UNIVERZITET ZA POSLOVNI INŽENJERING I MENADŽMENT BANJA LUKA
FILOZOFSKI FAKULTET
AKADEMSKA 2019/2020. GODINA
PREDMET: PSIHOLOGIJA PORODICE
Naziv predmeta
Godina
Status
Šifra predmeta
ECTS
Fond časova (P+V)
Psihologija porodice
4.
obavezan
PS-POR
4
2
2
Vrsta i nivo studija
Akademske studije prvog ciklusa studija
Studijski program
Psihologija
Uslov
-
Semestar
Ljetni
Nastavnik
doc. dr Miroslav Đurić; E-mail: [email protected]
Cilj predmeta
- Sticanje osnovnih znanja o pojmu, razvoju, karakteristikama,
strukturi, funkciji i vrstama porodice;
- Sticanje osnovnih znanja o pojmu i kvalitetu braka, ljubavi i
intimnosti u braku, bračnoj odanosti, bračnoj komunikaciji,
preljubi, bračnoj ljubomori, bračnim sukobima, vrstama braka,
terijama o kvalitetu braka, predbračnom i bračnom životu, bračnoj
nestabilnosti, razvodu braka, ponovljenim brakovima, nasilju u
porodici i roditeljstvu.
Sadržaj predmeta
Pojam porodice; Etimološko porijeklo i značenje izraza porodice;
Pojam moderne porodice; Istorijski aspekti proučavanja porodice;
Razvoj porodice (životni ciklus); Karakteristike porodice;
Struktura porodice; Funkcije porodice; Klasifikacije porodice;
Pojam braka; Ljubav u braku; Intimnost u braku; Bračna odanost;
Bračne komunikacije; Preljuba; Bračna ljubomora; Bračni sukobi;
Definisanje kvaliteta braka; Teorije o kvalitetu braka; Mjerenja
kvaliteta braka; Korelati i odrednice kvaliteta braka; Vrste braka;
Brak kao proces; Faze predbračnog i bračnog života; Razvod braka;
Teorijska objašnjenja bračne nestabilnosti; Korelati i odrednice
bračne nestabilnosti; Period razvoda; Reakcije partnera na razvod;
Korelati i odrednice reakcija bivših bračnih partnera na razvod;
Ponovljeni brakovi; Uticaj razvoda braka roditelja na djecu; Polovi
i rodna podjela rada u porodici; Brakovi bez djece; Nasilje u
porodici; Roditeljstvo i njegove osnovne karakteristike; Rađanje
djece u porodici; Uticaj porodice na razvoj djece; Autoritet i
porodica; Porodične vrijednosti; Proces socijalizacije u porodici;
Porodica kao primarna socijalna grupa; Pristupi (teze) o budućnosti
porodice; Porodica i primarna socijalizacija; Egzistencija i značaj
porodice za njene članove u katastrofičnim situacijama;
Funkcionalna i disfunkcionalna porodica; Mentalno zdravlje,
društvene promjene i porodica; Psihijatrijski simptom i porodica;
Psihoterapijski proces; Vrste tehnika porodične terapije;
Integracija i dezintegracija porodice; Porodica pod stresom ili u
krizi; Dezorganizacija porodice; Nepotpuna porodica (razoreni dom)
i ponašanje adolescenata; Porodica i teorije socijalnog ponašanja
adolescenata; Roditeljski kriticizam i ponašanje adolescenata;
Teorije socijalno neprihvatljivog ponašanja adolescenata; Indeks
svakodnevne okupljenosti porodice urbane sredine i ponašanje
adolescenata; Teorijski pristupi u proučavanju porodice; Model
uzajamnosti u proučavanju odnosa roditelj-dijete;
Ishod predmeta
a) Znanje:
Student će poznavati i razumjeti:
· osnovne pojmove psihologije porodice;
· razvoj, karakteristike, funkcije i vrste porodice;
· osnovne pojmove i vrste braka i bračne procese;
· karakteristike roditeljstva; i
· relevantne teorije psihologije braka i porodice;
b) Kompetencije:
Student će:
· steći osnovne vještine u razlikovanju funkcionalne i
disfunkcionalne porodice;
· biti u mogućnosti identifikovati nasilje u porodici;
· biti u mogućnosti identfikovati socijalno neprihvatljiva
ponašanja adolescenata; i
· biti u mogućnosti identifikovati potrebu za primjenu porodične
terapije.
Literatura
Obavezna literatura:
1. Čudina-Obradović, M. (2006). Psihologija braka i obitelji.
Zagreb: Golden Marketing – Tehnička knjiga.
2. Nikolić, S., Vidović, V., Marangunić, M. i Bujas-Petković, Z.
(2008). Obitelj – podrška mentalnom zdravlju pojedinca – Teorijski
i praktični priručnik obiteljske terapije. Jastrebarsko: Naklada
Slap. (str.29-78 i 95-117).
3. Milosavljević, B. (1999). Interakcija u porodici i mladi –
Prolegomena Indeks SOPUS i mladi. Banja Luka: Narodna i
univerzitetska biblioteka „Petar Kočić“.
4. Dušanić, S. (2009). Porodica i religioznost. Laktaši:
Grafomark.(str.17-58)
5. Milić, A. (2001). Sociologija porodice. Beograd: Čigoja
štampa.
6. Milosavljević, B. (2002). Porodica i mladi –
Socijalno-psihološka istraživanja. Banja Luka: Filozofski
fakultet.
Dodatna literatura:
1. Kapor-Stanulović, N. (1985). Psihologija roditeljstva.
Beograd: Nolit.
2. Milojković M., Srna J., Mićović R. ur. (1997). Porodična
terapija. Beograd: Centar za brak i porodicu.
3. Mitić, M. (1997). Porodica i stres-između poraza i nade.
Beograd: Institut za psihologiju i "Žarko Albulj".
4. Mitić, M. (1997): Porodica, zdravlje i bolest u: Berger, D.
Zdravstvena psihologija. Beograd: Društvo psihologa Srbije-Centar
za primenjenu psihologiju.
5. Ollins, W. A. i Rusell, G. (1991). Mother-child and
father-child relationships in middle childhood and adolescence: A
developmental analysis. Developmental Review, 11, 99-136.
6. LJubetić, M. (2007). Biti kompetentan roditelj. Zagreb: Mali
profesor.
Metode izvođenja nastave
Interaktivna predavanja, powerpoint-prezentacije, vježbe,
diskusija, rad u malim grupama i seminarski rad
Nastava
Predavanja: četvrtak, od 17,00 do 18,35 časova, sala 3
Vježbe: petak, 17,00 do 18,30 časova, sala 3
Struktura ocjene (maksimalni broj bodova: 100)
Predispitne obaveze
Broj bodova
Završni ispit
Broj bodova
Prisustvo i aktivnosti u nastavi tokom semestra
Do 10
Pismeni
Do 100
Seminarski rad (izrada + prezentacija)
Do 10 (do 5 + do 5)
Usmeni
-
Parcijalne provjere znanja
Do 80 (do 40 + do 40)
Ukupno
Do 100
Parcijalna provjera znanja
Planirana radna nedjelja sa datumom provjere
(planirani termin)
I pismena parcijalna provjera znanja
VII nedjelja u 17,00 časova, sala 3
II pismena parcijalna provjera znanja
XIII nedjelja u 17,00 časova, sala 3
Završni ispit
U redovnim ispitnim rokovima
Skala ocjenjivanja za parcijalnu provjeru znanja
Broj bodova
Ocjena
Opis
0 - 21
5 (nedovoljno)
Ne posjeduje zadovoljavajuće znanje
22 - 25
6 (dovoljno)
Posjeduje dovoljna minimalna znanja
26 - 29
7 (dobro)
Prosječno znanje, ali sa značajnim greškama
30 - 33
8 (vrlo dobar)
Vrlo dobro znanje, ali sa primjetnim greškama
34 - 37
9 (odlično)
Znanje je iznad prosjeka, ali sa ponekom greškom
38 - 40
10 (izuzetan)
Izvanredan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama
Skala ocjenjivanja za integralnu provjeru znanja
Broj bodova
Ocjena
Opis
0 - 54
5 (nedovoljno)
Ne posjeduje zadovoljavajuće znanje
55 - 64
6 (dovoljno)
Posjeduje dovoljna minimalna znanja
65 - 74
7 (dobro)
Prosječno znanje, ali sa značajnim greškama
75 - 84
8 (vrlo dobar)
Vrlo dobro znanje, ali sa primjetnim greškama
85 - 94
9 (odlično)
Znanje je iznad prosjeka, ali sa ponekom greškom
95 - 100
10 (izuzetan)
Izvanredan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama
Napomena
· Pismena parcijalna provjera znanja sadrži 10-20 pitanja.
Vrijeme za izradu testa – do 180 minuta.
· Pismena integralna provjera znanja sadrži 10-20 pitanja.
Vrijeme za izradu testa – do 180 minuta.
· Provjera znanja se provodi u grupama.
· Raspored grupa za polaganje ispita objaviće se na oglasnoj
tabli i sajtu Univerziteta najkasnije sedam dana prije održavanja
pismene integralne provjere znanja.
· Uspješno savladanom parcijalnom provjerom znanja (bodovi
ostvareni polaganjem parcijalne provjere znanja) postoji kada
student osvoji najmanje 55% bodova od maksimalnog broja bodova koje
nosi parcijalna provjera znanja (min. 22 boda).
· Studenti koji ne polože uspješno prvu pismenu parcijalnu
provjeru znanja (minimalno 55% od ukupnog broja bodova) imaju pravo
da pristupe drugoj parcijalnoj provjeri s tim što u integralnom
roku polažu prvi parcijalni dio ispita (iz prvog dijela gradiva),
odnosno u integralnom roku polažu onaj dio koji nisu položili u
parcijalnim provjerama znanja.
· Jedna položena parcijalna provjera znanja važi do 30.09.
tekuće akademske godine. Ukoliko do 30.09. tekuće akademske godine
student ne položi i drugu parcijalnu provjeru znanja, ispit polaže
integralno u redovnim ispitnim rokovima.
· Studenti koji ne polože parcijalne provjere znanja, ispit
polažu integralno u redovnim ispitnim rokovima.
· Studenti su obavezni prisustovati predavanjima i vježbama.
Studenti koji izostanu više od 30% sa predavanja ili vježbi, gube
pravo na bodove predviđene za ove aktivnosti (do 10 bodova).
Plan rada
Nedjelja
Nastavne teme/jedinice
I
Uvod u predmet; Pojam porodice; Etimološko porijeklo i značenje
izraza porodice; Pojam moderne porodice;Istorijski aspekti
proučavanja porodice; Razvoj porodice (životni ciklus);
II
Karakteristike porodice; Struktura porodice; Funkcije porodice;
Klasifikacije porodice; Pojam braka;
III
Ljubav u braku;Intimnost u braku; Bračna odanost; Bračne
komunikacije; Preljuba; Bračna ljubomora; Bračni sukobi;
Definisanje kvaliteta braka; Teorije o kvalitetu braka; Mjerenja
kvaliteta braka;
IV
Korelati i odrednice kvaliteta braka; Vrste braka; Brak kao
proces; Faze predbračnog i bračnog života; Razvod braka; Teorijska
objašnjenja bračne nestabilnosti; Korelati i odrednice bračne
nestabilnosti; Period razvoda;
V
Reakcije partnera na razvod; Korelati i odrednice reakcija
bivših bračnih partnera na razvod; Ponovljeni brakovi; Uticaj
razvoda braka roditelja na djecu; Polovi i rodna podjela rada u
porodici; Brakovi bez djece; Nasilje u porodici;
VI
Roditeljstvo i njegove osnovne karakteristike; Rađanje djece u
porodici; Uticaj porodice na razvoj djece; Autoritet i porodica;
Porodične vrijednosti; Proces socijalizacije u porodici; Porodica
kao primarna socijalna grupa;
VII
Prva pismena parcijalna provjera znanja;
VIII
Analiza prve pismene parcijalne provjere znanja; Pristupi (teze)
o budućnosti porodice; Porodica i primarna socijalizacija;
Egzistencija i značaj porodice za njene članove u katastrofičnim
situacijama; Funkcionalna i disfunkcionalna porodica; Mentalno
zdravlje, društvene promjene i porodica;
IX
Psihijatrijski simptom i porodica; Psihoterapijski proces; Vrste
tehnika porodične terapije;
X
Integracija i dezintegracija porodice; Porodica pod stresom ili
u krizi; Dezorganizacija porodice;
XI
Nepotpuna porodica (razoreni dom) i ponašanje adolescenata;
Porodica i teorije socijalnog ponašanja adolescenata; Roditeljski
kriticizam i ponašanje adolescenata; Teorije socijalno
neprihvatljivog ponašanja adolescenata; Indeks svakodnevne
okupljenosti porodice urbane sredine i ponašanje adolescenata;
XII
Teorijski pristupi u proučavanju porodice; Model uzajamnosti u
proučavanju odnosa roditelj-dijete;
XIII
Druga pismena parcijalna provjera znanja;
XIV
Završno predavanje: Analiza druge pismene parcijalne provjere
znanja i evidentiranje nastavnih aktivnosti.
Moguća pitanja za prvu parcijalnu pismenu provjeru znanja:
1. Šta se ubraja u intimne bračne procese?
2. Šta je romantični mit?
3. Šta je intimnost u braku?
4. Navedite tri grupe definicija intimnosti, prema Prager
(1995)!
5. Kako Sullivan definiše intimnost?
6. Kako Sexton i Sexton definišu intimnost?
7. Kako Sternberg definiše intimnost?
8. Navedite definiciju intimnosti Karen Prager (2000)!
9. Kakvo može biti intimno ponašanje?
10. Od kojih se dimenzija sastoji intimni doživljaj?
11. Koji je glavi proces pomoću kojeg se postiže intimnost prema
prema Karen Prager?
12. Navedite vrste neverbalnog intimnog ponašanja prema Karen
Prager!
13. Šta je verbalno intimno ponašanje?
14. Kako se obično klasifikuje okruženje koje utiče na doživljaj
intimnosti?
15. Šta predstavlja intimnost prema Sternbergovoj triangularnoj
teoriji?
16. Navedite mogućnosti povezanosti između intimnosti i ljubavi
prema Karen Prager!
17. Šta odražava odanost u braku?
18. Šta je bračna odanost prema modelu investicije?
19. Od kojih se dimenzija sastoji određenje bračne odanosti
prema Kurdeku?
20. Koje dimenzije sadrži bračna odanost prema Adamsu i
Jonesu?
21. Zbog čega su važne bračne komunikacije?
22. Navedite osnovne razlike u komunikaciji između muškaraca i
žena!
23. Navedite razlike između muškaraca i žena s obzirom na
usmjerenost na natjecanje i usmjerenost na intimnost!
24. Navedite razlike između muškaraca i žena s obzirom na
prihvatanje naredbi!
25. Iz kojih se dijelova sastoji komunikacija između dvije
osobe?
26. Šta je sadržaj u komunikaciji?
27. Šta je poruka u komunikaciji?
28. Kako se prenosi neverbalna komunikacija u braku?
29. Koje oblike slušanja razlikuju Olson i deFrain?
30. Šta je uvjeravajuće slušanje?
31. Šta je usmjeravajuće slušanje?
32. Šta je pažljivo slušanje?
33. Navedite tipove komunikacije bračnih partnera!
34. Šta je asertivna komunikacija?
35. Šta je pasivna komunikacija?
36. Šta je agresivna komunikacija?
37. Koje cikluse bračne komunikacije razlikuje Olson?
38. Od čega se sastoji pozitivni ciklus bračne komunikacije?
39. Šta je tipično za negativne cikluse komunikacije?
40. Šta je seksualno zadovoljstvo prema teoriji
ravnopravnosti?
41. Kako interpersonalni model seksualnog zadovoljstva
objašnjava seksualno zadovoljstvo?
42. Navedite odrednice koje su se pokazale prediktivnim za
seksualno zadovoljstvo!
43. Koje su varijable prediktivne za upotrebu kontraceptivnih
sredstava?
44. Koje psihološke varijable utiču na odluku o pobačaju?
45. Navedite faktore rizika nepoželjnih psihičkih posljedica
pobačaja!
46. Navedite najčešće poremećaje seksualnog života kod žena!
47. Navedite najčešće poremećaje seksualnog života kod
muškaraca!
48. Navedite stilove bračnih odnosa prema Mc Carthy-iju!
49. Objasnite komplementarni bračni stil!
50. Objasnite tradicionalni bračni stil!
51. Objasnite prijateljski stil!
52. Objasnite emocionalno-ekspresivne parove!
53. Kako teorija privrženosti objašnjava preljubu?
54. Kako evolucijska psihologija objašnjava preljubu?
55. Navedite vrste preljube prema Thomsonu!
56. Kako Prins, Bounk i VanYperen objašnjavaju preljubu?
57. Koje indikatore postojeće ili potencijalne seksualne
preljube navode Shackelford i Buss (1997)?
58. Koje indikatore emocionalne preljube navode Shackelford i
Buss (1997)?
59. Navedite individualne odrednice učestalosti i prirode
preljube!
60. Navedite najčešće razloge zbog kojih muževi vrše preljubu
prema Schwartz-u i Rutter-u!
61. Navedite najčešće razloge zbog kojih žene vrše preljubu
prema Schwartz-u i Rutter-u!
62. Kako dob utiče na preljubu?
63. Navedite specifične osobenosti preljubnika!
64. Kako vrsta predbračnog iskustva utiče na preljubu?
65. Kako stavovi prema vanbračnom seksu utiču na preljubu?
66. Kako okruženje utiče na preljubu?
67. Kroz koje etape prolaze partneri nakon otkrića preljube?
68. Objasnite uspon i pad emocionalnih odnosa – prvu etapu
emocionalnog pražnjenja!
69. Objasnite moratorijum kao etapu emocionalnog pražnjenja!
70. Objasnite proces izgradnje povjerenja nakon preljube!
71. Navedite najčešće zablude o braku prema Pitmanu!
72. Koja je osnovna karakteristika ljubomore?
73. Navedite obilježja ljubomornih pojedinaca prema
Rorenbergu!
74. Kako teorija privrženosti objašnjava ljubomoru?
75. Kako teorija socijalne razmjene i teorija međuzavisnosti
objašnjavaju ljubomoru?
76. Koje vrste ljubomore razlikuju Buunk i Dijkstra?
77. Šta je reaktivna ljubomora?
78. Šta je anksiozna ljubomora?
79. Šta je preventivna ljubomora?
80. Navedite rodne razlike u reakcijama ljubomore!
81. Šta je racionalna reakcija prema Brehmu?
82. Šta se podrazumijeva pod borbom sa ljubomorom?
83. Kojim strategijama je moguće smanjiti osjećaj ugroženosti
prema Buunku?
84. Kako se žene bore sa ljubomorom?
85. Kako se muževi bore sa ljubomorom?
86. Koji je najtipičniji oblik ponašanja u narušenim brakovima
tokom sukoba?
87. Navedite odrednice bračnih sukoba!
88. Koje osobine bračnih partnera potiču sukob prema
Finchamu?
89. Šta je kvalitet braka kao zadovoljstvo partnera u braku?
90. Navedite tipologiju partnerskih odnosa Lewisa i
Spainera!
91. Kako bihevioristička teorija objašnjava kvalitet braka?
92. Kako teorija privrženosti objašnjava kvalitet braka?
93. Kako teorija bračne i porodične krize objašnjava kvalitet
braka?
94. Kako model trajna ranjivost-stres-prilagođavanje objašnjava
kvalitet braka?
95. Kako je moguće mjeriti kvalitet braka?
96. Navedite grupe korelata i odrednica kvaliteta braka!
97. Koje osobine bračnih partnera određuju kvalitet braka?
98. U većini slučajeva u braku su zadovoljniji muškarci nego
žene (zaokružite jedan od ponuđenih odgovora) DA NE
99. Zašto je kvalitet braka veći ako su pri sklapanju braka
partneri bili stariji?
100. Šta obuhvata emocionalna izražajnost?
101. Religioznost djeluje povoljno na bračnu privrženost i
bračno zadovoljstvo (zaokružite jedan od ponuđenih odgovora) DA
NE
102. Koje tipove predbračnog udvaranja navode Huston i sar.
(1981)?
103. Navedite karakteristike oscilirajućeg, turbulentnog tipa
udvaranja!
104. Navedite karakteristike slatkog, nedramatičnog tipa
udvaranja!
105. Navedite karakteristike strastvenog tipa udvaranja!
106. Šta podrazumijevamo pod karakteristikama braka?
107. Kako se najčešće dijele bračna razdoblja?
108. Najveći stepen kvaliteta braka je u razdoblju bez djece
(zaokružite jedan od ponuđenih odgovora) DA NE
109. Raspoloživa istraživanja ukazuju da su brakom najmanje bili
zadovoljni partneri iz brakova u kojima je sklapanju braka
prethodila trudnoća (zaokružite jedan od ponuđenih odgovora) DA
NE
110. Najnovija istraživanja pokazuju da predbračna kohabitacija
djeluje nepovoljno i na kvalitet braka i na bračnu stabilnost
(zaokružite jedan od ponuđenih odgovora) DA NE
111. Navedite šta spada u bračne procese!
112. Kvalitet braka se smanjuje nakon rođenja djeteta
(zaokružite jedan od ponuđenih odgovora) DA NE
113. Kako model odnosa objektivnih i subjektivnih ekonomskih
varijabli Congera i sar. (1990) objašnjava kvalitet braka?
114. Navedite definiciju bračne stabilnosti!
115. Smrtnost žena i muškaraca koji nisu u braku znatno je veća
nego kod udanih žena i oženjenih muškaraca (zaokružite jedan od
ponuđenih odgovora)
DA NE
116. Vjerovatnoća pojave čira na želucu u žena se povećava sa
trajanjem braka, što nije tipično za muževe (zaokružite jedan od
ponuđenih odgovora)
DA NE
117. Navedite najvažnije poruke o održanju ljubavi u braku!
Moguća pitanja za drugu parcijalnu pismenu provjeru znanja:
1. Koje su osnovne vrijednosti djeteta za roditelje uočili Rabin
i Green (1968)?
2. Kojih devet vrijednosti djeteta za roditelje navode Hoffman i
Hoffman (1978)?
3. Šta je racionalna fertilitetna odluka?
4. Šta je iracionalna fertilitetna odluka?
5. Objasnite sociološku teoriju ulaganja i koristi fertilitetne
motivacije (Coleman, 1990)!
6. Objasnite Caldwellovu teoriju tokova sredstava fertilitetne
motivacije (1982)!
7. Objasnite teorije širenja novih spoznaja za fertilitet!
8. Objasnite teorije promjene vrijednosti za fertilitet!
9. Kako teorija promjene vrijednosti objašnjava pad fertilitetne
motivacije žena?
10. Objasnite model fertilitetnog ponašanja (Litton Fox i sar.,
1982)!
11. Istraživanje Starrels i Holm (2000) izdvojila su dva aspekta
socijalizacijskog procesa: oponašanje modela i prihvatanje
ideologije modela. Objasnite ova dva aspekta socijalizacijskog
procesa!
12. Objasnite Beckman-ov model (Beckman, 1982) procesa
odlučivanja o rađanju djeteta ili apstinenciji od djece!
13. Objasnite osnovne faktore od kojih zavisi hoće li život u
porodici samohranih majki nepovoljno uticati na razvoj djeteta!
14. Kojim motivima može biti određen izbor samostalnog
majčinstva?
15. Šta su pokazala istraživanja promjene vrijednosti prema
stvaranju bračne zajednice (Axinn i Barber, 1997)?
16. Šta se podrazumijeva pod doživljajem roditeljstva?
17. Koje dimenzije obuhvata roditeljsko zadovoljstvo?
18. Šta je subjektivna roditeljska kompetencija?
19. Šta je senzitivno majčinstvo?
20. Otac doživljava roditeljstvo isto kao i majka (zaokružite
jedan od ponuđenih odgovora):
a) Tačno b) Netačno
21. Šta se podrazumijeva pod odgođenim učinkom očeve
uključenosti bavljenja djetetom?
22. Šta se podrazumijeva pod subjektivnim doživljajem
roditeljstva?
23. Kojom dimenzijom su Steinberg, Elmen i Mounts (1989)
dopunili model četiri roditeljska stila?
24. Herman i sar. (1997) godine smatraju da sljedeće tri
dimenzije roditeljskog ponašanja pokazuju najveću povezanost sa
poželjnim razvojnim rezultatima u adolescenciji:
-_____________________________________________________________________,
-_____________________________________________________________________
i
-______________________________________________________________________.
25. U prve dvije godine života dobro roditeljstvo usmjereno je
na:
-
______________________________________________________________________
i
-_____________________________________________________________________.
26. Za sve su kulture tipična tri oblika odnosa između majke i
djeteta u prvoj godini života, a to su:
-
___________________________________________________________,
-___________________________________________________________
i
-__________________________________________________________.
27. Koje djetetove vještine razvija dobro roditeljstvo tokom
predškolskog razdoblja (3-6 godina)?
28. Šta se podrazumijeva pod pasivnom povezanošću nasljeđa i
okoline?
29. Šta se podrazumijeva pod reaktivnom povezanošću nasljeđa i
okoline?
30. Šta se podrazumijeva pod aktivnom povezanošću nasljeđa i
okoline?
31. Istraživanja u SAD-u i Kanadi (Fisher i sar., 1998) su
potvrdila da postoje sljedeća četiri osnovna tipa porodice prema
unutrašnjoj organizaciji odnosa:
- ______________________________________________
-______________________________________________
-______________________________________________
-______________________________________________.
32. Navedite osnovna obilježja tradicionalnog tipa porodice!
33. Navedite osnovna obilježja modernog tipa porodice!
34. Navedite osnovna obilježja nepovezanog tipa porodice!
35. Navedite osnovna obilježja emocionalno narušenog tipa
porodice!
36. Objasnite uticaj odnosa roditelji-dijete na razvoj djece
prema teoriji privrženosti!
37. Objasnite uticaj odnosa roditelji-dijete na razvoj djece
prema teoriji roditeljskog vaspitnog stila!
38. Objasnite uticaj odnosa roditelji-dijete na razvoj djece
prema teoriji postavljanja granica!
39. Objasnite uticaj odnosa roditelji-dijete na razvoj djece
prema teoriji roditeljskog prihvatanja/odbacivanja!
40. Objasnite uticaj braće i sestara na razvoj djece prema
teoriji intelektualne sjedinjenosti!
41. Objasnite uticaj braće i sestara na razvoj djece prema
teoriji smanjene porodične poticajnosti!
42. Šta je zavjetni brak?
43. Kako Levingerov model kohezivnosti partnerskih odnosa
objašnjava bračnu nestabilnost?
44. Kako model ulaganja objašnjava bračnu nestabilnost?
45. Gottman (1994) razlikuje sljedeće tri vrste stabilnih
brakova koji neće završiti razvodom:
-_____________________________________________________________
-_____________________________________________________________
-_______________________________________________________________.
46. Kaskadu prema razvodu čine sljedeća tri elementa:
- _______________________________________________________,
-________________________________________________________ i
-_______________________________________________________.
47. Kako model ranjivost-stres-prilagođavanje objašnjava bračnu
nestabilnost?
48. Duck (1992) navodi sljedećih pet etapa razvoda:
- _____________________________________________
-_____________________________________________
-_____________________________________________
-_____________________________________________
-_____________________________________________.
49. Olson i sar. (2002) smatraju da put oporavka za brakove
narušene preljubom prolazi kroz sljedeće tri faze:
-
__________________________________________________________________________
-__________________________________________________________________________
-_________________________________________________________________________.
50. Šta se podrazumijeva pod hipotezom o emocionalnoj
sigurnosti?
51. Heizman i Freiland (1977) smatraju da djeca od trenutka kad
saznaju za razvod roditelja do trenutka kada se pomire s tim da
neće više živjeti sa oba roditelja prolaze sljedeće faze tipičnih
emocionalnih reakcija:
-_______________________________________________________________
-_______________________________________________________________
-_______________________________________________________________
-_______________________________________________________________
-_______________________________________________________________.
52. Možemo razlikovati sljedeće tri kategorije apstinencije od
djece:
a)
_______________________________________________________________________
b)_______________________________________________________________________
i
c)
________________________________________________________________________.
53. Kao odgađanje rađanja prvog djeteta smtra se nerađanje
djeteta do ženine:
(zaokružite jedan od ponuđenih odgovora):
a) 30. godine
b) 33. godine
c) 35. godine
d) 38. godine
e) 40. godine
54. Opšti zaključak istraživanja apstinencije od djece je da su
norme u većini društava uvijek okrenute rađanju djece i
roditeljstvu kao društvenoj vrijednosti, te da su rijetki pojedinci
koji ne prihvataju te društvene norme kao vlastite (zaokružite
jedan od ponuđenih odgovora):
a) Tačno b) Netačno
55. Subjektivna roditeljska kompetencija je roditeljev osjećaj
koliko je sposoban i uspješan kao roditelj (zaokružite jedan od
ponuđenih odgovora):
a) Tačno b) Netačno
56. Aktivna povezanost nasljeđa i sredine omogućava da djetetovi
geni utiču na dijete tako da ono bira i aktivno traži aspekte i
svojstva sredine za koje je najviše osjetljivo (zaokružite jedan od
ponuđenih odgovora):
a) Tačno b) Netačno
TEME ZA SEMINARSKE RADOVE:
1. Ljubav u braku
2. Intimnost u braku
3. Bračna odanost
4. Bračne komunikacije
5. Preljuba
6. Bračna ljubomora
7. Bračni sukobi
8. Teorije kvaliteta braka
9. Mjerenje kvaliteta braka
10. Korelati i odrednice kvaliteta braka
11. Faktori koji utiču na odlučivanje za rađanje ili
apstinenciju od djece
12. Djeca u jednoroditeljskim porodicama
13. Brakovi bez djece
14. Doživljaj roditeljstva
15. Roditeljstvo, majčinstvo i očinstvo
16. Roditeljske vrijednosti, ponašanje i vaspitni stilovi
17. Obilježja dobrog roditeljstva
18. Uticaj porodice na razvoj djece
19. Funkcionalna i disfunkcionalna porodica
20. Teorijska objašnjenja bračne nestabilnosti
21. Korelati i odrednice bračne nestabilnosti
22. Period I faze razvoda braka
23. Reakcije partnera na razvod braka
24. Korelati i odrednice reakcija bivših bračnih partnera na
razvod braka
25. Ponovljeni, drugi ili treći brak
26. Uticaj razvoda braka roditelja na djecu
27. Prilagođavanje i opšta dobrobit djece nakon razvoda braka
roditelja
28. Djeca u novom braku roditelja
29. Šta utiče na odlučivanje za rađanje ili apsitenciju od
djece?
30. Roditeljsko prihvatanje/odbacivanje
31. Uticaj braće i sestara na razvoj djece
UPUTSTVO ZA IZRADU SEMINARSKOG RADA:
Seminarski rad je rad samostalnog istraživanja.
Na sljedećim stranicama se nalaze preporuke koje se tiču izrade
seminarskog rada, a koje su usmjerene ka postizanju nekoliko
različitih ciljeva (npr. poboljšanje čitljivosti teksta,
strukturisanje sadržaja u logičkom slijedu, pripremanje studenta za
pisanje radova za naučne publikacije...).
Preporučeni obim rada je 8-20 stranica teksta, latinicom ili
ćirilicom, štampanih samo na jednoj površini. Dalji detalji u vezi
sa formatiranjem teksta su sljedeći:
Margine
2cm (lijevo, desno, gore, dolje) – na A4 formatu papira. Ukoliko
se rad uvezuje, margina sa lijeve strane treba da iznosi 3.5 cm
Font teksta
Veličina 12, Times New Roman.
Prored teksta (razmak među redovima)
1,5
Poravnanje teksta
Tekst se piše ili sa poravnanjem samo na lijevoj strani ili sa
obostranim/blok poravnanjem (opcija justify na engleskom). Ukoliko
se koristi ovo drugo, obratiti pažnju na to da automatsko
oblikovanje estetski ne poremeti tekst.
Broj stranica
Od prve stranice rada (nakon naslovne), pa do zadnje stranice u
prilozima, stranice treba da budu označene brojem, i to po sredini
stranice pri njenom dnu. Prva stranica nakon naslovne nosi broj
1.
Naglašavanje teksta
Sve dijelove teksta koji se žele naglasiti treba pisati italikom
(kurzivom) (ne bold ili podcrtano)
Formalni izgled prve, naslovne stranice je propisan (vidi ispod)
i na njoj nema oznake broja stranice.
Primjer izgleda Prve, naslovne stranice
Univerzitet PIM
Filozofski fakultet
Odsjek za psihologiju
(Položaj:centrirano, veličina fonta 16)
Ime i prezime studenta/ice (Položaj: centrirano, Tip:
italik)
NASLOV SEMINARSKOG RADA
(Položaj: centrirano, velikim štampanim slovima, Tip: bold,
Veličina: 18, Prored: 1,5)
Seminarski rad
(centrirano, veličina 16)
Banja Luka, godina (centrirano)
Elementi seminarskog rada
1. Abstrakt (100 riječi)
2. Ključne riječi
3. Uvod
4. Izlaganje tematike
5. Zaključak
6. Literatura
7. Prilozi
Abstrakt se piše nakon naslova. Kako se danas u svijetu izdaje
velik broj članaka, koji su dostupniji no ikada, vrijeme utrošeno
na pretraživanje članaka vezanih uz određenu temu nastoji se što
više skratiti. Abstrakt služi upravo tome: u njemu se iznose
sažetak teme o kojoj se piše, što autor time želi postići, koja su
pitanja koja u tekstu postavlja. Autor uvijek mora pisati o sebi u
trećem licu. Abstrakt time služi što kraćem upoznavanju s temom
istraživanja kako bi se odlučilo da li članak spada u kategoriju
radova koji zanimaju istraživača ili ne.
Pretraživanje na internetskim bazama podataka, ili bazama
podataka pojedinih institucija uvijek u jednoj od opcija
istraživanja (naslov, autor, izdavač) nudi i opciju ''ključne
riječi''. Ključne riječi pokrivaju najvažnije termine koji se
koriste u radu i time sažimaju na razinu riječi ili izraza ono
najznačajnije za rad. Stoga nakon abstrakta, pod ključne riječi
nužno je navesti one za koje pretpostavljate da bi definisale rad,
i time pomogle drugim istraživačima koje bi mogla zanimati tematika
Vašeg rada pri pretraživanju. Broj ključnih riječi navedenih u
tekstu ne bi trebao pralaziti deset riječi ili izraza.
U uvodu koji započinjete uvučenim redom (tipka TAB), potrebno je
opisati: O čemu pišete (npr. Predmet istraživanja u ovom radu
su..., U ovom radu analiziramo..., itd.), kako Vam se nametnulo
istraživanje ove specifične teme (npr. Prilikom terenskog
istraživanja u Banjaluci, uočeno je...), šta Vam je cilj (npr. Cilj
ovog rada je..., Svrha ovog istraživanja je..., itd.), koja su
pitanja koja se nameću istraživanjem, kako planirate odgovoriti na
njih (npr. Pitanja koje se nameću ovim istraživanjem su..., ili na
postavljena pitanja nastojaće se odgovoriti upotrebom navedenih
metoda i teorija, kao i rezultata terenskog istraživanja.)
Tokom izlaganja tematike, podnaslov naslovite nazivom za koji
smatrate da je najprikladniji s obzirom na Vašu temu istraživanja
(napomena – ne pisati kao podnaslov termin ''izlaganje tematike'',
već ako je tema pamćenje, onda npr. „Vrste pamćenja“). Izlaganje
tematike moguće je i kroz više smislenih cjelina od kojih svaka
mora biti nazvana podnaslovom vezanim uz temu. Tokom ovog dijela
rada potrebno je opisati šta se istražuje. U ovom dijelu rada
potrebno je nakon uvodnog izlaganja tematike uopšteno, osvrnuti se
na specifičnu pojavu koju istražujete, kako ste to napravili, koje
ste metode i tehnike koristili(npr. Terensko istraživanje,
upitnice, literatura, itd.). Opišite pojavu koju istražujete i
postavite pitanja koja su se nametnula tokom istraživanja.
Pokušajte odgovoriti na njih pozivajući se na postojeću literaturu
ili terensko istraživanje (nikako subjektivno mišljenje).
U Zaključku se sumiraju rezultati analize koju ste ponudili u
prethodnom dijelu.
U Literaturi se daje spisak izvora (bilo da su oni naučni radovi
u pisanoj formi ili nekog drugog tipa) iz kojih su podaci ili ideje
korišteni u izradi prezentovanog rada. Svaka preuzeta tvrdnja bi
trebala imati identifikovano porijeklo (npr. „U više istraživanja
je pokazano da su u prosjeku žene sigurniji vozači od muškaraca“ –
neophodno je navesti ko/gdje/kada to tvrdi ili koja tačno
istraživanja) kako bi se i čitalac sam mogao uvjeriti u njenu
objektivnost. Izuzeti od navođenja u referencama su oni izvori koji
nisu javno registrovani, kao što su neformalni intervjui,
telefonski razgovori, e-mailovi; u tom slučaju navesti što je
moguće tačniji datum kad je informacija dobijena i staviti navod o
izvoru samo u glavni tekst – npr. (A.Shulgin, lična komunikacija,
7. avgust, 2002).
U Priloge je potrebno uključiti dodatne materijale koji bi mogli
biti bitni za razumijevanje čitavog rada, a koji zbog svoje
obimnosti ili manje važnosti nisu našli svoje mjesto u glavnom
tekstu.
Osnovna načela citiranja i navođenja literature
Preporučuje se pridržavanje sistemu citiranja i navođenja
literature APA (Američkog udruženja psihologa), budući da je taj
sistem trenutno najrasprostranjeniji u međunarodnim
naučno-psihološkim publikacijama. Ovdje navedene smjernice su
upravo izvedene iz APA priručnika – 5. izdanje.
Citati. Svaki citat (navođenje doslovce izvedenog teksta iz
drugog djela), bez obzira na dužinu, treba da prati referenca sa
brojem stranice iz originalnog materijala. Za svaki citat duži od
350 znakova autor mora imati pismeno odobrenje vlasnika autorskih
prava koje treba da priloži.
Navođenje autora u tekstu
Kada se navode ili komentarišu neki rezultati prijašnjih
istraživanja koje su neki drugi istraživači objavili, potrebno je
navesti o kojim se istraživačima radi i koje godine su rezultate
objavili. Prezime(na) autora mogu se staviti i na početak rečenice,
po sredini ili na kraj. Ukoliko se autor(i) stavljaju po sredini
rečenice ili na kraj rečenice onda se i prezime(na) i godina
stavljaju u zagradu.
Ukoliko autori imaju isto prezime, onda se dodaje i inicijal
imena, npr. (Kostić, Đ. 2001; Kostić, A. 2006).
Evo nekoliko primjera:
Bujas (1981) navodi kako je potrebno oko pola sata da bi se oko
u potpunosti rekuperiralo u tami.
U nekoliko istraživanja u području električno izazvanih osjeta
(Bujas, 1984; Ajduković, 1983, 1984), pokazalo se da veličina
podražene površine jeste značajan faktor intenziteta osjeta.
Jedan od najvažnijh faktora u očuvanju perceptivne konstantnosti
veličina jeste tačna percepcija dubine (Levine i Schefner,
1991).
Ukoliko se iz nekog objavljenog izvora doslovno prepisuje dio
teksta (citat) onda taj citat treba staviti u navodnike i napisati
na kojoj stranici izvornika se nalazi. Npr.: Maning i Šice navode
da „engleski ima veoma malo morfologije, pa inteligentna obrada na
ovom nivou nije akutan problem“ (Manning and Schuetze, 2000, str.
132).
Kada se navodi neko istraživanje koje nije pronađeno u
originalu, već posredno iz neke druge publikacije, onda treba
navesti ime autora koji je prvi naveo neke rezultate a onda i
autora u čijoj je publikaciji ta informacija pronađena. Npr.:
Livingstone i Hubel (1984; prema Pinel, 2002) pronašli su da dualno
oponentne stanice nisu jednako raspoređene u vidnom korteksu.
U popisu literature na kraju teksta za ovakav slučaj treba
navesti posrednu publikaciju (Pinel, 2002).
Literatura. Imena stranih autora navode se u originalu ili u
srpskoj transkripciji, fonetskim pisanjem prezimena, a zatim se u
zagradi navodi izvorno, uz godinu publikovanja rada, npr: Dimanš
(Dimanche, 1990). Ukoliko su dva autora rada, oba se navode u
tekstu. Ukoliko je više od dva autora, navodi se prezime prvog
autora i skraćenica "i sar." ili "et al.". vrhU spisku literature
navode se samo reference na koje se autor pozvao u radu, abecednim
redom po prezimenima autora.
Bibliografska jedinica knjige treba da sadrži prezime i
inicijale autora, godinu izdanja, naslov knjige (kurzivom), mjesto
izdanja i izdavača, npr:
Pantić, D. (1990). Promene vrednosnih orijentacija mladih u
Srbiji. Beograd: Institut društvenih nauka.
Poglavlje u knjizi navodi se na sljedeći način:
Day, R. L. (1988). Measuring Preferences. U R. Ferber (Ed.)
Handbook of Marketing Reasearch (pp. 112 - 189). New York:
McGraw-Hill.
Članak u časopisu treba da sadrži prezime i inicijale autora,
godinu izdanja u zagradi, naslov članka, puno ime časopisa
(kurzivom), volumen (kurzivom) i stranice, npr:
Dweck, C. S. & John, A. T. (1986). Motivational processes
affecting learning. American Psychologist, 41, 1040-1048.
Web dokument (ime autora, godina, naziv dokumenta (kurzivom),
datum kada je sajt posjećen, Internet adresa sajta):
Degelman, D. (2000). APA Style Essentials. Preuzeto 18. maja
2000. sa: http://www.vanguard.edu/psychology/apa.pdf
Ako se jedan autor navodi više puta, navodi se po redoslijedu
(godini) objavljivanja reference, odnosno (ako ima koautore) po
prezimenu prvog koautora. Ukoliko se navodi više radova istog
autora u jednoj godini, godine treba da budu označene slovima a, b,
c, npr. (1995a), (1995b). Navođenje neobjavljenih radova (npr.
rezimea sa naučnog skupa, rukopisa i sl.) nije poželjno, ali
ukoliko je takvo navođenje baš neophodno mogu se navesti na
sljedeći način:
Malić, S. (2007, novembar). Prijemni ispit i prosječna
srednjoškolska ocjena kao prediktori uspješnosti na studiju
psihologije Univerziteta u Banjoj Luci. Rad predstavljen na naučnom
skupu Banjalučki novembarski susreti - Nauka i savremeni društveni
procesi, Banja Luka. vrh
Izgled popisa literature
Ukoliko je literatura duža od jednog reda, tekst u ostalim
redovima se uvlači (opcija viseće (hanging) u Wordu) za 1 cm.
Prored unutar pojedine reference je 1, a između referenci treba
ostaviti razmak.
Npr.
Algom, D. (1992). Psychophysical Analysis of Pain: A Functional
Perspective. U H.G. Geissler, S.W. Link & J.T. Townsend (Eds),
Cognition, information processing, and psychophysics: basic issues
(pp. 267-291). Hillsdale: Lawrence Erlbaum Associates,
Publishers.
Mamić, D. (2001). Religiozne orijentacije mladih u BiH.
Neobjavljeni diplomski rad. Banja Luka: Odsjek za psihologiju
Filozofskog fakulteta u Banjoj Luci.
Bujas, Z. (1971). Psihofizika nekad i danas. U Kongresni odbor
(Ur.), Psihološke rasprave. Izvještaj s IV kongresa psihologa SFRJ
(str. 16-29). Bled: Društvo psihologov Slovenije.
Ellermeier, W., & Westphal, W. (1991). On the «absoluteness»
of category and magnitude scales of pain. Perception &
Psychophysics, 49 (2), 159-166.
Pinel, J. (2001). Biološka psihologija. Jastrebarsko: Naklada
Slap.
Osnovna načela tabelarnog i grafičkog prikazivanja
- Tabele
a) Svaka tabela mora imati redni broj i naslov. Naslov mora biti
kratak i jasan. Vrlo su česti naslovi iz kojih se ne može shvatiti
koji se podaci u tablici nalaze. Ne može se očekivati da će čitalac
to saznati iz teksta.
b) Tekst Tabela i pripadajući redni broj treba biti u italik
stilu. Nakon rednog broja dolazi tačka. Sadržajni dio opisa tabele
ne pisati u italik stilu. Veličina slova i prored naslova
tabelarnog prikaza je: prored 1, veličina slova 11. Vidi primjer
dolje.
c) Treba izbjegavati okomite crte u tabelama, a vodoravnim treba
odvajati tek zaglavlje tabela od ostalog dijela, ili neke cjeline
tabele međusobno
d) Vrijednosti u redovima ili stupcima treba logički poredati
(npr. logično je da se najprije prikaže aritmetička sredina, pa
onda standardna devijacija, a ne obrnuto)
e) Ukoliko se neki podatak iz tabele želi istaći, to se može
učiniti zvjezdicom (npr. statistička značajnost)
f) Tabela u tekstu se navodi preko rednog broja (npr. vidi
tabelu 3; ili u tabeli 3 nalaze se rezultati...)
g) Tabela treba biti centrirana na stranici
Primjer tabele organizovane prema gornjim uputstvima.
Tabela 3. Aritmetičke sredine i standardne devijacije rezultata
na tri različite skale straha od uspjeha kod studenata i studentica
I. i IV. godine psihologije, te značajnost razlike između studenata
I. i IV. godine (muških i ženskih zajedno) po pojedinoj skali.
Skale
Pol
ispitanika
studenti I godine
studenti IV godine
t-test
I-IV god
p
M
SD
M
SD
m
76.5
14.44
81.4
16.45
Strah I
ž
84.3
14.85
82.1
16.77
svi
83.1
15.22
81.9
16.77
1.23
0.34
m
61.7
12.96
65.3
15.57
Strah II
ž
64.7
12.91
62.1
14.11
svi
64.3
19.96
63.0
14.61
1.13
0.42
m
86.6
15.17
90.3
15.36
Strah III
ž
96.7
16.19
90.2
16.04
svi
95.1
16.44
90.2
16.44
2.87
0.03*
- Grafički prikazi
a) Svaki grafički prikaz (svaka ilustracija koja nije tabela)
mora imati redni broj i naslov te po potrebi i legendu. Svaki
grafički prikaz mora biti sam za sebe jasan. Naziv grafičkog
prikaza je slika.
b) Redni broj i naslov grafičkog prikaza (slike) nalazi se iznad
grafičkog prikaza.
c) Navođenje grafičkog prikaza u tekstu čini se preko rednog
broja slike (npr. vidi sliku 1)
d) Tekst Slika i pripadajući redni broj treba biti u italik
stilu. Nakon rednog broja dolazi tačka. Sadržajni dio opisa slike
ne pisati u italik stilu. Veličina slova i prored naslova grafičkog
prikaza isti je kao i kod tabela (prored 1, veličina slova 11).
Vidi primjer dolje.
e) Grafički prikaz treba biti centriran na stranici
Primjer grafičkog prikaza
Slika 1. Prosječne vrijednosti intenziteta el. struje za
doživljaj praga i nivo tolerancije boli u dvije situacije bolnog
podraživanja – kada je el. (bolno) podraživanje bilo istovremeno s
rješavanjem Strupovog zadatka i kada je podraživanje bilo bez
pridodanog zadatka.
2.24
3.47
2.08
3.29
0
0.5
1
1.5
2
2.5
3
3.5
4
prag bolitolerancija boli
Prosječni intenzitet el. struje (mA)
bolno podraživanje + strupov zadatak
samo bolno podraživanje
TEME ZA ZAVRŠNE RADOVE:
· Uticaj svakodnevne okupljenosti porodice urbane sredine na
deidealizaciju roditelja adolescenata različitog uzrasta
· Uticaj pola na bračnu usklađenost
· Uticaj pola na bračni lokus kontrole
Svi studenti imaju mogućnost da predlože sami temu završnog
rada. Predložene teme su orijentacione i podložne su
modifikaciji.
