Upload
ngohuong
View
230
Download
4
Embed Size (px)
Citation preview
2014
VLADA
ŽUPANIJE POSAVSKE
za ulaganja na području Županije Posavske
UVODNA RIJEČ
Analizom gospodarskog potencijala Županije Posavske i prateći globalne trendove postaje očito da budućnost poduzetništva ovog područja leži u poboljšanju poslovnog i investicijskog okruženja. Poboljšanjem poslovne konkurentnosti potiču se aktivnosti ulaganja i povećava gospodarska atraktivnost. Jedna od inicijativa za promicanje gospodarstva i gospodarskih aktivnosti na području Županije Posavske, kao i informiranje potencijalnih domaćih i stranih ulagača je izrada ovog Vodiča. Osnovni cilj nam je pružiti potporu u stvaranju i održavanju prosperitetnog lokalnog gospodarstva za sve građane privlačenjem domaćih i inozemnih ulaganja. Privlačenje ulaganja je izrazito konkurentska djelatnost u cijelome svijetu. Ulagači uvijek imaju izbor. Stoga sposobnost uspješnog privlačenja međunarodnih ulaganja ne ovisi samo o općim makroekonomskim uvjetima u BiH nego i o sposobnosti regije da potencijalnim ulagačima ponude atraktivne i konkurentne uvjete koji odgovaraju njihovim poslovnim potrebama.
Vodič je namijenjen svima koji imaju namjeru ili žele ulagati, poduzetnicima, institucijama poduzetničke potpore, ali i svima koji na bilo koji način dolaze u kontakt s potencijalnim investitorima. Na stranicama Vodiča pokušali smo sažeti sve osnovne informacije o Županiji Posavskoj, njen zemljopisni položaj, resurse, strukturu stanovništva, zaposlenost, najznačajnije grane gospodarstva, kao i niz drugih informacija. Također, kroz Vodič je moguće upoznati se s pravnim okvirima ulaganja, poreznim, carinskim i financijskim sustavom što je od izuzetne važnosti zbog velikog broja zakonskih i drugih propisa koji reguliraju poduzetničku i investicijsku djelatnost. Vjerujemo da ćemo na ovaj način ponuditi mnoge korisne informacije koje će potencijalnim investitorima olakšati prve korake i radnje koje prethode početku poslovanja.
S poštovanjem,
Predsjednik Vlade Županije Posavske mr.sc. Marijan Oršolić
BUDUĆNOST PRIPADA ONIMA
KOJI UVIDE MOGUĆNOSTI
PRIJE NEGO ONE POSTANU OČITE!
J.Sculley
SADRŽAJ
I Administrativno-teritorijalno uređenje
Bosne i Hercegovine ............................ 2
II Županija Posavska ............................... 3
1. Geoprometni položaj
2. Gospodarstvo Županije Posavske
3. Ustroj vlasti u Županiji Posavskoj
III Pravni okvir poslovanja u BiH ............. 7
1. Tko može ulagati?
2. Kako se može ulagati?
3. Postupak registracije poduzeća
u Županiji Posavskoj
4. Kako osnovati zastupstvo stranih
osoba u BiH?
5. Kako ulagati a da se ne osniva
poduzeće?
IV Računovodstveni okvir poslovanja
u BiH ...................................................... 11
1. Veliki i srednji pravni subjekti
2. Financijsko izvješćivanje
3. Revizija financijskih izvješća
V Fiskalni okvir poslovanja u BiH .......... 13
1. Carine
1.1. Slobodne zone
1.2. Carinsko skladištenje
1.3. Unutarnja obrada
1.4. Oslobađanja
2. Porezi
2.1. Porez na dodanu vrijednost – PDV
2.2. Porez na dobit
2.3. Porez na dohodak
2.4. Porez po odbitku
2.5. Stranci i porezi u BiH
3. Posebne naknade i članarine
4. Komunalne pristojbe
VI Tržište rada i troškovi uposlenih ......... 22
1. Tržište rada u Županiji Posavskoj
2. Trošak plaća u Županiji Posavskoj
VII Važeći sporazumi u BiH ....................... 25
1. Sporazumi o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja
2. Sporazumi o slobodnoj trgovini
3. EFTA
4. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju
5. Sporazumi o promociji i uzajamnoj zaštiti
ulaganja
6. Preferencijalni izvozni režim
VIII Investicijski poticaji u BiH ................... 28
IX Poslovne prilike u Žup.Posavskoj ...... 32
1. Postupak dodjele zemljišta i dozvola za
gradnju
2. Priključenje na elektrodistribucijsku
mrežu
2.1. Pravni okvir i postupak
2.2. Troškovi priključenja
3. Poduzetničke zone
3.1. Općina Orašje – „Poduzetnička zona
Dusine“
3.2. Općina Odžak – „Poduzetnička zona
Sjever“
3.3. Općina Domaljevac-Šamac – „Poslovne
zone „Veliko blato“ i „Malo blato“
Važni kontakti ........................................ 41
Impressum
I ADMINISTRATIVNO-
TERITORIJALNO UREĐENJE BOSNE I
HERCEGOVINE
Bosna i Hercegovina je složena država, koja se
prema Općem okvirnom sporazumu za mir u Bosni
i Hercegovini sastoji od entiteta Federacije Bosne i
Hercegovine (51% područja) i Republike Srpske
(49% područja).
BO
SNA
I H
ERC
EGO
VIN
A
REPUBLIKA SRPSKA OPĆINE
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
1. UNSKO-SANSKI KANTON
2. ŽUPANIJA POSAVSKA
OPĆINA ORAŠJE
OPĆINA ODŽAK
OPĆINA DOMALJEVAC-ŠAMAC
3. TUZLANSKI KANTON
4. ZENIČKO-DOBOJSKI KANTON
5. BOSANSKO-PODRINJSKI KANTON
6. SREDNJEBOSANSKI KANTON
7. HERCEGOVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA
8. ZAPADNOHERCEGOVAČKA ŽUPANIJA
9. SARAJEVSKI KANTON
10. HERCEGBOSANSKI KANTON
Oblast Brčkog, koje je bilo predmet spora i
međunarodne arbitraže, proglašeno je distriktom,
tako da se država Bosna i Hercegovina sastoji od
dva entiteta i Distrikta Brčko.
Shema 1. Administrativno-teritorijalno uređenje Bosne i Hercegovine
2
II ŽUPANIJA POSAVSKA
3
GRANIČNI PRIJELAZ ORAŠJE
ŠAMAC
KORIDOR Vc
1. Geoprometni položaj
Posavska županija je, zapravo, cijelom svojom
dužinom naslonjena na rijeku Savu i kao granično
područje nazvano je „Vrata Bosne“. Upravo povoljan
zemljopisni položaj čini ju posebnom, a povoljna
komunikacijska povezanost atraktivnom za ulaganja.
Na udaljenosti od svega 40 km nalaze se čak dva
granična prijelaza (Orašje i Šamac), koji su u samom
vrhu u Bosni i Hercegovini po višemilijunskim
godišnjim prometovanjima osoba i vozila. Odličnoj
komunikacijskoj povezanosti doprinosi blizina važnih
prometnica, jer udaljenost od svega 12 km od
autoceste Zagreb - Beograd te ceste Orašje - Tuzla
Županiju Posavsku čini pogodnom za sva
gospodarska kretanja, protok roba, ljudi i kapitala.
Županija Posavska, druga od deset
županija Federacije Bosne i Hercegovine,
smještena je na sjeveroistoku Federacije i
administrativno-teritorijalno podijeljena na tri
općine: Orašje, Odžak i Domaljevac-Šamac.
Područje Županije je većim dijelom nizinsko i
zauzima oko 325 km2. Nalazi se na prosječnoj
nadmorskoj visini od 90 metara. Prema
preliminarnim rezultatima Popisa stanovništva,
domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini,
provedenom u 2013. godini, na području Županije
Posavske živi više od 48.000 stanovnika.
Zbog izdašnih prirodnih resursa stanovništvo
se ovdje tradicionalno većinski bavi poljoprivredom.
Najzastupljenije kulture su:
kukuruz i pšenica od žitarica,
razno povrće i voće (rajčica, paprika,
krastavci, šljiva i jabuka) te
soja, šećerna repa i duhan od industrijskih
biljaka.
Proizvodnja predmeta od vrbovog pruća dio je
kulturnog naslijeđa stanovnika Županije Posavske, a
kvaliteta i ljepota ovih proizvoda prepoznaju se i na
međunarodnim tržištima.
4
2. Gospodarstvo Županije Posavske
Razvoj gospodarstva na prostorima Županije
Posavske utemeljio se, prije svega, na novim
trendovima i vrlo uspješnim realizacijama poslovnih
ideja suvremenog doba, ali i na naslijeđenim i već
postojećim industrijama (osobito prerađivačkoj).
Kroz tranziciju su nastala nova mala i srednja
poduzeća, koja su često kretala „od nule“ sa malim
vrijednostima sredstava, kao i malim brojem
uposlenih.
Najveći broj poduzeća registriranih na
području Županije Posavske je iz oblasti trgovine na
veliko i malo, prerađivačke industrije, poljoprivrede i
građevinarstva.
Površina 324,6 km2
Općine 3
Naseljena mjesta 33
Broj stanovnika1 48.089
Gustoća naseljenosti 121,1
BDP (u mil.KM) 213
BDP/pc (u KM) 5.414
Broj zaposlenih 5.739
Stopa zaposlenosti (od.uk.stanovništva) 14,6%
Broj nezaposlenih 5.602
Nezaposleni prema stručnoj spremi
VSS 163
VŠS 132
SSS 1.265
NSS -
VKV 13
KV 1.781
PKV 468
NKV 1.780
Prosječna neto plaća (u KM) 684,43
Uvoz (u mil.KM) 144
Izvoz (u mil.KM) 81
Podaci na dan 31.12.2012.g.
OSNOVNI PODACI O ŽUPANIJI POSAVSKOJ
ZAŠTO ULAGATI
U ŽUPANIJU POSAVSKU?
stabilan tečaj konvertibilne marke (1 EUR
= 1,95583 KM)
blizina granice s Republikom Hrvatskom
(Europskom unijom)
značajni cestovni pravci: Županja-Orašje-
Tuzla (buduća brza cesta)-Sarajevo-
Mostar-Ploče i Budimpešta-Osijek-Svilaj-
Sarajevo-Ploče (koridor Vc)
obilje prirodnih resursa: blaga
kontinentalna klima, obradive
poljoprivredne površine i vodni tokovi,
prerađivački kapaciteti i dugogodišnje
iskustvo u proizvodnji hrane
raspoloživost radne snage
1 Podatak iz Popisa stanovništva u 2013. godini
“Neka ti udica uvijek bude bačena. U jezeru u kojem najmanje očekuješ, pojavit će se riba.” – Ovidije
5
3. Ustroj vlasti u
Županiji Posavskoj
Ustavom Županije Posavske („Narodne novine
Županije Posavske“, broj: 1/96, 3/96, 7/99, 3/00, 5/00 i
7/04) uspostavljena je slijedeća organizacija zakonodavne,
izvršne i sudske vlasti u Županiji Posavskoj.
SKUPŠTINA ŽUPANIJE POSAVSKE
VLADA ŽUPANIJE POSAVSKE
ZAKONODAVNA VLAST SKUPŠTINA ŽUPANIJE POSAVSKE
IZVRŠNA VLAST VLADA ŽUPANIJE POSAVSKE
PREDSJEDNIK VLADE
MINISTARSTVA
MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA
MINISTARSTVO PRAVOSUĐA I UPRAVE
MINISTARSTVO GOSPODARSTVA I PROSTORNOG UREĐENJA
MINISTARSTVO FINANCIJA
MINISTARSTVO ZDRAVSTVA, RADA I SOCIJALNE POLITIKE
MINISTARSTVO PROMETA, VEZA, TURIZMA I ZAŠTITE OKOLIŠA
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, VODOPRIVREDE I ŠUMARSTVA
SUDSKA VLAST SUDOVI I TUŽITELJSTVO
MINISTARSTVO PROSVJETE, ZNANOSTI, KULTURE I ŠPORTA
MINISTARSTVO BRANITELJA
6
“Demokracija je superiorni oblik vladavine jer se temelji na poštivanju čovjeka kao razumnog bića”
– J.F.Kennedy
III PRAVNI OKVIR POSLOVANJA U
BOSNI I HERCEGOVINI
7
1. TKO može ulagati?
Ulagači mogu biti:
o domaće fizičke i pravne osobe i
o strane fizičke i pravne osobe.
Pitanje ulaganja stranih fizičkih i pravnih
osoba regulirano je sljedećim zakonima:
o Zakon o politici direktnih stranih
ulaganja u Bosni i Hercegovini
(„Službeni glasnik BiH“ broj 17/98,13/03
i 48/10)
o Zakon o stranim ulaganjima Federacije
BiH („Službene novine Federacije BiH“
broj 61/01 i 50/03)
o Zakon o gospodarskim društvima
Federacije BiH („Službene novine
Federacije BiH“, broj 23/99, 45/00,
2/02,6/02, 29/03, 68/05,91/07, 84/08,
7/09, 63/10 i 75/13).
2. KAKO se može ulagati?
I. Osnivanjem vlastitog poduzeća
II. Ulaganjem u postojeće poduzeće
III. Osnivanjem zajedničkog poduzeća i
povezivanjem s drugim poduzećem
IV. Putem javno-privatnog partnerstva
V. Putem drugih posebnih oblika ulaganja
VRSTE GOSPODARSKIH DRUŠTAVA U BIH
Zakon o gospodarskim društvima Federacije BiH regulira osnivanje, rad i prestanak poslovanja gospodarskih društava u BiH.
Oblik društva
Društvo s neograničenom solidarnom odgovornošću (d.n.o. / o.d)
Osniva se zaključivanjem ugovora između dvije ili više domaćih/stranih fizičkih osoba. Članovi odgovaraju neograničeno solidarno za obveze poduzeća. Nije utvrđen minimum ili maksimum osnovnog kapitala.
Društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.)
Osniva se donošenjem akta o osnivanju ili ugovorom između jedne ili više domaćih/stranih fizičkih i/ili pravnih osoba s osnovnim kapitalom podijeljenim u uloge. Član društva s ograničenom odgovornošću odgovara za obaveze društva u visini njegovog uloga u istom. Minimum osnovnog kapitala iznosi BAM 2.000 (cca 1.000 EUR).
Komanditno društvo (k.d.)
Osniva se ugovorom između dvije ili više domaćih/stranih fizičkih osoba i/ili pravnih osoba. Najmanje jedan partner ima potpunu odgovornost (uključujući privatno vlasništvo) i najmanje jedan partner ima ograničenu odgovornost koja se ograničava vrijednošću njegovog udjela u tom poduzeću. Nije utvrđen minimum ili maksimum osnovnog kapitala.
Dioničko društvo (d.d. /a.d.)
Pravno je društvo koje se osniva ugovorom jedne ili više domaćih/stranih fizičkih ili pravnih osoba – dioničara s početnim kapitalom podijeljenim u dionice. Otvoreno društvo je pravna osoba (banka, osiguravajuće društvo ili poduzeće) s minimumom osnovnog kapitala od BAM 4.000.000 (cca 2.000.000 EUR) i najmanje 40 dioničara čije su dionice emitirane putem javne ponude. Zatvoreno društvo je vrsta dioničkog društva čije se dionice izdaju među ograničenim brojem sudionika. Minimum osnovnog kapitala je BAM 50.000 (cca 25. 000 EUR).
8
“Što je kavez divljoj životinji, to je zakon sebičnom čovjeku” – Herbert Spencer
3. Postupak registracije poduzeća
u Županiji Posavskoj
RB Koraci za registriranje Nadležna institucija Vrijeme trajanja
1. Priprema i sastavljanje osnivačkog akta2 Samostalno ili uz pomoć odvjetnika ili
javnog bilježnika/notara 1 – 5 dana
2. Uplata osnivačkog uloga Poslovna banka po vlastitom izboru 1 dan
3. Upis u sudski registar (registracija društva) Općinski sud Orašje 5 – 10 dana
4. Izrada pečata Ovlaštena pečatoreznica 1 dan
5. Otvaranje žiro računa Poslovna banka po vlastitom izboru 1 dan
6. Upis u Registar poslovnih subjekata (statistički broj)
Federalni zavod za statistiku 1 – 2 dana
7. Identifikacijski broj Porezna uprava 1 – 2 dana
8. Izjava o ispunjavanju minimalno – tehničkih uvjeta poslovnog prostora
Samostalno ili uz pomoć Službe za gospodarstvo i infrastrukturu nadležne Općine
1 dan
9. Prijava djelatnika Porezna uprava 1 dan
10. Carinski broj3 Uprava za neizravno oporezivanja 1-3 dana
4. Specifičnosti kada je osnivač ili jedan od osnivača strana osoba
Ukoliko je osnivač ili jedan od osnivača strana
fizička ili pravna osoba potrebno je:
o dobiti suglasnost na osnivački akt kod
Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih
odnosa BiH;
o izvršiti upis u Jedinstveni registar Društva
kod Ministarstva vanjske trgovine i
ekonomskih odnosa BiH.
TROŠKOVI REGISTRACIJE PODUZEĆA
U ŽUPANIJI POSAVSKOJ
Administrativni troškovi osnivanja poduzeća iznose
cca BAM 1.000 (cca 500 EUR) dok troškovi
odvjetnika i notara iznose cca BAM 1.000-2.000
(cca 500-1.000 EUR).
2 Osnivački akt mora biti ovjeren od strane javnog bilježnika/notara
3 Ukoliko je društvo registriralo vanjskotrgovinsku djelatnost
9
5. KAKO osnovati Zastupstvo stranih osoba u BiH?
Strana osoba može osnovati zastupstvo u BiH radi
istraživanja tržišta, obavljanja promidžbenih i
informativnih poslova te svog zastupanja. Zastupstvo
nema status pravne osobe, odnosno zastupstvo ne
može zaključivati ugovore u ime osnivača izuzev
zastupstva stranih avioprijevoznika koji mogu prodavati
prijevozna dokumenta sukladno međudržavnim
ugovorima i međunarodnim konvencijama koje je
zaključila ili kojim je pristupila Bosna i Hercegovina.
Zastupstvo može započeti s radom nakon upisa u
Registar predstavništva stranih osoba u Bosni i
Hercegovini koji se vodi u Ministarstvu vanjske trgovine
i ekonomskih odnosa BiH.
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH
dužno je o prijavi za upis u Registar odlučiti u roku od
10 dana od dana podnošenja prijave.
INSTRUMENTI ZAŠTITE STRANIH ULAGANJA
Strani ulagači zabrinuti zbog restrikcija u transferu dobiti,
eksproprijacije, ratnih i civilnih nereda i uskraćivanja
pravde mogu se osigurati protiv ovih rizika kod European
Union Investment Guarantee Trust Fund za BiH,
Multilateralne agencije za osiguranje ulaganja – MIGA
(dio grupacije Svjetske banke).
10
6. KAKO ulagati a da se ne osniva poduzeće?
Ulagač koji raspolaže slobodnim kapitalom zaključuje
komercijalni ugovor sa domaćim partnerom u cilju
realizacije određenog projekta u kojem je domaći
partner nositelj aktivnosti.
Ugovor se zaključuje sukladno Zakonu o obligacionim
odnosima („Službeni list RBiH“, broj: 2/92 i 13/93), koji
se primjenjuje kao federalni zakon na temelju članka
IX.5. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine
(„Službene novine Federacije BiH“, broj 1/94).
POVLASTICE ZA STRANE ULAGAČE
U skladu sa Zakonom o politici direktnih stranih ulaganja
u BiH („Službeni glasnik BiH“, br.: 17/98, 13/03 i 48/10)
stranim ulagačima zajamčeno je sljedeće:
Nacionalni tretman stranim ulagačima, odnosno
strani ulagači imaju ista prava i obveze kao i
rezidenti Bosne i Hercegovine.
Strani ulagači imaju pravo, radi svojih ulaganja, na
području Bosne i Hercegovine otvoriti račune kod
bilo koje poslovne banke u domaćoj ili slobodno
konvertibilnoj valuti.
Strani ulagači će imati pravo slobodno upošljavati
strane državljane iz inozemstva ukoliko nije
određeno drugačije zakonima u Bosni i Hercegovini
o radu i useljavanju.
Strani ulagači su zaštićeni od nacionalizacije,
eksproprijacije, rekvizicije i mjera s jednakim
učinkom; takve mjere mogu se poduzeti isključivo u
javnom interesu, sukladno važećim zakonima i
podzakonskim aktima, uz plaćanja primjerene
naknade.
Strani ulagači imaju ista vlasnička prava nad
nekretninama kao bosanskohercegovački pravni
subjekti.
Strani ulagači imaju pravo vršiti transfer u
inozemstvo, slobodno i bez odlaganja, u slobodno
konvertibilnoj valuti, dobiti koja nastane kao rezultat
njihovog ulaganja u Bosni i Hercegovini.
Prava i povlastice dane stranim ulagačima i obveze, koje
proizlaze iz Zakona o politici direktnih stranih ulaganja, ne
mogu se ukinuti niti poništiti stupanjem na snagu
naknadno donesenih zakona i podzakonskih akata.
Ukoliko su takvi naknadno doneseni zakoni i podzakonski
akti povoljniji za strane ulagače, oni imaju pravo birati
režim koji će biti mjerodavan za njihovo ulaganje.
IV RAČUNOVODSTVENI OKVIR POSLOVANJA
U BOSNI I HERCEGOVINI
11
1. Veliki i srednji pravni
subjekti
Veliki pravni subjekti su Zakonom o
računovodstvu i reviziji u FBiH („Službene novine
FBiH“, br. 83/09) definirani, između ostaloga, kao
pravni subjekti koji ispunjavaju najmanje dva uvjeta
od navedenih:
prosječna vrijednost poslovne imovine prelazi 4
milijuna KM (oko 2 milijuna EUR) na kraju
poslovne godine;
ukupan godišnji prihod prelazi 8 milijuna KM
(oko 4 milijuna EUR); i
prosječan broj zaposlenih tijekom godine prelazi
250.
Srednji pravni subjekti su Zakonom o
računovodstvu i reviziji u FBiH definirani, između
ostaloga, kao pravni subjekti koja ispunjavaju
najmanje dva uvjeta od navedenih:
prosječna vrijednost poslovne imovine iznosi od
1 milijun KM (oko 500 tisuća EUR) do 4 milijuna
KM (oko 2 milijuna EUR) na kraju poslovne
godine;
ukupan godišnji prihod iznosi od 2 milijuna KM
(oko 1 milijun EUR) do 8 milijuna KM (oko 4
milijuna EUR); i
prosječan broj zaposlenih tijekom godine je od 50 do 250.
U Federaciji BiH računovodstveni okvir je zasnovan
na načelima Međunarodnih standarda financijskog
izvješćivanja („MSFI“).
2. Financijsko izvješćivanje
Pravni subjekti odgovorni su za vođenje
financijskih knjiga, pripremu i podnošenje
računovodstvenih izvješća u skladu s odredbama
Zakona o računovodstvu, međunarodnim
računovodstvenim propisima i međunarodnim
računovodstvenim standardima.
Pravni subjekt podnosi polugodišnje
(polugodišnju bilancu dobiti i gubitka) i godišnje
(godišnju bilancu dobiti i gubitka) računovodstveno
izvješće.
Polugodišnje izvješće mora biti podneseno do
konca srpnja tekuće godine, dok se godišnje izvješće
podnosi do konca veljače slijedeće godine – za godinu
koja je istekla.
Standardi su usvojeni u skladu s međunarodnim
računovodstvenim standardima i relevantnim uputama
EU.
Poslovne knjige vode se u skladu s načelima
sustava dvojnog knjigovodstva.
Godišnja i polugodišnja financijska izvješća
moraju sadržavati računovodstvene izjave:
bilancu stanja
bilancu uspjeha
3. Revizija financijskih
izvješća
Obveznoj godišnjoj zakonskoj reviziji
financijskih izvješća podliježu srednji i veliki pravni
subjekti i pravni subjekti čijim se vrijednosnim
papirima trguje na organiziranom tržištu.
12
V FISKALNI OKVIR
POSLOVANJA U BOSNI I
HERCEGOVINI
13
1. Carine
Uprava za neizravno oporezivanje BiH (UINO BiH)
odgovorna je za prikupljanje svih carina. Carinske
tarife usklađene su s Kombiniranom nomenklaturom
Europske unije.
U skladu s Privremenim sporazumom o trgovini i
trgovinskim pitanjima potpisanim s Europskom unijom
carinske stope će se postupno smanjivati, ovisno o
vrsti proizvoda, do 90%, 75% ili 50% od prethodne
stope, dok će carinske stope za neke proizvode biti u
potpunosti eliminirane.
Smanjenje uvozne carinske stope vrijedi samo za robu
podrijetlom iz EU, a ne za svu robu koja se uvozi iz
EU.
I dalje je predviđena carinska zaštita za poljoprivredne
proizvode za koje se carinske stope uglavnom plaćaju
kao i ranije.
1.1. Slobodne zone
Slobodne zone u BiH dio su carinskog područja
Bosne i Hercegovine i imaju status pravne osobe.
Sukladno Zakonu o slobodnim zonama BiH
(„Službeni glasnik BiH“, broj: 99/09 i 13/03) osnivač
slobodne zone može biti jedna ili više domaćih ili
stranih pravnih i fizičkih osoba koje su registrirane u
BiH.
Korisnici slobodne zone ne plaćaju PDV i uvozna
davanja na opremu koja će se koristiti za proizvodnju.
Ulaganja u slobodne zone, transfer dobiti i prijenos
ulaganja su slobodni.
Osnivanje slobodne zone je ekonomski opravdano
ako se na temelju priloženog elaborata o ekonomskoj
opravdanosti osnivanja slobodne zone i drugih
priloženih dokaza može ocijeniti da će vrijednost
robe, koja se izvozi iz slobodne zone, prijeći najmanje
50% ukupne vrijednosti proizvedene robe koja
napušta slobodnu zonu u razdoblju od 12 mjeseci.
1.2. Carinsko skladištenje
Carinsko skladištenje regulirano je člankom 95.-110.
Zakona o carinskoj politici BiH („Službeni glasnik BiH“,
broj 57/04):
ovim postupkom se u carinsko skladište smješta
roba koja nije iz Bosne i Hercegovine bez
podlijeganja iste plaćanju uvoznih pristojbi,
carinsko skladište može biti javno (na
raspolaganju svakoj osobi za skladištenje robe) ili
vlastito (samo za skladištenje robe od strane
držatelja istog),
za dobivanje odobrenja za vođenje carinskog
skladišta potrebno je sačiniti pismeni zahtjev s
podacima o ekonomskoj opravdanosti, nužnim
uvjetima za držanje skladišta i drugo,
odobrenje mogu dobiti samo osobe registrirane u
Bosni i Hercegovini,
kada se uskladištena roba stavlja u slobodan
promet obračunavaju se carinske pristojbe na
vrijednost robe u trenutku stavljanja iste u
postupak skladištenja,
ukoliko se nakon skladištenja vrši izvoz robe, ista
ne podliježe obračunu carinskih i drugih pristojbi.
14
1.3. Unutarnja obrada
Unutarnja obrada regulirana je člankom 111.-119.
Zakona o carinskoj politici BiH („Službeni glasnik
BiH“, broj 57/04) i Uputom o carinskom postupku
unutarnje obrade („Službeni glasnik BiH“, broj 90/06).
U okviru unutarnje obrade može se uvoziti:
roba koja se upotrebljava u proizvodnji i
postaje u potpunosti ili djelomično sastavni
dio kompenzirajućeg proizvoda i
određena roba koja je potrebna da bi
omogućila ili olakšala proizvodnju iako ne
postaje sastavni dio kompenzirajućeg
proizvoda, s izuzetkom:
o goriva i drugih izvora energije, osim onih
koji su potrebni za testiranje
kompenzirajućih proizvoda ili za
otkrivanje nedostataka kod uvozne robe
kojoj je potreban popravak,
o sredstva za podmazivanje, osim onih
koja su potrebna za testiranje,
podešavanje ili povlačenje
kompenzirajućih proizvoda,
o opreme i alata.
OSLOBAĐANJA
Oprema koja se stavlja u slobodan promet, a
predstavlja ulog strane osobe, osim putničkih vozila,
automata za zabavu i za igre na sreću, odobrava se
oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina.
Radi korištenja gore navedene carinske povlastice, uz
pismeni zahtjev za oslobađanje od plaćanja uvoznih
dažbina, korisnik povlastice podnosi carinskom tijelu,
nadležnom prema mjestu sjedišta korisnika povlastice,
sljedeće dokumente:
ugovor ili drugi odgovarajući akt o ulaganju
stranog ulagača u pravnu osobu na temelju kojeg
se uvozi oprema za koju se traži oslobađanje od
plaćanja uvoznih dažbina
dokaz o registraciji stranog uloga kod nadležnog
tijela države
specifikaciju opreme po tarifnim oznakama i
naimenovanjima iz Carinske tarife BiH, uz
označavanje količine te pojedinačne i ukupne
vrijednosti, koju je ovjerio korisnik povlastice
izjavu investitora da oprema nije starija od 10
godina
potvrdu da uvozna oprema zadovoljava
standarde u pogledu zaštite čovjekove sredine i
ostale standarde iz oblasti zaštite na radu, koju je
izdala institucija ili drugo tijelo nadležno za
područje te djelatnosti.
Carinska služba donosi odluku u roku od 15 dana od
dana podnošenja zahtjeva.
Odobrenja za unutarnju obradu izdaje se samo
osobama registriranim u Bosni i Hercegovini, a za
navedeni postupak mogu se obavljati sljedeće
proizvodnje radnje:
o prerada robe, uključujući njeno podizanje,
sklapanje ili montiranje na drugu robu,
o obrada robe,
o popravak robe, uključujući i njeno
obnavljanje i osposobljavanje.
Zahtjev za odobrenjem treba sadržavati izvod iz
sudskog registra ili rješenje o registraciji djelatnosti,
ugovor kod lohn poslova, normativ proizvodnje,
suglasnost nadležne gospodarske komore i
bankovnu garanciju.
15
2. Porezi
2.1. Porez na dodanu vrijednost - PDV
Porez na dodanu vrijednost je sveobuhvatan
porez na potrošnju, a procjenjuje se na temelju
dodane vrijednosti na robu i usluge.
To je izravni porez koji se primjenjuje na sve
poslovne aktivnosti uključujući proizvodnju i distribuciju
roba i pružanje usluga. PDV je potrošački porez jer
ukupan iznos PDV-a ne plaća tvrtka, već krajnji
potrošač.
Ocjenjuje se kao postotak cijene proizvoda ili
usluga. Iznos poreza je vidljiv u svim fazama, od
proizvodnje do distribucije.
Prilikom plaćanja porezne obveze, obveznik će
smanjiti porez na dodanu vrijednost od iznosa poreza
koji je već platio drugim poreznim obveznicima
prilikom kupovine. To osigurava neutralnost poreza
bez obzira na broj uključenih transakcija.
Jedinstvena porezna stopa PDV–a iznosi
17%, a propisana je Zakonom o porezu na dodanu
vrijednost („Službeni glasnik BiH“, broj: 9/05, 35/05 i
100/08) i primjenjuje se na promet dobara i usluga koje
porezni obveznik vrši na području BiH. Uprava za
neizravno oporezivanje nadležna je institucija za
prikupljanje poreza na dodanu vrijednost i koordiniranje
fiskalne politike u cjelini. Uprava za neizravno
oporezivanje odgovorna je također i za prikupljanje
carina i trošarina na području cijele Bosne i
Hercegovine.
VAŽNE NAPOMENE
Rok za podnošenje mjesečne PDV
prijave je deseti dan tekućeg mjeseca
za prethodni mjesec.
Prag za obveznu PDV registraciju
iznosi 50.000,00 KM oporezivog
prometa u prethodnoj ili tekućoj
kalendarskoj godini.
Povrat PDV-a vrši se najkasnije u roku
od 60 dana po isteku roka za prijavu
PDV-a.4
Strani poduzetnici koji na području
BiH nemaju sjedište ili stalnu poslovnu
jedinicu, a koji vrše oporezivi promet
dobara i usluga u BiH čija vrijednost
prelazi godišnji prag registracije,
obvezni su se registrirati za PDV i
imenovati poreznog punomoćnika u
BiH.
4 Obveznik koji ne primi razliku za PDV u roku od 60 dana ima pravo na kamatu po stopi propisanoj zakonom
kojom se regulira stopa zatezne kamate
“Plaćanje poreza boli. Više boli kad ne morate plaćati porez.” – T.R.Duwar
16
2.2. Porez na dobit
Porez na dobit, na području Federacije Bosne i
Hercegovine utvrđuje se i plaća prema odredbama
Zakona o porezu na dobit („Službene novine Federacije
BiH“, broj: 97/07, 14/08 i 39/09).
Računovodstvena dobit koja je utvrđena u skladu
sa Zakonom o računovodstvu i reviziji u Federaciji BiH
(„Službene novine Federacije BiH“, broj 83/09) i
usklađena u skladu s odredbama Zakona o porezu na
dobit oporezuje se stopom od 10%.
VAŽNE NAPOMENE
Rok za podnošenje porezne prijave
poreza na dobit je 31. ožujak tekuće
godine za prethodnu godinu.
Dividende ne ulaze u poreznu
osnovicu.
Odredbe koje se odnose na
transferne cijene zahtijevaju od
privrednih društava da transakcije s
povezanim društvima prikažu u svojoj
poreznoj bilanci.
Dobit prenesena iz inozemstva ne
oporezuje se ako prethodno
podliježe oporezivanju u inozemstvu.
Porezni gubici se mogu prenositi u
narednih pet godina.
Porezni gubici nastali u jednoj
poreznoj godini ne mogu se koristiti u
ranijim poreznim periodima.
Porezno konsolidiranje / grupno
oporezivanje je predviđeno Zakonom
o porezu na dobit.
Stope amortizacije
Određeni troškovi su djelomično porezno priznati,
uključujući:
30% troškova reprezentacije;
donacije u iznosu do 3% ukupnog prihoda i
sponzorstva u iznosu do 2% ukupnog
prihoda.
Ukoliko su troškovi viši, razlika između poreznog
troška amortizacije i računovodstvenog troška
amortizacije se može koristiti u svrhe oporezivanja
porezom na dobit, s tim da se za te unaprijed
iskorištene iznose amortizacije uvećava porezna
osnovica u poreznoj bilanci u narednim godinama.
Imovina/Sredstvo Godišnja stopa amortizacije (%)
Građevinski objekti 10
Oprema, motorna vozila, mehanizacija
20
Nematerijalna imovina 20
17
Oslobađanje od plaćanja poreza na dobit u godini u
kojoj obveznik izvozom ostvari preko 30% od ukupno
ostvarenog prihoda
Oslobađanje od plaćanja poreza na dobit za razdoblje od pet godina ako obveznik
investira 20 milijuna KM (oko 10 milijuna EUR) u
proizvodnju na području Federacije BiH (4 milijuna KM moraju biti investirana u prvoj
godini)
Oslobađanje od plaćanja poreza na dobit za godinu u
kojoj obveznik zapošljava više od 50% osoba s invaliditetom
duže od godinu dana
P O T I C A J I P O R E Z A N A D O B I T
18
2.3. Porez na dohodak
Porez na dohodak je vrsta poreza kojim se oporezuje dohodak
fizičkih i pravnih osoba.
VAŽNE NAPOMENE
Prihodi koji se ne smatraju dohotkom uključuju:
dividende i raspodjelu dobiti,
mirovine,
stipendije, i
isplate određenih osiguranja.
Neoporezive naknade između ostaloga uključuju: otpremnine prilikom odlaska u mirovinu u visini
šest neto plaća zaposlenika koje su mu isplaćene u prethodnih šest mjeseci ili šest prosječnih neto plaća u FBiH (ukoliko je to povoljnije za zaposlenika);
naknada troškova prijevoza na posao i s posla u visini korištenja cijene karte javnog prijevoza;
naknada za ishranu tijekom rada u visini do 2% od prosječne neto plaće u FBiH (trenutno oko 16 KM po danu);
dnevnice za službena putovanja u BiH do 25 KM (oko 12,5 EUR);
dnevnice za službena putovanja u inozemstvu do propisanih iznosa (ovisno o zemlji);
ostale naknade do propisanih iznosa.
2.4. Porez po odbitku
Porez po odbitku primjenjuje se na određena plaćanja
nerezidentnim pravnim osobama (dividende, kamate i prava
intelektualne svojine, usluge istraživanja tržišta, usluge poreznog i
poslovnog savjetovanja i usluge revizije, kao i generalno sve
ostale usluge koje pružaju nerezidenti na teritoriji Federacije BiH).
VAŽNE NAPOMENE
Porez po odbitku može se smanjiti /
eliminirati u skladu s primjenjivim
Sporazumima o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja.
Naime, ratificirani ugovori (sporazumi,
konvencije) o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja koje je potpisala Bosna i
Hercegovina imaju prioritet u odnosu
na odredbe Zakona o porezu na dobit.
Standardna stopa poreza po
odbitku je 10%, dok se na
isplate dividendi primjenjuje
stopa poreza po odbitku od
5%.
Rok za podnošenje godišnje prijave poreza na dohodak je 31. ožujak tekuće godine za prethodnu godinu.
Stopa poreza na dohodak u Federaciji
BiH iznosi 10% na neto plaću, u
skladu sa Zakonom o porezu na dohodak („Službene novine Federacije BiH“ broj 10/08, 9/10, 44/11, 7/13 i 65/13).
19
2.5. Stranci i porezi u Bosni i Hercegovini
Svi stranci s prebivalištem u Federaciji BiH plaćaju porez na
prihode ostvarene u kalendarskoj godini na području Bosne i
Hercegovine.
Jednako tako, svi stranci koji ne prebivaju u Bosni i Hercegovini,
ali koji ostvaruju prihode u Federaciji BiH i Republici Srpskoj
smatraju se poreznim obveznicima.
20
3. Posebne naknade i članarine
RB NAZIV STOPA PROPISI
1. Opća vodna naknada 0,5%
isplaćenih neto plaća
Zakon o vodama („Službene novine Federacije BiH“, broj 70/06), Pravilnik o načinu obračunavanja, postupku i rokovima za obračunavanje i plaćanje i kontroli izmirivanja obveza na temelju opće vodne naknade i posebnih vodnih naknada („Službene novine Federacije BiH“, broj: 92/07, 46/09, 79/11 i 88/12)
2. Posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda
0,5% isplaćenih neto plaća
Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća („Službene novine Federacije BiH“, broj: 39/03, 22/06 i 43/10) i Uputa o načinu obračunavanja i uplati posebne naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda („Službene novine Federacije BiH“, broj 81/08)
3
Naknada za rehabilitaciju, osposobljavanje i upošljavanje osoba s invaliditetom
0,5% isplaćenih bruto plaća
Ukoliko pravna osoba ne upošljava osobe s invaliditetom sukladno Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju osoba s invaliditetom („Službene novine Federacije BiH“, broj 9/10)
4. Članarina turističkoj zajednici
0,045% za Orašje, 0,04% za Odžak i
0,035% za Domaljevac od ukupnih prihoda na
kraju godine
Uredba o Članarinama u turističkim zajednicama („Službene novine Federacije BiH“, broj: 18/09 i 4/12)
5. Naknada za općekorisne funkcije šuma
0,015% od ukupnih prihoda na
kraju godine
Zakon o šumama („Narodne novine Županije Posavske“, broj 9/13)
4. Komunalne pristojbe
Županijskim Zakonom o komunalnim pristojbama („Narodne novine Županije Posavske“, broj: 4/09) propisan je način plaćanja komunalnih pristojbi na području Županije Posavske.
Visina pristojbi po predmetima i uslugama za čije korištenje se plaća pristojba utvrđuje se općinskim odlukama, s tim da visina istih ne može biti veća od visine utvrđene u Tarifi komunalnih pristojbi koja je sastavni dio navedenog Zakona.
5
5 Primjerice sukladno ovom Zakonu plaća se pristojba za tvrtku
21
VI TRŽIŠTE RADA I
TROŠKOVI UPOSLENIH
22
1.Tržište rada u Županiji
Posavskoj
U Županiji Posavskoj je, prema podacima Službe za
upošljavanje Županije Posavske6, evidentirano
5.594 neuposlene osobe. Struktura neuposlenih po
stručnoj spremi je sljedeća: 163 osobe sa
završenom VSS, 150 VŠS, 1.384 SSS, 11 VKV,
1.095 KV, 210 PK i 1.042 NK.
Od neuposlenih osoba sa završenom visokom i,
višom stručnom spremom najveći broj je
ekonomista i pravnika, a zatim slijede inženjer
elektrotehnike, inženjer građevine i informatičar. Što
se tiče strukture neuposlenih osoba sa završenom
srednjom stručnom spremom najveći broj je
komercijalista, a zatim slijede ekonomist,
administrator službenik u knjigovodstvu, medicinska
sestra, poljoprivredni tehničar i tekstilni tehničar. Od
ostalih neuposlenih osoba (KV i VKV) najbrojniji su
prodavači, bravari, automehaničari, frizeri i šivači
tekstila.
UPOŠLJAVANJE STRANACA
Upošljavanje stranaca vrši se preko Službe za
upošljavanje Županije Posavske sukladno Zakonu o
zapošljavanju stranaca („Službene novine
Federacije BiH“, broj 8/09). Strani državljani koji
traže zaposlenje u BiH moraju imati radnu dozvolu.
Radne dozvole izdaje nadležna služba za
upošljavanje odnosno područne službe odgovorne
za područje prema sjedištu poslodavca.
Poslodavac podnosi, u ime stranog radnika, zahtjev
za izdavanje radne dozvole. Radna dozvola izdaje
se za određenu osobu, za određeni posao, za
određenog poslodavca i na određeno vrijeme.
Radna dozvola prestaje važiti kada prestane
uposlenje. Radna dozvola važi godinu dana i može
se produžiti.
Osnivači gospodarskog društva, odnosno poduzeća
sa sjedištem u BiH, koji u tom gospodarskom
društvu, odnosno poduzeću obavljaju određene
poslove, ako takav rad nema karakter radnog
odnosa niti traje duže od ukupno tri mjeseca
godišnje ne moraju imati radnu dozvolu za rad u
BiH.
Ukoliko će osnivač gospodarskog društva biti i
direktor gospodarskog društva i za taj rad primati
plaću, tada mora imati radnu dozvolu u skladu s
odredbama Zakona o kretanju i boravku stanaca i
azilu u BiH („Službeni glasnik BiH, br.36/08) i
prijavljeno boravište u Bosni i Hercegovinu.
U slučaju da se zahtjev za izdavanje radne dozvole
podnosi od strane inozemnih ulagača ili osnivača
tvrtki i/ili osobe ovlaštene za zastupanje poslodavca
(direktori, izvršni direktori, prokurist, itd.) ili osobe
registrirane za obavljanje samostalne djelatnosti -
obrta, postupak izdavanja radne dozvole mora biti
završeni u roku od najdulje 15 dana od dana
podnošenja zahtjeva.
6 Podaci iz prosinca 2013. godine
23
2. Trošak plaća u Županiji Posavskoj
Prosječna neto plaća u
Županiji Posavskoj za
2012. godinu iznosila
je 684,43 KM.
Simulacija plaće
RB Bruto plaća
Iznos plaće za isplatu
Doprinosi iz
osnovice
Doprinosi na
osnovicu Naknade
Ukupno (3+4+5+6)
1 2 3 4 5 6 7
1 560,00 377,76 173,60 58,80 6,58 616,74
2 1.053,80 684,41 326,68 110,65 12,11 1.133,85
3 1.240,00 800,04 384,40 130,20 14,20 1.328,84
4 1.562,00 1.000,00 484,22 164,01 17,81 1.666,04
U tablici iznad u stupcu 7 prikazan je trošak plaće za poslodavca, u slučaju da neto plaća iznosi kako je prikazano u stupcu 3.
Topli obrok u visini do 2% prosječne neto plaće u Federaciji prema posljednjem objavljenom statističkom podatku
7 ne podliježe oporezivanju
sukladno članku 14. Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dohodak („Službene novine Federacije BiH“, broj: 67/08, 4/10, 86/10, 10/11, 53/11, 20/12, 27/13, 71/13 i 90/13).
Doprinosi za socijalno osiguranje koje plaća poslodavac i zaposlenik
U Federaciji BiH doprinosi se obračunavaju na
temelju bruto plaće.
a) Udio u doprinosima koji plaća zaposleni:
17% za mirovinsko i invalidsko osiguranje, 12,5%
za zdravstveno osiguranje i 1,5% za osiguranje u
slučaju nezaposlenosti (ukupno 31 % na bruto
plaću).
b) Udio u doprinosima koji plaća poslodavac:
6% za mirovinsko i invalidsko osiguranje, 4% za
zdravstveno osiguranje i 0,50% za osiguranje u
slučaju nezaposlenosti (ukupno 10,50% na bruto
plaću).
Bruto plaća obuhvaća neto plaću zaposlenog,
pomnoženu s utvrđenim koeficijentom, plus
doprinosi iz plaće.
Propisi kojima je regulirana uplata doprinosu su:
- Zakon o doprinosima („Službene novine
Federacije BiH“, broj: 35/98, 54/00, 16/01, 37/01,
1/02, 17/06 i 14/08);
- Pravilnik o načinu obračunavanja i uplate
doprinosa („Službene novine Federacije BiH“,
broj: 64/08 i 81/08);
- Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju
Federacije BiH („Službene novine Federacije
BiH“, broj: 29/98,049/00, 32/01, 73/05, 59/06,
4/09 i 55/12);
- Zakon o zdravstvenom osiguranju („Službene
novine Federacije BiH“, broj: 30/97, 7/02, 70/08 i
48/11);
- Zakon o posredovanju u upošljavanju i socijalnoj
sigurnosti neuposlenih osoba („Službene novine
Federacije BiH“, broj: 55/00, 41/01, 22/05 i 9/08).
7 cca. 830,00 KM*2%=16,60 KM
24
7 cca. 830,00 KM*2%=16,60 KM
VII VAŽEĆI SPORAZUMI U
BOSNI I HERCEGOVINI
25
1. Sporazumi o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja
Sljedeći sporazumi o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja, koje Bosna i Hercegovina ima potpisane
sa drugim državama, su u primjeni:
Albanija, Alžir, Austrija, Belgija, Crna Gora,
Češka, Danska, Egipat, Finska, Francuska, Hrvatska,
Iran, Irska, Italija, Jordan, Kuvajt, Katar, Kina, Kipar,
Mađarska, Malezija, Moldavija, Nizozemska, Norveška,
Njemačka, Pakistan, Poljska, Rumunjska, Slovačka,
Slovenija, Srbija, Španjolska, Švedska, Šri Lanka,
Turska, Ujedinjeni Arapski Emirati, Ujedinjeno
Kraljevstvo i Sjeverna Irska.
2. Sporazumi o slobodnoj
trgovini
Bosna i Hercegovina potpisala je Sporazum o
slobodnoj trgovini srednje Europe (CEFTA) sa
slijedećim zemljama: Albanija, Srbija, Moldavija, Crna
Gora, Makedonija i UNMIK/Kosovo.
Bosna i Hercegovina također ima potpisan sporazum o
slobodnoj trgovini s Turskom, čime je omogućen
pristup novom tržištu od 70 milijuna ljudi.
3. EFTA
Sporazum o slobodnoj trgovini između Bosne i
Hercegovine i EFTA-e, (Švicarska, Norveška, Island i
Lihtenštajn) potpisan je dana 24.lipnja 2013.godine u
Norveškoј, a nakon ratifikacije sporazuma doći će do
potpunog ukidanje carina na uvoz robe između strana
ugovornica.
4. Sporazum o stabilizaciji i
pridruživanju
Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima
Europske unije s Bosnom i Hercegovinom stupio je na
snagu 1. srpnja 2008. godine i biti će na snazi sve dok
se Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju ne počne
primjenjivati.
Sporazum efikasno stvara područje slobodne trgovine
s postepenim otvaranjem tržišta Bosne i Hercegovine,
olakšavajući ekonomski i društveni razvoj.
Značajan je inače doprinos autonomnih mjera koje je
EU uvela za BiH od 2002. godine, a nakon stupanja
na snagu privremenog sporazuma izvoz iz BiH je
olakšan kao i uvoz iz Evropske unije u BiH.
26
6. Preferencijalni izvozni
režim
Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima
Europske unije s Bosnom i Hercegovinom stupio je na
snagu 1. srpnja 2008. godine i ostat će na snazi sve
dok zemlje članice Europske unije ne ratificiraju
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SAA).
Sporazum efikasno stvara područje slobodne trgovine
s postepenim otvaranjem tržišta Bosne i Hercegovine,
olakšavajući ekonomski i društveni razvoj. U skladu s
preferencijalnim izvoznim režimom s Europskom
unijom, sva dobra iz BiH koja zadovoljavaju tehničko-
tehnološke standarde i uvjete EU mogu biti uvezena u
sve zemlje EU bez ikakvih kvantitativnih ograničenja i
bez plaćanja carina i ostalih sličnih dažbina.
BiH, također, ima unilateralni preferencijalni režim sa
SAD-om, Novim Zelandom, Švicarskom, Norveškom,
Japanom, Rusijom, Kazahstanom, Bjelorusijom,
Kanadom i Australijom.
Nadalje, BiH ima preferencijalni izvozni režim s
Iranom.
5. Sporazumi o promociji i
uzajamnoj zaštiti ulaganja
Sljedeći sporazumi o promociji i uzajamnoj zaštiti
ulaganja, koje BiH ima potpisane sa drugim državama,
su u primjeni:
Albanija, Austrija, Belgija i Luksemburg, Bjelorusija,
Češka, Danska, Egipat, Finska, Grčka, Hrvatska,
Indija, Iran, Italija, Jordan, Kanada, Katar, Kina,
Kuvajt, Litva, Mađarska, Makedonija, Malezija,
Moldavija, Nizozemska Njemačka, OPEC – FOND,
Pakistan, Portugal, Rumunjska, SAD – OPIC, San
Marino, Slovačka, Slovenija, Srbija, Španjolska,
Švicarska, Švedska, Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo,
Ukrajina.
Diplomatsko-konzularna predstavništva u BiH Albanija Alžir Argentina Angola Australija Austrija Bangladeš Bjelorusija Belgija Bugarska Burkina Faso Kanada Čile Kina Hrvatska Kuba Češka Danska Egipat Europska unija
Finska Francuska Njemačka Grčka Gvineja Bisao Vatikan Mađarska Island Indija Indonezija Iran Irska Izrael Italija Japan Jordan DNR Koreja Srbija R Koreja Kuvajt
Latvija Libija Makedonija Malezija Mali Malta Meksiko Moldavija Crna Gora Maroko Nizozemska Novi Zeland Nigerija Norveška Oman Pakistan Palestina Peru Filipini Poljska
Portugal Katar Rumunjska Rusija Saudijska Arabija Slovačka Slovenija Sjeverna Afrika Suvereni malteški vojni red Španjolska Šri Lanka Švedska Švicarska Sirija Tajland Turska Ukrajina Ujedinjeni Arapski Emirati Ujedinjeno Kraljevstvo SAD
Jemen Zambija Azerbajdžan Brazil Ekvador Estonija Gruzija Irak Kazahstan Cipar Kirgistan Kongo Kostarika Luksemburg Mauritanija San Marino
27
VIII INVESTICIJSKI
POTICAJI U BOSNI I HERCEGOVINI
28
(FISKALNI I NEFISKALNI)
“Prepoznajte veliko dok je još malo” – Sun Tzu
RB NAZIV POTICAJA I KRATAK OPIS POTICAJA INSTITUCIJA KOJA DODJELJUJE POTICAJ / INSTITUCIJA KOJA PROVODI POSTUPAK
1. Oslobađanje plaćanja PDV-a kod uvoza dobara u slobodne zone
Upravni odbor Uprave za neizravno oporezivanje BiH
Uprava za neizravno oprezivanje
2.
Oprema koja se stavlja u slobodan promet, a predstavlja ulog strane osobe, osim putničkih vozila, automata za zabavu i igru na sreću, odobrava se oslobađanje od plaćanja uvozne dažbine (čl. 176. stavak 1. Zakona o carinskoj politici BiH)
Uprava za neizravno oporezivanje BiH
3.
Roba koja se stavlja u slobodan promet za projekte obnove i rekonstrukcije BiH oslobađa se od plaćanja uvozne dažbine (čl. 176. stavak 3. Zakona o carinskoj politici BiH)
Uprava za neizravno oporezivanje BiH
4.
Oprema koja se stavlja u slobodan promet, a namije- njena je za obavljanje proizvodne djelatnosti u slobodnoj zoni, oslobađa se od plaćanja uvozne dažbine (čl. 176. stavak 4. Zakona o carinskoj politici BiH)
Uprava za neizravno oporezivanje BiH
5.
Osnovna sredstva i druga oprema uvezena u svrhu prijenosa poslova iz treće zemlje u BiH - Od plaćanja dažbine oslobođaju se osnovna sredstva i druga oprema koja pripada poduzetništvima koja su definitivno prekinula svoju djelatnost u stranoj zemlji i premjestila se u carinsko područje BiH, kako bi tu nastavila obavljati sličnu djelatnost (čl. 6. Priloga Zakona o carinskoj politici BiH)
Uprava za neizravno oporezivanje BiH
6.
Proizvodi koje poljoprivrednici iz BiH dobiju na posjedima smještenim u stranoj zemlji - Od plaćanja dažbine oslobađaju se poljoprivredni, stočarski, pčelarski, hortikulturni i šumski proizvodi koje s imanja smještenih u zemlji koja graniči s carinskim područjem BiH dobiju poljoprivrednici koji svoje preduzeće imaju u navedenom carinskom području koje graniči sa stranom zemljom (čl. 7. Priloga Zakona o carinskoj politici BiH)
Uprava za neizravno oporezivanje BiH
29
Investicijski poticaji u BiH (nastavak)
RB NAZIV POTICAJA I KRATAK OPIS POTICAJA INSTITUCIJA KOJA DODJELJUJE POTICAJ / INSTITUCIJA KOJA PROVODI POSTUPAK
7.
Sjemena, đubriva i proizvodi za obradu zemljišta koje uvoze poljoprivrednici u stranim zemljama za korištenje na posjedima koja graniče s tim zemljama - Od plaćanja dažbine oslobađaju se sjemena, đubriva, proizvodi za obradu zemljišta i usjevi namijenjeni za korištenje na posjedu smještenom u carinskom području BiH koje graniči sa stranom zemljom i koje obrađuju poljoprivrednici koje svoje glavno gazdinstvo imaju unutar navedene strane zemlje, a koje graniči s carinskim područjem BiH. (čl. 8. Priloga Zakona o carinskoj politici BiH)
Uprava za neizravno oporezivanje BiH
8. Oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina na robu koja se uvozi u trgovačko-promotivne svrhe (čl. 16. Priloga Zakona o carinskoj politici BiH)
Uprava za neizravno oporezivanje BiH
9.
Pošiljke koje se šalju organizacijama i koje štite autorska prava ili prava industrijskog i komercijalnog patenta - Od plaćanja dažbine oslobađaju se trgovački znaci, modeli ili dizajni i njihovi prateći dokumenti, kao i prijave za priznanje patenata, izuma i slično, koji se podnose organima nadležnim za bavljenje zaštitom autorskih prava ili prava na industrijske ili komercijalne patente. (čl. 17. Priloga Zakona o carinskoj politici BiH)
Uprava za neizravno oporezivanje BiH
10.
Obrazovni, naučni i kulturološki materijali, znanstveni instrumenti i strojevi - Od plaćanja dažbine oslobađaju se obrazovni, znanstveni i kulturološki materijali navedeni u listi koju usvaja Upravni odbor. (čl. 20. Priloga Zakona o carinskoj politici BiH)
Uprava za neizravno oporezivanje BiH
11.
Laboratorijske životinje i biološke i kemijske materije namijenjene za istraživanje - Od plaćanja dažbine oslobađaju se životinje koje su posebno pripremljene za laboratorijsku uporabu, te biološke ili kemijske tvari za koje ne postoji ekvivalentna proizvodnja na carinskom području BiH i koje se uvoze isključivo u nekomercijalne svrhe (čl. 21. Priloga Zakona o carinskoj politici BiH)
Uprava za neizravno oporezivanje BiH
12.
Terapeutske supstance ljudskog podrijetla i reagensi za određivanje krvnih grupa i tipova tkiva - Od plaćanja dažbine oslobađaju se terapeutske supstance ljudskog podrijetla, reagensi za određivanje krvnih grupa i reagensi za određivanje tipova tkiva (čl. 22. Priloga Zakona o carinskoj politici BiH)
Uprava za neizravno oporezivanje BiH
30
Investicijski poticaji u BiH (nastavak)
RB NAZIV POTICAJA I KRATAK OPIS POTICAJA INSTITUCIJA KOJA DODJELJUJE POTICAJ / INSTITUCIJA KOJA PROVODI POSTUPAK
13. Fond za podršku stranim ulagačima u BiH* *Zbog nedostatka sredstava u proračunu Fond trenutno ne dodjeljuje sredstva stranim investitorima
Vijeće ministara BiH Agencija za promociju stranih investicija BiH
(FIPA)
14. Potpora sajamskim manifestacijama u zemlji i inozemstvu Vijeće ministara BiH
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine
15. Od plaćanja akciza oslobođeni su proizvodi koje se izvoze (čl. 30. Zakona o akcizama BiH, „Službeni glasnik BiH“, br. 49/09)
Uprava za neizravno oporezivanje BiH
16. Od plaćanja akciza oslobođeno je gorivo za avione i brodove u međunarodnom prometu (čl. 30. Zakona o akcizama BiH)
Uprava za neizravno oporezivanje BiH
17.
Oslobađanje od plaćanja akcize na uvoz i/ili isporuku alkohola koji se koristi kao repromaterijal za proizvodnju alkoholnih pića, osobi registriranoj za proizvodnju u skladu s članom 13. Zakona o akcizama BiH (čl. 30. Zakona o akcizama BiH)
Uprava za neizravno oporezivanje BiH
18.
Fizičke i pravne osobe koje koriste lož ulje za zagrijavanje stambenih i poslovnih objekata i objekata za poljoprivrednu proizvodnju (staklenici i plastenici) imaju pravo na povrat akcize plaćene na lož ulje (čl. 31. stavak 1. Zakona o akcizama BiH)
Uprava za neizravno oporezivanje BiH
19.
Poduzetnik i pravne osobe koje koriste alkohol za proizvodnju lijekova i/ili u medicinske svrhe, kao i etilni alkohol koji koriste kao repromaterijal u proizvodnji sredstava za čišćenje i pranje, kozmetičkih proizvoda i ostalih proizvoda na koje se ne plaća akciza imaju pravo na povrat uplaćenog iznosa akcize (čl. 31. stavak 2. Zakona o akcizama BiH)
Uprava za neizravno oporezivanje BiH
20. Pravna osoba koja je izvezla akcizne proizvode za koje je prethodno plaćena akciza ima pravo na povrat uplaćenog iznosa (čl. 31. stavak 3. Zakona o akcizama BiH)
Uprava za neizravno oporezivanje BiH
21.
Cestarina se ne plaća na dizel gorivo koje se koristi za potrebe rudnika, termoelektrana i željeznica (za pogon šinskih vozila) i količini koju odobri Upravni odbor na prijedlog vlada entiteta i Brčko distrikta BiH (čl. 36. stavak 1. Zakona o akcizama BiH)
Uprava za neizravno oporezivanje BiH
31
IX POSLOVNE PRILIKE U ŽUPANIJI POSAVSKOJ
32
Općina Orašje
1. Postupak dodjele zemljišta i
dozvola za gradnju
Postupak dodjele zemljišta i dozvola za
gradnju u nadležnosti je općine.
RB Koraci za dodjelu zemljišta Nadležna institucija Vrijeme trajanja
1. Javni natječaj za dodjelu neizgrađenog građevinskog zemljišta na korištenje radi građenja
Općina 21 dan
2. Provedba postupka javnog natječaja Općinsko Povjerenstvo 7 dana
3. Rješenje o dodjeli neizgrađenog građevinskog zemljišta na korištenje radi građenja
Općinsko vijeće 15 – 30 dana
4. Provođenje Rješenja Općinskog vijeća – upis u katastar i gruntovnicu
Općina – katastar; Općinski sud Orašje –
gruntovnica 7 dana
5. Ishođenje urbanističke suglasnosti8 Općina 7 dana
6. Ishođenje građevinske dozvole9 Općina 7 dana
Ukupno trajanje 64 – 79 dana
8 Uz pretpostavku kompletnosti zahtjeva
9 Vidi 8
“Poduzetnik uvijek traži promjene, reagira na njih i koristi ih kao priliku” – Peter Drucker
33
2. Priključenje na
elektrodistribucijsku mrežu
2.1. Pravni okvir i postupak Temeljni dokumenti za reguliranje ove oblasti na
području Županije Posavske (kao i cijele Federacije
Bosne i Hercegovine) su: Zakon o električnoj energiji
(„Službene novine FBiH“, broj 66/13) i Opći uvjeti za
isporuku električne energije („Službene novine FBiH“,
broj 35/08).
Uvjete priključenja na elektrodistribucijsku mrežu
propisuje imatelj licence za obavljanje djelatnosti
distribucije električne energije, a to je na području
Županije Posavske Javno poduzeće „Elektroprivreda
HZ HB“ d.d. Mostar“ – Distribucijsko područje Sjever
Orašje, od kojeg ulagač mora ishoditi prethodnu
elektroenergetsku suglasnost za priključenje na
distribucijsku mrežu. To je temeljni dokument kojim se
propisuje mogućnost i način budućeg priključenja
objekta investitora na mrežu a ujedno i prvi korak u
procesu priključenja na distribucijsku mrežu.
Kontinuiranim ulaganjem u distribucijsku mrežu i
usklađivanjem s planovima razvoja općina u Županiji
Posavskoj,omogućeni su visoki standardi opskrbe
električnom energijom, naročito u poslovnim zonama
na području Županije. Dvije glavne napojne točke na
području županije su:
Trafostanica 110/x „Orašje“ instalirane snage
2x20 MVA i
Trafostanica 110/x „Odžak“ instalirane snage 20
MVA.
2.2. Troškovi priključenja Za priključenje objekta na elektrodistribucijsku mrežu ulagač plaća jednokratnu naknadu koja je propisana Pravilnikom o priključcima JP „Elektroprivreda HZ HB“ d.d. Mostar. Jednokratna naknada se računa se iz dva dijela:
1) Naknada za priključnu snagu Za kupce priključene na niskonaponsku mrežu računa se kao: [priključna snaga (kW) x 466 x 0,5] KM + PDV Za kupce priključene na srednjenaponsku mrežu računa se kao:
[priključna snaga (kW) x 280 x 0,5] KM + PDV
2) Naknada za ostale troškove Naknada za ostale troškove se odnosi na troškove koji nastaju u postupku stjecanja prava građenja i prava služnosti, a obračunava se na temelju stvarnih troškova postupka s tim da kupac plaća samo 50% tog iznosa.
Cijene električne energije određene su sukladno tarifnim stavovima koje donosi Regulatorna komisija za električnu energiju u Federaciji BiH – FERK.
Kontakt: Elektroprivreda HZ-HB d.d. Mostar – Distribucijsko područje
Sjever, Tel.: (+387) 31 713 002, 711 775 Web: http://www.ephzhb.ba
Poslovnica Orašje: (+387) 31 712 065 Poslovnica Domaljevac: (+387) 31 791 719
Poslovnica Odžak: (+387) 31 761 045
34
3. Poduzetničke zone u Županiji Posavskoj
3.1. OPĆINA ORAŠJE „Poduzetnička zona Dusine“
INFO
„Poduzetnička zona Dusine“ Orašje uspostavljena je
Odlukom Općinskog vijeća Orašje („Službeni glasnik
općine Orašje“, broj 2/10), dana 18.03.2010. godine.
Zona se prostire na ukupnu korisnu površinu od 351.749
m², podijeljena u 50 parcela.
„Poduzetnička zona Dusine“ formirana je spajanjem
istočnog dijela „Zone za poduzetništvo II“ i „Poduzetničke
zone III Orašje“. Ovo spajanje ima za cilj stvaranje
kompletne cjeline, koja zahtjeva jedinstven program
razvoja, izgradnju infrastrukture, promocije, te
jedinstvenih poticajnih mjera ulaganja u zonu.
„Poduzetnička zona Dusine“ Orašje nalazi se na
magistralnom putu Orašje – Tuzla, udaljena svega 1 km
od centra Općine i graničnog prijelaza Orašje – Županja,
te 12 km od autoceste Zagreb – Beograd.
Zona je djelomično opremljena osnovnom
infrastrukturom, i to pristupnom cestom,
elektroenergetskom mrežom, vodovodnom mrežom, te
PTT priključkom.
Cijena građevinskog zemljišta u zoni iznosi 3,00 KM/m² i 7,00 KM/m², ovisno o položajnoj pogodnosti parcele.
Površine parcela se kreću od 3.221 m² do 30.763 m².
Trenutan broj slobodnih parcela iznosi 13, i to podijeljenih
u četiri niza, od magistralne ceste prema istočnom dijelu
zone.
OLAKŠICE KORISNICIMA
Oslobođenje od naknada za korištenje i
uređenje građevinskog zemljišta;
Oslobođenje komunalnih naknada;
Odluka o poticajnoj mjeri novog
zapošljavanja na području općine Orašje
(„Službeni glasnik općine Orašje“, broj:
4/09).
Trenutno aktivne tvrtke u zoni su:
1. „Mix“ d.o.o. Orašje (proizvodno prerađivačka
djelatnost – proizvodnja stočne hrane),
2. „Dinoza“ d.o.o. Orašje (prerađivačka djelatnost
– prerada sirove kože),
3. „Coprotec Sistemi“ d.o.o. Orašje (proizvodna
djelatnost – proizvodnja metalnih dijelova za
autoindustriju),
4. „Yimor“ d.o.o. Domaljavac (trgovinska
djelatnost),
5. „ASD“ PJ Orašje d.o.o. (uslužna djelatnost),
6. „Badžo“ d.o.o. Gradačac (trgovina građevinskog
materijala),
7. „Šokčević“ d.o.o. Orašje (trgovinska djelatnost),
8. „B2 Marine“ d.o.o. Orašje (proizvodna
djelatnost),
9. „Granit“ d.o.o. Orašje (prerađivačka djelatnost –
obrada kamena).
35
36
3.2. OPĆINA ODŽAK „Poduzetnička zona Sjever“
INFO
„Poduzetnička zona Sjever“ u Odžaku je
uspostavljena Odlukom Općinskog vijeća Odžak 02.
lipnja 2008. godine.
Ukupna površina Zone je 46,85 ha, koji su
podijeljeni u 49 poslovnih parcela.
Planira se da se izgradnja Zone provede u dvije
faze. Trenutno je u I fazi (20 ha) raspoloživo 18
poslovnih parcela veličine od 3.600 m2 do 15.500
m2. Sve parcele iz ove faze su infrastrukturno
potpuno spremne za ulazak potencijalnih ulagača.
Blizina željezničke pruge (7km) u Modriči,
riječne luke (15km) u Šamcu i Brčkom (70km),
zračne luke u Tuzli i Osijeku (80 km), Sarajevu,
Zagrebu i Beogradu (200km) kao i izgradnja
autoceste kroz općinu Odžak na trasi Koridora
Vc (1,5 km udaljen od zone) ovu zonu čini još
atraktivnijom, kako za poduzetnike iz BiH tako i
za one iz inozemstva.
Za izgradnju „Poduzetničke zone Sjever“ u
Odžaku izrađen je Regulacijski plan, kompletna
projektna dokumentacija i pribavljena sva
potrebna odobrenja za gradnju.
Izgrađen je kružni tok na ulazu u zonu,
postavljena trafo stanica 10/04 kv i izgrađen je
veći dio ulica u I fazi projekta, no ulice nisu
asfaltirane.
Postoji mogućnost priključka na kompletnu
gradsku infrastrukturu osim kanalizacije.
Početna cijena za prodaju slobodnih poslovnih
parcela u zoni je 10 KM /m2 .
Financijska sredstva dobivena prodajom
poslovnih parcela iz I faze projekta kao i sva
druga raspoloživa sredstva će biti namjenski
uložena u završetak infrastrukture u
Poduzetničkoj zoni.
37
„Poduzetnička zona Sjever“ Odžak
38
3.3. OPĆINA DOMALJEVAC-ŠAMAC Poslovne zone „Veliko blato“ i „Malo blato“
INFO
Općina Domaljevac-Šamac je usvojila prostorni plan
s ucrtanima gospodarskim zonama na lokaciji
"Veliko blato" i poslovno-uslužnom zonom na lokaciji
"Malo blato". Zone su predviđene za razvoj malih i
srednjih poduzeća.
Regulacijski plan zone kreira se prema potrebama
ulagača - jednostavan način dogovaranja i
ustupanja zemljišta.
Prednost ovih zona je blizina autoceste Zagreb –
Beograd (15 km), magistralne ceste Orašje – Tuzla
(10 km), željeznice u Šamcu (10 km) i Riječne Luke
Šamac (10 km).
Granični prijelaz Orašje i Šamac od poslovnih zona
u Domaljevcu udaljeni su samo 10 km.
Povoljnosti koje Općina nudi za poduzeća:
- Poduzetnik koji uđe u Zonu plaća samo
naknadu za zemljište, a oslobođen je od
plaćanja komunalnih renti i renti za poslovni
prostor.
-
- Za urbanističku dozvolu plaća samo 80,00 KM
dok za građevinsku i i uporabnu plaća samo
0,25% od građevinske vrijednosti objekta (dakle
ako objekt vrijedi 1 milijun – ulagač plaća 2.500
KM).
Poslovna zona "Malo blato"
Osnovne informacije o Zoni:
Lokacija: uz cestu Šamac - Orašje
Površina: 2,5 ha
Predviđena namjena: trgovačko financijsko
središte Općine
Postojeći objekti: 7 izgrađenih u privatnom
vlasništvu
Postojeća infrastruktura: električna energija, voda,
telefon/internet, putna mreža
Planska dokumentacija: prostorni plan s ucrtanim
zonama
Pravni status: 100% u vlasništvu Općine
Procjenjena cijena zemljišta unutar Zone: 10,00 KM/m2
Upravljanje Zonom: Općina
Mogućnost proširenja Zone: ne postoji
Poslovna zona "Veliko blato"
Osnovne informacije o Zoni:
Lokacija: 500 m od ceste Šamac - Orašje
Površina: 5 ha
Predviđena namjena: zelena zona za razvoj MSPa
Postojeći objekti: 1 izgrađen u privatnom vlasništvu
Postojeća infrastruktura: električna energija, putna
mreža
Planska dokumentacija: Prostorni plan Općine s
ucrtanim zonama
Pravni status: 100% u vlasništvu Općine
Cijena zemljišta unutar Zone: 5,00 KM/m2
Upravljanje Zonom: Općina
Mogućnost proširenja Zone: nije ograničeno jer se
uz Zonu nalazi zemljište u vlasništvu Općine
39
Poslovna zona „Veliko blato“ i „Malo blato“ Domaljevac
Poduzeća koja posluju u poduzetničkoj zoni su: „M&K Company“ d.o.o. Domaljevac, „Yimor“ d.o.o. Domaljevac, „Koturić-Toni“ d.o.o Domaljevac, „Dom-grad“ d.o.o. Domaljevac, „Mirnovec“ d.o.o. Čitluk, „Oranica“ d.o.o. Domaljevac i „Argus“ d.o.o. Grebnice.
40
VLADA ŽUPANIJE POSAVSKE
Jug I, Obilaznica bb 76270 Orašje Tel.: (+387) 31 713 265, 713 277, 713 402, 717 057, 717 058 Email: [email protected] Web: http://www.zupanijaposavska.ba OPĆINA ORAŠJE
3.ulica 45. 76270 Orašje Tel.: (+387) 31 712 322, 712 011 Email: [email protected] Web: http://www.orasje.ba OPĆINA ODŽAK
Trg broj 1 76290 Odžak Tel.: (+387) 31 762 027, 710 811 Email: [email protected] Web: http://www.odzak.ba OPĆINA DOMALJEVAC-ŠAMAC
Posavskih branitelja 148 76233 Domaljevac Tel.: (+387) 31 716 600, 716 604 Email: [email protected] Web: http://www.domaljevac.ba ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA INSPEKCIJSKE POSLOVE
5. ulica 19. 76270 Orašje Tel.: (+387) 31 714 706 Email: [email protected] AGENCIJA ZA PRIVATIZACIJU ŽUPANIJE POSAVSKE
3. ulica bb 76270 Orašje Tel.: (+387) 31 712 997 Email: [email protected] GOSPODARSKA KOMORA ŽUPANIJE POSAVSKE
Jug 1 bb 76270 Orašje Tel.: (+387) 31 713 277 OPĆINSKI SUD ORAŠJE
Jug I, Obilaznica bb 76270 Orašje Tel.: (+387) 31 712 073, 716 800 Email: [email protected] Web: http://opsud-orasje.pravosudje.ba
URED ZA STATISTIKU ZA PODRUČJE ŽUPANIJE POSAVSKE
3. ulica 15. 76270 Orašje Tel.: (+387) 31 712 391 SLUŽBA ZA UPOŠLJAVANJE ŽUPANIJE POSAVSKE
3.ulica 50. 76270 Orašje Tel.: (+387) 31 714 417, 710 680, 712 306
Ured Orašje: (+387) 31 713 964 Ured Odžak: (+387) 31 761 421 Ured Domaljevac-Šamac: (+387)
31 791 931 ŽUPANIJSKI POREZNI URED ORAŠJE
8. ulica 40. 76270 Orašje Tel.: (+387) 713 827
Porezna ispostava Orašje za područje općina Orašje i Domaljevac-Šamac: (+387) 31 712 555
Porezna ispostava Odžak za područje općine Odžak: (+387) 31 761 768
CARINSKA ISPOSTAVA ŠAMAC
Put Srpskih Dobrovoljaca bb 76230 Šamac Tel.: (+387) 54 611 676, 611 902 CARINSKA ISPOSTAVA ORAŠJE
Autoput bb 76270 Orašje Tel.: (+387) 31 716 141, 716 145 UPRAVA ZA NEIZRAVNO OPOREZIVANJE RC TUZLA
Mitra Trifunovića Uče 161 75000 Tuzla Tel.: (+387) 35 368 000 UPRAVA ZA NEIZRAVNO OPOREZIVANJE RC BANJA LUKA
Mladena Stojanovića 7. 78000 Tuzla Tel.: (+387) 51 312 009
POSLOVNE BANKE
U ŽUPANIJI POSAVSKOJ
UniCredit Bank d.d. Mostar Poslovnica Orašje
3. ulica 47., 76270 Orašje Tel.: (+387) 31 716 700, 716 701, 716 709
Poslovnica Odžak Titova 17, 76290 Odžak Tel.: (+387) 31 762 437
Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Mostar Poslovnica Orašje
5. ulica 29., 76270 Orašje Tel.: (+387) 31 719 808
Poslovnica Domaljevac Posavskih branitelja 148., 76233 Domaljevac Tel.: (+387) 31 719 900
NLB Banka d.d., Filijala Gradačac Ekspozitura Orašje
3. ulica bb, 76270 Orašje Tel.: (+387) 31 712 047
Ekspozitura Odžak Titova bb, 76290 Odžak Tel.: (+387) 31 762 824
Raiffeisen Bank d.d., Glavna filijala Tuzla Agencija „Orašje“
3. ulica 33., 76270 Orašje Tel.: (+387) 31 712 001
Agencija „Odžak“ Titova bb, 76290 Odžak Tel.: (+387) 31 763 432
Intesa Sanpaolo Banka BiH, Filijala Tuzla Poslovnica Odžak
Titova bb, 76290 Odžak Tel.: (+387) 31 762 118
Sberbank BH d.d., Glavna filijala Tuzla Poslovnica Orašje
14. ulica 97., 76270 Orašje Tel.: (+387) 31 719 441
41
Koordinacija:
Vlada Županije Posavske
Pripremili:
Ana Dominković, dipl.oec. Blanka Ćošković, dipl.oec.
Ružica Živković, struc.spec.oec. Franc Kljajić, dipl.oec
Suradnici i savjetnici na projektu:
Općina Orašje – Služba za gospodarstvo i infrastrukturu Općina Odžak – Služba za gospodarstvo i LER
Općina Domaljevac-Šamac – Služba za financije i gospodarstvo Služba za upošljavanje Županije Posavske
Damir Župarić, dipl.oec. Petar Damjanović, dipl.ing.
Daniel Dominković, bacc.upr.
Tisak:
Grafolade & 77x7
ORAŠJE, veljača 2014. godine
VLADA ŽUPANIJE POSAVSKE
VODIČ ZA ULAGANJA NA PODRUČJU ŽUPANIJE POSAVSKE