tako misli.

IgraË na kojem je izvrπen prekrπaj gleda su-ca. Je li doznaËio kaznu? Gdje je zastavica? Zarnije vidio nedopuπten postupak? ©to ako igrabude izgubljena zato πto protivnik prolazi bezkazne?

Tako se morao osjeÊati Nehemija (Nehemija4,4). Vratio se u Jeruzalem da obnovi zidove isve je iπlo dobro — no, do trenutka kad se nepri-jatelj poËeo rugati. Zato se Nehemija molio:“»uj, o Boæe naπ!” Zar ne vidi πto neprijateljirade? Zaπto ih ne kaænjava?

Upravo je to pjesnik osjeÊao u ovom psalmu.I svi se mi s vremena na vrijeme tako osjeÊamo.OËekujemo trenutaËno rjeπenje umjesto da i da-lje gledamo suca.

Ali Nehemija je odluËio i dalje moliti i raditi.To trebamo i mi uËiniti. VeÊ je dan znak zasljedeÊu igru. Krenite!

Probudite se, duπe naπe! Uklonimo strah!Neka svaka nestane zabrinuta misao!Probudite se i trËite nebesku utrkuRadosno i smjelo.

Isaac Watts

PojaπnjenjePrezir (3. redak)moæe biti ubojitijiod srdæbe (Matej5,22), ali je Ëastbiti izloæen preziruradi evanelja(Djela 5,41).

Vrijedizapaziti“Moramo odluËnoupravljati svojimoËima jer se oneneÊe same po sebiuzdiÊi Gospodinu,veÊ su sklonegledati dolje, ili usebe ili bilo kamo,samo ne naGospodina.”Charles H.Spurgeon

20. listopada Zaπto ne diæe zastavicu?


amislite posljednju minutu prvenstveneutakmice. IgraË πalje dugu loptu i nje-gov najbræi suigraË juri igraliπtem ispru-Z

324

Boga. Uostalom, drugazapovijed branila im je daprave ikakvu sliku Boga, a toje znaËilo da Ga nisu smjelinaslikati.

Pa kako su Izraelci opisaliBoga? Navodimo nekolikostihova iz Psalama.

u Bog je pravedanJahve se iskaza i sud odræa;greπnik se spleo u djela

svoja. (9,17)u Bog je poπtenObjavite meu poganima:

Jahve je Kralj!On sudi narodima po

pravdi. (96,10 — RU)u Bog je milostivKako se otac smiluje

djeËici,tako se Jahve smiluje

onima koji ga se boje.(103,13)u Bog je milosrdanSvim srcem lice tvoje

ganuti hoÊu:smiluj mi se po svom

obeÊanju. (119,58)u Bog je dobarHvalite Jahvu, jer je dobar,pjevajte imenu njegovu, jer

je ljupko! (135,3)

u Bog vjeËno ljubiHvalite Boga nad

bogovima:vjeËna je ljubav njegova!

(136,2)u Bog je pravedanRazglaπuju spomen velike

dobrote tvojei pravednosti tvojoj kliËu.

(145,7)

Umjesto da slike Bogaprave kistom ili dlijetom,Izraelci su crtali rijeËima. UPsalmima su Boga nazvalistijenom, utvrdom, πtitom ipastirom. Bog nije udoslovnom smislu ni stijena nipastir, ali je narod razumiosliku. Katkad su govorili daBog sklanja svoj narod podsvoja krila ili da ga dræi unaruËju; no nisu smatrali daBog stvarno ima krila ili ruke.Boga su oslovljavali razliËitimimenima: Bog Skrbnik, BogLijeËnik, Bog moja Pravda —ali su znali da postoji samojedan Bog.

Ali ono πto su psalmistiraznim slikama posebno isticalio Bogu bio je Njegov karakter.Kao πto smo veÊ rekli, Bog jepoznat po pravednosti (9,17),poπtenju (96,10), milostiv je(103,13), milosrdan (119,58),

21. listopada Slike Boga

P omislili biste da suIzraelci imaliproblema kako opisati

325

dobar (135,3), prepun oËinskeljubavi (136,2) i pravedan(145,7). Kakvom divnom Bogusluæimo!

Kad biste rijeËima crtalislike Boga, koje biste od ovihboæanskih osobina posebnoistaknuli? A koje biste trebalicijeniti viπe nego dosad?Moæda biste trebali prolistatiPsalme da vas podsjete naBoæje osobine.

Ü Ü Ü

Ovo je Bog kojem se klanjamo,Naπ vjerni, nepromjenjivi

Prijatelj.Njegova je ljubav veÊa od moÊi,Nema joj mjere ni kraja.

Joseph Hart

Ü Ü Ü

Koju joπ sliku Boga moæetenaÊi? Za poËetak pogledajtePsalam 5,5 i Izaiju 6,3; Psalam90,2 i 1. Timoteju 1,17;Psalam 147,5 i Rimljanima11,13.

Slike Boga

326

Upravo je bio proglaπen kraljem cijelog iz-raelskog naroda. Kad su to doËuli Filistejci, sku-pili su svu vojsku i raπirili se po Refaimskojdolini. Odatle su mogli napasti na jug, gdje jeDavid stolovao u Hebronu, ili na sjever, gdje senalazila veÊina izraelskih plemena. Ili na objestrane.

BuduÊi da je tek bio okrunjen, David nijeimao prilike skupiti vojsku; Filistejci su bili mno-gobrojniji. Da Gospodin nije bio na njegovojstrani, on i tek roeno kraljevstvo mogli bi reÊi:“Æive bi nas progutali.”

“©to da radim?” molio se David. Nakon uputadobivenih od Boga, David je uzeo skupinu rat-nika i u iznenadnom napadu rasprπio Filistejce.

Davidova reakcija vrlo je zanimljiva (2. Sa-muelova 5,20): “Jahve je preda mnom prodromeu moje neprijatelje kao πto voda prodire.”Nije li David bio vojskovoa? Jest, ali je znaoi granice svoje moÊi. Da ga Bog nije vodio,rezultat bi bio sasvim drukËiji. Zato je Davidodao priznanje onome kome je pripadalo.

Razmislite o uspjesima koje ste postigli proπ-loga tjedna. Kome je pripalo priznanje?

Svakodnevno nas vodi onaj πto nikad bitkuizgubio nije,

A naπ je protivnik pobijeeni neprijatelj.ZahvaljujuÊi trijumfu naπeg Voe,

i mi smo pobjednici.KliËimo u znak pobjede dok idemo naprijed.

A. B. Simpson

Drugi tekstovi»etvrti i peti redakopisuju osvajaËkuvojsku koja nadiresa svih strana.SliËnu sliku naÊiÊete u Izaiji 8,7.8.

Vrijedizapaziti“Kakav je to ‘danije’ [1. i 2.redak]! Drhtimopri pomisli πto bibilo i gdje bismobili da nema Boæjespasonosne,zaπtitniËke ruke.”F. B. Meyer

22. listopada Bog se umijeπao


eπko je znati kad je pisan ovaj psalam,ali prvih pet redaka podsjeÊa nas najedan dogaaj iz æivota kralja Davida.T

327

ribova prizma govori o tome kako je osvojioËetrdeset πest gradova malog judejskog kraljev-stva i njegovog kralja zatvorio u prijestolnici“kao pticu u krletki”.

No prizma ne iznosi kraj priËe. Da, asirskaje vojska opkolila Jeruzalem i kralj Ezekija jebio uhvaÊen kao ptica u krletki. Ali onda seEzekija pomolio.

Biblija kaæe da je aneo Gospodnji doπao idesetkovao asirsku vojsku. GrËki povjesniËar He-rodot izvjeπtava da je poπast poljskih miπevaizjela strune lukova asirskih vojnika. Drugi po-vjesniËari kaæu da su poljski miπevi moæda uËi-nili i viπe od toga: da su donijeli kugu. Drugiopet kaæu da je doπlo do pobune protiv Sanheri-ba zbog Ëega je ovaj bio prisiljen da se povuËe.©to god “aneo Gospodnji” uËinio, ujutro viπenije bilo asirske vojske i “ptica uhvaÊena u kr-letki” opet je mogla zapjevati.

I David je Ëesto bio okruæen neprijateljskimsnagama, a Bog mu je otvorio put da je mogaopobjeÊi. Zato je i mogao pjevati: “Duπa je naπapoput ptice umakla iz zamke lovaca: raskinulase zamka, a mi umakosmo!”

Ovu biste pjesmu i vi trebali znati pjevati.Biblija nam kaæe da samo zahvaljujuÊi Boæjojmilosti moæemo umaknuti “iz mreæe avla” (2.Timoteju 2,26).

Drugi tekstoviNakon napadaSanheriba, Ezekijaje bio sliËan pticizatvorenoj ukrletku (pogledajte7. redak). »itajte u2. o Kraljevima19,19.35.36 kako jeBog oslobodio tupticu.

Vrijedizapaziti“PomoÊSvemoguÊegazajamËena jenajslabijem meusvetima. Oslonitese na nju i buditejaki.”F. B. Meyer

23. listopada Oslobaanje ptice iz krletke


Britanskom muzeju nalazi se komadkamena s uklesanim tekstom koji da-tira iz 691. godine prije Krista. Sanhe-U

On slama moÊbrisanoga grijeha,On oslobaasuænja;krv Njegovanajprljavijeg Ëisti;ta krv, prolivena zame.Charles Wesley

328

zabranio pjevanje Psalama gotovo na svakommjestu. Zato su hugenoti izaπli u polja i πume inastavili pjevati. Posebno je bio omiljen Psalam125, moæda zato πto je govorio kako zli neÊevladati nad poboænima. Ili moæda zato πto suvidjeli neπto πto Luj XIV. nije vidio.

SjeÊate li se dogaaja s Elizejem i njegovimslugom (2. o Kraljevima 6,8-23)? Sluga nije mo-gao razumjeti zaπto Elizej nije uznemiren zbogmnoπtva neprijateljskih vojnika koji su ih opko-lili. »inilo se da im prijeti katastrofa, no Elizejje vidio ognjene konje i kola koja okruæuju nepri-jateljsku vojsku.

Isto se moæe reÊi i za drugu Boæju djecuukljuËujuÊi Pavla i Silu koji su u ponoÊi pjevaliu zatvoru, i ©adraka, Meπaka i Abed Nega kojisu smireno uπli u uæarenu peÊ.

Kad se John Woolman, kvekerski misionarmeu ameriËkim Indijancima, naπao u opasnosti,napisao je: “Nikad se nisam naπao u takvoj situ-aciji da ne bih Ëuo obeÊanje: ‘Ja sam s vama usve vrijeme.’”

Kakvom vam se Ëini danaπnja situacija? Bez-nadnom? Onda pogledajte joπ jednom.

Kad na obalu Jordana stupim,Ukloni od mene svaki strah:Smrt od smrti, paklenog uniπtenja,Sigurno me prenesi u Kanaan.A ja Êu Ti uvijek pjevat pjesme hvale.

William Williams

Drugi tekstoviKad nam je srceËestito (4. redak),sve je u redu.Pogledajte Izreke4,23.

Vrijedizapaziti“Vjera je æivo,smjelo pouzdanje uBoæju milost. Onaje tako sigurna iËvrsta da Ëovjekmoæe svoj æivottisuÊu puta stavitina nju.”Martin Luther

24. listopada Vidjeti πto uistinu postoji


a francuske hugenote æivot pod kraljemLujem XIV. nije bio lak. Oni su voljelipjevati psalme, ali je kralj proglasomZ

329

kom komadu gline koji se danas nalazi u Birtan-skom muzeju. Na Kirovom cilindru piπe: “Ja[Kir] skupio sam sve njihove stanovnike i vratio[ih] u njihovu postojbinu.”

Bila je to revolucionarna politika za staro-drevni svijet. Asirija i Babilon svoje su zaroblje-nike pretvarali u robove. Ali kad je Perzija pora-zila Babilon, Kir je zarobljenike poslao natrag unjihove domove. Nije Ëudo da se Izraelci mislilida sanjaju.

Rimski povjesniËar Livije biljeæi sliËan doga-aj koji se zbio dvije stotine godine poslije kadje Rim osvojio GrËku. Grci su oËekivali najgore.A onda, kad su deseci tisuÊa Grka napunili are-nu da prisustvuju Ismijanskim igrama, doπla jevijest da je svim grËkim gradovima vraÊena slo-boda. Mnoπtvo je bilo zaprepaπteno; “bilo im jekao da sanjaju”, zapisao je povjesniËar nena-mjerno citirajuÊi ovaj psalam.

Tako je i s evaneljem. “Evanelje nije niπtadrugo do smijeh i radost”, rekao je Luther. “Onoje radosna vijest o velikoj radosti.”

Gospodin je uËinio, Ëini i Ëinit Êe velika djelaza nas — ne samo velika, veÊ i Ëudesna djela.Koliko ste tih djela veÊ vidjeli u svojem æivotu?

Duboko se klanjamo pred licem Tvojim:Mi, sinovi Boæji, o velikog li Ëuda,Silnog po bogatstvu Tvoje milosti.OËe, oboæavamo Te.

Samuel T. Francis

Pojaπnjenje“Potoci negepski”(4. redak) bili suvododerine koje bikiπa iznenadanapunila bujicom.Ubrzo nakontakvognavodnjavanja, ovabi korita buknuladivljim cvijeÊem.Eugene PetersonprimjeÊuje: “NasliËan se naËinduga, suharazdoblja Ëekanjaiznenada prekidajuBoæjim ulaskom unaπ æivot po IsusuKristu.”

Drugi tekstoviKao ovaj psalam,iJosipov æivotpoËinje snom iukljuËuje Ëudesnuærtvu (Postanak37—50).ZamjeÊujete likakvu sliËnostizmeu ovogpsalma i Josipovaæivota?

25. listopada Povratak kuÊi


erzijanac Kir Veliki uËinio je neπto ne-Ëuveno. Svoje je neobiËno djelo zapi-sao na dvadeset pet centimetara dugaË-P

330

Kao æena molitve, Ana je otiπla u ©ator sa-stanka i molila u dubokoj tjeskobi. ZahvaljujuÊinjezinoj molitvi, rodio joj se sin Samuel. Ona jeodræala obeÊanje dano Bogu i predala SamuelasveÊenicima u Svetiπtu pa je Samuel postao pro-rok i sveÊenik.

Ana je hvalila Boga za to πto je utvrdio “ovajsvijet”. I svake godine, toËna kao sat, Ana jeizraivala novi plaπt za Samuela i donosila ga uSvetiπte. Ana je bila i pjesnikinja. Njezina pre-divna pjesma hvale sluæila je kao uzor pjesnici-ma Starog zavjeta i Isusovoj majci Mariji u No-vom zavjetu.

»ini se da je Ana u svojoj pjesmi bila i pro-roËica. U posljednjem stihu pjesme ona govorio kralju i “pomazaniku” sluæeÊi se hebrejskomrijeËi messiah. U Izraelu joπ nije bilo kralja; okome je onda govorila? Je li joj Bog dopustioda vidi kako Êe njezin sin Samuel pomazati pr-va dva izraelska kralja? Povijesno gledano, æi-dovski i krπÊanski struËnjaci smatraju da je AnaproroËki govorila o Mesiji koji Êe doÊi. Ako jetako, Ana je napisala prvu boæiÊnu pjesmu. Netrebamo se Ëuditi πto je pjevala: “Diæe slabiÊa izpraπine... da [ga] posadi s knezovima.”

Zvono je zvonilo duboko i jasnije:“Bog nije mrtav niti spava;Zlo Êe pasti, pravda nadvladati,Mir na zemlji, dobra volja ljudima.”

Henry W. Longfellow

Drugi tekstoviAna se u devetomretku oslanja naBoæju zaπtitu.Pogledajte πtoDavid kaæe uPsalmu 32,6.7.

Vrijedizapaziti“Nijedna nesreÊana ovome svijetu,nikakve nevolje uovom æivotu,nikakav uæas smrtini krivnja zboggrijeha ne mogubiti tako veliki dapoboænik svojomvjerom u Boga nebi mogao iz njihizaÊi.”Thomas Playfere

ProËitajte: 1. Samuelova 2,8-10 (Anina pjesma,drugi dio) u vezi s Psalmom 32,10.11.

26. listopada Bog se umijeπao

remda je ne moæemo smatrati voomkao πto su bile Mirjam i Debora, Ana jeipak bila znaËajna osoba.P

331

rano ustane, bit Êe zdrav, bogat i mudar.”). Alion je odigrao i kljuËnu ulogu u ujedinjenju tri-naest kolonija u novu dræavu.

U dobi od osamdeset jedne godine Franklinje bio najstariji zastupnik na Ustavotvornoj kon-venciji 1787. Tjednima nakon poËetka konven-cije zastupnici su se joπ uvijek pogaali okoprava glasovanja velikih i malih dræava. A ondaje Franklin ustao i rekao:

“U poËetku sukoba s Britanijom, kad smobili svjesni opasnosti, svakodnevno smo se uovoj prostoriji molili za boæansku zaπtitu. Naπesu molitve, gospodo, bile milostivo usliπane...Jesmo li sad zaboravili na ovog moÊnog Prija-telja? Smatramo li da nam viπe nije potrebnaNjegova pomoÊ? Dugo sam æivio, a πto duæeæivim, to sam viπe osvjedoËen u istinu da Bogupravlja ljudskim poslovima... Mi znamo, go-spodo, da ‘ako Jahve kuÊu ne gradi, uzalud semuËe graditelji’ i da bez Njegove pomoÊi mi uovoj politiËkoj gradnji neÊemo proÊi bolje negoπto su proπli graditelji Babela.”

Redak iz Psalma 127 djelovao je. Ubrzo jenaen kompromis i sljedeÊe godine savezne dr-æave ratificirale su Ustav.

O, blago domu gdje te svatko primaI rado Ëeka, dobri Spase naπ.Gdje Tebe zovu viπe od svih drugih,Da Ti im blagoslov svoj daπ.

Carl J. Spitta

Drugi tekstoviBezumno je graditibez Boga, kako jeto vidljivo izgradnje babilonskekule (Postanak11,1-9) i kuÊesagraene napijesku (Matej7,24-27).

Vrijedizapaziti“Padaju jedna zadrugom; padajusvaki put zbognedostatkapravednosti... Kadneka zemlja viπe nevjeruje u duhovno,toliko jako danadahnjuje iusmjerava narod,ona propada.”Matthew Arnold

27. listopada Ako Jahve kuÊu ne gradi


B enjamin Franklin je najpoznatiji po svo-jim pronalascima (svijetleÊem πtapu) iaforizmima (“Tko rano poe spavati i

332

ne piπe:u Svaki dobar krπÊanin uæivat Êe blaæenstvo

u braku.u Glavna zadaÊa æene jest da rodi mnoπtvo

djece.u Svaki dobar krπÊanski par imat Êe mnogo

djece i unuËadi koja Êe ih posjeÊivati svakogBoæiÊa.

Pa πto nas ovi psalmi uËe?u Blagoslov u obitelji dolazi od Gospodina.

Ako imate sretnu obitelj, hvalite za to Boga.u U obitelji trebaju vladati radost i mir.u Bog se brine za vaπ dom kao πto se brine

za Crkvu i vaπu zemlju.No mi æivimo u greπnom svijetu i zlo doseæe

nas i naπe obitelji. Mnogi sveti ljudi nisu uæivaliblagoslove ovog psalma. Neki nisu nikad stupiliu brak, premda su to æeljeli, a drugi su imalibrak bez djece; drugima su, opet, djeca umrla udjetinstvu, umro im je braËni drug ili je dijeteupalo u ozbiljne teπkoÊe.

Luther je dobro rekao: “Neka Gospodin gra-di i Ëuva dom... Briga za to je Njegova, a nevaπa.” Drugim rijeËima, æivite iz dana u danprema prvom retku, a Bogu prepustite da se po-brine za ostalo.

Vrijedizapaziti“Strah (1. redak)je unutarnje, ahodanje vanjskonaËelo. Onaj tkone hodiGospodnjimstazama, u biti Gase ne boji.KrπÊanski je æivotetiËki, ali iemotivni.”W. GrahamScroggie

28. listopada Bog se brine za naπ dom


salmi 127 i 128 govore o obitelji. Meu-tim, u ovim psalmima ima neπto πto nesmijemo pogreπno razumjeti. U njimaP

Savrπena ljubavi πto nadvisuje svaku ljudsku misao,Ponizno kleËimo pred prijestoljem Tvojim dok molimoDa ljubavi njihovoj nikad ne bude kraja,Njima, koje Êeπ zauvijek udruæiti u jedno.

Dorothy Gurney

333

je bila obnovljena monarhija, a πkotski prezbi-terijanski pastori (Peden je bio jedan od njih)proglaπeni su za osobe izvan zakona.

OdbaËen od svoje Crkve, zatvoren u samicii osuen na æivot roba u Americi, Peden je po-bjegao u London; “slijedile su ga uhode i gonilidraguni”. Jedan povjesniËar piπe: “Psi su njuπkaliulaz πpilje u koju se skrio... Vojnici su probadalisnopove neovrπena æita pod kojima je leæao.”Kad su ga jednom progonili konjanici, Peden semolio Bogu: “Baci djeliÊ svojeg plaπta prekostarog Sandyja”, i nakon samo nekoliko minutamagla je pokrila breæuljke tako da je mogaopobjeÊi.

Moæda su sva ova iskustva pridonijela da jePeden volio Psalme — posebno Psalam 129.Nema sumnje da se mogao poistovjetiti sa stra-danjem koje je David trpio i Ëekao dan kad Êese stvari okrenuti.

Za veÊinu nas naπe stradanje nije niπta akoga usporedimo sa stradanjem kroz koje su pro-lazili psalmist i Alexander Peden, premda i miËekamo dan kad Êe se stvari promijeniti. Do togdana moæemo pjevati drugi omiljeni Pedenovpsalam, trideset drugi:

UtoËiπte Ti si moje,SaËuvat Êeπ me od tjeskobe.Pjesmom izbavljenjaTi Êeπ me odjenut.

Stari πkotski psaltir

PojaπnjenjeU vezi sa πestimretkom: “BuduÊida su krovoviobiËnih nastambikoje nisusagraene odkamena ili drvetaravni, i da supresvuËeni æbukomili stvrdnutomzemljom, na njimase Ëesto pojavljujerijetka trava. Kakotakva vegetacijanema tla u koje bimogla spustitikorijenje, aizloæena je æarkomsuncu, ona rijetkokad bude visoka ine traje dugo.ObiËno je slabaπnai uskoro uvene.”William Jowett

29. listopada ©kotski Robin Hood


ijekom 1660-ih Alexander Peden je bioneka vrsta πkotskog Robina Hooda. UEngleskoj su zbacili Cromwella, upravoT

334

moæe li se Ëovjek obratiti u jednom trentuku?Tog je poslijepodneva u londonskoj katedrali

sv. Pavla Ëuo pjesmu koja mu je otvorila srce.Zasnovana na Psalmu 130, poËinjala je ovako:“Iz duge i duboke tjeskobe, s granica oËaja...”Duboko ga je ganula jer je iznosila njegovo vlas-tito iskustvo. Te veËeri prisustvovao je jednomsastanku u kapelici u ulici Aldersgate, Ëuo Ëita-nje iz uvoda u Lutherov komentar poslanice Rim-ljanima i osjetio kako mu se srce “Ëudno zagri-jalo”. Uspio je skoËiti s prvog na peti redakovog psalma.

Mnogi poznati krπÊani voljeli su ovaj psa-lam. Jedan od njih bio je John Owen koji je onjemu napisao poduæi komentar — od toga jegotovo tristo stranica posvetio samo Ëetvrtomretku! Jako je volio ovaj redak zato πto ga jejednom, kad je bio “doveden do ustiju milosti”,kad mu je duπa bila “tlaËena uæasom i mrakom”,ovaj Ëetvrti redak doveo bliæe Bogu.

Bog Ëesto praπta, kaæe Ëetvrti redak. Oprostje Boæji besplatni dar. Jeste li ga veÊ primili?

Njeæno me potraæio, umorna i bolesnaod grijeha;

Na svojim me leima vratio u svoje stado.Pred Njim pjevali su aneli,A nebeski su dvori odzvanjali.

W. Spencer Walton

Drugi tekstoviPopratni tekstovomveliËanstvenompsalmu o praπtanjujest Rimljanima5,20.

Vrijedizapaziti“»ekati znaËibdjeti soËekivanjem; toznaËi biti potpunobudan za Boga.”Eugene Peterson

30. listopada Poslijepodne u ulici Aldersgate


ohn Wesley je 24. svibnja 1738. bio vrlopotiπten. MuËila su ga duhovna pitanja.Je li za spasenje dovoljna vjera? Ako jest,J

335

prije toga proπao njezin suprug. Ona se boji dokse pribliæava Dolini poniæenja, ali je njezin vo-diË Veliko Srce tjeπi: “To je najbolje i najplod-nije tlo u cijelom ovom kraju... jer se Bog pro-tivi oholima, ali je milostiv poniznima.” OndaprimjeÊuje malog pastira koji pase oËeve ovce.DjeËak pjeva:

Onaj tko je dolje, ne treba se bojati pada;Onaj tko je ponizan, ne treba se

bojati oholosti.Ponizan Êe Ëovjek uvijekImati Boga za svojeg vodiËa.

Veliko Srce nastavlja: “Naπ Gospodin poseb-no voli biti ovdje i moram ti reÊi da su ljudiovdje sretali anele, naπli bisere i na ovom mje-stu pronaπli rijeËi æivota.”

Moæda zvuËi neobiËno uzvisivati blagoslovponiznosti. No moæda u Filipljanima 2,5-11 piπeupravo o tome. Na poËetku ovog ulomka kojigovori o Isusovoj poniznosti nalaze se rijeËi:“To mislite o sebi, πto je i u Kristu!” (RU)

Na Zemlju je siπao s NebaOnaj koji je Bog i Gospodin svima.Njegov je zaklon bila staja,A kolijevka same jasle.Sa siromaπnima, bijednima i ubogimaÆivio je na Zemlji naπ Spasitelj sveti.

Cecil F. Alexander

Drugi tekstoviOvaj psalamuzvisuje poniznost.Najljepπu slikuponiznosti nalazimou Filipljanima 2,5-11, ali potraæite iIzreke 15,33; Ivan13,14.15; 2.KorinÊanima 8,9 i1. Petrovu 5,5.6.

Vrijedizapaziti“Ono πto je prvosvladalo ljudskirod, posljednje jeπto Êe onsavladati.”Augustin

31. listopada Kroz dolinu poniæenja


drugom dijelu knjige Put krπÊaninaJohn Bunyan govori o putovanju Kris-tijane kroz opasno podruËje kojim jeU

336

Pavao je to dobro razumio kad je rekao: “Jasam posadio, Apolon je zalio, ali je Bog Ëinioda raste.” (1. KorinÊanima 3,6)

Na poslu, u crkvi ili kod kuÊe ne vidimouvijek ostvarenje svojih planova. Neki misionarmoæe provesti cijeli æivot prevodeÊi, propovi-jedajuÊi i uËeÊi, a da vidi samo πaËicu ljudi kojaje odgovorila na evanelje. Poslovni Ëovjek moæeraditi Ëitavog æivota i onda ustanoviti da mu jesnove upropastio partner koji je izvrπio prone-vjeru. Supruga moæe nakon trideset godina bra-ka ustanoviti da je muæ viπe ne voli.

Ovaj psalam iznosi Davidovu viziju izgrad-nje Gospodnjeg hrama. No on nije doËekao ispu-njenje svojeg sna, a i njegov obiteljski æivot bioje katastrofalan. Je li zbog toga David bio pro-maπen Ëovjek? Nije li ga Gospodin joπ uvijeksmatrao Ëovjekom “po svom srcu”?

Bog æeli da imamo snove, ciljeve i ambicije,ali ne analizirajte svoj napredak na svakom za-voju puta. Kako vas Bog mjeri i kako vi mjeritesebe, mogu biti dvije razliËite stvari.

Gospodine Isuse Kriste, djelo je Tvoje,Ne naπe, veÊ iskljuËivo Tvoje;Ako napreduje Tvojom boæanskom silom,Nikad ne moæe biti obezvrijeeno.

NjemaËka duhovna pjesma

Drugi tekstoviSpominjanje Efratei Jaara u πestomretku odnosi se nadonoπenje BoæjegKovËega u KirjatJearim. Vidite 1.Samuelovu 7,1.2.Filistejci su gazarobili u bitci, aliim je donio samonesreÊu, pa su gavratili.

Vrijedizapaziti“On nas sespominjepojedinaËno... Onpamti naπe teπkoÊe,nevolje iponiæenja... Onpamti πto u naπimsrcima smiπljamoNjemu na slavu.Gospodin kojegmoli da ga sespomene, silni jeBog.”W. GrahamScroggie

1. studenoga PoËetak i tijek


aπ æivot”, rekao je Martin Luther,“ima poËetak i tijek, a nema dovrπe-tak.”N

337

psalama kako bi prenijeli vaæne poruke Boæjemnarodu.

Primjerice, prvi stih sedamnaestog retka do-slovce glasi: “UËinit Êu da ondje za Davida rogizraste.” Za Izraelca je rog oznaËavao snagu imoÊ. Spurgeon ovako tumaËi usporedbu: “Kaoπto jelen postaje naoËit i snaæan zahvaljujuÊi raz-voju svojih rogova, tako Êe Davidov dom napre-dovati iz snage u snagu.”

Sedamnaesti redak takoer kaæe da Êe poma-zaniku biti pripravljena svjetiljka. Ovaj se sim-bol na drugim mjestima odnosi na kralja Davida(2. Samuelova 21,17) i na Isusa (Luka 2,32; Ivan9,5).

TreÊi simbol je poneπto nejasan zbog naπegprijevoda. Bog obeÊava da Êe na Davidovu gla-vu (i njegovih potomaka) staviti “blistav vije-nac” (“krunu” u RU). RijeË koja je prevedenakao “vijenac” ista je ona koja opisuje mitru ve-likog sveÊenika. Time Êe ovo slavno kraljevstvobiti obiljeæeno svetoπÊu.

Kad sve to skupimo — rog, svjetiljku i vije-nac — dobivamo simbole moÊi, sjaja i svetevlasti. Ispada da je Isus Krist jasna slika prvoga,drugoga i treÊega, zar ne?

PojaπnjenjeU redcima 17 i 18ima mesijanskihnagovjeπtaja kojene smijetepropustiti.“Pomazanik” je nahebrejskommessiah. Zato seodnosi na Davida ina Boæjeg veÊegSina, GospodinaIsusa.

Drugi tekstoviZaharija ovajpsalam spominje usvojoj molitviprigodom roenjasvojeg sina IvanaKrstitelja (Luka1,69).

Vrijedizapaziti“Psalam kaæe... danada Izraela nepoËiva ni nakakvim poboænimdjelima greπnika,kralja Davida, veÊna BoæjemobeÊanju.”George A. F.Knight

2. studenoga Rogovi koji rastu, upaljene svjetiljke i krune


ije tajna da se pjesnici sluæe konkret-nim slikama da opiπu dublje, aps-traktne pojmove. To Ëine i pjesniciN

Okrunite krunama mnogim Janje na prijestolju.Gle kako nebeska himna ostalu glazbu priguπuje!Probudi se, duπo moja! Pjevaj onome πto umro je za teI hvali neusporedivog Kralja kroz svu vjeËnost.

Matthew Bridges

338

tiri i pol mjeseca noÊi, zapovjednik je znao daÊe, ako njegovi ljudi ne budu æivjeli u slozi,ekspedicija propasti. Stoga ih je okupio u svojojzimskoj kuÊi i Ëitao Psalam 133.

Ne znamo je li ovaj psalam bio napisan kadje David bio okrunjen za kralja nad dvanaestizraelskih plemena. Svakako bi bio prikladan zataj trenutak.

No tri stoljeÊa kasnije joπ se jednom slavilojedinstvo kad je kralj Ezekija pozvao sjevernokraljevstvo da doe na bogosluæje u Jeruzalemu juænom kraljevstvu (2. Ljetopisa 30). Od po-djele kraljevstva nakon Salomona, narod iz sje-vernog kraljevstva nikad nije doπao u Jeruzalemna bogosluæje. Mnogi su ismijavali ovaj poziv,ali su mu se neki odazvali i bilo im je prekrasno— tako da su nastavili svetkovati joπ sedam da-na. Æidovski povjesniËar Josip Flavije zapisujeda su leviti pjevali psalme i svirali harfe, a ostalisu sveÊenici odgovarali trubama. Nema sumnjeda je na tom bogosluæju bio izvoen Psalam133.

Kakav Êe to biti dan kad se svi krπÊani okupeujedinjeni u nebeskom Jeruzalemu! No zaπto do-tad Ëekati? Pokuπajmo organizirati koju probuprije tog dogaaja.

Neka to bude pothvat zajedniËki:Istina objavljena i molitve uzdignute,Da svatko moæe traæiti dobro drugoga,Æivjeti i voljeti po uzoru na Isusa.

Frederick K. Brewster

Drugi tekstoviUlje u drugomretku postajeposebnodragocjeno kadshvatimo dasimbolizira SvetogDuha. Pogledajte i1. Ivanovu 2,20.27.

Vrijedizapaziti“Ljubav u Duhu jerosa, simbol iprotoËnik vjeËneljubavi i Boæjegblagoslova.”F. B. Meyer

3. studenoga Æivjeti zajedno u slozi


red Greeleyevom ameriËkom ekspedici-jom bila je 1881. duga zima u arktiËkompojasu. Svjestan da pred sobom ima Ëe-P

339

smjenama. Vjerojatno su prva dva retka ovogpsalma Izraelci pjevali kad su noÊu dolazili uhram, a posljednji su redak leviti pjevali naro-du. Zatim bi se leviti vraÊali natrag u hram dasluæe u sjenama tame.

NoÊne sjene mogu Ëesto biti zastraπujuÊe —Ëak i viπe od samog mraka. Shakespeare govorio tome kako se kralj Richard uæasavao sjena:“Sjene su noÊas izazvale viπe uæasa nego prisut-nost deset tisuÊa vojnika.”

Pjesnik John Milton takoer se borio s mra-kom svoje sljepoÊe: “Zar Bog zahtijeva danjurad, a svjetlo ne da?” pita u svojoj Ëuvenoj poe-mi “O njegovom sljepilu”. A onda dolazi odgo-vor: “Bogu ne treba Ëovjekov rad ni njegovidarovi. Onaj tko najbolje nosi svoj jaram blagi,najbolje Mu sluæi... I oni sluæe koji stoje samoi Ëekaju.”

Bilo da vam je put utonuo u sjene ili raditepotpuno u mraku, ili osjeÊate, kao Milton, dasamo stojite i Ëekate, vaπa je zadaÊa da blago-slivljate Gospodina. Ne zaboravite da je Milton,koji je oslijepio u Ëetrdesetim godinama, svojeremek-djelo djelo napisao u mraku.

Blagoslovi, duπo moja, æivoga Boga;Prizovi misli πto ti lutaju daleko.Neka se sve sile u meni ujedineU radu i bogoπtovlju boæanskom.

Isaac Watts

ZanimljivoU ova tri retka petputa se pojavljujeBoæje ime Jahve.

Vrijedizapaziti“BlagoslivljatiBoga (1. redak)znaËi zahvalnopriznati tko je On;ali da biblagoslovio Ëovjeka(3. redak), Bogmora od njegauËiniti ono πto nijei dati mu ono πtonema.”Derek Kidner

4. studenoga Raditi u mraku


ije lako raditi u mraku bez obzira nato u kakvom se mraku nalazili. U hra-mu su leviti sluæili danju i noÊu uN

340

Boga o situaciji na Zemlji ikaæe da nije dobra. “Sve πto jeprikovano poËinje popuπtati”,kaæe.

Katkad tako izgleda. Kaoda sve izmiËe nadzoru paosjeÊate da Êe, ako Bog neπtouskoro ne poduzme, doÊipotpunog poremeÊaja. Nitkoovo nije bolje osjeÊao odDavida i njegovih sudrugovapsalmista. MuËili su ih osjeÊajiizgubljenosti, oËaja i sumnje.Neki od ovih psalama zvuËekao da je bilo teπko znati kojiput vodi gore, a joπ manjekojim bi trebalo poÊi.

Ali David i drugi psalmistipoznavali su kljuË zapreæivljavanje u ovim teπkimvremenima: pouzdanje.Navodimo nekoliko stihova izPsalama koji ovo istiËu:

u Psalam 27,1Jahve je πtit æivota moga:pred kime da strepim?u Psalam 31,15.16A ja se, Jahve, u tebe

uzdam;govorim: Ti si Bog moj!U tvojoj je ruci sudbina

moja.

u Psalam 44,7.8U svoj se luk nisam

pouzdavao,nit me maË moj spasavao.Nego ti, ti si nas spasio od

duπmana.u Psalam 56,4Kad me strah spopadne,u te Êu se uzdati.u Psalam 62,9U nj se, narode, uzdaj u

svako doba,pred njim srca izlijevajte:Bog je naπe utoËiπte!u Psalam 94,19Kad se skupe tjeskobe u

srcu mome,tvoje mi utjehe duπu vesele.u Psalam 112,7Æalosne se vijesti neÊe

bojati,mirno je srce njegovo

uzdajuÊ se u Jahvu.u Psalam 119,42Odgovorit Êu onima koji me

ruæe,jer se uzdam u rijeË tvoju.u Psalam 146,3.5Ne uzdajte se u knezove...Blago onom kome je ...ufanje u Jahvi, Bogu

njegovu.

Katkad psalmisti mlate okosebe i govore πto bi Bogtrebao uËiniti svojim

5. studenoga Psalmi izgubljenosti, oËaja i sumnje

dramskom djeluZelene ispaπe aneoGabrijel izvjeπtavaU

341

neprijateljima: “Nek mu djecabudu skitnice, prosjaci... Nekmu lihvar prigrabi sav posjed”ili joπ gore. Ovakve izjavenasilja ne samo da nasπokiraju — one u namaizazivaju nelagodu jer u srcuËesto priæeljkujemo takvo πto.Osveta je Gospodnja, a nenaπa, Ëak i kad se raspada sveπto je izgledalo Ëvrsto.

Katkad psalmist gleda nadruge ljude koji su se oslonilina vlastitu snagu ili bogatstvoda se izvuku iz neprilika. Nekese zemlje oslanjanju na svojevojne snage. Druge oËekuju daim pomognu laæni bogovi. Kadsve puca po πavovima, Ëovjekje u kuπnji da pokuπa neπtonovo.

Ali Psalmi nas i ovdjevraÊaju jednostavnimreceptima za æivotne bolesti.©to da radimo kad ne znamoπto uËiniti? Kad zli naizgledpobjeuju, uzdajte se u Boga.Kad vam se Ëini da niπta viπe

nema smisla, nastavite seuzdati u Boga. »ak i kad vamse Ëini da je veoma daleko,On je blizu. On Êe Ëuti vaπoËajniËki povik.

©to vam je potrebno dabiste se danas pouzdali uBoga?

Ü Ü Ü

U Njega se danas uzdajte,svog vjernog prijatelja,

Pustite da vodi onaj tko vasdo kraja ljubi;

Predajte sutra Njegovojvoljenoj ruci;

Njegovo je dobro bolje odnaπeg najboljeg.

Pouzdajte se u onog tko nikadne iznevjeri,

Oslonite se na Njega danas izauvijek.

Francis R. Havergal

Ü Ü Ü

O pouzdanju u Boga uNovom zavjetu potraæite Matej6,30 i 2. KorinÊanima 5,7.

Psalmi izgubljenosti, oËaja i sumnje

342

poËinjao i zavrπavao.PoËetkom 1800-tih Billy Bray je u selu Twel-

veheads u Cornwallu u Engleskoj bio poznatkao pijani rudar. A onda se, ËitajuÊi jednu knjiguJohna Bunyana, Billy obratio Kristu; otad se pot-puno promijenio.

“Ne mogu da ne hvalim Boga”, rekao je jed-nom. “Kad prolazim ulicom, diæem jednu nogui ona kao da kaæe ‘slava’, a kad dignem drugu,ona kao da kaæe ‘amen’. Kad bi me zatvorili ubaËvu da me uπutkaju, ja bih kroz rupu za Ëepvikao ‘slava’. Slava Gospodinu!”

Billy bi Ëesto govorio: “Gospodin me jeobradovao i nitko me ne moæe rastuæiti; On mepotiËe da kliËem i nitko me ne moæe natjerati dasumnjam; On Ëini da skaËem i nitko mi ne mo-æe zadræati noge.”

Neposredno pred smrt Billyja su pitali boji lise, a on je odgovorio: “Moj Spasitelj je pobije-dio smrt. Kad bih morao siÊi u pakao, vikaobih: ‘Slava, slava mojem dragom Isusu’, dok tone bi toliko odjekivalo u toj jami bez dna da bistari Sotona rekao: ‘Billy, Billy, to nije mjestoza tebe. Izlazi odavde!’ A onda bih poπao naNebo i vikao: ‘Slava, slava, hvaljen Gospodin!’”

O njemu je napisano sljedeÊe priznanje:

OdjeÊa mu je uvijek bila skromna,A nastamba sirotinjska.No prisutnost SpasiteljaObilno je to nadoknadila.

Pjesnik nepoznat

PsalamukratkoOvaj psalamnabraja Ëetirirazloga zaslavljenje Boga: (1)On je dobar (3.redak); (2) izabraoje Izraela za dragusvojinu (4. redak);(3) On imastvaralaËku snagu(redci 5-7) i (4)uËinio je velikadjela u proπlosti(redci 8-12).

Vrijedizapaziti“To πto je odabraoIzraela (kao i nas)bilo je viπe radiodgovornosti negoprednosti.”W. T. Purkiser

6. studenoga Hvalite Gospodina


vaj psalam poËinje rijeËima: “Hvaliteime Jahvino”, a zavrπava: “Blagoslov-ljen... Jahve.” Tako je i Billy Bray za-O

343

Upravo se to dogaa u posljednjih nekolikodesetljeÊa. Milijuni ljudi koji pripadaju drugimreligijama dolaze u naπe susjedstvo, a mi Ëestone znamo kako reagirati.

U odreenom smislu to se dogaalo u cijelomStarom zavjetu. Kanaanski narodi imali su za-Ëudan panteon bogova kao πto su bili Baal, Mo-loh, Kemoπ, Aπtarta i Tamuz. U jednom trenutkuprorok Jeremija rekao je da u Judi ima tolikobogova koliko i gradova. ©tovanje ovih bogovabilo je povezano s vjerskom prostitucijom, ærtvo-vanjem djece, kontaktiranjem s duhovima, vra-Ëanjem i spiritizmom.

Upravo u ovakvom okruæenju psalmist poku-πava pokazati kako je jedinstven Bog kojeg Iz-raelci πtuju. On nije neko plemensko boæanstvo;On vlada cijelom Zemljom. On je sve stvorio;stoga je moÊan. Ali On je i milostiv i pun ljuba-vi. Da, On je zastraπujuÊi Bog.

U novozavjetno doba taj je Bog u Isusu Kri-stu doπao na ovaj svijet; Njegova smrt i uskrs-nuÊe pruæaju nam jedinstvenu temu za razgovorsa susjedima nekrπÊanima. Druge religije imajufilozofije i svete knjige, ali ni jedna nema uskrs-log Spasitelja kakav je Isus Krist.

O, Boæe, neusporedive milosti!Pred Tvojim se prijestoljem klanjamoI molimo za Ëitav ljudski rodZasluge Tvoga Sina.

BaptistiËka zbirka

Drugi tekstoviSliËan opistakozvanih“bogova” kojimasu sluæilineznaboπcipotraæite u Jeremiji10,3-10.

Vrijedizapaziti“Oni koji izraujuidole postaju sliËninjima — Ëovjekpostaje kao bog,pribliæava se pokarakteru iponaπanju onomeËemu se klanja.Razlika izmeuprave i laænereligije jest u tomeπto u prvoj πtujemoonoga koji je veÊiod nas, a u drugojljudi πtuju ono πtosu naËinili, a to jeuvijek niæe od njihsamih.”G. CampellMorgan

7. studenoga Vidi tko se doselio!


esto se radujemo πto πaljemo misionareu daleka misijska polja, ali πto Ëinimokad ta polja dou k nama?»

344

vi Isusa Krista, vodio je bogosluæje. Odjednomsu se pred crkvom zaËuli povici i zveckanje oru-æja. Doπli su vojnici da ga uhite.

No Atanazije je rekao: “Nije pravo da u ovomtrenutku napustim svoj narod” pa je nastavio sbogosluæjem. Zamolio je jednog akona da ËitaPsalam 136 i traæio od vjerniπtva da odgovarapripjevom “VjeËna je ljubav njegova”, koji suponovili dvadeset πest puta unatoË buci koja jedopirala izvana.

U trenutku kad je zavrπen posljednji stih, voj-nici su jurnuli u crkvu; vitlali su maËevima ikopljima probijajuÊi se prema Atanaziju. Ljudisu mu dovikivali da bjeæi, ali je Atanazije odbiootiÊi prije nego πto udijeli blagoslov. Na to su seneki od njegovih pomoÊnika okupili oko njegai, kako sam izvjeπtava, “proπao sam kroz mno-πtvo neopaæen i uspio pobjeÊi zahvaljujuÊi Bo-gu πto nisam izdao svoje vjernike, veÊ sam viπemario za njihovu sigurnost nego za svoju”.

Atanazije je svojem vjerniπtvu prikazao BoæjuvjeËnu ljubav. Bio je spreman dati svoj æivot zastado — upravo kao πto je Isus poloæio æivot zasvoje stado nekoliko stoljeÊa prije.

BuduÊi da “vjeËna je ljubav njegova”, ima liikad razloga za zabrinutost?

U mislima svojim radosnoHvalimo Gospoda jer je dobar.Milost Njegovajoπ uvijek traje,Uvijek vjerna, uvijek sigurna.

John Milton

PojaπnjenjePripjev “VjeËna jeljubav njegova” uovom psalmupreveden je i nadruge naËine: “Jerje vjeËno njegovomilosre” (RU) ili:“VjeËno trajemilosre njegovo”(©A).

Drugi tekstoviBoæja vjeËna ljubavproizlazi izsveËanog Savezakoji je uËinio sasvojim narodom uPostanku 15,18.

8. studenoga Nezaboravno naizmjeniËno Ëitanje


Ëetvrtak u ponoÊ, 8 veljaËe 356., Ata-nazije, starjeπina rane krπÊanske Cr-kve i vatreni branitelj boæanske nara-U

345

Ëak i Ëitanje, ali nikada povijest.Jednostavno je nemoguÊe govoriti o vjeri Iz-

raelaca a ne voditi raËuna o izlasku iz Egipta,πto je povijesni dogaaj. SumnjiËavci moguraspravljati o deset zala ili Ëuda, ali ovaj je narodipak nekako otiπao od egipatskog faraona i do-spio u Kanaan. To je povijest. Njegova povijest.Boæja djela u æivotu Njegovog naroda.

I krπÊanstvo je utemeljeno na povijesti. MiprihvaÊamo Stari zavjet, ali kljuËna istina za nasje smrt i uskrsnuÊe Isusa Krista. Skeptici moguraspravljati o pretvaranju vode u vino ili o tomekako je Isus nahranio pet tisuÊa ljudi, ali UËi-teljevo je tijelo na neki naËin nestalo i Njegovisu sljedbenici bili spremni umrijeti za povijesnuËinjenicu uskrsnuÊa. Bez ovog povijesnog teme-lja naπa vjera nema smisla.

Ali mi imamo viπe od povijesne proπlosti.Postoji i slavna buduÊnost. U psalmu 136 svakistih zavrπava istim pripjevom: “VjeËna je ljubavnjegova!” Ovo nam daje snagu za sadaπnjost, anadu za buduÊnost.

Moramo priznati da naπa ljubav nije trajna, aNjegova jest. Zato se moæemo pouzdano nadatidrugom uskrsnuÊu — svojem vlastitom.

Govoriti volim o nevienim stvarimanebeskim:

O Isusu i Njegovoj slavi, o Isusu i ljubavi.Govoriti volim o tome, jer znam da je istina©to zadovoljava moje teænje ko niπta drugo.

A. Catherine Hankey

Drugi tekstovi©esnaesti redakgovori o oGospodinu kojisvoj narod vodipustinjom, ali uPsalmu 23,2.3 Onga vodi stazamapravim.

Vrijedizapaziti“Bog je svoj narod— svoje izabranike— vodio pustinjomi to zato πto je‘vjeËna ljubavnjegova’. Ovo jejedna odGospodnjihdragocjenih istina— koja tolikozbunjuje one kojisu bez nje, a tolikoje puna utjehe zaNjegovu djecu —da je Bog ovdjepovezao pustinju iljubav unerazrjeπivuzajednicu.”Barton Bouchier

9. studenoga Zaπto Æidovi vole povijest


a svakog hebrejskog uËenika bilo bi kri-vovjerje reÊi: “Mrzim povijest.” Mogaoje mrziti matematiku, govorniπtvo paZ

346

molitvama; to mu je priskrbilo nadimak “Mor-nar iz Bostona.” Jedne nedjelje, kad je trebaootploviti u Englesku, dosta vremena je kiÊenimrijeËima molio Boga da za njegovog izbivanjabdije nad njegovim stadom. Onda je u molitviiznenada zastao i rekao: “©to to radim? Ne uz-dam se u providnost Neba? Zar se Bog koji kitudaje tonu haringa za doruËak neÊe brinuti zamoju djecu?” Kad je tako izrazio svoje osjeÊaje,nastavio je moliti na mnogo staloæeniji naËin.

Kad su Isusu donijeli uæinu jednog djeËakaod pet jeËmenih kruhova i dvije ribe da nahranimnoπtvo od pet tisuÊa, “Isus uze kruhove, zahvaliBogu pa ih dade onima πto su posjedali” (Ivan6,11). Isus je zahvalio nebeskom Ocu za onomalo πto je dobio i molio Ga da to umnoæi.Znao je da Njegov Otac moæe dati sve πto jepotrebno, jer “on daje hrane svakom tijelu” i“vjeËna je ljubav njegova”.

VjeËna “ljubav njegova” ne daje nam samospasenje i pobjedu nad neprijateljem, veÊ i hra-nu za naπ stol, krov nad glavom i odjeÊu zaodijevanje. Zahvalite danas Bogu za NjegovuvjeËnu ljubav koja osigurava sve potrebe za naπsvakidaπnji æivot.

Niπta u buduÊnosti i niπta πto je sada,Niπta πto je danas dolje ili goreNjegove namjere omesti neÊeNi duπu mi odvojiti od Njegove ljubavi.

Augustus Toplady

Drugi tekstoviPotraæite izvjeπtajo dogaajima saSihonom i Ogom uBrojevima 21.Zaπto su posebnoistaknuti u ovompsalmu?

Vrijedizapaziti“Ptice rano ujutrosvojim slatkimpjesmicamapozdravljajuizlazeÊe sunce.Tako bismo i mitrebali zasvirati usvoje harfe na prvupojavu milosra.”William Gurnall

10. studenoga On se brine za doruËak kitu


dward Taylor, propovjednik u NovojEngleskoj dok je joπ bila kolonija, bioje poznat po svojim æivim i slikovitimE

347

konaËno dospio dan njihova osloboenja iz su-æanjstva i kad im je bilo dopuπteno da se vrate,samo se njih oko pedeset tisuÊa (od viπe stotinatisuÊa) vratilo u Jeruzalem.

Zaπto?S jedne strane Æidovi su se dobro snaπli u

Babilonu; æivjeli su bolje od svojih otaca u Jeru-zalemu. S druge strane mnogi su se u Babilonupoæenili pa su prihvatili babilonsku kulturu. Za-boravili su Jeruzalem. Moæete li ih osuditi? Se-damdeset godina suæanjstva dugo je vrijeme.

Koji god razlog bio, neki od Æidova nisu bilikao pisac ovog psalma koji je po svemu sudeÊinapisan ubrzo nakon povratka iz suæanjstva.

Biblija govori o Nebu kao naπem Jeruzale-mu i kaæe da sada æivimo u Babilonu.

OsjeÊate li se udobno u svojem Babilonu?Kako vam ide? Jeste li zaboravili Jeruzalem?Jeste li zaboravili da ste i vi izgnanik, putnik utuinskoj zemlji? ©to u buduÊnosti oËekujete?

Bio πator il’ koliba, zaπto da se brinem?PalaËu za mene grade tamo.Premda prognan iz doma, joπ uvijek pjevam:“Slava Bogu, ja sam dijete Kralja!”

Harriett E. Buell

Drugi tekstoviProËitajte æalostanizvjeπtaj o odlaskuJude u suæanjstvo u2. Ljetopisa 36,14-20.

Vrijedizapaziti“Svaki pravikrπÊanin rado hvaliBoga. Ali kadpadne u grijeh itamu, on svojuharfu vjeπa o vrbu;on ne moæe pjevatiGospodnju pjesmujer se nalazi utuinskoj zemlji.”Rober M.McCheyne

11. studenoga Tuini u Babilonu


idovi su u babilonskom suæanjstvu pla-kali za svojom domovinom i molili zadan kad Êe se moÊi vratiti. Ali kad jeÆ

348

Boæjoj rijeËi? Zato πto je to ËinjeniËna, ljudskaæelja psalmista. Psalmi mogu nadahnjivati, tje-πiti i poduËavati, ali prije svega oni su iskreniizraz ljudskog srca u zajednici s Bogom.

Nakon pokolja Armenaca u Turskoj poËetkom1900-tih, jedan je krπÊanski dobrotvorni radnikposjetio selo u kojem su skoro svi muπkarci bilipobijeni, a tisuÊu petsto siroËadi ostalo je do-slovce na cesti. Donio je neπto hrane za æene idjecu koja su umirala od gladi i onda organizi-rao bogosluæje. Kad je predloæio da otpjevajuneku svoju poznatu pjesmu, odgovorili su da oduæasa nisu sposobni pjevati.

Moæete li ih zbog toga osuivati? Koji bisteim psalam dali za pjevanje? Lako je kritiziratineumjereni jezik Psalma 137,9 ali Charles Spur-geon zamjeÊuje: “Neka ga osude oni koji nikadnisu vidjeli svoj hram spaljen, svoj grad razoren,svoje æene silovane, svoju djecu pobijenu; moæ-da ne bi bili tako slatkorjeËivi.”

Snaæne emocije protiv neËovjeËnog nasiljaimaju svoje mjesto kad dolaze kao krik upuÊenBogu. No svakako nastojte posljedice prepustitiu Njegove ruke. Bog kaæe: “Osveta je moja, jaÊu je vratiti!” (Ponovljeni zakon 32,35; Rimlja-nima 12,19)

Drugi tekstoviOsmi redak izgledakao sablasna drugastrana kovaniceIsusovog zlatnogpravila (Matej7,12). Joπ jednuverziju ovog naËelanaÊi Êete u Jobu4,8.

Vrijedizapaziti“Neka svi potajni iotvoreni neprijateljiBoæje crkve pazekako koriste svojjezik i ruke protivonih πto pripadajuBogu. Oni koji seusude uËiniti jednoili drugo, moguproËitati svoj usudzapisan u prahuEdena i pepeluBabilona.”Daniel Featley

12. studenoga ©to reÊi na neiskazano? ©to reÊi o neizrecivom


salam 137,9 vjerojatno ubrajate u onetekstove u Svetom pismu za koje bistevoljeli da ne postoje. Zaπto se nalaze uP

Doite, neutjeπeni, gdje god bili;Priite prijestolju milosra, skruπeno kleknite.Donesite ranjena srca, tu ispriËajte svoju muku.Zemlja nema jada πto ga Nebo ne bi moglo izlijeËiti.

Thomas Moore

349

Franklin D. Roosevelt jerekao: “Jedino Ëega se trebamobojati jesmo mi sami.” Nodanas su ordinacije psihijataraprepune ljudi koji se bojesvega — od visine dopunjenih uπtipaka. Roditelji seboje za sigurnost svoje djecekad ih πalju u πkolu, a Ëak se iu najboljem susjedstvuzatvaraju prozori i zakljuËavajuvrata.

Neka djeca odrastajuhvaleÊi se svojomneustraπivoπÊu. “Cool” jeizrugivati se svakome tko jevlast — roditeljima, ravnatelju,policiji ili predsjedniku. Alimnogi odrasli teπko prihvaÊajuBoga zbog straha koji su imulile autoritativne liËnosti,posebno oËevi koji su imupropastili djetinjstvo. Da, ovajsvijet je lud, smuπen,zastraπujuÊ.

Psalmi viπe od sedamdesetpet puta spominju strah —viπe od ijedne druge knjige uBibliji. VeÊina tih tekstovagovori o Boæjem strahu,katkad o strahu od prirode akatkad o strahu od drugihljudi.

Navodimo nekolikotekstova koji u Psalmimagovore o strahu.

Strah od drugih ljudi idogaajau Psalam 23,4Zla se ne bojim, jer si ti sa

mnom.u Psalam 27,1Jahve mi je svjetlost i

spasenje: koga da se bojim?u Psalam 46,3Stoga, ne bojmo se kad se

ljulja zemlja.u Psalam 56,5U Boga ja se uzdam i neÊu

se bojati:πto mi moæe uËiniti smrtnik?u Psalam 118,6Jahve je sa mnom, i ja ne

strahujem.Strah Boæji, koji se joπ

prevodi i kao “poπtovanje” i“πtovanje”u Psalam 2,11Sluæite Jahvi sa strahom,s trepetom se pokorite

njemu.u Psalam 5,8Past Êu niËice pred svetim

Domom tvojim,Jahve, prepun poπtovanja.u Psalam 22,24Koji se bojite Jahve, hvalite

njega!

13. studenoga Psalmi o strahu

strahom ispunjenimdanima velikeekonomske krizeP

350

u Psalam 25,14Prisan je Jahve s onima

koji ga se boje.u Psalam 33,18Oko je Jahvino nad onima

koji ga se boje,nad onima koji se uzdaju u

milost njegovu.u Psalam 103,11Jer, kako je nebo visoko

nad zemljom,dobrota je njegova s onima

koji ga se boje.u Psalam 111,10PoËetak je mudrosti strah

Gospodnji!u Psalam 135,20©tovatelji Jahvini, Jahvu

blagoslivljajte!

Zaπto se u Psalmima tolikogovori o strahu? Susjedninarodi stalno su napadali Izraeli isprva je David stalno bio ubijegu. S obzirom na takveokolnosti, sasvim je razumljivstrah od drugih ljudi. Nozapazite kako psalmisti njegujupouzdanje da je Bog dovoljnovelik da izae na kraj snjihovim neprijateljima pa Mupovjeravaju sav svoj strah.

Ali πto reÊi za strah Boæji?Zaπto psalmist govori o tome,s obzirom na to da oËekujemoda nas Bog ljubi?

©to viπe znamo o ljudima,to ih se manje bojimo. No πtoviπe znamo o Bogu, to smoviπe izloæeni divljenju i strahu.Obuzima nas poboæni strah. UStarom zavjetu Boæji je strahistodobno povezan s Njegovomljubavlju i njeænom skrbi zanas. Zato je rijeË “strah”katkad prevedena kao“πtovanje”, “divljenje”ili“poπtovanje”. Kad u Psalmu128,1 Ëitamo da smo sretniako se bojimo Gospodina,onda nam to zvuËi nespojivo.Ali nije. Psalmi nas stalnopodsjeÊaju da se niËega inikoga ne trebamo bojati akose bojimo Gospodina. Tako usvakidaπnjem æivotu moæemoimati pouzdanje i radost.

Psalmisti nam takoer kaæuda je Boæji strah poËetak pravemudrosti, osnova zaprijateljstvo s Bogom, kljuËboæanske utjehe i temeljsvetog æivljenja.

Izaimo, dakle, pred naπegvelikog i dragog Boga spoboænim strahom ipovjerenjem da Êe On povestiraËuna o svim naπimstrahovima.

Psalmi o strahu

351

zorio: ako narod poËne πtovati idole, u IzraeluneÊe biti kiπe. Upravo je to Ilija rekao kraljuAhabu: “Æivoga mi Jahve, Boga Izraelova... ne-Êe ovih godina biti ni rose ni kiπe.” Kako je Ilijamogao reÊi takvo πto? Zato πto je vjerovao uistinu Psalma 138,2: “Jer si nada sve uzveliËaoobeÊanje svoje.”

Dok se skrivao, Iliju su hranili gavrani; “duπusi moju pokrijepio” (3. redak). Kad je otiπaoæivjeti kod siromaπne udovice u Sarfati, Bog jebio blizu nje i osigurao joj hranu i uskrisio sina.No Bog je ostao po strani od Ahaba (6. redak).Kasnije se Ilija suoËio sa svojim neprijateljimana gori Karmelu, Boæja sila ga je spasila (7.redak).

Na nesreÊu, Ilija je morao nekako prijeÊi pre-ko osmog retka. Nakon pobjede na Karmelu po-bjegao je u velikom strahu u pustinju. OËito jezaboravio da Bog joπ uvijek ima plan koji je ontrebao ostvariti; zaboravio je da je vjeËna ljubavNjegova.

Katkad je to priËa i o naπem æivotu. Kadpogledamo u proπlost, moæemo vidjeti kako nasje Bog vodio u teπkim trenucima i odræao svojaobeÊanja. A πto sada? Je li se Boæji plan za vasuz πkripu iznenada zaustavio? Ne, Gospodin joπuvijek ima planove za svakoga od nas, kako tokaæe osmi redak. Posluπajte, poput Ilije, Boæjinjeæni πapat kojim vas uvjerava da vas nikadneÊe napustiti.

Drugi tekstoviHoÊe li Bog diÊiruke od onoga πtoje naËinio (8.redak)? »ak i ljudivole svoja djela.Postoje muzeji ukojima iskazujemoËast djelimaljudskih ruku. Kakoonda mislite da ÊeBog postupati sljudima koje jestvorio? PogledajteIzaiju 64,8.

Vrijedizapaziti“Milost Êe dovrπitiono πto jezapoËela. Bog neostavlja svoje djelonedovrπenim.”William Jones

14. studenoga Redak na koji je Ilija zaboravio


salam 138 je saæetak Ilijinog æivota. Kadu 1. o Kraljevima 17 susreÊemo Iliju, onse uzda u Boæja obeÊanja. Bog je upo-P

Djelo πto ga jedobrota NjegovaotpoËelasnaænom Êe rukomsvojom dovrπiti.Njegovo jeobeÊanje da iamen,i ono nikad joπprekrπeno nije.Augustus Toplady

352

da bi bilo bolje pitati je li njega Bog vidio.Markiz de Lafayette, koji se tijekom revolu-

cije borio na strani Georgea Washingtona, vratiose u Francusku i poveo francusku vojsku protivAustrijanaca. Kad su ga zarobili, strpali su ga uÊeliju. Na vratima Êelije bila je mala rupa. Pokrajnje je stajao vojnik koji ga je trebao dan i noÊpromatrati. Kad bi Lafayette podigao pogled,sve πto je mogao vidjeti bilo je vojnikovo oko.Bilo je to straπno, rekao je. Pred tim se okomnije dalo skriti. Bilo je uvijek tu prateÊi svakinjegov pokret.

Za neke moæe biti jednako zastraπujuÊa spo-znaja da Bog sve vidi i zna. Ali za krπÊanina jeto vrlo utjeπno i tako je David mislio kad jepisao ovaj psalam. On nas podsjeÊa na dvadesettreÊi psalam u kojemu Pastir ide ispred nas, aslijedi ga dobrota i milost.

Teolog bi nam rekao da ovi stihovi govore otome kako je Bog sveznajuÊ. No oni nam kazu-ju mnogo viπe od toga; oni pokazuju da Bogpoznaje svakoga od nas. Ovi su stihovi osobni.Svaki stih sadræi osobnu zamjenicu (mi, me,mene, meni). Da je onaj ruski kozmonaut traæiotakvog Boga, vidio bi Ga u svemiru — ili uvlastitom srcu.

PsalamukratkoOvaj je psalampodijeljen na Ëetiridijela, a svaki dioima πest redaka igovori o drugojBoæjoj osobini:1-6: Boæjesveznanje (Bog svevidi i zna)7-12: Boæjasveprisutnost (Bogje uvijek tu)13-18: BoæjasvemoÊ (Bog jesvemoÊni Stvoritelj)19-24: Boæjasvetost (Bog jesavrπeno Ëist ipravedan)

Vrijedizapaziti“Ateist ne nalaziBoga zbog istograzloga zbog kojeglopov ne nalazipolicajca. Ne traæiGa.”Wendell Baxter

15. studenoga OËi izvan oËnih duplji


ad se ruski kozmonaut s prvog puto-vanja u svemir vratio na Zemlju, drskoje rekao da gore nije vidio Boga. Moæ-K

Potrebna mi je Tvoja prisutnost svakog sata;©to osim Tvoje milosti moæe svladati moÊ kuπaËa?Tko kao Ti moæe voditi i utvrditi moje stope?Kroz oblake i sunce, Gospodine, ostani sa mnom.

Henry F. Lyte

353

zemljopisnu kartu. Karta je pokazivala sva ne-istraæena podruËja svijeta. Na nekima od njihbilo je zapisano “Ovdje su zmajevi”, “Ovdje sudemoni” i tako redom.

No da je kralj David nacrtao takvu kartu, onbi na neistraæenim podruËjima na njoj napisao“Ovdje je Bog”.

Biskup Selwyn, misionarski pionir na NovomZelandu znao je da Êe se uskoro sresti s uroe-niËkim Maorima, poznatim po nesmiljenom ka-nibalizmu. Kad je stigao, Selwyn je zapisao:“Sve πto vidim novo je i neobiËno, ali ono πtone vidim ostalo je isto.” Zato je svoju prvu pro-povijed propovijedao iz Psalma 139,9.10. U od-reenom smislu na svoju je kartu napisao “Ov-dje je Bog.”

John Franklin, istraæivaË Arktika koji je tra-æio sjeverni prolaz, pisao je svojoj sestri na kojije predivni naËin Biblija za njega dobila smisaou tiπini zamrznutog sjevera. Franklin se nikadnije vratio s te ekspedicije. Godinama poslijedrugi istraæivaË naiπao je na Franklinov brod inaπao njegovu Bibliju u kojoj je Psalam 139,9.10bio oznaËen i podcrtan. Moæda je i Franklin go-vorio: “Ovdje je Bog.”

Ako su to uËinili Selwyn i Franklin pred ko-jima je bila neizvjesna buduÊnost, i vi moæete spouzdanjem preko nepoznanica na svojemkalendaru napisati “Ovdje je Bog.”

Drugi tekstoviAko æelite viπeznati o tome kakoje nemoguÊe izbjeÊiBoæje briæno oko,proËitajte Amos9,2-4.

Vrijedizapaziti“Neki jeneznaboæaËkifilozof upitao:‘Gdje je Bog?’KrπÊanin jeodgovorio:‘Dopustite mi davas prvo upitam: Agdje On nije?’”John Arrowsmith

16. studenoga “Ovdje je Bog”


sam godina nakon πto je Kolumbo otkrioAmeriku, jedan je engleski pomorskikapetan pokazao kralju Henriku VII.O

Ja ne znam gdje suotoci Njegovis palmama πtovijore na vjetru;ja samo znam dane mogu odlutatiod Njegove ljubavii brige.John G. Whittier

354

to je toËno, ali hvalospjevidobivaju novu dimenziju uposljednjoj od pet “knjiga”psalama koja poËinje Psalmom107.

Navodimo nekolikoodabranih stihova hvale izPsalama 107—150.

u Psalam 107,1.2Hvalite Jahvu... Tako nek

reknu svi otkupljenici.u Psalam 111,9On posla spasenje svom

narodu,Savez svoj postavi zauvijek.u Psalam 113,3Od istoka sunca do zapadahvaljeno bilo ime Jahvino!u Psalam 116,1Ljubim Jahvu, jer Ëujevapaje molitve moje.u Psalam 126,3Velika nam djela uËini Jahve:opet smo radosni!u Psalam 136,16On narod svoj voaπe

pustinjom.u Psalam 139,14 (RU)Zahvaljujem ti, πto sam

tako Ëudesno stvoren,divljenja su vrijedna djela

tvoja!

To zna duπa moja.u Psalam 149,5Neka se sveti raduju u

slavi,neka kliËu s leæaja svojih!u Psalam 150,6Sve πto god diπe,Jahvu neka slavi. Aleluja!

Mi slavimo sve u Ëemuuæivamo — pobjede atletiËara,ugodne praznike, zanimljiveknjige i dobre filmove. C. S.Lewis je rekao: “Volimo slavitiono u Ëemu uæivamo jerproslavljanje nije samo vanjskiizraz, veÊ dopunjuje uæivanje.”Ovo vrijedi i za naπeproslavljanje Boga.

Ova posljednja ËetrdesetËetiri psalma kao da se dijeleu tri dijela: 107—117, 118—135 i 136—150. Svaki od njihpoËinje istim stihom: “HvaliteJahvu, jer je dobar: vjeËna jeljubav njegova!” A svaki diozavrπava psalmom koji poËinjei zavrπava s aleluja ili “slaviteGospodina”.

U ranijim psalmima(posebice 1—72) postojemnoge tuæaljke i povici Boguza pomoÊ. “Zaπto si mezaboravio?” tipiËno je zamnoge od njih. Ali u psalmimakoji slijede nakon njih sve viπe

17. studenoga Psalmi proslavljanja

eÊina Ëitatelja mislida su Psalmi zbirkahvalospjeva Bogu iV

355

se razvija slavljenje Boga dabi Ga posljednji psalmiproslavljali kao kakavvatromet. Sve se stvaranjepridruæuje silnom zboru. Kadje F. B. Meyer parafraziraoPsalam 148: “Nek muπicasvira treperenjem svojih krila”,nije pretjerao.

Pri zalasku sunca poboænisu πvicarski stoËari uzimalialpske rogove i kroz njihklicali: “Hvalite Gospodina!”Na udaljenom brdu drugi bi gapastir Ëuo i prihvatio kaoodjek: “Hvalite Gospodina!”Uskoro bi Alpe odzvanjalehvalom i odjecima slavljenjaGospodina.

U nekim srednjovjekovnimsamostanima nikad nije smjeloprestati slavljenje Boga. »imbi jedan zbor redovnikaprestao pjevati, drugi bi poËeo.Moæda i naπ æivot moæe bitisliËan tome ako nadahnuÊeuzimamo iz ovih psalama

proslavljanja. Toliko ima togaza πto moæemo slaviti Boga —moæemo li ikada prestati? “Usvakoj prilici zahvaljujte!” (1.Solunjanima 5,18)

Ü Ü Ü

Slavite Boga vjeËnom hvalomZa ljubav kojom kruni dane

naπe.Milostivi izvoru svake radosti,Nek hvala Tvoja s jezika

poteËe.I kad sve blagoslove primim,Voljet Êu Te zbog Tebe samog.

C. D. Barbould

Ü Ü Ü

Zavrπna poglavlja uPsalmima imaju neπtozajedniËko sa zavrπnimpoglavljima Novog zavjeta.Otvorite Otkrivenje 19,1-10 davidite koliko je puta ovdjeponovljen usklik aleluja(“hvalite Gospodina”).

Psalmi proslavljanja

356

Boga mora biti lud, ali da je fiziolog koji nevjeruje u Boga mnogo lui. Zaπto? Jer je ljudskotijelo “najdelikatniji i predivni ustroj koji jestvorila boæanska ruka”.

Shakespearov Hamlet sloæio bi se s tom tvrd-njom. “Kakvo je divno djelo Ëovjek!” rekao je.“Kako je plemenit u razumu, kako beskonaËanu sposobnostima, u izgledu i kretanju, kako iz-raæajan i divljenja vrijedan!”

Ali za psalmista je Ëudesno u svemu tomebilo da se ovaj Bog — koji je upravljao pjesni-kovim oblikovanjem dok se joπ nalazio u maj-Ëinoj utrobi — brinuo za njega i bio s njim.

Tako je mislio i Patrick, veliki irski misionaru petom stoljeÊu. Volio je Bibliju i nakon njego-ve smrti od irske se πkolske djece traæilo dapsalme uËe napamet. “Pjesma sv. Patricka”, ilikako je katkad nazivaju “Prsni oklop”, iznosiistu misao da nas naπ Gospodin temeljito po-znaje. RijeËi te pjesme glase:

Krist sa mnom, Krist u meni, Krist iza mene,Krist preda mnom,

Krist pokraj mene, Krist da me pridobije,Krist da me utjeπi i obnovi,

Krist poda mnom, Krist nada mnom,Krist u tiπini, Krist u opasnosti,

Krist u srcima svih koji me vole,Krist u ustima prijatelja i stranca.

Patrick

Vrijedizapaziti“Boga niπta nemoæe iznenaditi.On poznabuduÊnost i zbogtoga nas vodinjenizimbespuÊem.”W. T. Purkiser

18. studenoga Temeljito poznat


enry Ward Beecher, poznati propovjed-nik iz devetnaestog stoljeÊa, jednomje rekao da astronom koji ne vjeruje uH

357

sao tako dobro obavio da je danas poznat kao“otac sistematske botanike”. Neki ga smatrajunajveÊim botaniËarem svih vremena.

Roen u ©vedskoj u osamnaestom stoljeÊu,skoro je postao propovjednik, ali je na krajuipak izabrao studij medicine. Meutim, jedanod svojih prvih poslova radio je za profesorateologije koji je pripremao raspravu o biblijskimbiljkama.

Uskoro je Linné razvrstao biljke i æivotinje uskupine i podskupine. Svaku je poznatu biljku iæivotinju svrstao prema rodu i vrsti. Danaπnjiznanstvenici smatraju djela Species Plantarum iSystema Naturaetemeljem suvremenog sustavaklasifikacije biljaka i æivotinja.

Linné je dobio Ëast, medalje i titule, ali ni-kad nije zaboravio da je Bog Stvoritelj a onBoæje stvorenje. Tko god je doπao sluπati Linnéa(a dolazili su mnogi struËnjaci sa svih stranasvijeta), vidio bi iznad vrata njegove predava-onice natpis na latinskom, na kojem su bili ime-novani i svi njegovi botaniËki pojmovi. Glasioje: Æivi Ëisto; ovdje je Bog. To je rekao i Davidu Psalmu 139. Pa ako i niste tako organiziranikao Carl Linné, to je sigurno dobar naËin dasvakog dana pristupate Bogu.

Gospodine, Tvoju blizinu traæimo;Neka to bude naπ blagoslov.Daj nam Ëisto i ponizno srce,Hram gdje Êemo Te sresti.

John Keble

Drugi tekstoviProËitajte Matej5,38-48 iRimljanima 12,17-21. Prema Isusu iPavlu, kakav trebabiti naπ stav premaneprijateljima?

Vrijedizapaziti“Moæda æalostimonaπegblagoslovljenogGospodina viπenego πto mislimokad idealno mjerilopoboænosti ilizaokupljenost usluæbi Njemuzamjenjujemo zaizravno osobnozajedniπtvo sNjim.”F. B. Meyer

19. studenoga Prvobitno organizirani Ëovjek


arl Linné bio je organiziran Ëovjek. Vje-rovao je da sve ima svoje mjesto i da senalazi tamo gdje treba biti. Svoj je po-C

358

kuÊa spremala za ovu priliku. Ezop je dobionalog da s trænice donese najbolje meso koje semoglo kupiti.

©to je kupio? Jezik. Obrok se sastojao samood jezika, jelo za jelom samo jezik.

Kako se moglo oËekivati, Ksant se rasrdio.“Nisam li ti rekao da uzmeπ najbolje πto se mo-æe kupiti?”

“I jesam”, odvratio je Ezop. “Jezik je stvarnoËudesan, veza druπtva, organ razuma, sredstvoza hvalu i bogosluæje.”

SljedeÊeg je dana nezadovoljni gospodar, neæeleÊi ponoviti pogreπku, poslao Ezopa da kupinajgore πto postoji na trænici. ©to je ovaj putkupio? Jezik.

Kad je Ksant od njega zatraæio objaπnjenje,Ezop je odgovorio: “Jezik je nesumnjivo bionajgore πto postoji na trænici. On je orue svaei sukoba, organ laæi i prijevare i sredstvo kojimse Bog sramoti i poriËe.”

Ovu dvojnost vidimo i u Psalmu 140 u kojemse psalmist sluæi svojim jezikom da viËe Boguza izbavljenje od progonstva prouzroËenog jezi-cima drugih. Kako Êete danas uporabiti svoj je-zik? ©to Êete uËiniti da bude na blagoslov i ko-rist, a ne sredstvo za nanoπenje boli i nemira?

U svim æivotnim mijenama,U nevolji i u radosti,Svoje Êu srce i jezik upotrijebitiDa i dalje slavim Gospodina.

Nahum Tate

ZanimljivoU davna vremenaneki je Ëovjek,podvrgnutpresluπavanju,odbio govoriti.“Dræiπ li jezik zazubima zato πto neznaπ πto bi rekaoili zato πto sibudala?” pitali suga.“Budala ne moæedræati jezik zazubima”, odgovorioje.

Drugi tekstoviO joπ jednoj sliciËovjekovepokvarenosti Ëitajteu Rimljanima 3,10-18 (posebnousporedite Psalam140,3 s Rimljanima3,13).

20. studenoga Najbolje i najgore


P rema jednoj od svojih basni, Ezop jebio sluga filozofa Ksanta. Gospodar jena sveËanost pozvao goste pa se cijela

359

I mladi Charles Simeon imao je razloga daposumnja u ovaj redak. Nakon πto je zavrπiostudij na Cambridgeu, postavljen je za rektoracrkve Svetog Trojstva u tom gradu na velikonezadovoljstvo liberalnih æupljana, koji nisu mo-gli podnositi evangeliËke propovijedi æupnikakoji je volio Bibliju. Kad su stari vjernici zaklju-Ëali vrata svojih klupa da za druge ne bude mje-sta, Simeon je u prolaze postavio stolice. Ondasu vjernici znali doÊi ranije i izbaciti stolice.

Kad bi prolazio gradom, Simeonu su se rugalinadimkom Sims. “Bio sam predmet prijezira iruganja”, priznaje. Jednog je dana poπao u πetnjumoleÊi Boga “za neki tekst” koji bi ga ohrabrio.Otvorio je Novi zavjet i Ëitao o ©imunu iz Cirenekoji je ponio Isusov kriæ. Simeon je bio posebnoohrabren, djelomice zato πto je pomislio da su i©imunu Cirencu mogli dati nadimak Sims. “Stav-ljen je kriæ na moja lea da ga ponesem za Isusa.Kakva prednost! Odsad Êu skakati i pjevati odradosti kao Ëovjek kojeg je Isus poËastio sudjelo-vanjem u svojim patnjama.”

Ako ste suoËeni s progonstvom i osjeÊate daste pogreπno shvaÊeni, nauËite neπto od Simsa— ili iz Ëetrnaestog retka ovog psalma — ipoËnite slaviti Boga.

Tebi, o Boæe moj, sve bliæe sad,Ovdje mi prijeti grijeh, tiπti me jad.U borbi protiv zla, moja je lozinka:Tebi, o Boæe moj, sve bliæe sad.

Sarah F. Adams

PsalamukratkoNa poËetku ovogpsalma (4. redak) ojezicima zlih ljudigovorilo se kaootrovu, ali uËetrnaestom retkupjesnik govori ojeziku kao sredstvuhvale.

Drugi tekstoviBog Êe izbavitisvoje (13. redak) ioπtro postupitiprema onima kojiprogone Njegove.ProËitajte Sefaniju3,19.

21. studenoga Slaviti Boga u stradanju


K atkad je teπko vjerovati u trinaesti re-dak “da Jahve pribavlja pravo” (RU)progonjenima “i pravicu siromasima”.

360

sti 1621. bio je samo lijepa uspomena jer jeovog ljeta suπa prijetila da upropasti sve. Ni In-dijanci se nisu sjeÊali takve suπe. Doseljenici suposijali viπe æita nego inaËe, ali bez kiπe neÊebiti æetve. Svakodnevno su se molili Bogu dapoπalje kiπu, ali nije bilo odgovora. Kao πto topjesnik Ëini u Psalmu 141,1 molili su Boga dapoæuri.

A onda su doseljenici odredili Ëitav jedandan za molitvu i bogosluæje. Kad su iπli na bo-gosluæje, “nebo je bilo bez oblaËka i Ëinilo se daÊe se suπa nastaviti u nedogled”, ali kad su sevraÊali s mjesta sastanka, “nebo se zamraËilo ioblaci su se navukli sa svih strana”. SljedeÊihËetrnaest dana, prema Edwardu Winslowu, jed-nom od doseljenika, “padali su osrednji pljus-kovi”.

Indijanci su pratili πto se dogaa i bili suiznenaeni kako je Bog novih doseljenika odgo-vorio na njihove molitve. Te godine, nakon æe-tve, odræan je drugi blagdan zahvalnosti kojemsu se pridruæili i Indijanci.

“Jahve, k meni pohitaj!” Ëesto molimo pitaju-Êi se zaπto se SvemoguÊemu ne æuri kao nama.Katkad je potrebno da svoje satove uskladimo sNjegovim.

Ne æuri, srce moje! Vjeruj u Boga i Ëekaj!Premda oklijeva, nikad On ne kasni.Nikad On ne kasni jer zna πto je najbolje.Ne muËi se uzalud; poËivaj dok ne doe.

Bradford Torrey

Drugi tekstoviPsalmist kaæe da sestalno moli (5.redak). ProËitajte uFilipljanima 4,6.7o miru koji dolazikroz molitvu.

Vrijedizapaziti“Prava molitva jestizloæiti se Boæjemutjecaju.”H. E. Fosdick

22. studenoga Drugi blagdan zahvalnosti


B ilo je to 1623. godine. Doseljenici subili u Novome svijetu veÊ dvije i polgodine. Njihov prvi blagdan zahvalno-

361

U zanimljivoj alegoriji Put krπÊanina JohnBunyan opisuje putovanje tipiËnog krπÊaninakroz ovaj svijet sa svim njegovim zamkama iprivlaËnostima.

Tijekom putovanja krπÊanin dolazi na vrh Bri-jega teπkoÊa i vidi dva lava, po jednog sa svakestrane puta. Bunyan piπe:

Nevolja je iza, Strah je ispred;Premda se uspeo na breæuljak, lavovi riËu.KrπÊanin nikad nije dugo bez problema,Kad jednog straha nema, drugi veÊ ga hvata.

A onda vratar na obliænjim vratima govori:“Ne boj se, lavovi su vezani lancima... Dræi sesredine puta i niπta ti se neÊe dogoditi.”

Put Boæjeg naroda ne vodi oko poteπkoÊaveÊ kroz njih. Psalmist je ovo dobro znao i zatose molio: “»uvaj me od stupice “ (9. redak), ane: “Ne dopusti da se naem u nevolji.” Pouz-dajmo se u Dobrog pastira da Êe nas voditi bezobzira na to kako zastraπujuÊi mogu biti lavovi.

Uzmi svijet, ali Isusa mi daj;Sve radosti svijeta tek su rijeËi,A Njegova ljubav ostaje dovijeka,Kroz cijelu vjeËnost ostat Êe ista.

Fanny J. Crosby

Drugi tekstoviU Izrekama 3,25.26nalazimo predivnerijeËi o tome kakoBog “Ëuva” svoje(9. redak ovogpsalma).

Vrijedizapaziti“»udno je kakonoge ne upadaju uzamke i stupice kadsu oËi, umjesto natlo, usmjerene goreprema prijestolju.”F. B. Meyer

23. studenoga Ne bojte se lavova


S vijet koji nas okruæuje katkad je u æalo-snom neredu, katkad je zastraπujuÊe mje-sto, a katkada predivna prilika.

362

Dok je nastojao ostati korak ispred ©aulovepotjere, David se sklonio u πpilje u klancimaJudejske pustinje (1. Samuelova 22,1; 24,1-3).

Zamislite kako je æivjeti u mraËnoj pustinj-skoj πpilji i ne znati hoÊe li vas vaπi progoniteljinaÊi. Treba li govoriti o stresu! Sve vrijeme bilibiste napeti, da ne govorimo o brizi vezanoj uzsvakidaπnje traæenje hrane. Osim toga, bili bisteodsjeËeni od onih koji vam mnogo znaËe. Istina,David je uz sebe imao skupinu odanih vojnika,ali je bio odvojen od svoje obitelji i prijatelja.Osim toga, nije se mogao pokloniti Bogu u Sve-tiπtu. Katkad je fiziËki mrak πpilje morao bitisliËan duhovnome.

Ponovno proËitajte Psalam 142 i zamislitekako se David mogao osjeÊati.

Jeste li se i vi kada tako osjeÊali — uhvaÊeniu mraku, nadajuÊi se svjetlu koje bi osvijetliloneku situaciju u vaπem æivotu, a njega nema?

David se molio: “Ti [jedini] put moj pozna-jeπ.” Bog zna ono πto mi ne znamo. U mrakuπpilje mi niπta ne vidimo, ali Bog vidi. On jevidio sve prije nego πto je rekao: “Neka budesvjetlost!” Dopustite da u trenucima mraka Onbude vaπe svjetlo.

Nastupiti mogu dani mraka i nemira,Kad grijeh moÊ kuπnje ima, a briga tiπti;No i za najmraËnijeg dana neÊu se bojatiJer usred tame Ti Êeπ uvijek blizu biti.

Henry Leigh

Drugi tekstoviUsporedite πestiredak s rijeËimanaπega Gospodinau Ivanu 12,27.Provjerite i Ivan11,33 i 13,21.

Vrijedizapaziti“Osloboenje duπenajplemenitiji jeoblik slobode izahtijevanajglasnijezahvaljivanje. Onajtko je izbavljen iztamnice oËaja,treba veliËatiGospodnje ime.”Charles H.Spurgeon

24. studenoga Æivjeti na mraËnom mjestu


eki ljudi vole istraæivati πpilje. Meu-tim, za Davida to nije bio hobi, veÊpitanje æivota i smrti.N

363

darovima uoËi BoæiÊa — a netreba vam kreditna kartica dase njima posluæite.

Ali Psalmi nas pozivaju dami blagoslivljamo Boga. Kakoto moæemo uËiniti? Tako πtoÊemo Ga slaviti i priznatiizvorom svega πto imamo. IzPsalama navodimo nekolikostihova o blagoslivljanju, kadBog blagoslivlja nas i kad miblagoslivljamo Boga.

Bog blagoslivlja nasu Psalam 8,6Slavom i sjajem njega

okruni.u Psalam 29,11Jahve narod svoj mirom

blagoslivlja.u Psalam 91,11Jer anelima svojim

zapovjedida te Ëuvaju na svim

putima tvojim.u Psalam 103,3On ti otpuπta sve grijehe

tvoje,on iscjeljuje sve slabosti

tvoje.u Psalam 104,14Ti dajeπ te niËe... bilje na

korist Ëovjeku.

u Psalam 136,25On daje hranu svakom

tijelu.u Psalam 138,2Zahvaljujem imenu tvojem...jer si nada sve uzveliËaoobeÊanje svoje.

Mi blagoslivljamo Bogau Psalam 16,7Blagoslivljam Jahvu koji

me svjetuje.u Psalam 26,12Noga mi stoji na pravu

putu:u zborovima blagoslivljat

Êu Jahvu.u Psalam 100,4Hvalite ga, ime mu slavite.u Psalam 103,2Blagoslivljaj Jahvu, duπo

moja,i ne zaboravljaj

dobroËinstva njegova.u Psalam 134,2Diæite svoje ruke prema

Svetiπtui Jahvu blagoslivljajte!u Psalam 145,1Slavit Êu te, o Boæe, kralju

moj,ime Êu tvoje blagoslivljati

uvijek i dovijeka.

Korijen hebrejske rijeËi za“blagoslov”, “blagoslovljen” i

25. studenoga Blagoslovi izreËeni nad vama

salmi su pretrpanijiblagoslovima negotrgovaËki centarP

364

“blagoslivljati” jest barak inije ga lako prevesti. Moæemoga prevesti kao “blago”(Psalam 1,1) ili “blaæen”(Psalam 32,1). Kad je kraljicaod Sabe vidjela Salomonovobogatstvo, uporabila je isturijeË koja je prevedena sa“sretni” (1. o Kraljevima 10,8— ©A). Ova rijeË znaËiizuzetnu sreÊu i ispunjeniæivot. Osoba barak æivi uskladu s Bogom i uæivaduhovni mir i radost kojiproistjeËu iz te zajednice.

Kad Psalam 1 poËinjerijeËju barak, to znaËi da namovaj psalam — i ova knjigapsalama — æeli reÊi kako daæivimo sretno i zadovoljno.Kad Psalam 119 poËinje istomrijeËju, njome æeli reÊi da jeBoæja rijeË kljuË takvogæivota.

No barak nije rijeË kojaima veze s upijanjem. To jest,blagoslovi nisu neπto πtobismo mogli upijati kaospuæva. Umjesto toga pozvanismo da i mi blagoslivljamoBoga. Ali kako mi kaosmrtnici uopÊe moæemoblagoslivljati Boga? Time πtoGa hvalimo i tako zrcalimoblagoslove πto ih je Bog namadao. A upravo tako je rijeË

barak prevedena u Psalmu103,1: “Blagoslivljaj Jahvu.”UzvraÊajuÊi Mu Njegovimblagoslovima, mi, kao kraljicaod Sabe Salomonu, kaæemo:“Sretni su.”

Boæji su blagoslovi sliËnibonusima na televizijskomkvizu. Dobijete nagradu zaispravan odgovor, a onda vasiznenada obaspu drugimugodnim iznenaenjima.

Svakako ih nastojte predatidalje. Molite za Boæjeblagoslove nad svojomdjecom, crkvom, susjedima itu nemojte stati. Apostol Pavaopiπe: “Blagoslivljate one kojivas progone, a neproklinjite!”(Rimljanima 12,14)Starozavjetni blagoslovi nisubili samo molitve, veÊ djelapreko kojih su Boæjiblagoslovi prenoπeni drugima(vidite Psalam 106,3).

Kako onda nekome danasmoæete biti blagoslov?

Ü Ü Ü

Moramo drugima dijeliti akoæelimo

Zadræati blagoslove odozgo.Prestanemo li davati, neÊemo

imati;Takav je zakon ljubavi.

R. C. Trench

25. studenoga Blagoslovi izreËeni nad vama

365

neya”, kako su ga nazivali. A to je doista πteta.Kao predavaË na Cambridgeu Bilney je po-

stao krπÊanin. U to je vrijeme Hugh Latimer bionajrjeËitiji govornik na sveuËiliπtu i Bilney semolio: “O Boæe, ja sam samo mali Bilney i nikadneÊu moÊi uËiniti niπta veliko za Tebe, ali dajmi duπu Hugha Latimera pa Êeπ vidjeti kakva Êeon Ëuda uËiniti za tebe.”

Na jednom privatnom sastanku s LatimeromBilney je ispriËao kako je primio Boæji oprost imir. Na Bilneyovo Ëuenje, Latimer mu se po-klonio i priznao da je upravo to traæio. Ubrzo suzajedno propovijedali evanelje, s tim πto je La-timer vodio, a Bilney slijedio.

Meutim, za vrijeme vladavine Henrika VIII.Bilney je bio uhiÊen i osuen na smrt za svojevjerovanje. Isprva se bojao da neÊe biti dovolj-no hrabar umrijeti za svoju vjeru. Ali kad supod njim zapalili vatru, Bilney je hrabro reciti-rao Psalam 143,1.2 triput ponavljajuÊi reËenicu:“Nitko æiv nije pravedan pred tobom”. Mali Bil-ney je znao da je greπnik kojeg je spasio velikiSpasitelj.

Moæda ste i vi mali Bilney, ali Bog se neoslanja na vaπu veliËinu. On æeli da se vi oslonitena Njegovu. I On za vas ima velike planove.

Joπ uvijek se skromnoj duπiOn osobno javljaI za svoj dom i prijestoljeU srcu Ëiste bira.

John Keble

Drugi tekstoviTreÊi i Ëetvrtiredak puni suturobnosti. Ovi suosjeÊaji sliËniosjeÊajima naπegaGospodina uMateju 26,37 iHebrejima 5,7.8.

Vrijedizapaziti“Uæivajte urukotvorinamasvojeg nebeskogOca i uporabite ihkao ljestve pokojima Êete seuspeti k Njemu.”Charles H.Spurgeon

26. studenoga Mali Bilney na Ëelu


me Hugha Latimera naÊi Êete na popisuengleskih vjerskih reformatora, ali neÊetenaÊi ime Thomasa Bilneya ili “Malog Bil-I

366

land i tamo posjeti ribolovna podruËja.No Grenfell je bio zaokupljen drugim misli-

ma. S jedne strane, upravo je na Oxfordu zavrπiostudij medicine. S druge, nedavno je svoj æivotpredao Kristu nakon πto je Ëuo propovijedi evan-elista Dwighta L. Moodyja.

Stoga ga je prijateljev poziv uzbudio, ali is-todobno i uznemirio. Je li to bio samo lakomi-sleni izlet na kojem bi trebao rijeπiti pitanje svo-je buduÊnosti?

Kad je mladi Grenfell upitao svoju majku zasavjet, ona mu je odgovorila: “Svakodnevno bihse sluæila rijeËima iz Psalma 143,10.”

Grenfell je otiπao na Newfoundland — ali tonije bilo putovanje iz zabave. Ovdje je naπaosvoj poziv. SljedeÊe dvije godine Grenfell je slu-æio kao lijeËnik misionar u Labradoru i na New-foundlandu podiæuÊi bolnice i ambulante i opre-majuÊi ih pseÊim saonicama i motornim Ëam-cima.

©to god radili danas, molite Boga da vas nauËivrπiti Njegovu volju.

Kad sumnje i strahovi dou,UËi me svojem putu!Kad olujni oblaci ispune nebo,UËi me svojem putu!Svijetli kroz vjetar i kiπu,Kroz tugu, bol i jad;Obasjaj stazu moju jasno,UËi me svojem putu!

B. Mansell Ramsey

Drugi tekstoviMoramo paziti dane budemo gluhikad se radi oBoæjoj neprolaznojljubavi i vodstvu(redci 8 i 10).ProËitajte Job33,14-16; 36,10 iIzaiju 50,5.

Vrijedizapaziti“Znanje bezposluπnosti jesakato. Posluπnostbez znanja jeslijepa. NeoËekujmo da Êemobiti prihvaÊeni akoBogu ponudimosakato i slijepo.”Vincent Alsop

27. studenoga Vodi me naprijed


rajem 1891. prijatelj je dvadesetpeto-godiπnjem Wilfredu Grenfellu pred-loæio da iz Engleske ode u Newfound-K

367

lijepio ih u ovaj. Drugi redak podsjeÊa nas naPsalam 18,3; treÊi na Psalam 8,5; Ëetvrti je sliËanPsalmu 39,6, a redci 5-8 sliËni su Psalmu 18,10-18.

No i albumi se slaæu s razlogom. Pa otvorimoonda ovaj album. Odmah Êemo zapaziti devetslika koje prikazuju Boga. On je hrid, uËitelj,ljubav, tvrava, zaπtita, izbavitelj, πtit, zaklon ionaj koji pokorava. Prije nego πto okrenete stra-nicu, zapazite zamjenice: moja, moj i mi, pojedna za svaku sliku Boga.

Na sljedeÊoj stranici albuma vidimo sebe. Ualbumu s fotografijama obiËno prvo traæimo se-be. Æelimo vidjeti kako izgledamo. Ako nismovidjeli devet Boæjih slika, moæda trebamo boljepogledati. Ali kad vidimo Boga, Ëudimo se danas uopÊe poznaje (3. redak).

Zatim slijede prizori aktivnosti. Glagoli iza-zivaju uzbuenje: “nagni”, “sii”, “takni brego-ve”, “sijevni munjom” i tako dalje. Mi gledamo,potpuno iznenaeni. Ovaj silni Bog ne samo πtonas zamjeÊuje, veÊ radi nas ide i u akciju.

Zaπto ne biste molili da Bog danas poe uakciju za vas? Moæda biste albumu onda moglidodati joπ koji list.

PojaπnjenjeIzraz “ljubavmoja” u drugomretku preveden je ikao “milosremoje” (RU). Ovoje vrlo odvaæan idojmljiv izraz zaBoga. PogledajteJonu 2,9 gdje jeova rijeË prevedenaimenicom “milost”.

Vrijedizapaziti“Kako je moguÊeda je VjeËnometoliko stalo dosmrtnog Ëovjekakoji poËinje umiratitek πto je poËeoæivjeti!”Charles H.Spurgeon

28. studenoga Stranice u albumu


prvi mah ovi nam se stihovi mogu uËi-niti sliËni albumu. SkupljaË kao da jeizrezao stihove iz drugih psalama i za-U

Gladan sam i æedan; Isuse, budi mi mana,Æiva voda πto teËe iz stijene za mene.Ti, prava æivotodavna lozo, daj da kuπam Tvoju slast;Obnovi me svojim æivotom, duπu mi osvjeæi ljubavlju.

John Monsell

368

u njegovo vrijeme bio popularan. Kao uËenik iprijatelj njemaËkog filozofa-pjesnika Wolfgangavon Goethea, vjerovao je da ljudi trebaju vjero-vati u sebe, a ne u Boga. Nakon πto je diplomiraopravo, postao je urednik novina.

Ali u trideset sedmoj godini æivota teπko serazbolio; uskoro je shvatio da u nekoga moravjerovati. Claudius je postao krπÊanin blagog du-ha; poËeo je pisati naboæne pjesme za svoje no-vine.

Kad ga je njegov prijatelj Paul Erdmans po-zvao kuÊi na sveËani ruËak, zamolio ga je da sasobom ponese neku pjesmu. Tako je Claudiusnapisao pjesmu “Mi oremo njive i sijemo”. Napi-sao je sedamnaest kitica u kojima je zahvalioErdmansu i Bogu za prijateljstvo i obilnu æetvu.

Claudius je imao mnogo razloga za zahval-nost i njegova pjesma kao da je odjek Psalma144. No iznad svega bio je zahvalan πto je Go-spodin njegov Bog.

Mi oremo njive i sijemo dobro sjeme,No hrani ga i napaja Boæja svemoÊna ruka.On πalje zimi snijeg, toplinu da bubri zrno,Povjetarac, sunce i blagu osvjeæujuÊu kiπu.Svi su dobri darovi nama poslani s NebaI zato Ti hvala, Gospodine,

hvala za svu ljubav.Matthias Claudius

PojaπnjenjeIzraz “novapjesma” moæeznaËiti pjesmu kojaje ispjevana zaodreenu prigodu,primjerice zapobjedu. A moæeoznaËavati ipjesmu koja sepjevala u vrijemeobnove nekogodnosa. Na novojZemlji ljudi Êepjevati “novupjesmu”.PogledajteOtkrivenje 5,9 i14,3.

Vrijedi zapaziti“Nova milosrazahtijevaju i novepjesme. DonesimoBogu svjeæeprelomljenekruhove na Njegovstol.”F. B. Meyer

29. studenoga Pjesma za posebnu sveËanost


atthias Claudius namjeravao je postatipropovjednikom kao i njegov otac,ali se zarazio racionalizmom koji jeM

369

ljutiti na Kineze πto su mu dali ovaj nadimak.No kako je Archibald postao gospodin BlistavoLice, zanimljiva je priËa.

Potekao je iz bogate πkotske obitelji koja jeimala jedan dvorac u ©kotskoj, a drugi na Isleof Wight kamo su odlazili u sezoni plovljenjajahtom. Kad je Archibald navrπio dvadeset jed-nu godinu, jedan stric mu je ponudio partnerstvou obiteljskoj tvrtki. Ali Archibald joπ nije biogospodin Blistavo Lice.

UzdajuÊi se u Krista, zahvaljujuÊi sluæbi evan-elista Dwighta L. Moodyja, Archibald je poπaokao misionar u Kinu. Prelazio bi devedeset πestkilometara dnevno propovijedajuÊi evanelje.(Nakon πto se oæenio, supruga ga je nagovorilada svoja putovanja skrati na osamdeset kilome-tara dnevno!) A Ëinio je to unatoË vrlo teπkimprilikama. Æivio je spartanski i davao novac ko-ji je imao za gradnju Kineske unutarnje misije.

Kad su ga Kinezi nazvali gospodin BlistavoLice, nije to bilo samo zato πto su teπko izgova-rali njegovo ime. U njegovom se æivotu oËitovalaradost ovog psalma. Smatrao je da Êe, ako budeprovodio vrijeme razmiπljajuÊi o Gospodnjoj bli-stavoj slavi (Psalam 145,5), neπto od te blistaveslave prijeÊi na njega. I preπlo je.

Je li neπto od te blistave slave dosad preπloi na vas? Je li kome palo na pamet da vas nazo-ve “Blistavo Lice”?

ZanimljivoÆidovski su rabiniuËili da Êete se,ako ovaj psalamiskreno molitetriput dnevno,pripraviti zabuduÊi svijet.

Vrijedizapaziti“O Boæjemkarakteru i djelimane trebamo samopriËati i uzvisivatiih u pjesmi, veÊduboko razmiπljatii staviti ih u srcekako bi se utisnuliu naπu duπu te naπduh i karakteroblikovali premaBoæjem obliËju.”Henry Cowles

ZarazmiπljanjePreviπe svjedokaBoæje dobrotenijemi su svjedoci.

30. studenoga Kako je “Blistavo Lice” dobio ime


inezi su ga nazvali gospodin BlistavoLice. BuduÊi da se po roenju zvaoArchibald Orr-Ewing, ne moæete seK

Kad se On pojavi,dobro znamo,Nosit ÊemoNjegovo obliËjeslavnoJer Êe sva slavaNjegova bitiOtvorena naπempogledu.Isaac Watts

370

zak bake i djeda pred blagdane. Naravno, oËe-kivali ste da donesu poklone. Uzbuenje je bilogotovo nepodnoπljivo.

SjeÊate li se kako ste na nekom dugom puto-vanju s roditeljima nakon desetak kilometara pi-tali: “Kad Êemo stiÊi?”

Djeci se sve Ëini dugim, bilo da se radi odeset minuta ili deset kilometara. A Ëinjenica jeda nitko ne voli Ëekati. Nakon πto ste jedan satpritiskali nosiÊ na staklo ili po stoti put pitali“Kad Êemo stiÊi?” poËeli ste gubiti nadu.

Meutim, biblijski govoreÊi, nada je ËekanjeneËega πto Êe sigurno doÊi. Ona nije proæetanesigurnoπÊu kao kad ljudi kaæu: “Nadam se daÊu dobiti na lutriji.” Ona je sigurna.

Kad psalmist kaæe: “Samo je u njemu mojanada” (6. redak), on kaæe ono πto je jedan pjes-nik izrazio rijeËima: “Doi, dugo oËekivani Isu-se.” A kad je pjesnik Charles Wesley govorio osnazi i utjesi, bilo je to kao da je rekao: “Mojahridina i moje spasenje”, jer rijeË koja se Ëestoprevodi s “utjeha” znaËi i “zastupnik”, “posred-nik” i “utjeπitelj”.

©to oËekujete dok se pribliæavate blagdan-skom vremenu? NajveÊa potreba vaπeg srca jestsusret s onim kojemu je ime Emanuel, Bog snama i “»eænja svih naroda”.

Drugi tekstoviPoboæni ©imunznao je da Êedjeteπce Isus bitiIzraelova utjeha.Pogledajte Luku2,25-32.

1. prosinca »ekamo blagdane

ProËitajte: Psalam 62,6.7.

oæda se sjeÊate trenutaka kad ste kaomalo dijete pritiskali nosiÊ na pro-zorsko staklo æeljno oËekujuÊi dola-M

371

ji zasluæuje divljenje; sam je nauËio jezike Indi-je i preveo Bibliju na trideset Ëetiri indijska je-zika.

Carey je bio i oduπevljen prirodoslovac, znan-stvenik botaniËar koji je u vlastitom vrtu uzgajao427 vrsta biljaka pozorno obiljeæenih latinskimimenima. Kad je objavio vrijednu botaniËku knji-gu, naslovio ju je desetim retkom ovog psalma.

Premda je pretrpio mnoge nevolje, moæda jenajteæa bila ona kad je cijeli kompleks misije,zgrade u kojima su bili rukopisi na kojima jegodinama radio, u poæaru izgorio do temelja.“U samo jednu veËer “, rekao je sa suzama uoËima, “nestao je dugogodiπnji rad. O, kako suneistraæivi Boæji putovi! Bog me spustio niskoda bih mogao lakπe gledati u Njega.” A onda seobratio svojem kolegi misionaru: “Vrati se svo-jim knjigama i uzdigni Boga u svojim planovi-ma, nakanama i radu.”

Carey i njegov tim nastavili su prevoditi Boæ-ju rijeË, a i Bog je nastavio djelovati. Straπanpoæar uËinio je da je sva Engleska saznala zaCareyev rad pa su donacije viπe nego nadomjes-tile Careyeve gubitke. Misionari su udvostruËilinapore pa je na zgariπtu stare tiskare niknulamnogo suvremenija.

“Vjeran je Jahve u svim rijeËima svojim, mi-losrdan u svim djelima svojim” (RU) — i ondakad smo kuπani vatrom.

Drugi tekstoviU ovom psalmuosmi i deveti redakponavljaju kako seBog otkrio Mojsijuna Sinaju.ProËitajte Izlazak34,6.

Vrijedizapaziti“»udo je πto ljudine slave Bogastalno buduÊi dasve oko nas pozivana proslavljanje.”Grgur Veliki

2. prosinca Uzvisujmo Gospodina


illiam Carey, Ëesto nazivan ocemmisionarskog pokreta, volio je ovajpsalam. Carey je svakako Ëovjek ko-W

Ni tijekom dugihdanadobrota Tvoja nejenjava.Dobri Pastiru,pjevat Êu Ti hvaluu domu Tvomzauvijek.Henry W. Baker

372

je hvaliti Gospodina kad Ëudesno zadovoljavanaπe potrebe, a slavimo li Ga kad ne vidimoneposredne odgovore na svoje molitve?

Sjetimo se Martina Rickarta iz Eilenberga uNjemaËkoj. Stigao je u taj grad 1618., na samompoËetku Tridesetogodiπnjeg rata, moæda najgo-reg u povijesti ratova. U tom je ratu stanovniπtvoNjemaËke bilo desetkovano; od πesnaest miliju-na ostalo je samo πest.

BuduÊi da je je Eilenber bio opasan zidovima,u grad su se slile izbjeglice iz cijele zemlje tra-æeÊi sigurnost. Kad je 1637. u gradu izbila kuga,Rinckart je bio jedini pastor koji je ostao u gra-du. Tijekom te jedne godine obavio je ukope zapet tisuÊa stanovnika ukljuËujuÊi i svoju sup-rugu.

Za vrijeme straπne tridesetogodiπnje poπastiRinckart je napisao pjesmu zahvalnicu “O, dajteBogu Ëast”. U ovoj pjesmi hvali Boga za Ëudesnadjela koja je uËinio i zahvaljuje Mu za radosnasrca i blagoslovljeni mir.

VeÊini nas teπko je zahvaljivati kad smo izlo-æeni kratkotrajnim nevoljama, a Martin Rinckartje slavio Gospodina tijekom trideset godinanevolje. Slijedimo Rinckartov primjer slavljenja.

O, dajte Bogu Ëast i hvalu pjesmom novom,Jer samo On je Bog na cijelom svijetu ovom.Dobrotom vodi nas i spaπava od zla,On æivot daje nam i dobroËinstva sva.

Martin Rinckart

ZanimljivoSvi redci od 14. do19. spominju nekukraljevsku vrlinukoju je starodrevnisvijet oËekivao odsvojih kraljeva.Naravno, Gospodinje vrhovni vladar iu Njemu se zrcalesve ove vrline.

Vrijedizapaziti“Kraljevski jepomoÊi palome.”Ovidije

3. prosinca Hvalite Ga kad vam se æivot Ëini nemoguÊim


vaj dio Psalma 145 govori o Boæjoj briziza one koji se nalaze u teπkim prilika-ma i poziva narod da slavi Boga. LakoO

373

Tijekom osamnaest godina bio jedina osoba ko-ja je imala pravo posjetiti bilo koji zatvor u Ru-siji. A posjeÊivao ih je neumorno, od Poljske doAtlantskog oceana. Kamo god poπao, pratila gaje tajna policija, ali on je nastavio putovati itako postao jedan od najveÊih darovatelja Sve-tog pisma svih vremena.

“Malo njih ima pojma”, rekao je, “koliko seljudi u mnogim zemljama nalazi iza reπetakakao divlje zvijeri.” Premda su mu prijetili i æivotmu je Ëesto bio u opasnosti, Baedeker je govo-rio: “Ovim ljudima je strahovito potrebno evan-elje i ja Êu im ga dati.”

Kad je sreo grofa Lava N. Tolstoja, velikogruskog pisca, ovaj mu je rekao da ne bi bilopotrebe za zatvorima kad bi ruski narod imaobolju naobrazbu.

Baedecker se nije s njim sloæio; rekao je:“Zli je jaËi od nas i pred njim smo bespomoÊ-ni.” A nakon kraÊe stanke dodao je: “Moja vijestzatvorenicima u Rusiji jest da postoji JaËi kojimoæe osloboditi Sotonine suænje i robove i pro-mijeniti ih u svetu i voljenu Boæju djecu.”

Ljudi danas Ëesto grade vlastite zatvore. Po-ruka Psalma 146 jest da JaËi joπ uvijek radi naoslobaanju zatvorenika.

Slobodni smo sada, osude nema;Isus je osigurao savrπeno spasenje.“Doite k meni” — poËujmo Njegov glas,Doite i On Êe zauvijek spasiti nas.

Philip P. Bliss

Drugi tekstoviNije sluËajno πtosedmi redakspominje ioslobaanjezatvorenika ihranjenje gladnih.Tako su zajednospomenuti i u Izaiji58,6.7.

4. prosinca Upoznajmo JaËega


rederick Baedeker rado je posjeÊivaozatvore. Godine 1877. otputovao je uRusiju da propovijeda i dijeli Biblije.F

374

Izaiji 7,14 kao ime djeteta roenog od Djevice.Matej citira ovaj tekst u svojem izvjeπtaju o Isu-sovu roenju.

Bilo bi korisno potraæiti i druge biblijske na-zive — Izdanak Jiπajev, Zora jutarnja i druge —ali jedan od zanimljivijih jest “KljuË Davidov”u posljednjoj kitici te pjesme. O Ëemu se radi?

Izaija 22 spominje ©ibnu, nadstojnika dvorau Jeruzalemu. Izaija je saznao da je ©ibna za seisklesao impresivan grob na breæuljku iznad Jeru-zalema. U to je vrijeme ©ibna vrπio pregovore sneprijateljem i vjerojatno se svojim poloæajemokoristio da se obogati ili bar da si osigura nekubaπtinu.

Izaija je rekao da Êe Bog skinuti ©ibnu snjegova poloæaja i uzeti mu kljuË od kuÊe Da-vidove. KljuË Êe dobiti drugi, koji kad vrata ot-vori “nitko neÊe zatvoriti, kad zatvori, nitko ne-Êe otvoriti” (Izaija 22,22).

Novi zavjet prepoznaje Isusa kao onoga kojiima kljuË Davidov (Otkrivenje 3,7). On je tako-er vrata vjeËnog æivota. “Nitko”, rekao je, “nedolazi k Ocu osim po meni.” (Ivan 14,6)

Drugi tekstoviDa biste naπliizvore nekihIsusovih naslova,potraæite u Izaiji7,14; 8,8; 11,1;Mateju 1,23 i Luki1,78.

5. prosinca O doi, KljuËu Davidov

ProËitajte: Psalam 118,19.

vaka kitica jedne boæiÊne pjesme iz dva-naestog stoljeÊa poËinje drugim nazivomMesije. Emanuel se prvi put spominje uS

375

PrivlaËile su ga lokomotive pa je Ëesto odlaziona æeljezniËke postaje pokuπavajuÊi naÊi stro-jovoe koji bi odgovarali na njegova pitanja.Schmidt se na kraju usmjerio na unapreenjeparnih strojeva pod visokim tlakom i dobio pa-tente za svojih tisuÊu dvjesto pronalazaka.

Svaki pronalazak koji bi Schmidt usavrπiobio je, kako je to on smatrao, dar od Boga. Uvi-jek bi na svojim crteæima ili stranicama dnevni-ka napisao: “Zahvaljujem Tebi, o Boæe, zahva-ljujem Tebi.” Premda je Ëesto æivio na rubu ste-Ëaja, otvarao je svoj dom nevoljnima. Zbog nje-gove genijalnosti i sposobnosti da zauzda sna-gu, Schmidta su Ëesto posjeÊivale vojne osobe ipolitiËari i tom bi prigodom ustanovili da zaSchmidtovim stolom sjede zajedno sa siroma-sima. On se nikad nije divio Ëovjekovim sposob-nostima. “Ono πto je odluËujuÊe u naπem æivo-tu”, govorio je, “ne dolazi snagom naπe inteli-gencije, veÊ po Bogu, najviπoj snazi.” Psalmistje znao da se snaga konja ili ljudi ne moæe uspo-rediti s Boæjom (10. redak). S kakvom se godsilom danas borite, znajte da je Bog uvijek jaËi.

Pjevam silnoj Boæjoj moÊi©to planine strme stvara,©to beskrajno πiri moreI visoko diæe nebo.Pjevam mudrosti πto zapovjediDa sunce danju vladaA mjesec noÊu svijetli.

Isaac Watts

Drugi tekstoviKako je Ëudesnasuprotnost izmeutreÊeg i Ëetvrtogretka! On je Bogsvih zvijezda, alilijeËi ranjene usrcu. ProËitajteIzaiju 57,15 i 66,2.

ZarazmiπljanjeBoæja snaga,opisana u ovompsalmu, trebala biodagnati sve brige.Netko je rekao:“Zabrinutost jekrug nedjelotvornihmisli i emocija kojekruæe oko debelogsrediπta straha.”Nakon πto steproËitali ovajpsalam, Ëega se joπimate bojati?

6. prosinca NajveÊa snaga


vali su ga “Parni Schmidt”. Kao djeËak,Wilhelm Schmidt je imao problema uπkoli, ali je bio zaljubljen u strojeve.Z

376

ObiËno smatramo da je Palestina zemlja sasuptropskom klimom, ali vrh planine HermonveÊi je dio godine pokriven snijegom. A hladno-Êa i snijeg nisu ograniËeni samo na goru Her-mon. U 2. Samuelovoj 23,20 Ëitamo kako jejedan od Davidovih junaka “jednoga snjeænogdana siπao i ubio lava usred jame”, a u Joπui 10Ëitamo o tuËi koja je Joπui pomogla da poraziAmorejce. Tijekom zimskih mjeseci πtovatelji uhramskim predvorjima mogli su oËekivati da imlice izudaraju ledene kapi kiπe; Ëak se i u trav-nju, u noÊi pred Kristovo raspeÊe, Petar grijaokraj vatre u hramskom dvoriπtu.

Za psalmista je snijeg bio Ëudesno Boæje djelo— kao πto je i danas. U Knjizi o Jobu, Bog, kadgovori o onome πto je stvorio, spominje i snijeg(Job 38,22). Mnogi od nas Ëude se πto ni dvijesnjeæne pahuljice nisu jednake, i to jest za Ëue-nje, ali snijeg ne sluæi samo kao ukras. Bogkoristi snijeg i zato da proËisti zrak, da izoliratlo i osigura dovoljno vode tako πto se otopljenisnijeg cijedi u podzemne vodene rezervoare.

Ali mnogo znaËajnija je Ëinjenica da nas Bogmoæe uËiniti bijelima “poput snijega” (Izaija1,18). NeËistoÊa ispunjava naπ svijet pa i naπesrce, no Bog nas pokriva svojom miloπÊu kaopokrivaËem od bijele vune koji nam je darovaloBoæje Janje.

Drugi tekstoviSnijeg i vuna (16.redak) i na drugimse mjestimauzimaju kao slikasrca koje je BogoËistio. PogledajteIzaiju 1,18.

Vrijedizapaziti“Tako je bilo naPedesetnicu. Zimaduhovnogsuæanjstva povuklase i otopila podblagim dahomSvetoga Duha.”F. B. Meyer

7. prosinca Snijeg u Jeruzalemu

ProËitajte: Psalam 147,12-20

to su ljudi u biblijskim zemljama znali oledu, snijegu i hladnoÊi (pogledajte retke16-18)?©

Gospodine Isuse,najponiznije Temolim,Ëekam, Gospodine,do Tvojihprobodenih nogu.Vjerom krv Tvojuvidim πto teËe zamene,operi me sada i bitÊu bjelji odsnijega.James Nicholson

377

tili u domovinu nastojeÊi je obnoviti. No svladaloih je razoËaranje. »inilo im se da nisu dorasliposlu.

A onda je doπao Nehemija, Ëovjek s planom.Nekako ih je uspio uvjeriti da se posao ipakmoæe obaviti. Joπ uvijek su se suoËavali s mnoπ-tvom problema, ali pod Nehemijinim vodstvomjeruzalemski su zidovi bili obnovljeni u roku odpedeset dva dana. A narod taj posao nije mogaoizvrπiti u prethodnih osamdeset godina! Zatimje doπao Ezra s pokretom povratka Bibliji i takoje doπlo do duhovnog buenja.

U vrijeme Ezrina buenja bilo je mnogo po-kajanja i æaljenja zbog grijeha, ali Nehemija jerekao narodu: “Zato ne budite æalosni jer jeradost Gospodinova vaπa sila.” (Nehemija 8,10— DK)

Ne treba se Ëuditi πto je 12. poglavlje Nehe-mije posveÊeno proslavljanju. Narod je imaomnogo razloga za pjesmu, a Nehemija i Ezrapoveli su ga u sveËani obilazak po vrhu zida.Moæete biti sigurni da su pjevaËi i glazbenicipjevali pjesmu za pjesmom.

Boæji narod i danas ima mnogo razloga zapjesmu, a to se vidi iz velike raznolikosti krπ-Êanske glazbe koju sluπamo u predboæiÊne dane.Neka u to vrijeme radost Gospodnja bude vaπasnaga.

Vrijedizapaziti“Jedan odnajljepπih naËinaiskazivanja radostijesu usta πtopjevaju... Ljudiæeaju za radoπÊu.Kad je iskrenoiskazana, ljudi seohrabre.”Charles Swindoll

8. prosinca Radosni obilazak

ProËitajte: Nehemija 12,27-31.45-47. u vezi saPsalmom 147,1.

a Izraelce su ove godine bile vrlo teπkei obeshrabrujuÊe. Jeruzalem je veÊ sto-ljeÊe i pol leæao razoren. Sad su se vra-Z

Pjevajte dok putemæivota dugimkoraËate,vi, mladi i stari,noÊu i danju, uradosti i tuzi.Radujte se, radujte;proslavljajte ipjevajte.Edward H.Plumptre

378

Franjo Asiπki je uæivao u svemu πto je Bog stvo-rio.

U mladosti je bio vojnik, ali se, zahvaljujuÊisusretu s Kristom, obratio. Nakon toga je do-slovce prihvatio Isusove rijeËi: “Badava ste pri-mili, badava i dajte!” (Matej 10,8) na velikonezadovoljstvo svojeg oca, inaËe bogatog tali-janskog trgovca suknom. ObuËen u otrcani kaput,opasan uæetom, Franjo je prolazio zemljom pro-seÊi od bogatih da bi davao siromaπnima. Ubrzoga je slijedila skupina ljudi koja je kasnije pre-rasla u franjevaËki red.

Jedan je pisac o njemu pisao: “S osmijehombi sretao neljubazne, hranio siromahe, osloba-ao pticu ulovljenu u zamku, vodio dijete kuÊi.”Napisao je πezdeset pjesama hvale i πtovanja,ali najpoznatija mu je pjesma “Sva stvorenjanaπeg Boga i Kralja” koja je zasnovana na Psal-mu 148.

Ako sve πto je stvoreno hvali Boga, bilo bidobro da se i mi danas jednoglasno pridruæimozboru stvaranja.

Sva stvorenja naπeg Boga i Kralja,Podignite glase i pjevajte s nama:Aleluja, aleluja!Æarko sunce sa zrakama zlatnim,Srebrn mjesec sa svjetloπÊu blagom,O hvalite Ga, hvalite Ga!Aleluja, aleluja, aleluja!

Franjo Asiπki

Drugi tekstoviBiblija mnogogovori o nebeskimbiÊima koja slaveBoga. ProËitajteJob 38,7; Izaija6,2.3; Luka 2,13.14i Otkrivenje5,11.12.

Vrijedizapaziti“Ovo je zbornapjesma slavljenja,neπto πto vrijediËuti i osjetiti. Ovoje plamsaj slavekoji bi trebao bitipredmetrazmiπljanjaprigodom izlaskaili zalaska sunca, ane podloæan strogojznanstvenojanalizi.”W. GrahamScroggie

9. prosinca Uæivati u onome πto je Bog stvorio


rema legendi, Franju Asiπkog kad bipropovijedao sluπale su i ptice i æivoti-nje. Bila to istina ili ne, jedno znamo:P

379

komarci. A kako ga hvale snijeg i magla, “gorei svi breæuljci”?

Svatko i sve moæe hvaliti Boga ostvarujuÊinamjeru za koju je stvoreno. Na ovaj naËin æivastvorenja hvale Boga svakidaπnjim postojanjem.No mi imamo veÊu prednost, jer namjera s ko-jom smo mi stvoreni podrazumijeva i spoznaju,ljubav i posluπnost Bogu.

Zavrπni stihovi ovog psalma otkrivaju joπneke tajne o naπem odnosu s Bogom. Bog jeveoma velik i Njegova slava nadilazi Nebo iZemlju. To je zastraπujuÊe. No zavrπne rijeËiovog psalma govore o narodu koji je “njemublizak”.

Svakako moæete zamisliti sliku moÊnog kraljaili predsjednika s trogodiπnjim ili Ëetverogodiπ-njim sinom. Moæda kralj obavlja sluæbene po-slove dok se njegovo dijete dræi oËevih hlaËa.Upravo ova prisnost s Kraljem Ëini naπu hvaludjelotvornijom.

Kad razmislimo o svemu πto je u ovom psal-mu spomenuto, moæda izgleda Ëudno πto on za-vrπava rijeËima “njemu blizak”. Ali to i jest onoËudesno kod naπeg velikog Boga i Kralja. Prem-da je cijeli stvoreni svemir pred Njim ispunjenstrahopoπtovanjem, On nam omoguÊava uspo-stavljanje prisnog zajedniπtva πto nam daje pravoda Ga nazivamo “dragim Ocem” (prema Gala-Êanima 4,6).

PsalamukratkoU prvih πestredaka cijelo Nebopjeva melodijuovoga silnoghvalospjeva. Upreostalimstihovima melodijupreuzima Zemlja injezini stanovnicikako bismo svidoπli na red upjevanju hvaleBogu.

Drugi tekstoviU Ëetrnaestomretku dolazi dozaËuujuÊegvrhunca ovogdivljenja vrijednogpsalma. Bog, kojizasluæuje hvalusvakog stvorenogbiÊa, poËastio jesvoj narod time πtomu se pribliæio.Ovo je samo slikaonoga πto Êe sedogoditi pridolasku novogJeruzalema(Otkrivenje 21,3).

10. prosinca Kako krokodili slave Boga?


ako je zamisliti kako ptice i druga ljup-ka stvorenja hvale Boga, ali teæe je za-misliti kako to Ëine krokodili i dosadniL

380

Govorimo o koncertu jutarnjih zvijezda i an-eoskih vojski u vrijeme stvaranja. Ne znamorijeËi koje su pjevale. Znamo samo da su klicaleod radosti. Moæete li zamisliti kako je to zvuËalo?Ne znamo koliko je anela bilo prisutno, ali Isusgovori o njih deset tisuÊa. Vrlo dojmljiv zbor.

Aneli nisu samo pjevaËi. Oni su Boæji vjes-nici i naπi Ëuvari. Oni se klanjaju Bogu i izvr-πavaju Njegovu volju. Oni se mijeπaju u poslovenaroda, pomaæu crkvama, kaænjavaju Boæjeneprijatelje. Sve su ove aneoske aktivnosti spo-menute u Svetom pismu (pogledajte u Nehemiji9,6; Psalmu 34,8; 103,20; Otkrivenju 1,1; 2,1;16,1). No po Ëemu su najpoznatiji? Po glazbi.

U zoru stvaranja aneli su pjevali zajedno sazvijezdama. A kad je Bog objavio novo stvaranje,dolazak Krista kao djeteta, aneli su opet pjeva-li. OËito je da anele oduπevljava stvaranje.

Isus je spomenuo joπ jedan trenutak kad an-eli pjevaju: “Tako, kaæem vam, biva veseljemeu anelima zbog jednog jedinog greπnikakoji se obrati.” (Luka 15,10) To je joπ jednostvaranje.

Jeste li pridonijeli da aneli pjevaju?

Drugi tekstoviJe li David znaoodgovore napitanja koja je Bogpostavio Jobu?Pogledajte Psalam65.

Vrijedizapaziti“Bog je stvoriosvijet iz razlogakoji su dostatnisami po sebi. Nijepotrebno da namoni buduobjavljeni. Doklegod znamo da nasBog ljubi, imamoosnovu za nadu.”Edward J. Carnell

11. prosinca Bis! Bis!

ProËitajte: Job 38,1-11 (Pjesma jutarnjihzvijezda) u vezi sa Psalmom 148,2.3.

ropustili ste taj koncert. ©teta! I mi smoga propustili. Mora da je bio nezabora-van.P

Aneli izprostranstavaslave,preletite Zemljomcijelom;vi πto pjevali stepri stvaranju,sad objaviteMesijino roenje.Doite i poklonitese,poklonite se Kristu,novoroenomKralju!James Montgomery

381

te Gospodina!”U prosincu Êe odjeknuti slavni zvuci Hän-

delovog Mesije sa zbornom pjesmom “Aleluja”kao veliËanstvenim vrhuncem. U njoj se prekopedeset puta ponavlja rijeË aleluja.

Kad se Georgu Friedrichu Händelu u misli-ma oblikovala zborna pjesma “Aleluja”, rekaoje: “Mislio sam da pred sobom vidim cijelo Ne-bo i samog velikog Boga!” No Händelove æivot-ne prilike izgledale su priliËno tmurno. Premdaje prije u svojem æivotu bio uspjeπni skladatelj,dospio je u steËaj, i kad je doπao u pedesetegodine, izgledalo je da je njegova karijera zavr-πena. PoËeo je pisati biblijske oratorije, a Mesi-ju je skladao s pedeset πest godina.

Moæete li zamisliti kako se osjeÊao kad jeengleski kralj prisustvovao izvoenju njegovognovog oratorija i ustao u trenutku kad je zborzapjevao “Aleluju”? Sve je sluπateljstvo slijedi-lo njegov primjer; tako je nastao obiËaj koji sei danas poπtuje.

U Psalmu 149 pjesnik poËinje slavljenjemBoga i onda u Ëetvrtom retku otkriva da mu seblagoslov uzvraÊa. To je otkrio i Händel, a i viÊete otkriti. Uvijek za poËetak uzmite vremenada hvalite Boga; ne brinite se πto vaπa “Aleluja”ne zvuËi kao Händelova. PraÊeni zborom ane-la, zvuËat Êete izvrsno.

Drugi tekstoviU Starom zavjetupuk je svojuvjersku radostËesto izraæavaoplesom. PogledajteIzlazak 15,20 i 2.Samuelovu 6,16.

Vrijedizapaziti“Kad Gospodinspaπava duπu,njezina se svetaradost prelijeva.Ona ne moæe naÊiodgovrajuÊe izrazeza svoju izuzetnuzahvalnost.”Charles H.Spurgeon

12. prosinca Aleluja!


vih pet posljednjih psalama poËinje izavrπava istom hebrejskom rijeËju: Hal-lelujah! Na naπem jeziku to znaËi “Slavi-S

Premda je visokoiznad svake hvalei svih uzviπenihblagoslova,tko se ne bi bojaosvetog imenaNjegova i slavioGa veliËajuÊi.James Montgomery

382

Katkad nam zabrinutost ne da zaspati. ©toduæe ostajemo u krevetu, to viπe razmiπljamo osutraπnjim problemima i na kraju smo joπ uzne-mireniji. Zato ustajemo i neπto radimo samo dabismo se oslobodili crnih misli.

No psalmist nas poziva da radosno pjevamodok leæimo u krevetu, a drugi psalmi spominjupjevanje noÊu.

Moæda je to sposobnost koju moæemo nauËitiod jednog od mnogih velikih pjesnika koji sudugo bolovali ili trpjeli zbog tjelesnih ograni-Ëenja.

Fanny Crosby oslijepjela je kad je imala sa-mo πest tjedana. Kao djevojka Ëula je nekogakako pjeva duhovnu pjesmu “Oh, kako je krva-rio moj Spasitelj”. Kad je otpjevao stih “Evo,Gospodine, predajem se Tebi”, Fanny Crosby jeustala i povikala: “Aleluja!” Nakon toga njezinje æivot bio proæet radoπÊu, a to je vidljivo umnogima od njezinih osam tisuÊa duhovnih pje-sama. Jednom je rekla: “Tama moæe prekriti mojvid, ali nema oblaka koji moæe sprijeËiti sunËa-nu svjetlost nade duπi koja se uzda u Boga.”

Bilo da ste prikovani za krevet ili niste, pje-vajte neku od pjesama Fanny Crosby da odagnateoblake.

Drugi tekstoviDolazi vrijeme kadÊe Gospodinobjaviti svojevrhovniπtvo nadsvim zemaljskimvlastima.Usporedite osmiredak s 1.KorinÊanima 15,24i Filipljanima 2,9-11.

Vrijedizapaziti“Radost i sudsklopili su brak.Hvala i moÊ iduruku pod ruku.”W. GrahamScroggie

13. prosinca Pjevaju na svojim leæajevima


judi pjevaju na najneobiËnijim mjesti-ma. Neki u kupaonici, a neki dok vozeautomobil.L

Slava, slava nekbude Isusu Kristu,nek Ga hvaleradosno sada svi!“Svet, svet, svet,svet!” nek kliËuaneli jaki,sloæno nek Gaslave svi spaπeni.Kao pastir vodi Onsvoje stado,i u krilu jaganjcenosi On!Slavno, slavno jeime Njegovovosveto,Krista nekaradosno hvale svi!Fanny Crosby

383

pjesma!’ jer je postojala; a buduÊi da je postoja-la, pjevale su zajedno ‘zvijezde jutarnje’. Kadgod i gdje god se stvoreno suoËilo sa svojimStvoriteljem, odjeknula je pjesma.”

Za vrijeme reformacije poËetkom πesnaestogstoljeÊa, kad je Martin Luther uvjerio ljude dabez straha mogu iziÊi pred Stvoritelja, odjeknu-la je pjesma. Luther je kasnije napisao viπe odtrideset duhovnih pjesama, a jednom je rekao:“–avao je uzroËnik turobnih briga i nemirnogjada; on bjeæi pred zvucima glazbe.”

Za vrijeme metodistiËkog vjerskog buenjapoËetkom osamnaestog stoljeÊa, kad su John iCharles Wesley pozivali narod da svojim æivotomi srcem iskaæe Ëast Stvoritelju, odjeknula je pjes-ma. Charles Wesely je napisao viπe od pet tisu-Êa duhovnih pjesama.

U zoru stvaranja pjevale su sve jutarnje zvi-jezde (Job 38,7). I kad mi doemo na Nebo iugledamo naπega Gospodina licem u lice, od-jeknut Êe pjesma pobjede: “Alleluja! jer se do-mognu kraljevstva Gospodin, naπ Bog, Svemo-guÊi. Veselimo se, kliËimo od veselja i zahvali-mo Bogu.” (Otkrivenje 19,6.7)

Zaπto se ne biste pridruæili ovom zboru i veÊsada poËeli vjeæbati? Ne mora to biti vaπ crkve-ni zbor, veÊ nebeski. Upotrijebite sva glazbala— svoj osmijeh, ohrabrujuÊe rijeËi, æivot posluπ-nosti — da svirate svojem Stvoritelju.

Vrijedizapaziti“Svaka vaπaemocija isposobnost moæebiti glazbalo unajuæem smislu.Slavite Ga zvukomsvoje ljubavi!Slavite Ga nadom ivjerom! Slavite GakrotkoπÊu istrpljenjem! SlaviteGa hrabroπÊu ijakoπÊu! Slavite Gana poslu! SlaviteGa kad ste bolom iumorom vezani zabolesniËkupostelju.”F. B. Meyer

14. prosinca Pridruæite se zboru


vojedobno je F. W. Boreham pisao: “Bogje rekao: ‘Neka bude svjetlost!’ I bi svjet-lost. Nije imao potrebe reÊi: ‘Neka budeS

384

Za Uskrs nam prikazuju Isusa koji umire vi-seÊi na kriæu. Ni to nije dovoljno dobro, kaæePavao.

On kaæe: Krist “je savrπena slika Boga ne-vidljivoga”. Komentator William Barclay priËao pismu koje je neki grËki vojnik napisao svojemocu. Na kraju tog papirusa stoji napisano: “©a-ljem ti svoj mali portret πto ga je naslikao Euc-temon.” RijeË “portret” u tom pismu ista je onarijeË koja je u Koloπanima 1,15 prevedena ime-nicom “slika”. Ovom su se rijeËju sluæili i ugrËkim pravnim dokumentima.

Od ugovornih strana zahtijevalo se da nabro-je osobne karakteristike i posebne znakove (svoju“sliku”) kako ne bi bilo sumnje u to tko je pot-pisao dokument.

Isus je portret koji nam je poslao Otac, i uNjemu imamo sve osobne Boæje karakteristike.Bog je u Kristu nastanio “svu Puninu”.

Kad ovih dana u Luki 2 budete ponovno Ëitalipoznato izvjeπÊe o Kristovom roenju, proËitaj-te manje poznatu boæiÊnu priËu u Koloπanima 1kako biste dobili punu sliku ili, recimo tako,puni portret.

Drugi tekstoviUsporedite ovajulomak s Ivanom1,1-18. Oba slikajuslavni portretIsusa, Boæjeg Sina.

Vrijedizapaziti“Moæemo li Ëitatiovaj ulomak a neosjeÊati kako zraËii pokreÊe osobnomradoπÊu uvjerovanju? Pavaone raspravlja; oniskazuje πtovanje.”H. C. G. Moule

15. prosinca Portret za blagdane

ProËitajte: Koloπanima 1,15-20 (o KristovomvjeËnom postojanju) u vezi sa Psalmom 89,12.

Z a BoæiÊ nam stalno prikazuju sliku ljup-kog malog djeteta u jaslicama. Nije do-voljno dobro, kaæe Pavao.

Sveto Dijete, sveto Dijete, za krevet Mu πtalica;Skromna stoka ne zna: Dijete Isus Gospod svima.Brzih krila aneli, pjesme zvone, vijesti nose:Dijete Isus Gospod svima, Dijete Isus Gospod svima.

Poljska boæiÊna pjesma

385

je na njemu po zlu poznata kaænjeniËka kolonijau kojoj je bilo zatoËeno πest tisuÊa kaænjenika.Jedan je posjetitelj rekao: “Jedino odgovarajuÊeime za ovo mjesto jest pakao s vjeËnim ognjempoæude, griænje savjesti i nepokajanja.”

No dragovoljci francuske Vojske spasa otiπlisu da tamo æive i djeluju. IskrËili su komad zem-lje i onda okupili nekolicinu kaænjenika te ob-novili staru kuÊu. Ubrzo se proËulo da ovi ljudine samo πto rade s kaænjenicima, nego i spavajuna leæajima u istim prostorijama.

ZahvaljujuÊi tome, mnogi su se kaænjeniciobratili Kristu. Jedan osuenik se obratio a danije prisustvovao nijednom sastanku. Rekao je:“Nema potrebe da idem na sastanke. Dovoljnoje kad pomislim da su ostavili sve da bi doπliovamo.”

Isus je ostavio daleko viπe da bi doπao naZemlju i uËinio je mnogo viπe nakon πto je doπaok nama. Ovaj hvalospjev u Pavlovom pismu Fi-lipljanima sadræi cijelu priËu u nekoliko stihova.Sâm Bog napuπta nebeski sjaj i dragovoljno po-staje novoroenËe u smrdljivim jaslama. »ak sui aneli na breæuljcima morali biti zapanjenionim πto se dogaalo. Boæji Sin doπao je naVraæji otok ne samo da pokraj nas prostre svojleæaj, nego je na se uzeo naπu smrtnu kaznu. Izato πto je Sin Boæji postao Sin »ovjeËji, mismo osloboeni s Vraæjeg otoka i postali djecomBoæjom. U svakom sluËaju Ëudesno!

Drugi tekstoviU 2. KorinÊanima8,9 naite jedanrazlog zaπto jeKrist tolikoosiromaπio.

Vrijedizapaziti“Bio je tolikosiromaπan da jestalno posuivao:mjesto za roenje,laicu iz koje Êepropovijedati,prostoriju zaGospodnju veËeru,grob u kojem Êebiti pokopan.Meutim, na sebeje uzeo dug —‘bezakonje nassviju’ (Izaija53,6).”WilliamHendricksen

16. prosinca Silazak na Vraæji otok

ProËitajte: Filipljanima 2,4-8 (o Kristovomponiæenju) u vezi sa Psalmom 130,7.

V raæji otok je zapravo skupina otoka πe-snaest kilometara udaljena od obalaJuæne Amerike. Prije sto godina bila

Ti, Boæe, uzviπeniznad svake slave,iz ljubavi sprammene Ëovjek sipostao;spustio se dubokoda bi greπnikepodigaok Nebu premasvojem vjeËnomplanu.Francuska boæiÊnapjesma

386

Henry Doe ili Mary Ann Smith. Ali da ste æivjeliu prvom stoljeÊu, shvatili biste da u njima niπtanije bilo obiËno. Ime kojim su Ga nazvali biloje Isus. Premda ono znaËi “Spasitelj”, nije biloneobiËno ime u Izraelu u to doba.

Ali nazvati Isusa “Kristom” znaËilo je da Gasmatrate Boæjim pomazanim Mesijom. To je Pe-tar potvrdio kad je rekao: “Ti si Krist, Sin Bogaæivoga!” (Matej 16,16) Ovo su Æidovi teπko mo-gli prihvatiti. Nazvati Isusa “Gospodinom” zna-Ëilo je imati nevolje s poganima kao i sa Æidovi-ma. “Gospodin” je bila kraljevska titula kojomsu rimski graani priznavali da je car boæanstvo.

Uz to “Gospodin” je bila sveta titula i zaÆidove. BuduÊi da su se ustruËavali izgovoritiJahvino sveto ime, Æidovi su umjesto toga izgo-varali “Gospodin” ili “Gospod”. Pa kad su krπ-Êani Isusa nazivali Gospodinom, u znaËenju daje Bog, to je bilo vrlo riziËno.

©to je Isus za vas? Je li On Mesija, BoæjiobeÊani Otkupitelj? Je li i Gospodin, Sin Boæji?Jednog Êe se dana sve stvoreno pokloniti predNjim i priznati ovo trostruko ime.

Drugi tekstoviZa Pavla i drugeapostole odnajveÊeg jeznaËenja bilaIsusova titula“Gospodin”.Pogledajte Djela2,36; Rimljanima10,9 i Otkrivenje17,14.

Vrijedizapaziti“I danas jenepobitna istina daje onaj krπÊanintko moæe reÊi:‘Isus Krist je mojGospodin.’ On jespreman Isusuukazati ljubav,vjernost i odanostkoju neÊe ukazatinikome u cijelomsvemiru.”William Barclay

17. prosinca Tri imena

ProËitajte: Filipljanima 2,9-11 (o Kristovomuzviπenju) u vezi sa Psalmom 24,9-10.

ri imena — Gospodin Isus Krist — iz-govaramo i ne razmiπljajuÊi, kao da go-vorimo o nekome tko se zove JohnT

Jednog Êe se dana sve stvoreno pokloniti Gospodinu naπem;VeÊ sad se aneli Njegovom klanjaju imenu.I mi Êemo pri Njegovu dolasku, s proslavljenim mnoπtvom,Stajati i pjevati hvale u nebeskom velikom zboru:Isuse, Isuse, Spasitelju oboæavaniMeu svim ljudima i anelima, zauvijek naπ Gospodine!

Nizozemska duhovna pjesma

387

omota moæe i te kako zavarati. Dijamantnomprstenu nije potrebna velika kutija.

Ovaj hvalospjev prvih krπÊana opisuje Isusakao paket iznenaenja, “tajnu prave vjere”. Do-πao je kao skromno djeteπce u sirotinjskim jas-lama, a ne kao raskoπan omot. Devedeset postosvojeg æivota proveo je u Nazaretu u domu jed-nog tesara. Kretao se meu obiËnim ljudima;Njegovi su prvi uËenici bili ribari.

A onda se paket otvara, ili bolje, eksplodiraiznenaenjem. Sveti Duh pri Isusovom krπtenjusvjedoËi o Njegovoj pravednosti. Ispunjen Du-hom, Isus Ëini velika Ëuda. Nakon raspeÊa uskr-πava Duhom i aneli su svjedoci Njegovog uskrs-nuÊa.

No to nije sve. Isusova mala skupina upla-πenih sljedbenika nosi evanelje u sve krajevesvijeta i ljudi iz svakog plemena i naroda poËinjuMu se klanjati. Jednog Êe Mu dana sve stvorenjeodati slavu.

Nemojte pogrijeπiti pa podcijeniti onaj malipaketiÊ iznenaenja u jaslama!

Drugi tekstoviDa biste saznaliviπe o ulozi anelau onome πto sezbivalo, potraæiteMatej 28,2-7; Luku2,9-15 i Djela1,10.11.

Vrijedizapaziti“Nakon Isusovesmrti, Njegovihsljedbenika bilo jesto dvadeset. Sveπto su mogli uËinitibilo je da priËaju ogalilejskom tesaru.A ipak, prije negoπto je proπlosedamdeset godina,ta je priËa otiπlado krajeva zemlje iljudi iz svih narodaprihvatili su Isusaza Gospodina.”William Barclay

18. prosinca IznenaujuÊi poklon

ProËitajte: 1. Timoteju 3,14-16 (o Kristovomoboæavanju) u vezi sa Psalmom 72,19.

este li kad pokuπali pogoditi πto se nalaziu paketiÊu koji ste dobili za poklon?Vjerojatno ste dosad nauËili da veliËinaJ

Tko je onaj u πtalici pred kime se klanjaju pastiri?Tko je onaj πto u dubokoj tjeskobi u pustinji posti?Tko je onaj πto na onom drvetu umire u bolu i patnji?Tko je onaj πto s prijestolja svoga svim svjetovima vlada?To je Gospodin! O Ëuda! To je Gospodin, Kralj slave!Pred noge Njegove ponizno padamo;

okrunite, okrunite Gospodina sviju!Benjamin Hanby

388

ono vrijeme ovi su otoci bili nastanjeni divljimljudoæderima, a Calvert je dolazio s misionarskimtimom da im donese Radosnu vijest o Kristu.

Kad je brodski kapetan saznao za Calvertoveplanove, pokuπao ga je odgovoriti: “Ako poetemeu te divljake, izgubit Êete æivot i æivote onihkoji vas prate.” Calvert je odgovorio: “Umrlismo prije nego πto smo doπli ovamo.”

U ovo vrijeme nije uputno govoriti o smrti,zar ne? Za predstojeÊe se blagdane slavi roe-nje, novi poËeci, radost i mir. Ali ako malo razmi-slite, to djeteπce u jaslama rodilo se da umre nakriæu. “Mir na zemlji” o kojem su aneli pjevalidoÊi Êe samo zahvaljujuÊi Njegovoj ærtvenojsmrti.

A krπÊani su pozvani da umru zajedno s Njim.Isus je svoje sljedbenike pozvao da uzmu “svojkriæ” (Matej 16,24). Nema sumnje da je to reËe-no u duhovnom smislu. Pavao je rekao da krπte-nje simbolizira naπe umiranje s Kristom (Rimlja-nima 6,3.4). A mrtvi nemaju πto izgubiti, kakosu to shvatili James Calvert i njegovi suradnici.Mi moæemo podnijeti goleme opasnosti za Bogaako nas On pozove, jer najgore πto nam se moæedogoditi jest da Êemo umrijeti i, kako nas pod-sjeÊa ovaj hvalospjev, æivjeti s Kristom.

Prema tome, ovaj nam hvalospjev pokazujeda je krπÊanstvo povezano sa smrÊu i æivotom.Mi sluæimo uskrslome Spasitelju. BuduÊi da sNjim umiremo, s Njim i uskrπavamo.

PojaπnjenjeReËenicu “Sigurnaje ova rijeË”nalazimo Ëetiriputa, s manjimvarijacijama, uPavlovimpastoralnimposlanicama:ovdje, u 1.Timoteju 3,1; 4,9 iTitu 3,8. »ini se daPavao na ovajnaËin posebnonaglaπava nekemisli.

Vrijedizapaziti“Ja propovijedamimajuÊi dvije poukena umu. Prvo,svatko svoj æivottreba predatiKristu. Drugo, biloda Mu drugipredaju svoj æivotili ne, ja Êu Musvoj dati.”Jonathan Edwards

19. prosinca VeÊ mrtvi

ProËitajte: 2. Timoteju 2,8.9.11-13 (o krπÊan-skom posveÊenju) u vezi sa Psalmom 44,23.

ek πto se oæenio, James Calvert je 1838.otplovio iz Engleske na otoËje Fidæi,ali to nije bio tropski medeni mjesec. UT

“Uzmi svoj kriæ”,Spasitelj kaæe,“ako æeliπ bitiuËenik moj;uzmi svoj kriævoljnoga srcai ponizno poi zamnom.”Charles W. Everest

389

vu Njemu. Uzmite, primjerice, Isaaca Wattsa iGeorga Friedricha Händela. Vjerojatno ih nebiste uzeli da napiπu najradosniju boæiÊnu pje-smu.

Watts je svoju prvu duhovnu pjesmu napisaojoπ kao tinejdæer u inat svojem ocu, inaËe pas-toru. Watts se poæalio na pjesme iz starog psaltirakoji je postojao veÊ preko sto godina, da bi munjegov otac rekao: “Ako ti se ne sviaju, napiπibolje.” To je i uËinio.

Wattsa, omanjeg, neprivlaËnog Ëovjeka, kas-nije je ostavila æena koju je volio. Ubrzo nakontoga teπko se razbolio; ostatak æivota proveo jekao poluinvalid. Napisao je glazbene verzije svihpsalama. “Nek pjeva svijet” parafraza je drugepolovine Psalma 98.

Glazba za pjesmu “Nek pjeva svijet” uzetaje iz Händelova Mesije. Georg Händel bio jeWattsov suvremenik koji je æivio u Londonu.Nikad oæenjen, Händel je nakon nekoliko neus-pjeπnih glazbenih komada pao u steËaj. Djelo-miËno paraliziran, pokuπao je ponovno sastavitisvoj æivot pa se posvetio pisanju oratorija. »e-tiri godine nakon steËaja napisao je Mesiju.

Watts i Händel neovisno jedan o drugomeotkrili su kako Bog Ëini da Njegovi blagoslovipoteku tamo gdje je prije bilo prokletstvo. Bogiz æalosti moæe uËiniti veliku radost. Jeste li toi vi otkrili?

Drugi tekstoviAko æelite saznativiπe o tome kako jeKrist nadvladao,proËitajte Postanak2,17-19.

20. prosinca Dva londonska glazbenika


esto Bog stvari ne povezuje onako kakobismo to mi htjeli. On prima hvalu kadse neobiËne kombinacije poveæu na sla-»

390

desetu ili je joπ starija.A upravo ovaj prizor nalazimo u Luki 1 kad

mlada Marija susreÊe svoju stariju roakinju Eli-zabetu. Ovim je æenama bilo zajedniËko mnogoviπe od trudnoÊe. Elizabetinog muæa Zahariju iMariju posjetio je aneo Gabriel koji je najavioËudotvorno roenje djeteta. Obje su bile iznena-ene. Elizabeta je bila u odmaklim godinama, aMarija, pak, nije mogla razumjeti kako ona, dje-vica, moæe roditi dijete.

No Ëudo se dogodilo; obje su zaËele i razmiπ-ljale o neobiËnim porukama. MisleÊi o tome daÊe njezin sin najaviti Mesiju, Elizabeta se mora-la pitati tko Êe biti Mesija i hoÊe li ga ikadsresti. Elizabeta se zbog svega toga jako rado-vala.

Kad se Marija pojavila na njezinom pragu,Elizabeti “zaigra dijete u utrobi”. Sveti Duh jeElizabeti otvorio oËi da je mogla reÊi: “Najblago-slovljenija si ti meu æenama.”

Nasuprot Mariji, Elizabeta je Ëitavog æivotaæeljela imati dijete. Bog ju je blagoslovio i onaje na neobiËan naËin prva pozdravila Mesiju.Sjetite se kako je Bog vas blagoslovio i iskoris-tite priliku da sami pozdravite Mesiju.

O kako slatko zvuËi imeMog dragog Isusa!On tugu blaæi, rane lijeËiI tjera svaki strah.

John Newton

Vrijedizapaziti“Bio je toposljednji pjesniËkiglas Starog koji jepozdravljao Novi,glas kÊeri izsveÊeniËke obitelji,pjevajuÊi o onomekojeg je StarioËekivao, za kojimje Ëeznuo, plakao iËekao.”C. CampbellMorgan

21. prosinca OËekivati dijete

ProËitajte: Luka 1,39-45 (Elizabetin hvalospjev)u vezi sa Psalmom 68,4.

ije neobiËno kad dvije buduÊe majkerazgovaraju. NeobiËno je kad je jed-na jako mlada, a druga je preπla pe-N

391

koji joj je rekao da Êe postati djeviËanska majkaBoæjeg Sina!

Ali Marija se nije preplaπila.Naravno, mogla je imati neke sumnje, ali

njezina prva reakcija bila je hvaljenje Boga. Ikakva je to bila veliËanstvena zahvalnost! U de-set redaka svojeg hvalospjeva ona citira ili alu-dira na najmanje devet psalama kao i nekolikodrugih starozavjetnih tekstova. UnatoË Ëinjenicida veÊina æidovskih djevojaka nije bila u sina-gogi poduËavana Svetim spisima, Marija je odliË-no poznavala Stari zavjet — i Boga Starog za-vjeta.

Marija je znala da je Bog svet i moÊan, milo-srdni Bog koji Ëini predivna djela za svoj narod,Bog koji dræi πto je obeÊao i odgovara na moli-tve. I bila je oduπevljena πto Êe Bog preko njeIzraelu dati Mesiju.

Kako vi reagirate kad Bog od vas traæi daneπto uËinite? UkoËite li se od straha ili slijediteMarijin primjer hvaleÊi Boga πto vas je upotri-jebio da ostvari svoju volju? U proπlosti je iza-brao ne baπ poznate osobe da ostvare Njegoveplanove, pa se nemojte iznenaditi ako izaberevas.

ZanimljivoOvaj hvalospjevneki nazivaju“Magnificat” zatoπto u latinskomprijevodu Vulgatenjegova prva rijeËglasi magnificat,πto znaËi “slavi”ili “veliËaj”.

Vrijedizapaziti“Marija pjevaBogu koji nijevezan onim πtoljudi Ëine. OnokreÊe naglavceljudsko miπljenje idruπtveni red.”R. V. G. Tasker

22. prosinca ©to biste rekli?

ProËitajte: Luka 1,46-55 (Marijin hvalospjev)u vezi sa Psalmom 35,3.

mrtno se preplaπila. Ne bi li to bio odgo-varajuÊi opis reakcije mlade djevojke kojaje upravo srela anela? ©toviπe — anelaS

PoËujte radostan glas: Spasitelj ide, obeÊan davno.Nek svako srce pripremi Mu prijestolje, svatko pjesmu pjeva.Dolazi da slomljena srca poveæe, izlijeËi ranjene duπe,A bogatstvom milosti svoje da podigne skruπene siromahe.

Philip Doddridge

392

setak tisuÊa. Kakve koristi od njega? Njegovaæena i on nisu imali ni djece s kojom bi proslav-ljali posebne prigode. »inilo se da nikome neÊenedostajati kad ode.

No Bog drukËije gleda na stvari. Kad je doπaoZaharijin red da sluæi u hramu (sveÊenici su slu-æili samo po jedan tjedan dvaput godiπnje), obav-ljanje njegovih uobiËajenih obveza prekinuo jeaneoski posjetitelj. Aneo Gabriel najavio jeda Êe Zaharija i njegova æena imati sina koji Êebiti Mesijin preteËa.

Bog rado poziva ljude kad misle da je njihovovrijeme proπlo. Abraham i Mojsije sigurno subili u umirovljeniËkoj dobi kad ih je Bog pozvaona posao. Sada je ovaj postariji par, Zaharija iElizabeta, imao kljuËnu ulogu u Boæjoj dramiotkupljenja.

Nije Ëudo πto je Zaharija zapjevao na vijesto roenju svojeg sina. A kakav mu je proroËkiuvid Bog dao! Citirao je iz Izaije, Jeremije iposebno iz Malahije, posljednjeg starozavjetnogproroka.

“Slavi duπa moja Gospodina”, rekla je Marijau svojem hvalospjevu. “Neka je hvaljen Gospo-din”, rekao je stari Zaharija u svojem hvalospje-vu. Bez obzira na vaπu dob, Bog vas æeli upo-trijebiti da Ga hvalite.

ZanimljivoPremda obahvalospjeva zvuËekao pjesma,Marijin hvalospjevje sliËan psalmu,dok Zaharijin zvuËikao proroËanstvo.

Vrijedizapaziti“Opraπtanje nijetoliko ukidanjekazne kolikoobnova odnosa.”William Barclay

23. prosinca Hvalospjev Ëovjeka odmakle dobi

ProËitajte: Luka 1,67-71.76-79 u vezi saPsalmom 71,23.

aharija je znao da je njegovo vrijemeproπlo; morao je to znati. Osim toga,bilo je previπe sveÊenika, moæda dvade-Z

To je onaj o komesu vidioci drevnipjevali kao jedan;koga su glasoviproroka vjernihobeÊavali svojomrijeËju.Sad je ovdje, dugooËekivani;svi narodi slaviteGospodina!Aurelius ClemensPrudentius

393

ljeni da je prenesu u daleki kraj kao πto je bioonaj u kojem su prebivali pastiri.

Profesori novinarstva uËe da dobra vijestobiËno ima pet osobina: ona treba biti neobiËna(“»ovjek je ugrizao psa” bolja je nego “Pas jeugrizao Ëovjeka”), aktualna (koga briga πto stevi juËer bili na aerobici?), znaËajna (ako pred-sjednik slomi nogu, onda je to vijest), osobna(ako se novi porezni zakon odnosi na gotovosve graane) i pravodobna (juËeraπnje novinedobre su samo za umatanje).

Vijest anela imala je sve osobine senzacio-nalistiËke priËe. Je li bila neobiËna? Aktualna?Je li se ticala vaæne osobe? Je li se ticala veÊineljudi pa prema tome bila osobna? Je li bila pra-vodobna? OËito se radilo o temi za naslovnicu.Nije Ëudo πto su pastiri poæurili u Betlehem.

Ali zapazite razliku izmeu najveÊeg brojadanaπnjih vijesti i ove, najveÊe od svih: bila jeto radosna vijest. Danaπnje su naslovnice punezloËina i rata, boli i patnje. Ova radosna vijestgovori o spasenju, miru na zemlji i veselju svimljudima.

Drugi tekstoviKrist je svojimuËenicima obeÊaomir (Ivan 14,27),ali je donio i sukob(Matej 10,34-36).Pogledajte i Jakov4,4.

Vrijedizapaziti“Mir izmeu Bogai Ëovjeka preduvjetje za mir izmeuËovjeka i njegovihbliænjih.”Charles L. Childers

24. prosinca NajveÊa novost

ProËitajte: Luka 2,8-14 (Aneoska pjesma) uvezi sa Psalmom 148,1.2.

adosna vijest”, rekao je aneo. Bila jeto doista nova, radosna vijest i Boæjianeoski glasnici bili su dobro priprem-R

U noÊi ovoj svi krπÊani pjevaju o vijesti anela,O radosti velikoj i roenju milosrdnog Spasitelja.Zaπto bismo bili tuæni kad Otkupitelj nas obradova,Kad nas grijeha naπih oslobodi i svima slobodu dade?

Tradicionalna engleska boæiÊna pjesma

394

duhovnih pjesama. VeÊina ih je danas zaborav-ljena, ali nije i pjesma “»uj nebeske vojske glas.”

Pjesme je poËeo pisati nedugo nakon πto jeKristu predao srce 1738. Za samo godinu dananapisao je nekoliko svojih najljepπih pjesama.Meu njima i upravo spomenutu pjesmu.

Katkad ljudi viπe istiËu njegovog brata Johna,utemeljitelja metodistiËkog pokreta. No i Char-les je bio izvrstan evanelist koji je propovije-dao unatoË velikom protivljenju i prijetnji nasi-ljem. Ali najbolji naËin njegovog propovijeda-nja bile su pjesme prepune bogatih duhovnihporuka.

U treÊoj kitici, primjerice, piπe o Isusu, Sun-cu Pravde koje je granulo “sa zdravljem u zra-kama”. Odakle mu ova misao? Iz proroka Mala-hije koji je prorekao: “A vama koji se Imenamoga bojite sunce pravde Êe granuti sa zdrav-ljem u zrakama, i vi Êete izlaziti poskakujuÊikao telad na paπu.” (Malahija 3,20) Isus nijesamo Sin, veÊ i Sunce Pravde koje donosi nesamo svjetlo, veÊ i æivot.

Kupajmo se danas u svjetlosti Sunca Pravde!

Drugi tekstoviU treÊoj kitici ovepjesme Ëitamo: “Tisi Gospod, BoæjiSin, Bog i Ëovjekujedno!” Na sliËannaËin Pavao govorio Isusu uKoloπanima 1,15-20.

25. prosinca Uæivajte u sjaju sunca


C harles Wesley, sedamnaesto od devetna-estero djece Samuela i Susanne Wesley,napisao je oko πest tisuÊa i pet stotina

395

ovdje u posljednje vrijeme neπto dogodilo?”Vlasnik se nasmijao: “Ovdje, stranËe? Ovdje seniπta ne dogaa. U Lincolnovoj brvnari rodilose proπle noÊi dijete, to je sve.”

Tko zna kako Êe proteÊi neËiji æivot? ©imunje znao.

Marija i Josip donijeli su djeteπce u hramkad je navrπilo osam dana ispunjavajuÊi propiseMojsijeva zakona. Tu je bio ©imun s proroËan-stvom o radosnoj i æalosnoj vijesti od Gospodina.Radosna vijest bila je da ovo dijete Mesija neÊeizbaviti samo Æidove; ono Êe biti svjetlo svimljudima. Loπa je vijest bila da Êe ga vlastiti narododbaciti i Marija Êe zbog toga doæivjeti velikuæalost.

©imunove rijeËi mogle bi posluæiti kao nacrtza cijeli Novi zavjet. Isusova sluæba isprva jeproslavljala Boga usred Izraela. Neki su Ga pri-hvatili, drugi odbacili. Vijest o Njegovoj smrti iuskrsnuÊu proπirila se kao poæar po cijelomesvijetu. Tako je ©imun stajao na prekretnici po-vijesti i on je toga bio svjestan.

Ne dopustite da Isusovo roenje proe samotako. SjeÊajte se Njegova dolaska na svijet i danakad ste Ga prvi put sreli. ZahvaljujuÊi Isusu,niπta viπe neÊe biti kao prije.

Drugi tekstoviAko æelite saznativiπe o onome πtoÊe probostiMarijino srce,Ëitajte mesijanskiPsalam 22.

Vrijedipokuπati“[Za ©imuna]dræati to djeteπcena rukama bilo jeotkrivenje da Êeumrijeti i da toneÊe biti tragedija,veÊ osloboenje. Izovog Êe proiziÊivelika i slavnaËinjenica da jeKrist ukinuo smrt.”G. CampellMorgan

26. prosinca Dogodilo se neπto novo?

ProËitajte: Luka 2,25-35 (©imunova pjesma) uvezi sa Psalmom 62,6.

rema staroj priËi neki je putnik jednogzimskog dana 1800-tih uπao u trgovinuu brdima Kentuckyja i upitao: “Je li seP

Napustio siprijestolje ikraljevsku krunukad si zbog menedoπao na Zemlju.Ni u Betlehemumjesta nije bilogdje bi se mogaoroditi.Doi u srce moje,Gospodine Isuse,u njemu mjesta zaTe ima.Emily E. S. Elliott

396

danas pokuπajte ostaviti po strani sve teoloπkerasprave i uæivati u glazbi.

Glazba dolazi iz petog poglavlja. Pjesma je“nova”, no neke su rijeËi poznate. Prizor se od-vija na Nebu. Tu je prijestolje na kojem sjedinetko tko u rukama dræi svitak. Nitko nije do-stojan da otvori svitak osim “Lava iz plemenaJudina” koji izgleda kao upravo zaklano janje.On uzima svitak i u tom trenutku odjekuje prvaod tri “nove” pjesme, a sve su one hvala upuÊenaLavu-Janjetu.

Otkrivenje, koje se Ëesto povezuje sa zavrπ-nim dogaajima, govori i o novim poËecima —novom imenu (2,79), novom Jeruzalemu (3,12),novom nebu i novoj zemlji (21,1) i svemu no-vome (21,5). Ovo zvuËi kao opis Nove godine.Odlazi staro, dolazi novo!

Glazba u Psalmima bila je zasnovana na sta-rom Savezu, dok je glazba u Otkrivenju uteme-ljena na novome. U Starom zavjetu mnogo segovorilo o zaklanim jaganjcima, ali u pjesminovog Saveza rijeË je o Janjetu koje je zaklanoda bi nas izbavilo. Ono je jedino dostojno danam pomogne suoËiti se s buduÊnoπÊu.

“Dostojno je Janje”, kliËu,“da primi moÊ.”“Dostojno je Janje”, odgovaramo,“jer zaklano je radi nas.”

Isaac Watts

Drugi tekstoviU Psalmima semnogo govori opjevanju “novepjesme”.Pogledajte Psalam33,3; 40,4;96,1;98,1; 144,9 i149,1.

Vrijedizapaziti“Bog je izvrπiootkupljenje svijeta ioni koji gledajuJanje to nikad nemogu zaboraviti.”Robert E. Coleman

ProËitajte: Otkrivenje 5,9-14 u vezi sa Psalmom40,4.

27. prosinca ©to u tome ima novo?

eÊina se ljudi straπi knjige Otkrivenjes njezinim vienjima i simbolima i stal-nih rasprava o njezinom tumaËenju. AliV

397

dræavi Virginiji. Bojao se πto ga oËekuje iza za-straπujuÊih, teπkih vrata.

A onda je kroz jedan od gornjih proroza za-tvora zaËuo duboki bas koji je zapjevao: “Predlice Boæje doimo.” Kad je pjevaË stigao dodruge kitice, nekoliko mu se glasova pridruæilodok na kraju cijeli zatvor nije pjevao: “PredOcem svojim kleknimo, jer On je hvale dosto-jan.”

Ovaj je hvalospjev izmijenio ozraËje. Prem-da su tu joπ uvijek bile æeljezne reπetke, Ëvrstekao uvijek, zatvorenik viπe nije osjeÊao strah.

U Otkrivenju Ëitamo o velikom mnoπtvu kojeje pretrpjelo patnje. Neki iz mnoπtva bili su bes-kuÊnici, mnogi su umrli od gladi, drugi su bilimuËeni. No kako slavnu pjesmu pjevaju zajedno!

A onda Lav-Janje postaje njihov Pastir. Onim suπi suze i vodi ih na mirne vode.

»ega se bojite? Smrti? Boli? Gubitka? Pridru-æite se mnoπtvu. Ozbiljno, pridruæite se onimakoji pjevaju hvale Janjetu koje je trpjelo za nas.U Njemu Êemo naÊi utjehu, vodiËa i vjeËni po-Ëinak.

Deseci i deseci tisuÊa u predivnoj odjeÊi,Vojska otkupljenih penje se stubama svjetla:Svrπeno je, prestala je borba sa smrÊu

i grijehom;Otvorite zlatna vrata, neka uu pobjednici.

Henry Alford

Drugi tekstoviDruge slikeDobrog Pastira nadjelu pogledajte uPsalmu 23;36,9.10; Izaiji40,11; Ezekielu36,22.23; Ivanu10,1-30.

Vrijedizapaziti“Ako se Boæjianeli danasraduju zbog jednoggreπnika koji sekaje, koliko Êe veÊebiti radosnoπtovanje kad svispaπeni budustajali predBogom!”Roberg H. Mounce

28. prosinca Pridruæite se mnoπtvu

ProËitajte: Otkrivenje 7,9-17 (Hvalospjevvelikog mnoπtva) u vezi sa Psalmom 3,9.

ijekom graanskog rata u SAD-u jedanje vojnik bio zarobljen i odveden u za-tvor Libby u Richmondu, u saveznojT

398

gledajte!” rekao je. “Pogledajte te vinograde!Pogledajte æitna polja! Joπ malo napora i sve Êeto biti vaπe.” ©to se vojskovoe ticalo, njegovaje vojska veÊ pobijedila. Sve je bilo gotovo osimklicanja. Hanibal je bio u pravu. Njegovi ljudinisu pobijedili samo pouzdanjem. Trebalo je voj-sku prevesti preko Alpa, zajedno s tovarnim slo-novima. Nije bilo lako, ali su uspjeli i njihovanadmoÊ omoguÊila im je da poraze Rimljane.

Mi krπÊani nalazimo se na strani pobjednika.Istina, katkad je to teπko vjerovati. »ini nam sekao da u posljednjoj minuti gubimo s 40 prema0. Ali Krist je obeÊao pobjedu i On ima moÊostvariti je. Sve je gotovo osim klicanja.

A kakvo Êe to klicanje biti! Otkrivenje 11,15prepuno je glasova. “Nad svijetom je pripalakraljevska vlast naπemu Gospodinu i njegovuPomazaniku.” Trubljenje za neku posebnu sve-Ëanost blijeda je usporedba s klicanjem pobjed-nika. Nemojte se suoËiti s danaπnjicom, nemojtese suoËiti s Novom godinom ponaπajuÊi se kaoda je bitka izgubljena. Krist je pobjednik. Æivites ovim pouzdanjem u srcu. Kao πto je rekaoHanibal: “Joπ malo napora.”

Kraljevstvo Njegovo neÊe propasti,On vlada Zemljom i Nebom,

Naπ je Isus dobio kljuËeve od smrti i groba:Podignite srce, podignite glas svoj.Radujte se, i opet kaæem: radujte se!

Charles Wesley

Vrijedizapaziti“Kazna nijesuprotnost ljubavi,veÊ njezina nuænadopuna. Kad biBog zanemario onoπto se dogaa, Onne bi bio dobarBog i povijest bi sepokazalanemilosrdnomprijevarom.”Vernard Eller

29. prosinca Tko je odgovoran?

ProËitajte: Otkrivenje 11,15.16 u vezi saPsalmom 10,16.

ad je kartaπki vojskovoa Hanibal vo-dio svoju vojsku preko Alpa, pokazaoje na dolinu Piemont pod sobom. “Po-K

399

nici su ih pokuπali nagovoriti da prinesu ærtvecaru i tako spase æivot, ali su æene odbile. Nakonnjihove muËeniËke smrti, jedan suvremenik je onjima napisao: “Svanuo je dan njihove pobjedei one su iz zatvora iziπle u arenu kao da odlazena Nebo, sretne i smirena lica.”

Prema Otkrivenju 15, takvi pjevaju na Nebu.Oni su pobijedili Kristove neprijatelje. Kako?Ostavπi Mu vjerni unatoË strahovitim pritisci-ma. “Oni pjevaju pjesmu Mojsija... i pjesmu Ja-njeta”, sastavljenu gotovo cijelu od tekstova izpsalama. Prva je pjesma bila ispjevana kad suIzraelci iziπli kao pobjednici iz gotovo sigurnesmrti na Crvenom moru. A Janje Boæje, za naszaklano, uskrsnulo je kao pobjednik nad smrÊu.Zato je pjesma u Otkrivenju 15 pobjedniËka pjes-ma muËenika.

U svijetu danas ima krπÊana koji æivot izlaæuopasnosti da πtuju Krista, dok mnogi od nas uæi-vaju vjersku slobodu. Jeste li se u ovoj godini,koja je na izmaku, bojali priznati svoju odanostKristu? PrivlaËe li vas bogovi naπeg vremena?Pokuπavate li saËuvati dvojno dræavljanstvo: dapripadate ovom svijetu i Boæjem kraljevstvu?

Ako stanete na Njegovu stranu, Janje vamobeÊava sigurnu pobjedu. U konaËnici nemateπto izgubiti.

Drugi tekstoviZapazite u ovojkratkoj pjesmi svesliËnosti spsalmima. PotraæitePsalam 92,5;145,17; 86,9; 111,9i 98,2.

30. prosinca PobjedniËka pjesma

ProËitajte: Otkrivenje 15,1-4 (Pjesma Mojsijai Janjeta) u vezi sa Psalmom 98,2.3.

a poËetku treÊeg stoljeÊa neke su krπ-Êanke u Sjevernoj Africi bile izvede-ne pred sud zbog svoje vjere. Duænos-N

Naprijed onda,pridruæite sesretnom mnoπtvu,udruæite glasovesvoje u pjesmipobjede.Slava, Ëast i hvalaKristu Kralju,nek ljudi i anelipjevaju krozbeskrajne vjekove.Sabine Baring-Gould

400

la da sklada Mesiju. U nekim trenucima Händelbi se toliko uzbudio Charlesovim izvodima dabi skoËio, mahao rukama i povikao: “Aleluja!Aleluja! Aleluja!” Kasnije se prisjeÊao: “»inilomi se da vidim cijelo Nebo pred sobom i samogslavnoga Boga.”

Händelova veliËanstvena zborna pjesma “Ale-luja” bez sumnje nadahnjuje, pruæa nam slikunebeskog prizora iz Otkrivenja 19. Zamislite sa-mo kako Êe to izgledati!

SjeÊate li se kako je Isus sa svojim uËenicimaotpjevao pjesmu poslije VeËere? Ta je pjesmabez sumnje bila tradicionalni æidovski hallel(Psalmi 113-118) koji se pjevao za vrijeme Pashekao uspomena na Izlazak. Sada u Otkrivenju 19sluπamo novi hallel na drugoj sveËanosti, na Ja-njetovoj svadbenoj veËeri. On podsjeÊa na dru-go izbavljenje — naπe osloboenje od grijeha ismrti.

Uskoro Êete proslaviti poËetak joπ jedne novegodine, ispratiti staru, a pozdraviti novu. Pritomsvakako dræite na umu jednu rijeË: aleluja! Jed-nog dana u buduÊnosti odræat Êe se slavlje kojiÊe uËiniti kraj svim slavljima. Boæje Janje pozvatÊe nas da zauvijek zavrπimo sa starim æivotomi otpoËnemo novi æivot u zajednici s Njim. TadaÊe mrænja, strah i oholost postati nepoæeljni, ami Êemo se gostiti ljubavlju, radoπÊu i hvalom.Kakav Êe to biti dan! Aleluja!

ZanimljivoRijeË aleluja Ëestonalazimo uPsalmima gdje jeprevedena izrazom“hvaliteGospodina”, ali uNovom zajetu ovase rijeË javljajedino u Otkrivenju19.

Vrijedizapaziti“U slavljenu Bogaima neπto πtouzvisuje. KadveliËamo Njegovoime i uzdiæemoNjegovu slavu, utom uzvisivanjusudjeluju naπevlastite duπe.”Robert E. Coleman

31. prosinca Evo ZaruËnice!

ProËitajte: Otkrivenje 19,1-8 (Pjesma proslav-ljanja) u vezi sa Psalmom 106,48.

itko nije Ëuo za Charlesa Jennersa,ali su upravo njegovi izvodi iz Biblijenadahnuli Georga Friedricha Hände-N

Aleluja, Isusupjevajte! Njegovoje æezlo, Njegovakruna;aleluja! Njegova jepobjeda, Njegovtrijumf samo.»ujte kako pjesmeSiona buËe kobujica silna:“Isuse, Ti si nas izsvakog narodaotkupio svojomkrvlju.”William Ch. Dix

401

Psalam 1 1. sijeËnjaPsalam 2,1-6 2. sijeËnjaPsalam 2,7-12 3. sijeËnjaPsalam 3 4. sijeËnjaPsalam 4 5. sijeËnjaPsalam 5,2-7 7. sijeËnjaPsalam 5,8-13 8. sijeËnjaPsalam 6 9. sijeËnjaPsalam 7,2-10 10. sijeËnjaPsalam 7,11-18 11. sijeËnjaPsalam 8,2-5 12. sijeËnjaPsalam 8,6-10 13. sijeËnjaPsalam 9,2-11 15. sijeËnjaPsalam 9.12-21 16. sijeËnjaPsalam 10,2-12 17. sijeËnjaPsalam 10,13-19 18. sijeËnjaPsalam 11 19. sijeËnjaPsalam 12 20. sijeËnjaPsalam 13 22. sijeËnjaPsalam 14 23. sijeËnjaPsalam 15 24. sijeËnjaPsalam 16,1-6 25. sijeËnjaPsalam 16,7-11 26. sijeËnjaPsalam 171-8 27. sijeËnjaPsalam 17.9-15 28. sijeËnjaPsalam 18,2-7 30. sijeËnjaPsalam 18,8-20 31. sijeËnjaPsalam 18,21-31 1. veljaËePsalam 18,32-37 2. veljaËePsalam 18,38-51 3. veljaËePsalam 19,2-7 5. veljaËePsalam 19,8-15 6. veljaËePsalam 20 7. veljaËePsalam 21,2-8 8. veljaËe

Psalam 21.9-15 9. veljaËePsalam 22,2-11 10. veljaËePsalam 22.12-22 11. veljaËePsalam 22,23-32 1 2. veljaËePsalam 23 (naglaπen 1. redak)

13. veljaËePsalam 23 (naglaπen 2. redak)





18. veljaËePsalam 24 19. veljaËePsalam 25,1-6 21. veljaËePsalam 25,7-13 22. veljaËePsalam 25,14-22 23. veljaËePsalam 26.1-5 24. veljaËePsalam 26,6-12 25. veljaËePsalam 27,1-6 26. veljaËePsalam 27,7-14 27. veljaËePsalam 28 1. oæujkaPsalam 29 2. oæujkaPsalam 30,2-8 3. oæujkaPsalam 30,9-13 4. oæujkaPsalam 31,2-6 5. oæujkaPsalam 31,7-14 6. oæujkaPsalam 31,15-19 7. oæujkaPsalam 31,20-25 8. oæujkaPsalam 32,1-5 9. oæujkaPsalam 32,6-11 10. oæujka

Kazalo tekstova iz Psalama

Kazalo

402

Psalam 33,1-9 12. oæujkaPsalam 33,10-22 13. oæujkaPsalam 34,1-10 15. oæujkaPsalam 34,11-22 16. oæujkaPsalam 35,1-10 17. oæujkaPsalam 35,11-18 18. oæujkaPsalam 35,19-28 19. oæujkaPsalam 36,2-8 20. oæujkaPsalam 36,9-13 21. oæujkaPsalam 37,1-11 23. oæujkaPsalam 37,12-22 24. oæujkaPsalam 37,23-29 25. oæujkaPsalam 37,30-40 26. oæujkaPsalam 38,2-13 27. oæujkaPsalam 38,14-23 28. oæujkaPsalam 39,2-8 29. oæujkaPsalam 39,9-14 30. oæujkaPsalam 40,2-11 1. travnjaPsalam 40,12-18 2. travnjaPsalam 41 3. travnjaPsalam 42,2-6 5. travnjaPsalam 42,7-12 6. travnjaPsalam 43 7. travnjaPsalam 44,2-8 8. travnjaPsalam 44, 13-20 9. travnjaPsalam 44,21-27 10. travnjaPsalam 45,2-10 12. travnjaPsalam 45,11-18 13. travnjaPsalam 46,2-8 14. travnjaPsalam 46,9-12 15. travnjaPsalam 47 17. travnjaPsalam 48,2-9 18. travnjaPsalam 48,10-15 19. travnjaPsalam 49,2-10 20. travnjaPsalam 49,11-21 21. travnjaPsalam 50,1-14 22. travnjaPsalam 50,15-23 23. travnjaPsalam 51,3-14 24. travnjaPsalam 51,15-21 25. travnja

Psalam 52 26. travnjaPsalam 53 27. travnjaPsalam 54 28. travnjaPsalam 55,2-9 29. travnjaPsalam 55,10-24 30. travnjaPsalam 56,2-8 1. svibnjaPsalam 56,9-14 2. svibnjaPsalam 57,2-6 3. svibnjaPsalam 57,7-12 4. svibnjaPsalam 58 6. svibnjaPsalam 59,2-11 7. svibnjaPsalam 59,12-18 8. svibnjaPsalam 60 9. svibnjaPsalam 61 10. svibnjaPsalam 62,2-8 11. svibnjaPsalam 62,9-13 12. svibnjaPsalam 63,2-6 13. svibnjaPsalam 63,7-12 14. svibnjaPsalam 64 15. svibnjaPsalam 65,2-6 16. svibnjaPsalam 65,7-14 17. svibnjaPsalam 66,2-8 19. svibnjaPsalam 66,9-16 20. svibnjaPsalam 66,17-21 21. svibnjaPsalam 67 22. svibnjaPsalam 68,2-15 23. svibnjaPsalam 68,16-27 24. svibnjaPsalam 68,28-36 25. svibnjaPsalam 69,2-8 27. svibnjaPsalam 69,9-22 28. svibnjaPsalam 69,23-37 29. svibnjaPsalam 70 30. svibnjaPsalam 71,1-8 31. svibnjaPsalam 71,9-18 1. lipnjaPsalam 71,19-25 2. lipnjaPsalam 72,1-7 3. lipnjaPsalam 72,8-20 4. lipnjaPsalam 73,1-6 6. lipnjaPsalam 73,7-14 7. lipnja

Kazalo

403

Psalam 73,15-24 8. lipnjaPsalam 73,25-28 9. lipnjaPsalam 74,1-11 11. lipnjaPsalam 74,12-23 12. lipnjaPsalam 75 13. lipnjaPsalam 76 14. lipnjaPsalam 77,2-13 15. lipnjaPsalam 77,14-21 16. lipnjaPsalam 78,1-8 18. lipnjaPsalam 78,9-16 19. lipnjaPsalam 78,17-33 20. lipnjaPsalam 78,34-39 21. lipnjaPsalam 78,40-55 22. lipnjaPsalam 78,56-72 23. lipnjaPsalam 79,1-8 25. lipnjaPsalam 79,9-13 26. lipnjaPsalam 80,2-8 27. lipnjaPsalam 80,9-20 28. lipnjaPsalam 81,2-11 29. lipnjaPsalam 81,12-17 30. lipnjaPsalam 82 1. srpnjaPsalam 83,2-9 2. srpnjaPsalam 83,10-17 3. srpnjaPsalam 84,2-8 5. srpnjaPsalam 84,9-13 6. srpnjaPsalam 85,2-8 7. srpnjaPsalam 85,9-14 8. srpnjaPsalam 86,1-10 9. srpnjaPsalam 86,11-17 10. srpnjaPsalam 87 11. srpnjaPsalam 88,2-11 12. srpnjaPsalam 88,12-19 13. srpnjaPsalam 89,2-8 14. srpnjaPsalam 89,9-19 15. srpnjaPsalam 89,20-29 16. srpnjaPsalam 89,30-38 17. srpnjaPsalam 89,39-46 18. srpnjaPsalam 89,47-53 19. srpnjaPsalam 90,1-9 21. srpnja

Psalam 90,10-17 22. srpnjaPsalam 91,1-6 23. srpnjaPsalam 91,7-10 24. srpnjaPsalam 91,11-16 25. srpnjaPsalam 92,3-9 27. srpnjaPsalam 92,10-16 28. srpnjaPsalam 93 29. srpnjaPsalam 94,1-7 30. srpnjaPsalam 94,8-15 31. srpnjaPsalam 94,16-23 1. kolovozaPsalam 95,1-7 3. kolovozaPsalam 95,8-11 4. kolovozaPsalam 96,1-6 5. kolovozaPsalam 96,7-13 6. kolovozaPsalam 97,1-6 7. kolovozaPsalam 97,7-12 8. kolovozaPsalam 98 9. kolovozaPsalam 99,1-5 11. kolovozaPsalam 99,6-9 12. kolovozaPsalam 100,1-3 13. kolovozaPsalam 100,4.5 14. kolovozaPsalam 101 15. kolovozaPsalam 102,1-11 16. kolovozaPsalam 102,12-17 17. kolovozaPsalam 102,18-28 18. kolovozaPsalam 103,1-7 19. kolovozaPsalam 103,8-14 20. kolovozaPsalam 103,15-22 21. kolovozaPsalam 104,1-12 22. kolovozaPsalam 104,13-23 23. kolovozaPsalam 104,24-35 24. kolovozaPsalam 105,1-8 26. kolovozaPsalam 105,9-22 27. kolovozaPsalam 105,23-36 28. kolovozaPsalam 105,37-45 29. kolovozaPsalam 106,1-12 31. kolovozaPsalam 106,13-23 1. rujnaPsalam 106,24-31 2. rujnaPsalam 106,32-39 3. rujna

Kazalo

404

Psalam 106,40-48 4. rujnaPsalam 107,1-9 6. rujnaPsalam 107,10-22 7. rujnaPsalam 107,23-32 8. rujnaPsalam 107,33-43 9. rujnaPsalam 108,2-6 10. rujnaPsalam 108,7-14 11. rujnaPsalam 109,1-8 12. rujnaPsalam 109,9-19 13. rujnaPsalam 109,20-31 14. rujnaPsalam 110,1-3 15. rujnaPsalam 110,4-7 16. rujnaPsalam 111,1-4 17. rujnaPsalam 111,5-10 18. rujnaPsalam 112,1-5 19. rujnaPsalam 112,6-10 20. rujnaPsalam 113 22. rujnaPsalam 114 23. rujnaPsalam 115,1-8 24. rujnaPsalam 115,9-18 25. rujnaPsalam 116,1-9 26. rujnaPsalam 116,10-19 27. rujnaPsalam 117 28. rujnaPsalam 118,1-9 30. rujnaPsalam 118,10-18 1. listopadaPsalam 118.19-29 2. listopadaPsalam 119,1-16 3. listopadaPsalam 119,17-32 4. listopadaPsalam 119,33-48 5. listopadaPsalam 119,49-64 6. listopadaPsalam 119,65-80 7. listopadaPsalam 119,81-96 8. listopadaPsalam 119,97-112 9. listopadaPsalam 119,113-128 10. listopadaPsalam 119,129-144 11. listopadaPsalam 119,145-160 12. listopadaPsalam 119,161-176 13. listopadaPsalam 120 15. listopadaPsalam 121,1-4 16. listopada

Psalam 121,5-8 17. listopadaPsalam 122,1-5 18. listopadaPsalam 122,6-9 19. listopadaPsalam 123 20. listopadaPsalam 124,1-5 22. listopadaPsalam 124,6-8 23. listopadaPsalam 125 24. listopadaPsalam 126 25. listopadaPsalam 127 27. listopadaPsalam 128 28. listopadaPsalam 129 29. listopadaPsalam 130 30. listopadaPsalam 131 31. listopadaPsalam 132,2-9 1. studenogaPsalam 132,10-18 2. studenogaPsalam 133 3. studenogaPsalam 134 4. studenogaPsalam 135,1-12 6. studenogaPsalam 135,13-21 7. studenogaPsalam 136,1-9 8. studenogaPsalam 136,10-16 9. studenogaPsalam 136,17-26 10. studenogaPsalam 137,1-4 11. studenogaPsalam 137,5-9 12. studenogaPsalam 138 14. studenogaPsalam 139,1-6 15. studenogaPsalam 139,7-12 16. studenogaPsalam 139,13-18 18. studenogaPsalam 139,19-24 19. studenogaPsalam 140,2-9 20. studenogaPsalam 140,10-14 21. studenogaPsalam 141,1-5 22. studenogaPsalam 141,6-10 23. studenogaPsalam 142 24. studenogaPsalam 143,1-6 26. studenogaPsalam 143,7-12 27. studenogaPsalam 144,1-8 28. studenogaPsalam 144,9-15 29. studenogaPsalam 145,1-7 30. studenoga

Kazalo

405

Psalam 145,8-13 2. prosincaPsalam 145,14-21 3. prosincaPsalam 146 4. prosincaPsalam 147,1-11 6. prosincaPsalam 147,12-20 7. prosinca

Psalam 148,1-6 9. prosincaPsalam 148,7-14 10. prosincaPsalam 149,1-4 12. prosincaPsalam 149,5-9 13. prosincaPsalam 150 14. prosinca

Kazalo

406

Aneoska pjesma (Luka 2,8-14)24. prosinca

Pjesma proslavljanja (Otkrivenje19,1-8) 31. prosinca

Zaharijin hvalospjev (Luka 1,67-71.76-79) 23. prosinca

Deborina pjesma, prvi dio (Suci5,1-9) 4. veljaËe

Deborina pjesma, drugi dio (Suci5,12-14) 29. rujna

Boæja pjesma (Job 38,8-20) 16.travnja

Anina pjesma, prvi dio (1.Samuelova 2,1-7) 11. oæujka

Anina pjesma, drugi dio (1.Samuelova 2,8-10) 26. listopada

Nebeska pjesma otkupljenja(Otkrivenje 5,9-14) 27.prosinca

Pjesma o krπÊanskom posveÊenju(2. Timoteju 2,8.9.11-13) 19.prosinca

Pjesma o Kristovom oboæavanju(1. Timoteju 3,14-16) 18.prosinca

Pjesma o Kristovom uzviπenju(Filipljanima 2,9-11) 17.prosinca

Pjesma o Kristovom poniæenju(Filipljanima 2,4-8) 16.prosinca

Pjesma o Kristovompretpostojanju (Koloπanima1,15-20) 15. prosinca

Kazalo tekstova izvan Psalama

Pjesma o Kraljevstvu (Otkrivenje11,15-19) 29. prosinca

Marijin hvalospjev (Luka 1,46-55)22. prosinca

Mirjamina pjesma (Izlazak 15,19-21) 29. sijeËnja

©imunova pjesma (Luka 2,25-35)26. prosinca

Elizabetin hvalospjev (Luka 1,39-45) 21. prosinca

Hvalospjev velikog mnoπtva(Otkrivenje 7,9-17) 28.prosinca

Pjesma jutarnjih zvijezda (Job38,1-11) 11. prosinca

Mojsijeva pjesma (Izlazak15,1.2.11-13) 30. kolovoza

Pjesma Mojsija i Janjeta(Otkrivenje 15,1-4) 30.prosinca

Nehemijina pjesma (Nehemija12,27-31.45-47) 8. prosinca

Kazalo tumaËenja PsalamaAneli u Psalmima 20. srpnjaAsaf i njegova obitelj pjevaËa 5.

lipnjaBlagoslovi izreËeni na vama 25.

studenogaBogosluæje u psalmima 26. srpnjaBoæja imena 18. svibnjaGnjev u psalmima 17. lipnjaGrijeh i oprost u Psalmima 25.

kolovozaHodoËasniËke pjesme 14. listopada

Kazalo

407

Iskaæimo svoju tjeskobu 11.travnja

Kako pamtiti 22. oæujkaPet knjiga Psalama 4. travnjaPjevanje u hramu 20. veljaËePjevati u crkvi 14. oæujkaPovijest zapisana u psalmima 24.

lipnjaPsalmi izgubljenosti, oËaja i

sumnje 5. studenogaPsalmi hvalospjeva 17. studenogaPsalmi narodnog pokajanja 4.

srpnjaPsalmi nade 10. lipnjaPsalmi o strahu 13. studenogaPsalmi proslavljanja 21. rujna

Psalmi za obeshrabene 2.kolovoza

Psalmi za svaku prigodu 6.sijeËnja

Psalmist David 28. veljaËeSavrπena Boæja rijeË, osjeÊaji

nesavrπenih ljudi 5. svibnjaSiromasi i ugnjetavani 5. rujnaSlike Boga 21. listopadaSva priroda pjeva 26. svibnjaGlazba u Psalmima 10.

kolovozaTajnovitost rijeËi sela 31. oæujkaTko je napisao psalme? 21.

sijeËnjaUËimo sluπati 14. sijeËnja

Kazalo

408

Adams, Sarah F. 21. studenogAddie, J. C. 30. kolovozaAddison, John 24. listopadaAddison, Joseph 5. veljaËe; 22.

lipnjaAlexander, C. Frances 31.

listopada; 18. studenogaAlford, Henry 28. prosincaArnold, Matthew 20. travnjaBabcock, Maltbie 13. sijeËnjaBahnmaier, J. Friedrich 26.

kolovozaBaker, Henry W. 13. veljaËe; 8.

srpnja; 4. rujna; 3. listopada;2. prosinca

Bancroft, Charitie 16. rujnaBaptistiËka zbirka 7. studenogaBarbould, C. D. 17. studenogaBaring-Gould, Sabine 30.

prosincaBarlow, C. D. 7. i 26. travnjaBarton, Bernard 4. oæujkaBathurst, William H. 19. oæujkaBeddome, Benjamin 9. i 19. rujnaBerg, C. Sandell 11. sijeËnja; 10.

travnja; 11. svibnjaBernard iz Clairvauxa 10.

veljaËe; 5. travnja; 19. svibnjaBickersteth, Eduard H. 8. lipnja,

19. listopadaBlack, James M. 21. travnjaBliss, Philip P. 11. veljaËe; 7.

srpnja; 31. kolovoza; 4.prosinca

Kazalo autora duhovnih pjesama

Bode, John 10. listopadaBonar, Horatius 6. veljaËe; 17.

oæujka; 21. i 23. oæujka; 25.travnja

Bottome, Frank 8. svibnja; 9.listopada

Brady, Nicholas 6. travnjaBrewster, Frederick K. 3.

studenogaBuell, Harriett E. 30. oæujka; 11.

studenogaBurton, John 13. listopadaCampbell, John 17. listopadaCarter, R. Kelso 6. listopadaCennick, John 9. veljaËe; 4.

kolovozaCharles, Elizabeth R. 10.

prosincaChisholm, Thomas O. 12. srpnjaChorley, Henry F. 28. kolovozaClaudius, Matthias 29. studenogaConder, Josiah 22. rujnaCousin, Anner Ross 13. travnjaCowper, William 7. sijeËnja; 29.

srpnja; 2. listopadaCrosby, Fanny J. 15. veljaËe; 21,

svibnja; 23. studenoga; 13.prosinca

Cummins, J. James 11. lipnjaCushing, William O. 8. sijeËnja;

3. veljaËe; 10. svibnja; 23.srpnja

Davies, Samuel 2. lipnjaDeck, Henry 29. oæujka

Kazalo

409

Dix, W. Chatterton 16. lipnja; 31.prosinca

Doane, William C. 19. lipnjaDoddridge, Philip 28. srpnja; 20.

kolovoza; 14. listopada; 22,prosinca

Draper, W. Henry 21. kolovoza;9. prosinca

Duffield, George 24. svibnja; 3.srpnja

Dwigth, Timothy 25. veljaËeEliott, Emily E. S. 26. rujnaElliot, Charlotte 2. travnja; 25. i

26. srpnjaElven, Cornelius 23. travnjaEvans, J. Bruce 11. oæukaEverest, Charles W. 19.

prosincaFaber, Frederick W. 31. sijeËnja;

8. veljaËe; 20. oæujka; 8.kolovoza

Fawcett, John 21. sijeËnjaFranc, Ignace 28. travnjaFrancis, Samuel T. 25. listopadaFranjo Asiπki 9. prosincaGaskell, B. I. 16. kolovozaGerhardt, Paul 24. oæujkaGilmore, Joseph H. 16. veljaËeGrant, Robert 30. sijeËnja; 17.

travnja; 1. lipnja; 22.kolovoza, 8. listopada

Greenwell, Dora 17. sijeËnjaGurney, Dorothy 28. listopadaHall, Elvina M. 24. sijeËnjaHanby, Benjamin 18. prosincaHandel, George F. 14. prosincaHankey, A. Catherine 9.

studenogaHart, Joseph 6. lipnjaHatfield 9. svibnja

Havergal Frances R. 8. travnja; 9.srpnja, 12. i 27. rujna; 5.studenoga

Hearn, Marianne 2. kolovozaHenderson, Gerald S. 11.

kolovozaHerbert, George 16. oæujka; 22. i

23. svibnjaHodder, Edwin 4. travnjaHoffman, Elisha A. 24. srpnjaHolmes, Oliver W. 3. travnjaHoughton, Frank 1. studenogaHow, William W. 12. veljaËe; 28.

lipnja; 5. rujnaHughs, Thomas 30. srpnja; 27.

kolovozaHunter, William 22. veljaËeIngemann, B. Sverin 27. svibnja;

7. lipnjaJohnson, Samuel 20. srpnjaKeble, John 19. i 26. studenogaKelly, Thomas 5. kolovoza, 15.

rujnaKethe, William 14. kolovozaKongregacijska zbirka 4. srpnjaKuipers, W. 17. prosincaLeigh, Henry 24. studenogaLongfellow, Henry W. 26.

listopadaLongfellow, Samuel 18. oæujkaLongstaff, William D. 1. veljaËeLuther, Martin 14. travnja; 30.

rujnaLyte, Henry F. 3. sijeËnja; 7. i 8.

oæujka; 28. svibnja; 5. srpnja;15. studenoga

Martin, Sallie 11. rujnaMartineova zbirka 8. rujnaMatheson, George 14. svibnjaMedley, Samuel 1. kolovoza

Kazalo

410

Milton, John 8. studenogaMonsell, John 28. studenogaMontgomery, James 1. sijeËnja;

17. i 20. veljaËe; 5. i 13.svibnja; 3. lipnja, 17.kolovoza; 7. i 12. listopada;11. i 12. prosinca

Moore, Thomas 12. studenogaMorris, Lelia N. 27. veljaËeMote, Edward 31. svibnjaNeale, John M. 17. srpnja; 5.

prosincaNeander, Joachim 27. sijeËnja; 20.

lipnjaNeedham 16. i 18. svibnjaNeumark, George 5. sijeËnja; 15.

kolovozaNewman, John H. 21. veljaËe; 29.

lipnjaNewton, John 23. sijeËnja; 18.

travnja; 6. svibnja; 12., 17. i27. lipnja; 17. srpnja; 11.listopada; 21. prosinca

Nicholson, James 24. travnja; 7.prosinca

Oatman, Johnson 11. travnjaOgden, William A. 30. lipnjaOlivers, Thomas 15. sijeËnja; 25.

svibnjaOrr, J. Edwin 24. veljaËePatrick 18. studenogaPerronet, Edward 12. kolovoza;

28. rujnaPigott, Jean S. 31. oæujkaPlumptre, Edward H. 8.

prosincaPrudentius, A. Clemens 23.

prosincaPsaltir Engleske prezbiterijanske

crkve 7. svibnja

Ramsey, B. Mansell 10. srpnja;27. studenoga

Reed, Edith 15. prosincaRinckart, Martin 3. prosincaRobinson, Robert 1. rujnaRussell, Anna B. 5. lipnjaSchütz, J. J. 16. listopadaSchlegel, Katharina von 28.

oæujka; 15. travnja; 14. srpnjaShurtleff, Ernest W. 4. veljaËeSimpson, A. B. 12. travnja; 17.

svibnja; 15. lipnja; 24. rujna;22. listopada

Slade, Mary 25. oæujkaSmall, James G. 23. veljaËeSpafford, Horatio G. 9. oæujkaSpitta, Carl J. 27. listopadaSpurgeon, Charles H. 3. oæujka;

30. svibnjaStari πkotski psaltir 2., 6., 9., 10.,

14., 18., 20. i 25 sijeËnja; 7.veljaËe; 1. i 2. svibnja; 29.listopada

Steele, Anne 6. i 22. oæujka; 4.listopada

Stites, Edgar P. 12. svibnjaStone, Samuel J. 21. lipnjaStowell, Hugh 2. oæujkaSwain, R. G. 14. oæujkaTate, Nahum 15. oæujka; 6.

travnja; 2. srpnja; 20.studenoga

Tindley, Charles A. 15. svibnjaToplady, Augustus 10. i 14.

studenogaTorrey, Bradford 22. studenogaTrench, R. C. 25. studenogaVan Deventer, J. W. 28. veljaËeVaughan, Henry 20. kolovozaWalton, W. Spencer 30. listopada

Kazalo

411

Watts, Isaac 4., 12., 16., 22. i 28.sijeËnja; 19. i 26. veljaËe; 5.,12. i 26. oæujka; 9., 19., 22.,27. i 29. travnja; 3. i 20.svibnja; 4., 10., 14. i 26.lipnja; 13., 15. i 22. srpnja; 5.,6., 7., 9., 13. i 23. kolovoza;1., 2., 3., 17., 25. i 26. rujna;5., 15., 18. i 20. listopada; 4. i30. studenoga; 6., 20. i 27.prosinca.

Wesley, Charles 19. i 29. sijeËnja;2. veljaËe; 1., 10. i 27. oæujka;1. travnja; 6., 18., 14. i 25.lipnja; 1., 6., 18. i 31. srpnja;25. kolovoza; 7., 10., 13., 14.,

18. i 23. rujna; 23. listopada;1., 25. i 29. prosinca.

White, H. K. 1. listopadaWhittier, J. Greenleaf 14. veljaËe;

16. studenogaWhittle, Daniel W. 2. kolovozaWilliams, Clara T. 6. rujnaWilliams, William 24. listopadaWrangham 4. svibnjaXavier, Francis 5. oæujkaYates, John H. 29. rujnaZbirka bolnice Foundling 13.

oæujkaZinzendorf, Nikolaus von 29.

svibnja

Kazalo

412

Adams, Thomas 2. sijeËnjaAllen, Robert 18. travnjaAnnesley, Samuel 21. veljaËeArnold, Matthew 27. listopadaArrowsmith, John 16. studenogaAslop, Vincent 27. studenogaAugustin 11. sijeËnja; 12. i 19.

oæujka; 31. listopadaAvrillon, Jean Baptiste 26. veljaËeBaker, Richard 15. oæujkaBarclay, William 24. kolovoza;

17., 18. i 23. prosincaBarnes, Albert 1. lipnjaBarnes, E. W. 22. kolovozaBaxter, Wendell 15. studenogaBazilije Veliki 27. rujnaBoice, James Montgomery 27.

oæujkaBoreham, F. W. 19. rujnaBorman, Frank 23. kolovozaBouchier, Barton 3. travnja, 24.

rujna, 13. listopada; 9.studenoga

Bowes, G. S. 4. oæujkaBrünner, Emil 7, travnjaBrooks, Thomas 24. oæujkaBruce, Robert 1. travnjaBurn, J. W. 17. i 18. rujnaCalvin, Jean 14. travnja; 7.

svibnja; 9. listopadaCarnell, E. John 11. prosincaCastille, Matthew 6. lipnjaCharnock, Stephen 20. kolovozaChilders, Charles I. 24. prosinca

Clarke, Adam 26. kolovozaClarkson, David 26. oæujkaColeman, Robert 27. i 31.

prosincaCowles, Henry 30. studenogaCowper, William 3. listopadaDavison, A. B. 27. veljaËeDickson, David 10. travnja; 16.

kolovozaDurham, John I. 21. i 23. travnja;

15. svibnja; 21. i 23. lipnja;19. i 21. srpnja; 15. kolovoza

Edersheim, Alfred 9. i 22.sijeËnja; 9. veljaËe

Edwards, Jonathan 19. prosincaEller, Vernard 29. prosincaElwin, Fountain 10. svibnjaFeatley, Daniel 12. studenogaForsyth, P. T. 21. svibnjaFosdick, H. E. 22. studenogaGrey, J. C. 17. sijeËnjaGrgur Veliki 2. prosincaGurnall, William 10. studenogaHastings, James i Edward 17.

veljaËe; 25. oæujkaHaydn, Franz Joseph 13.

kolovozaHendricksen, William 16. prosincaHenry, Matthew 11. oæujka; 22.

rujnaHorne, George 1. rujnaHubbard, D. Allan 20. tranjaHulme, William E. 16. travnjaHutcheson, George 11. veljaËe

Kazalo “Vrijedi zapaziti”

Kazalo

413

Ivan Zlatousti 16. sijeËnjaJones, Thomas 8. lipnjaJones, William 14. studenogaKeller, Philip 15. veljaËeKellow, Norman 18. veljaËeKer, John 3. sijeËnjaKidner, Derek 26. sijeËnja; 19,

veljaËe; 20. oæujka; 8., 15. i25. travnja; 17., 22. i 29.svibnja; 30. lipnja; 24. srpnja;1. i 9. kolovoza; 4. i 23.rujna; 15. i 19. listopada; 4.studenoga

Knight, George A. F. 2. studenogaLe Conte, Joseph 6. kolovozaLee, Samuel 27. kolovozaLeupold, H. C. 10. rujnaLewis, C. S. 6. srpnjaLockyer, Herbert 29. sijeËnjaLorinus 9. lipnja; 6. i 29. srpnjaLuther, Martin 4. sijeËnja; 1. i 27.

srpnja; 24. listopadaMaclaren, Alexander 12. veljaËe;

8. oæujkaManton, Thomas 11. listopadaMarshall, Stephen 17. kolovozaMcCheyne, R. Murray 11.

studenogaMcGee, J. Vernon 14. kolovozaMeyer, F. B. 13. sijeËnja; 10, 16. i

20. oæujka; 9. i 28. travnja;16. i 20. svibnja; 13., 15., 16.,20., 25. i 29. lipnja; 9. i 14.srpnja; 3., 7., 8., 11. i 30.kolovoza; 2., 9. i 16. rujna;16., 22. i 23. listopada; 3.,19., 23. i 29. studenoga; 7. i14. prosinca

Morgan, G. Campbell 19.sijeËnja; 6. i 13. veljaËe; 6.,

13., 22. i 27. travnja; 12. i 14.lipnja; 7. studenoga; 21. i 26.prosinca

Moule, H. C. G. 15. prosincaMounce, Robert H. 28. prosincaNeale, J. M. 30. travnjaNewton, John 3. rujnaOvidije 3. prosincaPapini, Giovanni 23. veljaËeParker, J. 20. rujnaPell, H. Norman 19. travnjaPerowne, J. J. Stewart 7. oæujkaPeterson, Eugene 24. i 27.

svibnja; 18. i 19. lipnja; 7.,18. i 19. srpnja; 13. rujna; 17.i 30. listopada

Playfere, Thomas 26. listopadaPlumer, Williams S. 1. listopadaPurkiser, W. T. 6. i 18. studenogaPusey, E. B. 29. oæujka; 31.

svibnjaRawlinson, John 29. travnjaRedding, David 24. travnjaRogers, George 6. svibnjaRow, John 10. veljaËe; 12. travnjaSalter, H. G. 31. srpnjaScroggie, W. Graham 24. veljaËe;

3. i 28. oæujka; 25. i 28.svibnja; 28. lipnja; 5., 18. i23. srpnja; 28. listopada; 1.studenoga; 9. i 13. prosinca

Secker, William 5. i 10. sijeËnjaSibbes, Richard 4. lipnja; 6.

listopadaSmith, G. Adam 3. veljaËeSnaith, Norman 5. travnjaSpurgeon, Charles H. 1. i 7.

sijeËnja; 1. i 4. veljaËe; 23.oæujka; 1., 3., 4., 8., 12., 13. i30. svibnja; 2. i 22. lipnja;

Kazalo

414

17., 28. i 30. srpnja; 4., 12.,19., 21. i 31. kolovoza; 8.,12., 14. i 26. rujna; 4., 5. i 20.listopada; 24., 16. i 28.studenoga; 12. prosinca

Steele, Richard 30. sijeËnjaStruther, William 9. svibnjaSwindoll, Charles 8. studenogaTasker, R. V. G. 22. prosinca

Taylor, Jeremy 6. rujnaten Boom, Corrie 29. rujnaThielecke, Helmut 28. kolovozaTrapp, John 1. oæujka; 7. lipnjaTuckney, Anthony 8. listopadaVan Demeren, Willem 14.

veljaËeWells, John 14. svibnjaWright, Abraham 2. i 11. svibnja

Kazalo

Documents

Vrijedi zapaziti - UDRUGA BOLJI ŽIVOT · dobre poslovice i dobar nauk vremenom ne zastarijevaju. Ono „to su sveci Svevi„njega pjevali neposredno nakon prijelaza preko Crvenog