UNIVERZITET U SARAJEVUEKONOMSKI FAKULTET

MONETARNA ANALIZA

TEMA:ANALIZA KONSOLIDOVANOG BILANSA POSLOVNIH BANAKA

Mentor: STUDENTI:

SARAJEVO, oktobar 2007.

SADRŽAJ

Osnovne karakteristike bilansa banaka............................................................3

Bilans stanja poslovne banke..............................................................................4

Bilans uspjeha poslovne banke...........................................................................6

Bilans poslovne banke-primjer..........................................................................7

Uvod u bilans banaka BiH..................................................................................9

Analiza konsolidovanog bilansa BiH...............................................................10

Zaključak............................................................................................................12

Literatura...........................................................................................................13

2

Osnovne karakteristike bilansa banaka

Bilans Banke se sastoji iz dva dijela: aktive ili plasmana banaka i pasive ili sredstava banaka. Često se skraćeno prikazuje kao aktiva i pasiva bilansa banke. U osnovi se radi o dva bilansa: 1)Bilans stanja (svih pozicija banke); 2)Bilans uspjeha.Postoji uska povezanost bilansa stanja i uspijeha Banke. Ovo iz razloga što je bilans uspjeha rezultat politike i efekata iz bilansa stanja, dok se konačan rezultat bilansa uspijeha unosi u bilans stanja. Na stranu pasive bilansa banke unosi se neraspoređena dobit, a na stranu aktive nepokriveni gubitak. Iz navedenog razloga sredstva se ne mogu identifikovati sa aktivom, jer se aktiva mora umanjiti za nepokriveni gubitak.Postoje različiti oblici bilansa banke, u zavisnosti od kriterija izrade bilansa. Tako se razlikuje interni i eksterni bilans. Prema dužini vremena za koje se izrađuje postoje: početni, međubilans i godišnji bilans. Prema tehnici izrade postoji bruto i neto bilans banke. Prema obuhvatu postoji pojedinačni, zbirni i konsolidovani bilans banke. Prema efektima i svrsi prikazivanja stanja banke efekata njene poslovne politike najčešće u upotrebi su bilans stanja, bilans uspijeha i operativni(tekući, bilans kretanja).Sa aspekta banaka uključenih u bilans razlikujemo:

1.) BILANS JEDNE BANKE - izražava cijelokupnu imovinu (aktivu) i obaveze banke (pasivu) i tada govorimo o bruto principu bilansiranja. Za analizu je znatno pogodniji neto bilnas koji pokazuje samo kreditne i ostale funkcionalne plasmane na strani aktive i izvore sredstava kojima se pokrivaju navedeni plasmani.

2.) AGREGATNI BILANS SVIH BANAKA – predstavlja prosti zbir svih aktivnih i pasivnih pozicija iz individualnih bilansa banaka, i u njemu se, bez ikakvih korigovanja, međubankarski odnosi u cijelini pokazuju bruto sistemom. Ova kategorija bilansa je također najpogodniji i najpouzdaniji izvor podataka za analizuposlovne politike banaka.

3.) KONSOLIDOVANI BILANS SVIH BANAKA – zbir bilansa u kome su kompenzirani međusobni bankarski odnosi između poslovnih banaka a zadržani bruto principom odnosi poslovnih banaka sa centralnom bankom. Ova kategorija bilansa ima manji značaj u analizi sredstava banke, jer ne pruža podatke o međubankarskim odnosima koji su veoma značajni i u bilansu predstavljaju krupnu poziciju koja se ne može zanemariti.

4.) KONSOLIDOVANI BILANS UKUPNOG BANKARSKOG SISTEMA – u njega su osim poslovnih banaka uključeni i bilansi centralne banke. On predstavlja zbir bilansa svih banaka poslije prethodnog prebijanja međubankarskih odnosa. Ovaj bilans predstavlja najznačajniju kategoriju u sklopu monetarne analize.

Funkcionalno presijecanje bilans na pojedine podbilanse koji održavaju grupe poslova neophodno je ukoliko želimo da izvršimo kompleksnu i cijelovitu analizu bilansa.Na osnovu bankarskog bilansa dobijamo veoma korisne informacije i možemo konstruisati različite finansijske i kontrolne parametre. Za formulisanje poslovne politike banke najvažniji su slijedeći koeficijenti: stopa gotovine, stopa likvidnosti, stopa solventnosti, stopa rezervi likvidnosti, stopa kreditiranja i stopa kapitala. Svi navedeni koeficijenti i stope imaju značaj u procijenjivanju depozitne, likvidne, kreditne, ukupne performansne pozicije banke. Isto tako, interna i eksterna kontrolna funkcija koriste navedene koeficijente za obavljanje monitorstva i supervizorstva nad poslovanjem banke. Preko ovih koeficijenata može se izvršiti

3

komparativna analiza banke u okviru bankarskog sistema i ocijenjivati stepen ostvarivanja različitih bankarskih rizika.1

Bilans stanja poslovne bankeBilans stanja obuhvata sve pozicije i podbilanse aktive i pasive banke. Sve pozicije su svrstane u homogene dijelove a ti dijelovi ukupnog bilansa stanja su podbilansi.Bilans stanja banke ima slijedeći oblik.

BILANS STANJA POSLOVNE BANKE

AKTIVA

A. KRATKOROČNI PLASMANI UKUPNO

I. Kratkoročni plasmani u devizama1. Kratkoročna potraživanja od inostranstva u devizama2. Kratkoročni krediti u devizama domaćih komitentima3. Kratkoročne hartije od vrijednosti u devizama4. Kratkoročna potraživanja iz međubankarskih poslovanja u devizama5. Ostala kratkoročna potraživanja u devizima

II. Kratkoročni plasmani u domaćoj valuti1. Kratkoročni krediti komitentima2. Kratkoročne hartije od vrijednosti3. Kratkoročna potraživanja za udružena sredstva4. Kratkoročna potraživanja iz međubankarskog poslovanja2

5. Depoziti kod CB BIH6. Ostala kratkoročna potraživanja

B. DUGOROČNI PLASMANI UKUPNO

I. Dugoročni plasmani u devizama1. Dugoročna potraživanja od inostranstva u devizama2. Dugoročna potraživanja od domaćih komitenata u devizama3. Dugoročna potraživanja iz međubankarskog poslovanja u devizima

II. Dugoročna potraživanja u domaćoj valuti1. Dugoročni kediti komitentima2. Dugoročne hartije od vrijednosti3. Dugoročna potraživanja za udružena sredstva4. Dugoročna potraživanja iz međubankarskog poslovanja5. Ostala dugoročna potraživanja

C. OSNOVNA SREDSTVA I PLASMANI FONDOVA BANKE1. Osnovna sredstva i plasmani fondova banke

D. PLASMANI IZ SREDSTAVA U IME I ZA RAČUN DRUŠTVENIH PRAVNIH LICA

1 Srboljub Jović:“Bankarstvo“, Naučna knjiga, Beograd, 1990god.2 Jusuf Begovic

4

UKUPNA AKTIVA ( A+B+C+D )PASIVA

A. KRATKOROČNA SREDSTVA UKUPNO

I. Kratkoročna sredstva u devizima1. Kratkoročna sredstva u devizima od inostranstva2. Određene kratkoročne obaveze prema inostranstvu u devizama3. Ostale kratkoročne obaveze prema inostranstvu u devizama4. Kratkoročne obaveze prema domaćim komitentima u devizama5. Kratk. Obaveze iz međubankarskih poslovanja na osnovu deviznih tekućih računa6. Ostale kratkoročne obaveze iz međubankarskih poslovanja u devizama7. Ostale kratkoročne obaveze u devizama

II. Kratkoročna sredstva u domaćoj valuti1. Depozitni novac2. Ostali depoziti po viđenju3. Ograničeni depoziti4.Kratk.obaveze po oročenim depozitima i izdatim hartijama od vrijednosti5. Obaveze po kratkoročnim kreditima od korisnika društvenih sredstava6. Udružena sredstva7. Kratkoročne obaveze iz međubankarskog poslovanja8. Ostale kratkoročne obaveze

B. DUGOROČNA SREDSTVA UKUPNO

I. Dugoročna sredstva u devizima1. Dugoročni krediti u devizima iz inostranstva2. Ostale dugoročne obaveze prema inostranstvu u devizima3. Dugoročne obaveze prema domaćim komitentima u devizama4. Dugoročne obaveze iz međubankarskog poslovanja u devizama

II. Dugoročna sredstva u domaćoj valuti1. Udružena sredstva 2. Dugoročni depoziti3. Dugoročne obaveze po izdatim hartijama od vrijednosti4. Obaveze po dugoročnim kreditima od korisnika društvenih djelatnosti5. Dug. Obaveze po primlj. Sredstvima za stambeno-komunalnu izgradnju6. Dugoročne obaveze iz međubankarskog poslovanja7. Ostale dugoročne obaveze

C. FONDOVI BANKE1. Fond solidarne odgovornosti i osnivački fond2. Rezervni fond i druge rezerve3. Fond osnovnih sredstava4.Ostali fondovi

D. SREDSTVA U IME I ZA RAČUN PRAVNIH LICA

5

UKUPNA PASIVA ( A+B+C+D )

Ukupna aktiva ili pasiva predstavljaju bilansni potencijal banke. Analiza bilansa stanje banke vrši se upoređivanjem tekućeg sa nekim od prethodnog stanja, iz čega se sagledava dinamika promijene i odnosi između podbilansa, što je odraz tekuće poslovne politike banke, ali i kvaliteta upravljanja aktivom i pasivom banke. Bilans banke se posebno analizira iz aspekta odnosa sa pojedinim nebankarskim sektorima (preduzeća, stanovništva..). Svaka banka posebno istražuje strukturu kredita. Ročna struktura kredita i izvori sredstva kao vrlo značajna komponenta ukupne poslovne politike banaka, posebno se istražuje iz aspekta koliko je banka uspijela da uskladi ročnu strukturu plasmana i odgovarajućih sredstava.

Bilans uspjeha poslovne banke

Bilans uspijeha banke sintetički prikazuje finansijski rezultat poslovanja banke. Na lijevoj strani bilansa uspijeha banke se nalaze : *poslovni prihodi *rashodi finansiranja *vanredni rashodiAdekvatno tome na desnoj strani se nalaze odgovarajući prihodi po slijedećim oblicima: *poslovni prihodi *prihodi finansiranja3

*vanredni prihodi bankeIz odnosa ukupnih prihoda i rashoda nastaje kapitalni gubitak. Ukoliko su rashodi veći od prihoda nastaje gubitak, suprotno tome veći prihodi od rashoda u poslovanju banke formiraju dobit. Iskazani gubitak iz tekuće godine pokriva se u narednoj poslovnoj godini.Bilans uspijeha, sintetizovano, dobija slijedeći oblik:

BILANS USPIJEHA POSLOVNE BANKE

RASHODIKamata na depozite i primljene krediteMaterijalni rashodi i amortizacijaOstali rashodi-negativne kursne razlike-otpis sumnjivih potraživanja-negativna revalorizacijaBruto zarade i naknadePorezi i doprinosiSVEGA RASHODIPRIHODIPrihodi od učešća u zajednički ostvarenom dohotkuNaplaćene kamate na date kredite i druge plasmaneNaknade za vršenje bankarskih uslugaOstali prihodi-pozitivne kursne liste-prihodi po osnovu kaznenih kamat3 Živković, Komazec:“Analiza bilansa poslovnih banaka „

6

SVEGA PRIHODI

Finansijska ravnoteža u bilansu poslovne banke može bii dugorčna i kratkoročna.Dugoročna ravnoteža predstavlja ravnotežan odnos dugoročnih plasmana (i dugoročnih angažovanja) u aktivi i dugoročnih sredstava u pasivi.Kratkoročna bilansna ravnoteža predstavlja uravnotežan odnos između kratkoročnih plasmana i novčanih sredstava u aktivi i kratkoročnih izvora sredstava u pasivi.

Bilans poslovne banke- Primjer

Konsolidovani bilans stanja 4

Aktiva u 1.000 Eur 2002 2001 Promjena u %

Gotovinske rezerve 2.006.502,00 2.418.439,00 -17.0

Krediti i avansi bankama 15.028.039,00 16.581.629,00 -9.4

Krediti i avansi klijentima 19.785.244,00 16.936.441,00 16,8

Rezervisanja za moguće gubitke po kreditima -553,503.00 -475,630.00 16,4

Aktiva za trgovina 2.512.832,00 1.874.987,00 34,0

Ostala finasijska aktiva raspoloživa za prodaju 3.129.201,00 3.167.434,00 -1.2

Finansijske investicije 2.822.752,00 2.640.190,00 6,9

Nematerijalna stalna sredstva 150.208,00 111.550,00 34,7

Materijalna stalna sredstva 466.608,00 408.969,00 14,1

Ostala aktiva 1.057.150,00 919.567,00 15,0

UKUPNA AKTIVA 46.405.033,00 44.583.576,00 4,1

4 www.rzb.at, www.rzbgroup.com

7

Pasiva u 1.000 Eur 2002 2001 Promjena u %

Depoziti banaka 23.471.353,00 24.915.021,00 -5.8

Depoziti klijenata 12.673.091,00 10.261.426,00 23,5

Obaveze po vrijednosnicama 4.410.195,00 4.638.236,00 -4.9

Rezervisanja za obaveze i naknade 292.557,00 253.599,00 15,4

Ostale obaveze 2.336.485,00 1.787.259,00 30,7

Subordinirani kapital 946.179,00 772.157,00 22,5

Manjinski udjeli 389.320,00 335.394,00 16,1

Temeljni kapital 1.748.465,00 1.456.850,00 20,0

Konsolidovana dobit 137.388,00 163.634,00 -16.0

UKUPNA PASIVA 46.405.033,00 44.583.576,00 4,1

Konsolidovani bilans uspjeha RZB Grupacije

u 1.000 Eur 2002 2001 Promjena u %

Prihod po kamatama 1.993.874,00 2.210.002,00 -9.8

Troskovi po kamatama -1,284,936.00

-1,675,439.00 -23.3

Neto prihod po kamatama 708.938,00 534.563,00 32,6

8

Rezervisanja po moguce gubitke po kreditima -151.188.00 -112.097.00 34,9

Neto prihod po kamatama nakon rezervisanja 557.750,00 422.466,00 32

Prihod po provizijama 369.971,00 281.593,00 31,4

Troskovi po provizijama -86,690.00 -67.874.00 27,7

Neto prihod po provizijama 283.281,00 213.719,00 32,5

Dobit/gubitak od trgovanja 253.482,00 239.518,00 5,8

Neto prihod od finansijskih investicija -22,378.00 -26,366 -15.1

Opsti i administrativni troskovi -904,470.00 -702,489.00 28,8

Ostala dobit/gubitak iz redovnog poslovanja 98.051,00 84.870,00 15,5

Vanredna dobit/gubitak -23,113.00 - -

Dobit prije operezivanja 242.603,00 231.718,00 4,7

Porez na dobit -62,099.00 -20,890.00 197,3

Dobit nakon oporezivanja 180.504,00 210.828,00 -14.4

Manjinski udjeli u dobiti -43,116.00 -47,194.00 -8.6

Konsolidovana dobit 137.388.00 163.634,00 -16.0

Zaključak: Uspješan uprkos nepovoljnim ekonomskim uslovima: ukupan bilans stanja plus 4.1 procenata, dobit prije oporezivanja plus 4.7 procenata, ROE prije oporezivanja plus 12.5 procenata. € 147.7 miliona povećanje kapitala u decembru.Neto prihod od kamata nakon rezervisanja za potencijalne gubitke po kreditima porastao je za 32.0 procenta na € 557.7 miliona (Rezervisanja za potencijalne gubitke po kreditima su se povećala za 34.9 procenta na € 151.2 miliona), neto prihod od provizija za 32.5 procenta na € 283.3 miliona i dobit od trgovanja za 5.8 procenata na € 253.5 miliona. Ne samo da je rast zadovoljavajući, njegova struktura takodjer pokazuje dobru podjelu na više polja. Zbog većeg tereta i viših odgodjenih poreskih obaveza, dobit nakon oporezivanja se smanjila za 14.4 procanata na € 180.5 miliona.

9

Uvod u bilans banaka BiH

Bankarski sektor u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2006. godini nastavio je s pozitivnim trendovima iz prethodnih godina u svim značajnim segmentima poslovanja i ostao najuređeniji i najznačajniji dio ukupnog finansijskog sistema u zemlji. Prilivom novih stranih investicija došlo je do jačanja kapitalne osnove, povećani su depoziti, posebno štedni, i kreditni izvori što je omogućilo nove plasmane. Generalno, može se reći da je poslovanje banaka, zasnovano na međunarodnim standardima i principima, i u 2006. godini bilo u funkciji razvoja, jačanja i napretka ukupnog sistema, njegove efikasnosti, stabilnosti, solventnosti, profitabilnosti i likvidnosti. Također, banke su nastavile sa širenjem mreže svojih organizacionih dijelova, čiji je broj na kraju 2006.godine iznosio 512 na čitavoj teritoriji BiH, što je povećanje od 32 nova organizaciona dijela u 2006. godini. Na kraju 2006. godine četiri najveće banke sa aktivom od 7,9 milijardi KM zadržale su tržišni udjel od71,9%, u njima je bilo deponovano 74,0% ukupnih depozita, a ove banke plasirale su 73,5% ukupnih kredita. U 2006. godini došlo je i do jačeg ulaska banaka na tržište mikrokreditiranja, kroz kreditnu podršku mikrokreditnim organizacijama. Na kraju 2005. godine osam banaka plasiralo je mikrokreditnim organizacijama cca 43 miliona KM, a sa 31. 12. 2006. godine sedam banaka je odobrilo kreditna sredstva u iznosu od 61milion KM.Ukupna bilansna suma banaka u Federaciji BiH iznosila je 31. 12. 2006. godine 11,0 milijardi KM. U odnosu na prethodnu godinu to je povećanje od 22,2% ili 2,0 milijardi KM.U strukturi aktive najveće učešće imaju krediti (59,9%) i novčana sredstva (37,4%), a u strukturi pasive depoziti (73,9%) i obaveze po uzetim kreditima (12,5%). U aktivi banaka najznačajnija stavka su krediti s iznosom od 6,6 milijardi KM i novčana sredstva od 4,1milijarde KM. Ukupni depoziti, kao najvažniji izvor finansijskog potencijala, dostigli su iznos od 8,1 milijarde KM, a ukupni kapital banaka 1,1 milijardu KM. Treba naglasiti da je reforma i sanacija bankarskog sistema u Federaciji obavljena bez ikakvih ulaganja javnih prihoda-sredstava budžeta Federacije.Četiri petine od ukupnog broja banaka danas su u privatnom vlasništvu, a one drže 96% aktive sistema. Za rast štednje u bankama u FBiH, uz funkcionalnu i efikasnu bankarsku superviziju koju provodi FBA, od značaja je i postojanje sistema osiguranja depozita, čiji je osnovni cilj povećanje stabilnosti bankarskog, odnosno finansijskog sektora i zaštita štediša.5

5 Agencija za bankarstvo u FBiH, Skraćeni izvještaj vanjskih revizora o finansijskim iskazima o bankama u FBiH u 2006.god.

10

Analiza konsolidovanih bilansa banaka u BiHUkupna bilansna suma banaka u Federaciji BiH, prema dostavljenim bilansama stanja na dan31.12.2006. godine, iznosila je 11,5 milijardi KM, što je za 23% ili 2,1 milijarda KM više uodnosu na stanje 31.12.2005. godine. Ista stopa rasta ostvarena je i u 2005.godini, što je uapsolutnom iznosu bio porast od 1,8 milijardi KM. Na osnovu navedenih pokazatelja može sezaključiti da bankarski sektor u Federaciji BiH nastavlja sa trendom umjerenog i stabilnograsta.6

Tabela 5: Konsolidovani bilans komercijalnih banaka BiH (posqedwa godina)

Godina Mjesec

AKTIVA

Rezerve Strana aktiva

Potra`ivawa od generalne vlade

Potra`ivawa od nefin. preduze}a

Potra`ivawa od privatnog sektora

Ukupno

1 2 3 4 5 6 7 8 = 3+...+72000. 12. 287,4 960,7 33,8 2.584,4 398,7 4.265,02001. 12. 871,9 1.364,0 32,9 2.601,8 704,3 5.574,92002. 12. 595,2 1.468,7 60,7 2.714,7 1.505,8 6.345,02003. 12. 1.004,6 1.561,9 45,6 3.037,6 2.038,3 7.688,02004. 12. 1.566,6 1.906,1 45,6 3.181,9 2.699,6 9.399,82005. 12. 2.233,9 2.096,6 50,1 3.955,9 3.538,2 11.874,62006. 12. 3.061,9 2.328,6 68,4 4.760,0 4.479,5 14.698,52006. 05. 2.407,5 2.143,2 48,3 4.200,8 3.890,5 12.690,3

06. 2.434,4 2.153,3 54,4 4.297,6 3.996,3 12.936,107. 2.654,0 2.215,0 54,6 4.361,9 4.086,8 13.372,208. 2.693,3 2.276,1 62,9 4.364,7 4.154,0 13.551,109. 2.887,6 2.299,5 66,0 4.371,7 4.223,1 13.847,810. 3.048,5 2.276,7 59,0 4.474,1 4.298,9 14.157,211. 3.080,6 2.222,1 65,4 4.591,8 4.375,8 14.335,712. 3.061,9 2.328,6 68,4 4.760,0 4.479,5 14.698,5

2007. 01. 3.120,5 2.359,0 64,5 4.795,1 4.534,4 14.873,502. 3.138,7 2.347,6 69,3 4.910,2 4.621,3 15.087,103. 3.214,1 2.372,4 84,2 5.027,3 4.775,1 15.473,104. 3.320,7 2.236,4 97,8 5.087,6 4.951,7 15.694,1

  05. 3.398,4 2.232,0 100,2 5.192,9 5.083,5 16.007,0

6 Agencija o bankarstvu u FBiH, Informacija o bankarskom sistemu u FBiH, 2006.god.

11

Bilješka: Konsolidovani bilans komercijalnih banaka obuhvata Konsolidovane bilanse komercijalnih banaka Glavne jedinice Sarajevo, Glavne jedinice Mostar, Glavne banke RS, Brčko Distrikta (od jula 2001. godine do novembra 2002. godine), NBRS (do decembra 1998.) i NBBiH (do novembra 2002). Konsolidovana su međusobna potraživanja i obaveze između komercijalnih banaka. Rezerve banaka sastoje se od gotovine u trezorima banaka i depozita banaka kod Centralne banke.Strana aktiva komercijalnih banaka obuhvata: devize u trezorima, devizne čekove, potraživanja od nerezidentnih banaka, potraživanja od nerezidentnih nebankarskih institucija, strane hartije od vrijednosti i ostala kratkoročna i dugoročna potraživanja od nerezidentnih banaka.Potraživanja od generalne vlade obuhvataju potraživanja od svih nivoa vlada: centralne vlade, (državna vlada i vlada entiteta) i necentralne vlade (vlada kantona, opštinskih vlada i potraživanja od fondova socijalne sigurnosti). Potraživanja od nefinansijskih preduzeća obuhvataju potraživanja od nefinansijskih javnih preduzeća, privatnih preduzeća i udruženja i neprofitnih organizacija.Potraživanja od privatnog sektora obuhvataju kratkoročna i dugoročna potraživanja od nebankarskih finansijskih institucija, stanovništva i ostalih.Bilansi stanja komercijalnih banaka Federacije BiH sadrže pored aktivnog podbilansa i podatke pasivnog podbilansa. Pasivni podbilans sadrži obaveze po inostranim kreditima i staroj deviznoj štednji građana do 31. marta 1992. godine. Ove obaveze će preuzeti Ministarstvo finansija Federacije BiH u procesu privatizacije u skladu sa entitetskim Zakonom o početnom bilansu preduzeća i banaka i Zakonom o privatizaciji.

Državne banke ostvarile su, kao i prethodne 2005. godine, rast aktive od 13 % ili 53 milionaKM, dok su privatne banke imale značajno povećanje bilansne sume od 23% ili 2,1 milijardu KM. Ovakav neravnomjeran rast rezultirao je i promjenom u strukturi i smanjenjem učešća sektora državnih banaka sa 5% na 4%. Stope rasta pojedinačnih banaka kretale su se u rasponu od 3% do 48%. Većina banaka (11 banaka) ostvarilo je umjeren rast između 15% i 27%. Pet banaka imale su nešto snažniji rast, sa stopama između 33% do 48%, a preostale banke (uglavnom manje banke) zabilježile su relativno nizak rast, sa stopom do 8%. Samo jedna banka je u 2006. godini imala smanjenje aktive od 6%. Od ukupnog rasta bilansne sume bankarskog sektora na četiri najveće banke odnosi se 68% ili 1,4 milijarda KM. Ako se bankarski sistem analizira s aspekta veličine aktive i određenih grupa u okviru toga, promjene u broju banaka i učešća pojedinih grupa su rezultat, s jedne strane, smanjenja broja banaka (integracija dvije banke), a s druge strane, rasta aktive većih banaka. Najveća banka u sistemu je i u 2006. godini nastavila sa snažnim rastom i povećanjem učešća za 0,3%, tako da je na kraju 2006. godine sa aktivom od preko tri milijarde KM (3,1 milijarda KM) njen tržišni udjel iznosio 26,9%. U II grupi broj banaka (tri) ostao je isti, i iako je njihovo učešće u ukupnoj aktivi smanjeno za 0,5 procentnih poena, ova grupa ima i dalje najveće učešće od 42,1%. Najveće promjene u broju banaka i učešću zabilježene su u III i IV grupi banaka. U 2006. godini tri banke kod kojih je aktiva prešla iznos od 500 miliona KM formirale su III grupu i dostigle učešće od 15% na kraju 2006. godine. Najbrojnija grupa od 12 banaka na kraju 2005. godine smanjena je u 2006. godini za etiri banke (zbog statusne promjene pripajanja jedne banke i prelaska tri banke u III grupu), što je dovelo i do značajnog smanjenja njihovog učešća, koje je na kraju 2006. godine iznosilo svega 12%. Kao i do sada, nastavljen je pad učešća banaka iz V grupe (sa 4,1% na 4%), s tim da je broj banaka (osam) ostao nepromijenjen. Na osnovu navedenog može se zaključiti da četiri najveće banke u sistemu „drže“ dostignute udjele, ali i da sljedeća grupa banaka (sa aktivom izme u 500 miliona KM i jedne milijarde) postaje sve značajniji konkurent velikim bankama u pogledu tržišnog pozicioniranja, a najavljene statusne promjene pripajanja u 2007. godini dovesti će do značajnih promjena uešća pojedinih grupa i broja banaka. U promjenama strukture pasive

12

bilansa banaka s aspekta najvažnijih bilansnih kategorija u izvorima nije bilo većih promjena. Međutim, treba istaći da je nakon dužeg vremena zaustavljen pad učešća kapitala, što je rezultat značajnog povećanja kapitala u 2006. godini iz eksternih izvora-dokapitalizacijom i interno kroz ostvareni finansijski rezultat-dobit za 2006.godinu. Kao i prethodnih godina, promjene u strukturi aktive su nastavljene i u 2006. godini. U odnosu na kraj 2005. godine u eš e kredita je pove ano za 0,2 procentna poena (sa 59,1% na 59,3%), a novčanih sredstava smanjeno za 0,4 procentna poena (sa 37,7% na 37,3%). U drugoj polovini 2006. godine došlo je do značajne promjene u strukturi novčanih sredstava, jer su na dan 30.09.2006. godine prvi put banke imale preko 50% svojih novčanih sredstava na računu rezervi kod Centrale Banke BiH, a isti trend je zadržan i u posljednjem kvartalu. Na kraju 2006. godine ova sredstva su iznosila 2,3 milijarde KM ili 52,7% ukupnih novčanih sredstava banaka, što je u odnosu na kraj 2005. godine porast učešća od 5,2 procentna poena. Na računima kod depozitnih institucija u inostranstvu banke su držale 1,8 milijardi KM (najveći dio u EURO) ili 41,2% ukupnih novčanih sredstava, što je za četiri procentna poena manje nego na kraju 2005. godine, dok su nominalno sredstva ve a za 11% ili 169 miliona KM. Preostalih 6,1% ili 263 miliona KM nalazilo se u bankama kao gotov novac u trezoru i blagajnama i kod domaćih banaka. S aspekta valutne strukture novčanih sredstava, navedene promjene su uticale i na učešće sredstava u domaćoj i stranoj valuti, odnosno povećanje domaće valute sa 52% na 56,4% i za istu promjenu smanjenje učešća sredstava u stranoj valuti.

13

Zaključak

14

Literatura

Agencija za bankarstvo u FBiHSkraćeni izvještaj vanjskih revizora o finansijskim iskazima banaka u FbiH za 2006.g.www.fba.ba

Agencija za bankarstvo u FBiHInformacija o bankarskom sistemu Federacije Bosne i HercegovineSarajevo, mart 2006.g.

www.rzb.at, www.rzbgroup.com

Srbolujub Jović„Bankarstvo“, Naučna knjiga, Beograd 1990.g.

15