Zablude o mastima

Mlae generacije odrasle su u uvjerenju da su masnoa i kolesterol opasni. Stariji, koji se jo sjeaju da su kao djeca mazali svinjsku mast po kruhu, da nisu uklanjali masne dijelove s mesa i da su jeli slaninu kad god su je imali, odavno su se odrekli masne hrane iz straha da im se ne povea kolesterol i ne zaepe krvne ile.

Meutim, prirodne masnoe ivotinjskog porijekla nikada nisu bile opasne za nae zdravlje, ve su od pamtivijeka sainjavale vaan dio ljudske prehrane. One su graevinski materijal za nae tijelo, neophodne za normalan rast i razvoj djece i za funkcioniranje ljudskog organizma. Teorija o tetnosti masnoe i kolesterola, na kojoj naalost poiva cijela medicinska djelatnost, zapravo je neutemeljeni mit, proizaao iz loe provedenih zastarjelih istraivanja i iznad svega komercijalnih interesa. Najnovija istraivanja ne nalaze nikakve znanstvene dokaze o tetnosti zasienih masnoa ivotinjskog porijekla i kolesterola. Zapravo, danas znamo da su industrijska biljna ulja i margarini tetni, dakle upravo ono to nam je nametnuto umjesto tradicionalnih prirodnih masnoa.

Zasiene masnoe nalazimo u mesu, jajima, svinjskoj masti, maslacu, siru, vrhnju i drugim mlijenim proizvodima, kao i u kokosovom ulju. Ove su namirnice takoer bogate kolesterolom, posebice umanjak, i osobito su vane za mozak i nervni sustav. Preko 60% ljudskog mozga sastoji se od masnoe, a one su izuzetno vane i potrebne i za sve druge normalne funkcije u ljudskom organizmu. Kolesterol, kojeg nasilno nastojimo smanjiti lijekovima, zapravo nije tetan, ve je to vana i potrebna tvar koju ljudsko tijelo samo proizvodi. Potreban je za cijeli niz zdravih tjelesnih funkcija proizvodnju hormona, popravak oteenih stanica u tijelu i jaanje imunolokog sustava organizma. Kolesterol izgrauje staninu stijenku, isti i neutralizira toksine koji nastaju raznim upalnim procesima u tijelu, titi srce i mozak. I majino mlijeko obiluje kolesterolom i enzimima koji djetetu pomau da to bolje iskoristi ovu hranjivu tvar, jer upravo novoroenad i mala djeca trebaju puno kolesterola radi normalnog razvoja mozga, ivanog sustava i drugih vanih funkcija u tijelu.

Hrana bogata prirodnim masnoama oduvijek je bila ovjekova izvorna i prirodna hrana. Ono to je tetno je nova, rafinirana, industrijski procesirana hrana, puna industrijskih ulja i trans masti, kemijskih aditiva, peninog glutena, eera i glukozno-fruktoznog ili kukuruznog sirupa. Danas imamo vrlo ozbiljne dokaze da je ta nova hrana uzronik civilizacijskih bolesti zapadnog svijeta: debljine, dijabetesa tipa 2, srano-ilnih bolesti, kroninih crijevnih bolesti, autoimunih bolesti, alergija i mnogih vrsta raka.

Ali zato nas onda strunjaci ve desetljeima savjetuju da ne jedemo masno? Naalost, mi ne ivimo u humanitarnom, ve u ekonomskom drutvu koje se zasniva na profitu, a prehrambena industrija, kao i sve ostalo, dio je tog ekonomskog drutva. Proizvoai gledaju to im se vie isplati, a ne to je za nas potroae zdravije, a k tome i dravne institucije zaduene za prehranu i zdravlje, prvenstveno tite industriju umjesto nas. Strah od visokog kolesterola potencira i farmaceutska industrija, iz istih komercijalnih razloga jer su statini, sredstva za sniavanje kolesterola, najprodavaniji lijekovi na svijetu. Kampanja protiv kolesterola zapravo je najvea prevara 20. stoljeaKolesterol neprijatelj ili prijatelj?

Kolesterol je molekula slina molekuli masne kiseline i toliko je vana za normalan rad organizma da sve stanice u tijelu imaju vlastitu sposobnost stvarati kolesterol. Potreba za njim izuzetno je velika pa, kada ga stanice ne mogu proizvesti dovoljno, u proizvodnji pomae jetra. U naem tijelu proizvodi se tri do pet puta vie kolesterola nego to ga unesemo hranom. Ako ga hrana sadri premalo, poveava se vlastita proizvodnja. Unosimo li ga puno hranom, proizvodnja se u stanicama smanjuje. Tijelo treba kolesterol za razne funkcije i proizvodi ga upravo onoliko koliko mu je potrebno.

Kolesterol je vaan za zdravo funkcioniranje mozga i titi od depresije. Djeluje kao snaan antioksidans i ak nas titi od raka. Bez kolesterola naa koa nije u stanju sintetizirati vitamin D iz sunevog svjetla. S premalo kolesterola nae tijelo ne moe stvarati nove stanice, a ne uspijeva ni dovoljno brzo obnavljati stare, to dovodi do ubrzanog starenja. Osim to je graevinski materijal za tijelo, kolesterol se u tijelu koristi za sintezu hormona potrebnih za borbu protiv stresa. Upravo je ovo objanjenje zato stres podie razinu kolesterola u krvi jer ga trebamo vie da bi se tijelo nosilo s poveanim zahtjevima. Stariji ljudi imaju vie kolesterola jer je za vrijeme njihovog ivotnog vijeka nastalo vie staninog oteenja u odnosu na mlae osobe, zbog toga njihov kolesterol nije pametno sniavati lijekovima. Usput reeno, ljudi s viom razinom kolesterola ive dulje od ljudi s niom razinom kolesterola u krvi.

Kolesterol izmeu ostalog izgrauje i stabilizira stanine stijenke, tj. opnu koja titi sve stanice naeg tijela. Prema novijim istraivanjima upravo je stijenka glavni dio stanice koji komunicira izmjenu tvari i informacija izmeu stanice i njenog okruenja. Kolesterol je i glavni sastojak ui koja je potrebna za probavu masnoa, ali i svih vitamina topivih u mastima. Kolesterol predstavlja predstadij potreban za proizvodnju hormona kao to su kortizol, D-vitamin te sva tri spolna hormona testosteron, estrogen i progesteron. Nadalje, kolesterol se koristi za izgradnju ivanih vlakana i prenoenje ivanih impulsa te za jaanje imunolokog sustava organizma.

Bez kolesterola ljudski mozak ne moe funkcionirati. Kemijski procesi koji stvaraju ivane impulse trebaju kontinuiranu lokalnu produkciju molekula kolesterola. Zbog toga je upravo mozak organ koji sadri najveu koliinu ove vane molekule. Kolesterol je potreban za normalnu funkciju receptora serotonina (supstance u mozgu od koje se dobro osjeamo) te se nedostatak kolesterola povezuje s agresivnou i nasilnim ponaanjem, depresijom i poremeajima samodestrukcije.

Dalje, kolesterol sudjeluje u popravku oteenih stanica tijela te isti i neutralizira toksine koji nastaju raznim upalnim procesima u organizmu. Kolesterol je takoer vaan za odranje zdravlja crijevne stijenke pa prehrana s malom koliinom kolesterola moe dovesti do nastanka propusnosti crijevne stijenke i drugih crijevnih problema.

Bez kolesterola nema ivota. Jaje, koje je zaetak ivota, namirnica je najbogatija kolesterolom. Potrebno je, naime, mnogo kolesterola da bi se stvorilo jedno ivo toplokrvno bie. Majino mlijeko posebno je bogato kolesterolom i enzimima koji djetetu pomau da to bolje iskoristi ovu hranjivu tvar. Zato? Zato to upravo novoroenad i male bebe trebaju hranu bogatu kolesterolom radi normalnog razvoja mozga, ivanog sustava te mnogih drugih funkcija u tijelu.

Kolesterol je dakle prirodna tvar koju nae tijelo samo proizvodi te regulira vlastitu proizvodnju do optimalne razine, gdje unos kolesterola hranom predstavlja samo manji dio. Zato je pokuaj da se izvana intervenira na koliinu kolesterola u krvi sasvim nebioloki i nelogian. Naalost, statini se prodaju i bolesnima i zdravima iako nema dokaza da sniavanje kolesterola jami bolje zdravlje. Jo je manje dokaza o eventualnim prednostima ovog lijeka u odnosu na nuspojave koje izaziva. Najveu korist od ovog lijeka nemaju pacijenti, nego industrija lijekova, meu Amerikancima podrugljivo prozvana BigPharma. Statini su najprodavaniji lijekovi na svijetu, a profit se broji u stotinama milijuna dolara, jer oni se ne prodaju tek za krau uporabu, ve se troe doivotno.

to je zapravo masnoa u krvi ili kolesterol u krvi? Kolesterol se transportira putem krvi kako bi doao do stanica koje ga trebaju. Ovaj transport se odvija u odreenim paketima koji se nazivaju lipoproteini: VLDL (u nalazima se naziva trigliceridi), LDL i HDL*. Ukupna vrijednost ovih paketa daje ono to se naziva ukupan kolesterol.

Trigliceridi: niska vrijednost je dobra (ispod 1,7 jedinica). Razina iznad 1,7 je znak metabolikog sindroma i znai povien rizik za srane bolesti. Visoka vrijednost ovisi o pretjeranom unosu ugljikohidrata. Trigliceridi, naime, ne nastaju od masnoa koje jedemo, ve nastaju u jetri od eera koji nije iskoriten za energiju. Izvor ovog eera je sva hrana bogata ugljikohidratima, osobito eer i bijelo brano. Veina ljudi koji se hrane prema LCHF naelima imaju nisku vrijednost triglicerida. HDL: Visoka vrijednost je dobra jer ovo je dobar, zatitni kolesterol. Niske vrijednosti pokazuju rizik od sranih bolesti. Razina ispod 1,0 (mukarci) i ispod 1,3 (ene) pokazatelj je metabolikog sindroma**. Unos zasienih masnoa podie HDL, unos ugljikohidrata ga sniava. Veina onih koji se hrane po naelu LCHF imaju visoke vrijednosti HDL-a. LDL: preporua se vrijednost ispod 3,0 jedinice, ali ovo nije tako jednostavno procijeniti budui da postoje LDL estice raznih veliina, gdje su male i guste estice opasne, a velike i prozrane nisu. Niska vrijednost triglicerida i visoka vrijednost HDL-a, to je oboje dobro, ukazuju da su LDL estice velike i neopasne, pa u tom sluaju vea vrijednost LDL-a ne predstavlja rizik. Meutim, visoka vrijednost triglicerida i niska vrijednost HDL-a ukazuju na to da su LDL estice male i opasne, pa je u tom sluaju visoki LDL lo. Ukupni kolesterol/HDL: Dr. Andreas Eenfeldt (knjiga Matrevolutionen, 2011.) kae da vrijednost ukupnog kolesterola zapravo ne govori puno o eventualnom riziku za razvoj bolesti, ve da treba gledati omjer izmeu ukupnog i HDL kolesterola. Ako je omjer ukupnog kolesterola i HDL ispod 6 to je dobro, ispod 5 jo bolje, a ispod 4 odlino. Znai, ako je zatitni HDL kolesterol visok, tada e i ukupan kolesterol biti vii, to je u tom sluaju samo dobro. Npr. ako je ukupni kolesterol 8, a HDL je 2, omjer je 8:2 = 4, to je odlino. No ako je ukupni kolesterol 8, a HDL samo 1, tada je omjer 8:1 = 8, to je loe.

Naalost, laboratoriji obino mjere samo ukupnu koncentraciju LDL kolesterola u krvi, to nam nita ne govori o vrsti njegovih estica. Naime, bitno je znati da postoje male, guste estice LDL kolesterola, koje su opasne jer lake oksidiraju (a samo oksidirani kolesterol moe stvoriti naslage na ilama), te postoje velike, prozrane estice LDL-a koje su bezopasne. Istraivanja su pokazala da LCHF prehrana mijenja LDL estice iz malih u velike, te da dolazi do smanjivanja njihovog ukupnog broja. Iako u nekim sluajevima LCHF prehrana moe dovesti do blagog poveanja LDL-a, on se mijenja u benigni tip (velike estice) to zapravo smanjuje rizik za oboljenje od sranih bolesti.

Da ponovimo: Velike, prozrane, bezopasne LDL estice i zatitni HDL (to je dobro) poveavaju se od zasienih masti u prehrani. Male, guste, opasne LDL estice i trigliceridi (to je loe) poveavaju se od ugljikohidrata u prehrani. Male, guste, opasne LDL estice obino nalazimo kod sranih bolesnika i osoba koje imaju visoke trigliceride, abdominalnu pretilost i druge aspekte metabolikog sindroma.

Poveana vrijednost LDL-a (iznad 3 jedinice) i poveana vrijednost ukupnog kolesterola (iznad 5 jedinica) zapravo su poveane samo u odnosu na referentne vrijednosti koje su se tokom godina mijenjale, odnosno smanjivale, jer je tako odgovaralo farmaceutskoj industriji. Dakle, ove vrijednosti zapravo ne pokazuju nikakav rizik za oboljenje od srano-ilnih bolesti, ali ipak veina lijenika takvim ljudima preporuuje prehranu sa manje masnoa i vie ugljikohidrata. Ali upravo takva prehrana moe pogorati stanje jer moe dovesti do promjene LDL estica u male, guste i opasne, do smanjivanja zatitnog HDL-a i do poveanja triglicerida, paradoksalno, zar ne?

Ovo je poznato meu znanstvenicima koji se bave pitanjima kolesterola, ali u lijenikim ordinacijama vladaju preporuke farmaceutske industrije, kojoj je glavni cilj prodati to vie statina, lijekova za sniavanje kolesterola.

*LDL: Low Density Lipoprotein; HDL: High Density Lipoprotein; VLDL: Very Low Density Lipoprotein

**Metaboliki sindrom predstavlja skupinu metabolikih poremeaja koji poveavaju rizik za razvoj srano-ilnih bolesti i dijabetesa tipa 2. Ti poremeaji su povien krvni tlak, povien eer u krvi i/ili inzulinska rezistencija, poremeena vrijednost masnoa u krvi (povieni trigliceridi i nizak HDL) te abdominalna pretilost (nakupljanje masnog tkiva u podruju trbuha).Kokosovo ulje je zasicena masnoca i vrlo stabilna na visokim temperaturama, zato je idealno i za przenje i za kuhanje. Specijalni tzv kratki i srednji lanci masnih kiselina koje sadrzi kokosovo ulje se ne spremaju u tijelu vec se odmah trose za energiju i daju sitost, zato recimo caj sa kokosovim uljem moze biti kao jedan medjuobrok. Kokosovo ulje ima ljekovita svojstva, antibakterijska i antivirusna kao i protiv gljivica. Potpomaze mrsavljenje i poboljsava probavu.

Mozete ga koristiti na sve nacine kao bilo koju drugu masnocu ali kako mi nismo navikli na okus kokosa u hrani to mozda nekim ljudima ne odgovara (kao i maslinovo ulje - neki ne podnose miris a nama u dalmaciji nema spize bez maslinovog ulja.)

Vodite racuna da kupite hladno presano kokosovo ulje (virgin) a ne rafinirano kakvo se mozda moze naci u obicnim prodavaonicama koje je dosta jeftino. Ovo rafinirano i stvrdnuto kokosovo ulje se izlucuje iz suhe tvari koja je ostala nakon hladnog presanja. Ekstrahira se uz pomoc visokih temperatura te se zatim hidrogenizira (ocvrcuje) kao margarin. Ova masnoca nema iste karakteristike kao hladno presano uljeuuc je potrebna da bi razgradila masnocu iz hrane. kada redovno jedemo masnocu proizvodi se puno zuci i dolazi do protoka zuci kroz zucne puteve sto je dobro jer smanjuje mogucnost stvaranja kamenaca.

ako jedemo malo masnoce, proizvodi se manje zuci i mala kolicina ide u crijevo radi razgradnje masnoce a veci dio stoji i talozi se duze vremena u zucnoj kesici. ovo talozenje zuci je lose jer se tako lako stvaraju zucni kamenci.

dakle upravo obrnuto od onog sto nam lijecnici savjetuju: da bi sprijecili nastanak zucnih kamenaca potrebno je jesti masnu a ne nemasnu hranu. nemasna hrana bogata ugljikohidratima pogoduje stvaranju zucnih kamenaca.

kao sto se savjetuje pijenje puno tekucine da bi se sprijecilo stvaranje bubreznih kamenaca, jer protok tekucine ispire bubrezne puteve, tako bi se trebalo preporucivati jedenje dovoljno masnoce za sprecavanje stvaranja zucnih kamenaca, jer protok zuci koji se stvara radi razgradnje masnoce iz hrane ispire zucne puteve i sprecava stvaranje kamenca.

za one koji vec imaju zucne kamence od prije a prelaze na lchf prehranu: moguce da veci protok zuci pokrene postojece kamence. ako su kamenci manji mogu proci kroz zucne puteve i izaci iz tijela kroz crijeva. ali ako su kamneci veci moguce je da zecepe prolaz kroz zucne puteve i u tom slucaju je mozda potrebno operirati.

dakle prehrana sa malo masnoce i puno UH uzrokuje zucne kamence a prehrana sa puno masnoce moze pokrenuti postojece kamence koji onda mogu izazvati problem.

onaj tko je vec operirao zuc, njemu zuc ide direktno iz zucnih puteva u crijevo, kad je potrebno razgraditi masnoce, i ne stoji vise natalozena u zucnom mjehuru jer ga nema. ovo moze za pojedince znaciti teskocu u probavi vecih kolicina masnoce odjednom, pa je rjesenje jesti manje kolicine masnoce cesce, dok se tijelo ne navikneDobre i loe masnoe

esto se pria o kvaliteti masnoe pa ujemo da postoje one dobre i one loe. Sigurno ste uli da su biljna ulja i margarin zdravi, a masnoe ivotinjskog porijekla tetne. Zapravo je potpuno obrnuto. Da bismo shvatili razliku potrebno je znati poneto o kemiji masnoa. Masnoe ili lipidi su organski spojevi netopivi u vodi. Sastoje se od odreenog broja masnih kiselina, a masne kiseline se uglavnom sastoje od atoma ugljika i vodika udruenih u lance raznih duljina. Ako je odnos izmeu atoma ugljika i vodika ispravan, tj. sve raspoloive veze ugljika su popunjene ili zasiene atomima vodika, kaemo da su masne kiseline zasiene. Struktura im je pravilna i ravna te molekule tijesno prianjaju jedne uz drugu, zbog ega su ove masnoe na sobnoj temperaturi u krutom stanju. Zasiene masnoe prevladavaju u hrani ivotinjskog porijekla, u maslacu, svinjskoj masti, mlijenim masnoama, mesu, peradi i jajima, te u tropskim uljima kao to su kokosovo i palmino ulje. Prevladavaju takoer u majinom mlijeku, a nae tijelo samo proizvodi zasiene masnoe iz ugljikohidrata. Zasiene masnoe su vrlo stabilne pri visokim temperaturama, zato su pogodne za pripremu hrane.

Osim zasienih, postoje i nezasiene masnoe. To znai da nekim masnim kiselinama nedostaju dva ili vie atoma vodika. Kod jednostruko nezasienih (mononezasienih) masnih kiselina nedostaju dva atoma vodika pa su radi toga dva atoma ugljika povezana dvostrukom vezom. Zbog dvostruke veze ove su molekule zakrivljene i ne prianjaju jedna uz drugu na isti nain kao u zasienim masnoama. Zato su ove masnoe na sobnoj temperaturi u tekuem stanju, dok ohlaene poprimaju neto krui oblik. Prevladavaju u maslinovom ulju, avokadu i oraastim plodovima, ali se u velikim koliinama nalaze i u hrani ivotinjskog porijekla. Relativno su stabilne pri viim temperaturama, to znai da su pogodne za zagrijavanje.

Viestruko nezasiene (polinezasiene) masne kiseline imaju dvije ili vie dvostrukih veza meu atomima ugljika jer im nedostaju etiri ili vie atoma vodika. Zbog dvostrukih veza ove su molekule zakrivljene i ne mogu prianjati jedna uz drugu, radi toga su ova ulja u tekuem stanju i kad su ohlaena. Polinezasiene masnoe prevladavaju u svim biljnim uljima, osim maslinovog i kokosovog. One su vrlo nestabilne molekule, to znai da s obzirom da im nedostaju atomi vodika one ih pokuavaju ukrasti od drugih molekula koje se nalaze u blizini. Posebno su reaktivne u prisustvu zraka, svjetla, temperature i pritiska, pri emu dolazi do oksidacije, tj. ulja postaju uegla. Prilikom oksidacije stvaraju se vrlo tetni spojevi koji uzrokuju upalne procese u krvotoku, bubrezima, pluima i crijevima, pa konzumacija ovih ulja ima izuzetno negativan uinak na nae zdravlje. Viestruko nezasiena ulja nisu pogodna za zagrijavanje.

Dakle, za termiku pripremu hrane najsigurnije je koristiti masnoe u kojima prevladavaju stabilne zasiene masne kiseline, a to su maslac ili ghee (proieno maslo), kokosovo ulje, svinjska mast i druge ivotinjske masti ako su nam pri ruci: pilea, guja, paja i govea mast. Maslinovo ulje u kojem prevladavaju jednostruko nezasiene masne kiseline takoer moemo koristiti za pripremu hrane. Iako nije zasieno, ovo ulje sadri polifenole i tokoferole koji tite ulje od oksidacije. No s obzirom na visoku cijenu ovog ulja, ekonominije je priti na ivotinjskim mastima koje su jeftinije, a maslinovo ulje koristiti kao dresing.

U svim ostalim biljnim uljima prevladavaju viestruko nezasiene masnoe i to u vrlo nepovoljnom sastavu. Naime ta ulja sadre puno vie omega 6 nego omega 3 masnih kiselina. Meusobna povezanost omege 3 i omege 6 i njihovih funkcija u tijelu vrlo je komplicirana. Obje su vrste esencijalne za zdravlje, ali je pri tome njihov pravilan omjer presudan. Idealnim se smatra ako ih kroz hranu dobivamo u omjeru 1:1, dakle jednake koliine omege 6 kao i omege 3, kako je to bilo nekad dok su ljudi jeli prirodnu izvornu hranu. No modernom prehranom, koja se bazira na itaricama i biljnim uljima, unosimo 20 puta vie omege 6 nego omege 3. Ovaj nesrazmjer dovodi do upalnih procesa u tijelu koji izazivaju mnoge kronine bolesti. Upravo je prekomjeran unos omege 6 jedan od glavnih krivaca za aterosklerozu - zaepljenje ila. Zbog toga treba izbjegavati sva biljna ulja osim, kako je ve reeno, maslinovog i kokosovog. Od ostalih ulja jedino u lanenom prevladavaju omega 3 masne kiseline, meutim, i to ulje vrlo lako oksidira.

Industrijska rafinirana biljna ulja kao to su sojino, suncokretovo, repiino, kukuruzno i sve mjeavine koje se prodaju pod nazivom jestivo moramo izbjegavati. Ova ulja se u procesu proizvodnje podvrgavaju visokim temperaturama i djelovanju kemikalija, pa su ve u startu uegla i vrlo tetna. Svakako trebamo izbjegavati margarin, koji se dobiva hidrogenizacijom (ovrivanjem) biljnih ulja. Da bi se od tekuih ulja dobilo ovrsnuto sredstvo za mazanje, provode se brutalne kemijske reakcije pri emu nastaju trans masti koje su u mnogim zemljama zabranjene, jer je dokazano da su vrlo tetne za zdravlje. Osim u margarinu, hidrogenizirana biljna ulja i trans masti nalaze se u industrijski proizvedenim pecivima, keksima, kolaima, sladoledu, ipsu i mnogim vrstama okolade. Na deklaraciji se navode kao djelomino ovrsnuta biljna ulja ili biljne masti.Margarin - izbjegavajte pod svaku cijenu!

Osim itarica, kao dio zdrave prehrane, mediji i zdravstvene ustanove su nam nametnuli biljna ulja i margarin. Za margarin se tvrdi da je zdrav za srce, sniava kolesterol i tlak, pomae kod mravljenja i poboljava zdravlje u svakom pogledu. Dobro zvui, ali ima jedan problem ovo nita nije istina.

Margarin se proizvodi od biljnih ulja, koja se dobivaju ekstrakcijom sjemenja i zrnja soje, kukuruza, suncokreta ili repice. Ekstrakcija nije isto to i preanje, ime se dobiva maslinovo i kokosovo ulje, ve je to kemijsko odvajanje ulja uz pomo kemijskih otapala, najee hexana. Visoka temperatura u procesu prerade ulja unitava u njima vitamine i antioksidante i nastaju slobodni radikali koji mogu izazvati velika oteenja u stanicama i poveati rizik od raka. Ta ulja su ve u startu uegla i nezdrava.

Zatim se na brutalan kemijski nain, postupkom hidrogenizacije ili ovravanja, tekua ulja mijenjaju u vrst oblik, uz upotrebu nikla kao katalizatora. Ostaci kemikalija koje se koriste u preradi ulja i margarina, ostaju u gotovom proizvodu. U postupku hidrogenizacije nastaju trans masti za koje je dokazano da su vrlo tetne za zdravlje. Masnoe su graevinski materijal za staninu stjenku koja je po Bruce Liptonu, meunarodno poznatom znanstveniku s podruja stanine biologije, glavni dio stanice jer omoguuje komunikaciju stanice s okoliem. Ako se u nju ugrade neprirodne trans masti, ona vie ne radi na normalan nain. Ovo poveava rizik od inzulinske rezistencije, dijabetesa, raka, srano-ilnih bolesti, neplodnosti i mnogih drugih bolesti. Iako su u mnogim zemljama zabranjene, trans masti se i dalje nalaze u margarinu, ali i u kupovnim keksima, kolaima, sladoledu, mnogim vrstama okolade i u ipsu.

Mnogi proizvoai tvrde da su prestali s postupkom hidrogenizazije, te da margarin uvruju drugaijim postupkom promjene masnih kiselina, gdje se molekule masnoe najprije razbijaju pa se ponovo spajaju po naelu sluajnosti uz pomo natrij-metilata. No i te masnoe koje nastaju potpuno se razlikuju od prirodnih masnoa i naem su organizmu neprepoznatljive.

Osjetljive viestruko nezasiene masne kiseline u margarinu ve su od starta uegnute (oksidiraju pod djelovanjem temperature, pritiska, zraka i svjetla), pa je ovo mazivo vrlo neugodnog mirisa i rune sive boje. Da bi se uklonio runi miris margarin se ispire parom i deodorira, a uz pomo kaustine sode i kemijskih sredstava za izbjeljivanje se izbjeljuje kako bi se uklonila runa siva boja. Nakon svega dodaje se umjetni okus i umjetna uta boja, proizvod se pakira kao zdravija alternativa maslaca i dostavlja na police supermarketa. Dobar tek

Ostaci sljedeih opasnih kemikalija mogu se nai u gotovom proizvodu margarinu:

ekstrakcijski benzin heksan, u odreenoj koliini eksplozivan, oteuje ivce; aceton, zapaljiva tvar, tetan za mozak i ivce; fosforna kiselina, jaka i opasna kiselina; kaustina soda; metal nikal kao katalizator kod hidrogenizacije; metanol (stvara se od natrij-metilata u postupku promjene masnih kiselina); izbjeljujua sredstva; PHA poliaromatski ugljikovodici (jedna od najjaih kancerogenih tvari).

Dio se ovih kemikalija koristi u procesu proizvodnje, a dio se stvara kao rezultat kemijskih reakcija u tom procesu. Jedan dio kemikalija dolazi ak s brodova za transport sirovina, jer se u istim tankovima prevoze kemikalije (npr. razna kemijska otapala) i ulja od kojih se pravi margarin.

Pored svega, margarin se sastoji od biljnih ulja u kojima prevladava omega-6, to pridnosi prekomjernom unosu omege-6 u odnosu na omegu-3. Ova neravnotea izaziva upalne procese u tijelu te je uzronik mnogih kroninih bolesti.

Margarin je potpuno neprirodan proizvod prepun opasnih kemikalija, brutalno manipuliran na molekularnoj razini te sadri masnoe strane ljudskom organizmu. Sve vie znanstvenih studija pokazuje vezu izmeu konzumacije margarina i alergija, ekcema, astme, alergijskog zaepljenja nosa i ulceroznog kolitisa kod djece. Moete napraviti eksperiment i ostaviti jedan komad margarina i isti toliki komad maslaca vani u prirodi. Maslaca e vrlo brzo nestati, jer e postati hrana raznim ivotinjama, kukcima i mikroorganizmima koji se nalaze u prirodi, ali margarin e ostati netaknut.

Ne zbog toga to je zdrav za srce, ve samo zbog toga to je industriji isplativ, mediji e i dalje reklamirati margarin jer su i oni plaeni za to. Novac vlada svijetom, ali ipak svaki pojedinac sam odluuje gdje e uloiti svoj novac. Zato budite svjestan potroa a ne rtva i ne kupujte hranu koja to nijeOmega 3, omega 6 i eikosanoidi

Omega 3 i omega 6 su viestruko nezasiene masne kiseline od kojih su neke podvrste esencijalne za zdravlje. To znai da su neophodne za odreene funkcije u tijelu, ali ih tijelo ne moe proizvesti samo, pa ih zato moramo unositi hranom. Pri tome je presudan njihov pravilan omjer. Naime, omega 3 i omega 6 upravljaju hormonalnim sustavom eikosanoida, koji opet upravlja cijelim metabolizmom, jer nadzire, izravno ili neizravno, inzulin i druge endokrine hormone (glukagon, kortizol, adrenalin i druge) te njihovim posredovanjem i sve vitalne tjelesne sustave, tj. biokemijske procese u tim sustavima.

Eikosanoidi su podijeljeni u dvije grupe, tzv. dobre i loe. EPA (eikosapentaenska kiselina), masna kiselina iz obitelji omega 3, upravlja grupom dobrih eikosanoida, dok AA (arahidonska kiselina) iz obitelji omega 6, upravlja loim eikosanoidima. Oni imaju suprotno djelovanje, pa dobri eikosanoidi djeluju protuupalno i rastvaraju krvne ugruke, dok loi izazivaju upale i zgruavanje krvi, to je normalno i potrebno radi zatite od ozljeda, ali je bitno da obje grupe djeluju u ravnotei. Meutim, problem nastaje kad loi eikosanoidi prevladaju nad dobrima, jer tada se normalni upalni procesi pretvaraju u kronine upale i dovode do srano-ilnih i drugih kroninih bolesti. To se dogaa kad kroz prehranu unosimo vie omege 6 nego omege 3. One konkuriraju istim metabolikim putevima, jer koriste isti enzim delta-6-dehidrogenazu, pa tako pretjerani unos omege 6 dovodi do nedostatka omege 3 i dobrih eikosanoida.

AA, iz obitelji omega 6, koja upravlja loim eikosanoidima, nastaje iz LA (linolne kiseline) koja prevladava u biljnim uljima, margarinu, itaricama, oraastim proizvodima i sjemenkama. EPA, iz obitelji omega 3, koja upravlja dobrim eikosanoidima, potrebna je i za proizvodnju DHA (dokosapentaenske kiseline) koja izgrauje stanine membrane mozga i nervnog sistema. EPA i DHA nalaze se samo u hrani ivotinjskog porijekla i to u plavoj ribi, mesu panih ivotinja i jajima slobodnih kokoi. EPA se teoretski moe dobiti iz svog biljnog predstadija ALA (alfalinolenska kiselina), kojom su npr. bogate lanene sjemenke, ali u praksi je ta pretvorba vrlo ograniena. Dakle, omegu 3 dobivamo iz ivotinjskih masnoa, a omegu 6 iz biljnih masnoa.

U prolosti, dok su ljudi jeli pravu izvornu hranu, dobivali su dovoljno EPA i DHA iz ribe, mesa panih ivotinja i jaja slobodnih kokoi, a omjer omege 6 i omege 3 bio je pravilan, 1:1, dakle dobivali su jednaku koliinu jedne i druge. No, u drugoj polovici 20. stoljea znaajno se poveala konzumacija biljnih ulja, margarina i itarica pa je taj omjer danas 20:1, tj. hranom se unosi dvadeset puta vie omege 6, nego omege 3. I upravo ova neravnotea djeluje inflamatorno, odnosno izaziva upale.

Dakle, omega 6 i omega 3, preko loih i dobrih eikosanoida, imaju suprotne funkcije. Omega 6 preko loih eikosanoida potie upalne procese i zgruavanje krvi. To su normalni tjelesni procesi, ali postaju tetni kad se pretvore u kronine. Omega 3 preko dobrih eikosanoida zaustavlja upalne procese i rastvara krvne ugruke. Nedostatak omege 3 u konvencionalnim namirnicama te pretjerani unos omege 6 iz itarica i biljnih ulja, dovodi do prevladavanja loih eikosanoida i stvaranja kroninih upalnih procesa koji su uzronik upalnih bolesti. Kronine upale na arterijama dovode do zaepljena ila i srano-ilnih bolesti.

Pravilan omjer izmeu omege 3 i omege 6 nije vaan samo za zdravo srce i ile, nego i za openito tjelesno i psihiko zdravlje i imunitet. ak je vaan i za postizanje i odravanje normalne tjelesne teine, jer smanjuje signale u tijelu koji stvaraju masne zalihe, a poboljava i osjetljivost prema inzulinu ime se smanjuje rizik od dijabetesa.

Hormoni inzulin i glukagon usko su povezani s djelovanjem eikosanoida. Inzulin potie loe eikosanoide tako to pomae da se iz LA stvara AA, dok glukagon potie dobre eikosanoide i stimulira proizvodnju EPA iz njenog predstadija ALA. No glukagon jedino moe djelovati u odsustvu inzulina, jer su to dva hormona sa suprotnim djelovanjem. To znai da glukagon ne moe djelovati ako se prehranom unosi previe eera i kroba koji potiu izluivanje inzulina.

eer i krob takoer imaju svoju ulogu u stvaranju upalnih procesa. Suvine molekule eera veu se za razliite proteine koji onda oteuju stijenke krvnih ila. Ovo opetovano oteenje na stijenkama pokree upalni proces i predstavlja poetak stvaranja naslaga na ilama. Zbog vika omege 6 upala postaje kronina i krv se poinje zgruavati, pa tako nastaje ugruak koji dovodi do zaepljenja ila.

Nesrazmjer izmeu omege 6 i omege 3 (pretjerani unos omege 6 i nedostatak omege 3) uz prekomjerni unos eera i kroba, predstavlja jedan od najveih problema moderne prehrane. Postoji samo jedan nain za suzbijanje kroninih bolesti prouzrokovanih upalnim stanjima, a to je povratak izvornoj prehrani kojom, osim to smanjujemo unos eera i kroba, dovodimo u ravnoteu unos omege 6 i omege 3. Prelaskom na Paleo LCHF prehranu smanjujemo unos omege 6 kroz smanjenu konzumaciju itarica, margarina i biljnih ulja, a istovremeno poveavamo unos omege 3 putem ribe, mesa panih ivotinja i jaja slobodnih kokoi. Na taj nain LCHF prehrana uspostavlja ravnoteu izmeu eikosanoida ime se usklauju i drugi hormonalni mehanizmi u tijelu. Osim toga, zbog smanjenog unosa eera i kroba, ne dolazi do vezivanja eera na proteine koji oteuju krvne ile, a nizak inzulin omoguava djelovanje glukagona, koji potie proizvodnju EPA i DHA kao i dobre eikosanoide, to sve djeluje protuupalno.

Omega 3 neizmjerno je vana i za ljudski mozak, koji je s obzirom na ostale parametre, ogroman u usporedbi s mozgom ivotinja. Moda zato to se kod ovjeka ovaj organ sastoji od 60% masnoe, od ega 10% omege 6 i 10% omege 3, i to EPA i DHA. Mozak se najintenzivnije razvija u treem tromjeseju trudnoe i u prvih 18 mjeseci djetetova ivota. Pokazalo se da djeca koja boluju od ADHD, DAMP sindroma, disleksije[1] i slinih poremeaja, u mozgu imaju nedostatak omege 3. Zato je od velike vanosti da upravo trudnice i dojilje unose dovoljno omega 3 masnoe iz ribe, ulja riblje jetre i prirodnog mesa i jaja te da izbjegavaju margarine, biljna ulja i hranu od brana. Ovakav nain prehrane koristan je i za sve ostale koji ele ouvati zdravlje.

Osobe s atopijskim ekcemom ili alergijama takoer imaju premalo omege 3 u odnosu na omegu 6. Nekada su djeca dobivala riblje ulje bogato omegom 3, sjeam se da sam ga i ja kao dijete uzimala u obliku malih crvenih kuglica. Ne znam zato je ovo izalo iz prakse, no ako u prehrani nije zastupljeno dovoljno ribe, posebice plave i to nekoliko puta tjedno, tada bi roditelji trebali svojoj djeci davati ulje jetre bakalara, kao npr. Green Pasture koje je dobiveno hladnim postupkom (nije rafinirano).

[1] ADHD (Attention Deficit Hyperactivity Disorder) deficit panje s hiperaktivnou; DAMP (Deficits in Attention, Motor Control and Perception) nedostatak panje, motorike kontrole i percepcije; disleksija: poremeaj u uenju, prvenstveno itanjuKolesterol i zasiene masnoe sprjeavaju srane bolesti: Dokazi iz 101 znanstvenog rada

Knjiga Davida Evansa "Kolesterol i zasiene masnoe spreavaju srane bolesti: Dokazi iz 101 znanstvenog rada" analizira podatke iz peer view znanstvenih radova lijenika, profesora i znanstvenika. Knjiga otkriva da je kampanja za sniavanje razine kolesterola i eliminacije unosa kolesterola i zasienih masnoa iz prehrane, imala katastrofalne posljedice za nae zdravlje. Znanstveni dokazi ustvari pokazuju da vie razine kolesterola, unosa kolesterola i zasienih masti NE DOVODE do zaepljenja arterija ni rane smrti, nego upravo suprotno - spreavaju srane bolesti i produuju ivot.

Knjiga otkriva:

Kolesterol i zasiene masnoe u stvari su bitne za zdravo srce. Visoka razina kolesterola pomae da ivimo dulje. Najbolji nain da poveamo svoj dobar, za srce zatitni kolesterol HDL, je da uzimamo hranu s visokim udjelom zasiene masnoe. Prehrana s niskim udjelom masnoe ne sadri potrebne hranjive tvari. Prehrana s visokim udjelom ugljikohidrata promie imbenike koji uzrokuju bolesti srca. Margarin je industrijski proizveden nezdrav proizvod kojeg treba izbjegavati. Nezdrava reputacija kolesterola i zasienih masti temelji se na manjkavim pokusima na ivotinjama biljojedima i vrlo pristranim i zastarjelim istraivanjima od prije vie od 50 godina. Hipoteza da kolesterol i zasiene masnoe uzrokuju bolesti srca nije dokazana tijekom posljednjih pet ili est desetljea, unato milijardama koje su uloene u pokuaje da se to dokae.

Zanemarite ono to ujete ili proitate o mastima, kolesterolu i openito o utjecaju prehrane na zdravlje - na televiziji, u reklamama i tisku. Informacije koje proizlaze iz tih izvora temelje se na komercijalnim interesima a ne na znanstvenim injenicama.Rat protiv masti je izgubljen priznaje ugledni magazin TIME koji je slubeno zapoeo rat prije 30 godina

1984

U oujku 1984. godine, na naslovnici uglednog amerikog magazina Time osvanulo je poznato tuno lice nainjeno od jaja i slanine s naslovom: Cholesterol, and Now the Bad News Kolesterol, sada loe vijesti. Unutar asopisa, tekst je zapoeo reenicom: Cholesterol is proved deadly, and our diet may never be the same Kolesterol je dokazano smrtonosan i naa prehrana vjerojatno vie nikad nee biti ista.

Ovom objavom slubeno je zapoeo 30-togodinji rat protiv masti. Nove prehrambene smjernice, slubeno prihvaene u svim naprednim zemljama, preporuile su smanjeni unos masnoa iz mesa, jaja i mlijenih proizvoda, te povean unos rafiniranih ugljikohidrata te industrijskih ulja i margarina.

Tradicionalnu ljudsku prehranu koja je od pamtivjeka sadravala visok udio prirodnih neprocesiranih masti ivotinjskog porijeka, zamijenili smo industrijskim preraevinama, light i zamjenskim proizvodima.

Danas su oite posljedice ovog poremeaja ljudske prehrane: upravo zadnjih 30 godina dogodila se epidemija debljine, srano-ilnih bolesti, dijabetesa, alergija, autoimunolokih bolesti i raka.

No zadnjih 10-tak godina dostupna su nam nova saznanja i sve je vei broj lijenika, znanstvenika i strunjaka raznih profila koji se angairaju kako bi nas informirali da je strah od masnoa i kolesterola bio neosnovan. Rastua popularnost LCHF - Paleo prehrane zapravo predstavlja globalni pokret za povratak izvornoj prehrani, povratak prirodnih neprocesiranih masti u nau prehranu i odbacivanje industrijskih preraevina. O svemu tome itate zadnje etiri godine i na ovom blogu.

2014

Sve je vie znanstvene literature koja potvruje da je strah od masnoa i kolesterola bio neosnovan. Meta analiza iz 2010. god. koja je sabrala podatke iz 21 studije u kojima je sudjelovalo blizu 348 000 ljudi, nije pronala dokaze da zasiene masnoe imaju kakve veze sa srano-ilnim bolestima. Prije par mjeseci, u oujku ove godine (2014.), znanstveni asopis Annals of Internal Medicine objavio je rezultate nove Meta analize, tj znanstvenog pregleda 76 studija koje su ukljuile preko 600.000 sudionika iz 18 zemalja. Najkrae reeno, ova meta analiza NE NALAZI VEZU izmeu zasienih masnoa i pretilosti, dijabetesa, visokog kolesterola i kardiovaskularnih bolesti. Kardiolog dr Rajiv Chowdhury, vodei autor studije kae Ne trebamo se brinuti oko zasienih masnoa. Zapravo je prehrana bogata eerom i rafiniranim ugljikohidatima krivac za sve ove bolesti.

Zato ovaj post ba danas? Zato to je na naslovnici najnovijeg broja uglednog TIME magazina (istog onog koji je objavio rat mastima prije tono 30 godina) osvanula slika maslaca s naslovom: Eat Butter. Scientists labeled fat the enemy. Why they were wrong. Jedite maslac. Naunici su oznaili masti kao neprijatelja. Zato su bili u krivu. Opseni lanak Bryana Walsha "Ending the War on Fat" moete proitati u cijelosti na hrvatskom upravo ovdje: Time magazin: Okonanje rata s masnoama.

Rat naravno jo nije gotov. Previe je komercijalnih interesa u pitanju, velike industrije, veliki profiti, veliki monici koji svim tim upravljaju, nemamo mi ni priblinu sliku kako to sve izgleda Ali promjena paradigme definitivno je u toku. I ba kako sam napisala u knjizi Istine i lai o hrani prije dvije godine: Prehrambena revolucija je zapoela i vie se ne moe zaustaviti!Ajmo opet: Zasiene masnoe - sve smo krivo razumjeli

Napisao: Jonny BowdenS engleskog preveo: Nenad Maljkovi

Veliki ameriki pisac H. L. Mencken jednom je rekao: Za svako komplicirano pitanje postoji jednostavan odgovor. Uvijek pogrean.

Ako prosjenog lijenika pitate zato biste trebali izbjegavati zasiene masnoe, on ili ona vjerojatno e vam rei da zasiene masnoe podiu razinu kolesterola u krvi i uzrokuju srana oboljenja. Zasiene masnoe su toliko demonizirane da je gotovo nemogue nai da se u novinama ili asopisima spominju bez popratnog objanjenja da zaepljuju krvne ile.

No ono to veina ljudi ne zna - ukljuujui, naalost, i prosjene lijenike - jest da znanstvena istraivanja nisu nikada uvjerljivo dokazala vezu izmeu zastupljenosti zasienih masnoa u prehrani i sranih oboljenja. Nikada.

Dva velika istraivanja objavljena u posljednjih par godina unakrsno su provjeravala vrhunske znanstvene studije o masnoama i sranim oboljenjima u nastojanju da dobiju opu sliku.

Oba istraivanja pokazala su da veza izmeu zasienih masnoa i sranih oboljenja ne postoji. Jedno od tih istraivanja, objavljeno u znanstvenom asopisu American Journal of Clinical Nutrition, usporedilo je savjete koje dobivamo od vodeih zdravstvenih organizacija i stvarne znanstvene dokaze. Autori su otkrili da unato upozorenjima o izbjegavanju zasienih masnoa zbog njihove povezanosti sa sranim oboljenjima, znanstveni dokazi uope na to ne upuuju. Zakljuak: Rezultati i zakljuci o unosu zasienih masnoa u odnosu na kardiovaskularna oboljenja o kojima govore vodea savjetodavna tijela nemaju temelja u dostupnim znanstvenim dokazima.

Drugi lanak, objavljen u znanstvenom asopisu Journal of Nutrition, ide jo dalje: Ne postoje znaajni dokazi za zakljuak da zastupljenost zasienih masnoa u prehrani ima veze s poveanim rizikom od koronarne srane bolesti, odnosno kardiovaskularnih oboljenja. Drugim rijeima, unato tome to ih javno zdravstvo demonizira i unato velikim naporima prehrambene industrije da nam prodaju proizvode prepune eera i bez masnoa, nema dokaza koji bi ukazivali na izravan odnos izmeu zasienih masnoa i sranih oboljenja.

Nema.

A to je s vezom izmeu zasienih masnoa i kolesterola?

Dobro da ste pitali. Zasiene masnoe u prehrani ponekad stvarno dovode do porasta ukupnog kolesterola. No pogledajmo malo ispod haube da bismo shvatili cijelu sliku. Naime, poznato je da postoji nekoliko razliitih pod-tipova kako HDL, tako i LDL kolesterola, a utjecaj zasienih masnoa na na te razliite pod-tipove je bitno drugaiji.

Dopustite da objasnim.

LDL-A je velika, paperjasta molekula koja je sama po sebi neutralna. Poput jastuia od vate.

LDL-B je pak sasvim druga pria. To je sitna, vrsta i jako oksidirana molekula koja je visoko inflamatorna i tetna. elimo da su nam pokazatelji LDL-A kolesterola visoki, a pokazatelji LDL-B kolesterola najnii mogui.

Zasiene masnoe sniavaju LDL-B i podiu LDL-A kolesterol. I jo k tome podiu HDL kolesterol, takozvani dobri kolesterol. Stoga, iako zasiene masnoe mogu povisiti ukupan kolesterol, pokazatelji lipida u vaoj krvi zapravo su se poboljali, a rizik od sranih oboljenja smanjio!

No da bi se razumjelo taj koristan utjecaj na vae razine kolesterola, potrebno je zaviriti ispod haube. Zaboravite na dobre ili loe razine kolesterola - to je zastarjelo. Od svog lijenika zatraite testiranje estica u krvi. Ta pretraga dostupna je u brojnim laboratorijima ve barem deset godina. Tako ete dobiti daleko korisnije informacije nego od zastarjele standardne pretrage kolesterola u krvi.

Zasiene masnoe ne samo da poboljavaju va profil lipida, takoer su kritian nutrijent za mozak. David Perlmutter, dr. med. - integrativni neurolog koji je uz to i lan strukovne udruge nutricionista American College of Nutrition - ukazuje da su i kolesterol i zasiene masnoe od vitalne vanosti za zdravlje mozga.

Kao prvo, u pravu je. Studija Klinike Mayo objavljena u znanstvenom asopisu New England Journal of Medicine dokazala je da osobe koje konzumiraju vie zasienih masnoa imaju ak za 36% manji rizik od razvijanja demencije.

Kao drugo, Zasiene masnoe su temeljni graevni materijal za modane stanice, kae Perlmutter. Zanimljivo je da je jedan od najbogatijih izvora zasienih masnoa koji postoji u prirodi upravo ljudsko majino mlijeko.

Ba iz tog razloga u svim svojim programima nikada ne savjetujem eliminaciju zasienih masnoa. Trans masti? Sigurno. Ueglih, podgrijavanih masnoa na kojim se pri u restoranima. Itekako. Hidrogeniziranih biljnih ulja? Apsolutno. I eera? Ma nemojte me Definitivno postoje loe masnoe (vidi navedene primjere).

Ali zasiene masnoe ne spadaju u tu kategoriju. I nikada zapravo nisu.

Dr. Jonny Bowden, poznat i kao nestani nutricionist, skupa s kardiologom dr. Stephenom Sinatrom, napisao je knjigu The Great Cholesterol Myth. Svojim nutricionistikim programima pomae ovladati udnjom i ovisnostima o odreenim vrstama namirnica.vedska postaje prva razvijena zemlja koja dogmu o nemasnoj prehrani odbacuje u korist prehrane s niskim udjelom ugljikohidrata i visokim udjelom masnoa (LCHF)

vedske mesne okruglice sada "OK"

lanak napisao: Brian Shilhavy, urednik Health Impact NewsS engleskog preveo: Nenad Maljkovi

vedska je postala prva razvijena zemlja koja priprema nacionalne smjernice za prehranu kojima e se odbaciti opeprihvaena dogma o nemasnoj prehrani, a savjetovat e se prehrana s niskim udjelom ugljikohidrata i visokim udjelom masnoa - LCHF.

Preokret u preporukama za prehranu uslijedio je nakon objavljivanja rezultata dvogodinje studije neovisnog vedskog vijea za procjenu zdravstvenih tehnologija. Ta struna radna skupina pregledala je rezultate vie od 16.000 znanstvenih istraivanja objavljenih do 13. svibnja 2013.

vedski lijenik Andreas Eenfeldt, autor u Skandinaviji najpopularnijeg bloga o zdravlju DietDoctor.com, prenosi najvanije zakljuke studije:Pokazatelji zdravlja poboljavaju se uz prehranu s niim udjelom ugljikohidrata:...znatno povienje razina HDL kolesterola (tzv. dobar kolesterol) bez ikakvih tetnih uinaka na razine LDL kolesterola (tzv. lo kolesterol). To se odnosi kako na umjereni unos ugljikohidrata (do 40% ukupnog kalorijskog unosa), tako i na strou prehranu s niskim udjelom ugljikohidrata (do 20% kalorijskog unosa). Uz to, stroa prehrana s niskim udjelom ugljikohidrata dovodi do poboljanja razina glukoze kod pretilih i dijabetiara, uz marginalno smanjenje razina triglicerida. (Izvor.)

Dr. Eenfeldt takoer prenosi lanak vedskih novina u kojem se izvjetava o nalazima radne skupine:Maslac, maslinovo ulje, punomasno vrhnje i slanina nisu tetne namirnice. Istina je upravo suprotna. Masnoe su najbolja namirnica za one koji ele smraviti. I ne postoji veza izmeu visokog unosa masnoa u prehrani i kardiovaskularnih oboljenja.U ponedjeljak je SBU, vedsko vijee za procjenu zdravstvenih tehnologija, bacilo bombu. Nakon skoro dvogodinjeg rada na studiji kojom je pregledano i usporeeno preko 16.000 znanstvenih istraivanja, izvjetaj pod naslovom Prehrambene preporuke kod pretilosti naglavce izvre konvencionalne prehrambene smjernice za pretile i dijabetiare.

Godinama je zdravstveni sustav javnost savjetovao da se izbjegavaju masnoe, osobito zasiene masnoe, i kalorije. Prehrana s niskim udjelom ugljikohidrata (LCHF Low Carb High Fat, koja je zapravo vedski izum) odbacivala se kao opasna podvala ili pomodna dijeta bez ikakvih znanstvenih temelja.

Umjesto toga, zdravstveni je sustav dijabetiare upuivao da jedu puno voa (a to znai eera) te proizvode s malo masnoa i znatnim koliinama eera ili umjetnih zaslaivaa, koji su zapravo opasni okidai za osobe ovisne o eeru.

Ovaj izvjetaj potpuno izokree trenutane smjernice, pa kao najuinkovitiju mjeru protiv pretilosti zagovara prehranu s niskim udjelom ugljikohidrata i visokim udjelom masnoa.

U strunoj radnoj skupini bilo je deset lijenika, od kojih je nekolicina na poetku studije bila vrlo skeptina prema prehrani s niskim udjelom ugljikohidrata. (Izvor.)

Jedan od lanova strune radne skupine bio je i prof. Fredrik Nystrm iz Linkpinga, poznat kao dugogodinji kritiar prehrane s niskim udjelom masnoa i zagovornik dobrobiti zasienih masnoa iz maslaca, punomasnog vrhnja i slanine. Evo nekoliko citata prof. Nystrma koje je prenio dr. Eenfeldt: Godinama sam radio na ovome. Odlian je osjeaj dobiti potvrdu ovako temeljite znanstvene studije, a posebno zato to je tijekom naeg rada nestao skepticizam mojih kolega prema prehrani s niskim udjelom ugljikohidrata. Kada se usporede sva najnovija znanstvena istraivanja rezultat je nedvojben: na pretjerani strah od masnoa potpuno je neutemeljen. Od masne hrane se ne debljamo, jednako kao to od kalcija ne dobivamo aterosklerozu, niti pozelenimo ako jedemo zeleno povre.

Nystrm je godinama zagovarao znatno smanjeni unos namirnica bogatih ugljikohidratima u obliku eera i kroba jer se tako postiu zdrave razine inzulina, lipida i dobrog kolesterola u krvi. To znai da je potrebno odbaciti eer, krumpir, tjesteninu, riu, penino brano i kruh, uz poveanu potronju maslinovog ulja, oraastih plodova, maslaca, punomasnog vrhnja, ribljeg ulja i masnijih dijelova mesa. Kad pojedete krumpir to je potpuno isto kao da ste pojeli nekakav slatki. Krumpir ima sastojke koji se u probavnom sustavu pretvaraju u eer. Takva prehrana dovodi do naglog povienja eera u krvi i, posljedino, do istog takvog povienja insulina.Mnogim su nas mantrama uili kao da su istinite:

Kalorije su kalorije, bez obzira u kojem ih obliku unosimo.

Najvanija je ravnotea izmeu unosa i troenja kalorija.

Ljudi se debljaju zato to se ne kreu dovoljno.

Doruak je najvaniji obrok u danu.

Naravno da sve to nije istina. Zbog ovakvih gluposti pretili imaju grinju savjesti, kao da do pretilosti dolazi samo zato to nemaju dovoljno jaku volju. Za veinu ljudi poveani unos masnoa znai da se osjeaju sitima, da dulje ostaju siti i ne osjeaju potrebu da neto pojedu svakih pet minuta. S druge strane, nema osjeaja sitosti nakon to se popije Coca Cola ili nakon vonog jogurta u kojem gotovo da nema masnoa, ali ima puno eera. Naravno da je zbog vie razloga dobro vjebati, ali ono to stvarno utjee na tjelesnu teinu je prehrana. (Izvor.)

Hoe li sada Ministarstvo poljoprivrede SAD izmijeniti svoje smjernice?

Znanstvena literatura koja ukazuje na opasnosti od rafiniranih ugljikohidrata i dobrobiti zdravih masnoa objavljuje se ve nekoliko desetljea. Jedan od razloga zbog kojih je ovakva studija napravljena u vedskoj je i taj to se u toj zemlji mnogi ve tako hrane. U vedskoj se procjenuje da je samo 14% populacije pretilo, za razliku od 33% u SAD.

I hoe li se onda i SAD pridruiti, pa razmotriti potrebne promjene u prehrambenim smjernicama svojeg Ministarstva poljoprivrede (USDA)? To je malo vjerojatno.

Kako sam nedavno ukazao u lanku pod naslovom Mi, porezni obveznici, financiramo industrijsku poljoprivredu u otimaini nae prehrane, prehrambene smjernice USDA preporuaju prehranu penicom, sojom i kukuruzom, a to su namirnice u iji se uzgoj ulae ogromne dravne poticaje. Sadanji odnos politikih snaga u SAD je takav da su nemogue bilo kakve smjernice koje bi utjecale na smanjivanje profita korporacija i njihovu proizvodnju jeftinih namirnica kojima dominiraju u ponudi na svjetskom tritu.

Savjeti za prehranu s niskim udjelom ugljikohidrata i visokim udjelom masnoa potjeu jo iz 1920. godine, kada je u bolnici John Hopkins razvijena ketogena dijeta kojom se lijeila epilepsija u djece koja nisu reagirala na lijekove. No s pojavom prehrambenih smjernica USDA, poevi od Izvjetaja McGovern 1970-ih, krenulo je osuivanje masnoa, a prehrana s niskim udjelom masnoa postala je uobiajeni savjet u zdravstvenom sustavu. Izvornu televizijsku vijest o tom izvjetaju iz 1977. moete pogledati u isjeku iz filma The Fat Head:

Prirodnoznanstveni novinar Gary Taubes poeo je 2002. pisati o opasnostima prehrane s visokim udjelom ugljikohidrata i dobrobitima prehrane s visokim udjelom masnoa, a njegov je lanak bio objavljem u dnevniku The New York Timesu i asopisu The Time Magazine. Naslov je bio to ako je sve bilo jedna velika, debela la!?

Uz prenoenje istine o zabludama prehrane s niskim udjelom masnoa poetkom 2000-ih skoro u svim medijima, Dr. Atkins i njegova, tada ve godinama dostupna, dijeta s niskim udjelom ugljikohidrata i visokim udjelom masnoa, stekao je jako puno sljedbenika. Trenutano se u SAD promoviraju razni oblici prehrane s niskim udjelom ugljikohidrata i visokim udjelom masnoa, no i dalje ih se smatra graninim i ekstremnim. Prehranu s niskim udjelom ugljikohidrata i visokim udjelom masnoa vlasti i zdravstveni sustav rutinski napadaju, ak i dok farmaceutske kompanije ure patentirati lijekove koji bi oponaali uinke ketogene dijete, osobito za lijeenje karcinoma, najveem trinom udjelu farmaceutskih kompanija.

I dok vedska ini veliki korak naprijed prihvaajui nalaz strune radne skupine koja je pregledala preko 16.000 znanstvenih istraivanja i potvrdila znanstvene dokaze o kojima se godinama govori, ne treba oekivati da e Vlada SAD uskoro uiniti ita slino. Na nama je da sami prouimo i prihvatimo PRAVE injenice o zdravoj prehrani.Zasiene masnoe nisu problem - Raskrinkavanje mita o njihovoj ulozi u sranim oboljenjima

lanak napisao: Aseem Malhotra, voditelj odjela specijalizacije kardiologa, Sveuilina bolnica Croydon, London, BMJ (British Medical Journal) 2013;347:f6340S engleskog preveo: Nenad Maljkovi

Ope je prihvaeno meu znanstvenicima da trans masti - koje nalazimo u brzoj hrani, pekarskim proizvodima i margarinu - poveavaju rizik od kardiovaskularnih oboljenja zato to uzrokuju upalne procese u organizmu.(1) Ali zasiene masnoe su sasvim druga pria. Mantra da zasiene masnoe treba izbjegavati u prehrani kako bi se smanjio rizik od kardiovaskularnih oboljenja, dominirala je prehrambenim savjetima i smjernicama skoro etiri desetljea.

Pa ipak, znanstveni dokazi nam pokazuju da je taj savjet - paradoksalno - doveo do poveanja rizika od sranih oboljenja. I ne samo to. Opsjednutost javno-zdravstvenih vlasti ukupnim razinama kolesterola, to je milijune navelo na pretjeranu potronju statina, odvratilo je nau panju od daleko opasnijeg rizinog faktora - aterogene dislipidemije.

Demonizacija zasienih masnoa poela je jo sa znamenitom studijom sedam zemalja Ancela Keysa iz 1970.(2) Tu je zakljueno da postoji korelacija izmeu uestalosti koronarnih sranih oboljenja i ukupne koncentracije kolesterola, koja je zatim dovedena u korelaciju s omjerom energije iz zasienih masnoa. Ali korelacija nije uzronost. Bez obzira na to, savjetovano nam je da unos masnoa smanjimo na 30% ukupne energije, a zasienih masnoa na 10%.(3) Smatra se da kod zasienih masnoa u prehrani najvei utjecaj na rizik od kardiovaskularnih oboljenja imaju poveane koncentracije lipoproteina niske gustoe, LDL kolesterola. No smanjenje LDL kolesterola do kojeg dolazi uslijed smanjenog unosa zasienih masnoa javlja se samo kod velikih, plutajuih estica LDL kolesterola (tip A), dok su zapravo male, guste estice LDL kolesterola (tip B) kritine za kardiovaskulara oboljenja - a to su estice koje reagiraju na unos ugljikohidrata.(4)

Recentna dugogodinja istraivanja na velikim uzorcima populacije zapravo nisu dokazala da postoji znaajna veza izmeu unosa zasienih masnoa i rizika od kardiovaskularnih oboljenja.(5) Umjesto toga zakljueno je da su zasiene masnoe zatita. Pri tome je vano odakle dolaze zasiene masnoe. Mlijene namirnice obiluju vitaminom A i D. Kao to postoji veza izmeu nedostatka vitamina D i znaajno poveanog rizika smrtnosti od kardiovaskularnih oboljenja, tako kalcij i fosfor iz mlijenih namirnica vjerojatno imaju antihipertenzivni uinak, to doprinosi smanjenju rizika od kardiovaskularnih oboljenja.(6-8) Jedno je istraivanje pokazalo da se vea koncentracija trans-palmitoleine kiseline u plazmi, a ta se masna kiselina veinom nalazi u mlijenim namirnicama, moe povezati s poveanjem koncentracija lipoproteina visoke gustoe, smanjivanjem koncentracije triglicerica i reaktivnog C-proteina, smanjem inzulinske rezinstencije te smanjenjem pojave dijabetesa kod odraslih.(9) Crveno meso je jo jedan veliki izvor zasienih masnoa. Ali samo konzumacija industrijskih mesnih preraevina moe se povezati sa sranim oboljenjima i dijabetesom melitusom - ne i crvenog mesa - to se objanjava primjenom nitrata i natrija kao konzervansa.(10)

Ozloglaenost masnoa temelji se na njezinoj veoj energiji po gramu u usporedbi s bjelanevinama i ugljikohidratima. No istraivanja biokemiara Richarda Feinmana i nuklearnog fiziara Eugenea Finea o termodinamici i metabolikim prednostima prehrane s razliitim omjerima makronutrijenata, pokazala su da ih tijelo ne metabolizira na isti nain.(11) Kekwick i Pawan proveli su jedno od najranijih istraivanja pretilosti, objavljeno u znanstvenom asopisu Lancet 1956.(12) Usporedili su skupine koje su u prehrani konzumirale 90% masnoa, 90% bjelanevina i 90% ugljikohidrata. Pronali su da je do najveeg gubitka teine dolo u skupini koja je konzumirala masnoe i zakljuili da je sastav prehrane oito puno vaniji od unosa kalorija.

Teorija da nisu sve kalorije iste dodatno je potvrena nedavnim istraivanjem objavljenim u amerikom znanstvenom asopisu JAMA. To je istraivanje pokazalo da prehrana s niskim udjelom masnoa dovodi do najveeg smanjenja utroka energije, do nezdravih pokazatelja lipida, te poveane insulinske rezistencije u usporedbi s prehranom s niskim udjelom ugljikohidrata i prehranom namirnicama s niskim glikemikim indeksom.(13) U posljednjih 30 godina u SAD je udio energije od konzumacije masnoa pao sa 40% na 30% (iako je ukupna konzumacija masnoa ostala ista), no ipak je dolo do poveanja pretilosti.

Mogui razlog: kada uklonite masnou, hrana ima loiji okus. Da bi to rijeila, prehrambena industrija je zasiene masnoe zamijenila eerom. Sve je vie znanstvenih dokaza da je eer vjerojatno najznaajniji uzrok metabolikog sindroma (to je kombinacija hipertentzije, disglikemije, poveanih triglicerida, niskog HDL kolesterola i nakupljanja sala oko struka).

U prethodnim su generacijama kardiovaskularna oboljenja bila rijetka. Sada dvije treine pacijenata koji su u bolnice primljeni s dijagnozom akutnog infarkta miokarda ima i metaboliki sindrom - no 75% tih pacijenata ima potpuno normalne razine kolesterola.(14) Moda zato to ukupna razina kolesterola zapravo i nije problem?

Dugogodinje Framinghamsko istraivanje sranih oboljenja proglasilo je ukupni kolesterol faktorom rizika za oboljenja koronarnih arterija, to je dovelo do toga su statini postali najvie propisivanim lijekom u SAD i temelj globalne industrije vrijedne puste milijarde dolara. U Velikoj Britaniji osam milijuna pacijenata redovito uzima statine, to je puno vie od pet milijuna prije 10 godina. I uz 60 milijuna recepata za statine koji se izdaju svake godine, ne moe se potvrditi da oni imaju uinak na smanjivanje kardiovaskularnog mortaliteta koji bi bio vei od uinka smanjenja puenja ili primarne angioplastike.(15)

Unato opem vjerovanju da je visoki kolesterol znaajan faktor rizika za oboljenja koronarnih arterija, nekoliko neovisnih istraivanja populacije zdravih odraslih osoba pokazalo je da je upravo nizak ukupni kolesterol povezan s kardiovaskularnim i drugim mortalitetom, to ukazuje da visoki ukupni kolesterol nije faktor rizika kod zdrave populacije.(16-18)

Nedavno istraivanje 150.000 stvarnih pacijenata koji su uzimali statine pokazalo je neprihvatljive nuspojave - meu kojima su bile glavobolje, poremeaji u probavi, smetnje spavanja i memorije, te erektilna disfunkcija - kod 20% pacijenata, zbog ega su prestali koristiti lijek.(19) To je potpuno u suprotnosti s rezultatima glavnih klinikih istraivanja statina koja su kao nuspojavu pokazala samo bolove u miiima kod jednog od 10.000 sluajeva.

Meta-analiza podataka iz istraivanja, za koja je uglavnom plaala farmaceutska industrija, pokazala je da je u nisko-rizinoj skupini osoba u dobi od 60 do 70 godina koje su uzimale statine, broj onih kojima je tijekom jedne godine bila potrebna lijenika intervencija radi sprjeavanja pogoranja (NNT) bio 345.(20) Najbolje utemeljeni dokazi za statine su u sekundarnoj prevenciji, kod koje se svim pacijentima nakon infarkta miokarda propisuju maksimalne doze bez obzira na ukupan kolesterol, i to zbog protuupalnog uinka statina i njihovog uinka na stabilizaciju koronarnog plaka. U toj skupini NNT je 83 za mortalitet tijekom pet godina. To ne znai da svaki pacijent ima malo poboljanje, ve da njih 82 nemaju prognozu poboljanja.(21) injenica da niti jedan drugi lijek za sniavanje kolesterola ne dovodi do smanjenja mortaliteta podrava hipotezu da su koristi od statina neovisne od njihovog uinka na kolesterol.

Prihvaanje mediteranske prehrane nakon sranog udara je skoro tri puta bolje u smanjivanju mortaliteta od uzimanja statina. Nedavno objavljeno istraivanje na sluajnom uzorku PREDIMED bilo je prekinuto vrlo brzo nakon to je pokazalo da je u rizinoj skupini za kardiovaskularna oboljenja mediteranska prehrana dala 30% bolje rezultate od prehrane s niskim udjelom masnoa.(22)

Farmakoterapija moe ublaiti simptome ali ne moe promijeniti patofiziologiju. Lijenici se trebaju baviti prevencijom jednako kao i lijeenjem. Do najveih poboljanja u pobolu i smrtnosti nije dolazilo zbog osobne odgovornosti ve zbog javno-zdravstvene politike. Vrijeme je da raskrinkamo mit o ulozi zasienih masnoa u sranim oboljenjima i prekinemo sa tetnim prehrambenim savjetima koji su poveali pretilost.

Sukob interesa: nije prijavljen.Izvor i recenzije: narudba urednitva; recenzirano.

1. Wallace S, Mozaffarian D. Trans-fatty acids and non lipid risk factors. Curr Atheroscler Rep 2009;11:423.2. Keys A (ed). Coronary heart disease in seven countries. Circulation 1970:41(supp):s1-211.3. Committee on Medical Aspects of Food Policy. Diet and cardiovascular disease: report of the panel on diet in relation to cardiovascular disease. 19844. Musunuru K. Atherogenic dyslipidaemia: cardiovascular risk and dietary intervention. Lipids 2010;45:907-14.5. Siri-Tarino PW, Sun Q, Hu FB, Krauss RM. Meta-analysis of prospective cohort studies evaluating the association of saturated fat with cardiovascular disease. Am J Clin Nutr 2010;91:535-46.6. Alonso A, Nettleton JA, Ix JH, de Boer IH, Folsom AR, Bidulescu A, et al. Dietary phosphorus, blood pressure and incidence of hypertension in the atherosclerosis risk in communities study and the multi-ethnic study of atherosclerosis. Hypertension 2010;55:776-84.7. Sacks FM, Willett WC, Smith A, Brown LE, Rosner B, Moore TJ. Effect on blood pressure of potassium, calcium, and magnesium in women with low habitual intake. Hypertension 1998;31:131-8.8. Geleiijnse JM, Kok FJ, Grobee DE. Blood pressure response to changes in sodium and potassium intake: a metaregression analysis of randomised trials. J Hum Hypertens 2003;17:471-80.9. Mozaffarian D, Cao H, King IB, Lemaitre RN, Song X, Siscovick DS, et al. Trans-palmitoleic acid, metabolic risk factors, and new-onset diabetes in US adults: a cohort study. Ann Intern Med 2010;153:790-9.10. Micha R, Wallace SK, Mozaffarian D. Red and processed meat consumption and risk of incident coronary heart disease, stroke and diabetes mellitus: a systematic review and meta analysis. Circulation 2010;121:2271-83.11. Feinman R, Fine E. A calorie is a calorie violates the second law of thermodynamics. Nutr J 2004;3:9.12. Kekwick A, Pawan GL. Calorie intake in relation to body-weight changes in the obese. Lancet 1956;271:155-61.13. Ebbeling CB, Swain JF, Feldman HA, Wong WW, Hachey DL, Garcia-Lago E, et al. Effects of dietary composition on energy expenditure during weight-loss maintenance. JAMA 2012;307:2627-34.14. Champeau R. Most heart attack patients cholesterol levels did not indicate cardiac risk. UCLA Newsroom. 2009. http://newsroom.ucla.edu/portal/ucla/majority-of-hospitalizedheart-75668.aspx.15. British Heart Foundation. Trends in coronary heart disease, 1961-2011. 2011. www.bhf.org.uk/publications/view-publication.aspx?ps=1001933. 16. Nago N, Ishikawa S, Goto T, Kayaba K. Low cholesterol is associated with mortality from stroke, heart disease, and cancer: the Jichi Medical School Cohort Study. J Epidemiol 2011;21:67-74.17. Bae J-M, Yang Y-J, Li Z-M, Ahn Y-O. Low cholesterol is associated with mortality from cardiovascular diseases: a dynamic cohort study in Korean adults. J Korean Med Sci 2002;27;58-63.18. Simes RJ. Low cholesterol and risk of non-coronary mortality. Aust N Z J Med 1994;24:113-9.19. Zhang H, Plutzky J, Skentzos S, Morrison F, Mar P, Shubina M, et al. Discontinuation of statins in routine care settings. Ann Intern Med 2013;158:526-34.20. Cholesterol Treatment Trialists (CTT) Collaborators, Mihaylova B, Emberson J, Blackwell L, Keech A, Simes J, et al. The effects of lowering LDL cholesterol with statin therapy in people at low risk of vascular disease: meta-analysis of individual data from 27 randomised trials. Lancet 2012;380:581-90.21. Newman D. Statins given for 5 years for heart disease prevention (with known heart disease). NNT. www.thennt.com/nnt/statins-for-heart-disease-prevention-with-knownheart-disease. 22. Estruch R, Ros E, Salas-Salvad J, Covas MI, Corella D, Ars F, et al. Primary prevention of cardiovascular disease with a Mediterranean diet. N Engl J Med 2013;368:1279-90.

Izvor: znanstveni asopis BMJ (British Medical Journal) 2013;347:f6340 (objavljeno 22.10.2013.)S engleskog preveo: Nenad MaljkoviTIME magazin: Okonanje rata s masnoama

Time magazin 2014

Uvod u ovaj lanak nalazi se ovdje: Rat protiv masti je izgubljen - priznaje ugledni magazin TIME koji je slubeno zapoeo rat prije 30 godina

lanak napisao: Bryan WalshS engleskog preveli: Anita upe & Tomislav Mller

Jedite maslac.Znanstvenici su oznaili masnoe kao neprijatelja. Zato su bili u krivu.

Ve desetljeima, masnoa izaziva nakostruenost u Amerikoj borbi protiv pretilosti i kroninih bolesti. A to je upravo ono gdje smo bili u krivu. | Bryan Walsh

Ne krivite masnouVe desetljeima, to je bio najocrnjeniji nutrijent u amerikoj prehrani. No, moderna znanost otkriva da masnoe nisu ono to oteuje nae zdravlje.

Okus mog djetinjstva bio je okus obranog mlijeka. Rasporedili bismo svijetlo uti margarin po pecivima za veeru, jeli nemasnu zobenu kau iz mikrovalne s jabukama i cimetom, stavljali nemasni "Ranch" dresing na nae salate. inili smo samo ono to nam je bilo reeno.

1977. godine, godinu dana prije nego sam se rodio, odbor Senata, predvoen George McGovernom, objavio je svoje smjernice Prehrambenih ciljeva za Sjedinjene Amerike Drave (engl. Dietary Goals for the United States), pozivajui Amerikance da jedu manje masnog crvenog mesa, manje jaja i mlijenih proizvoda, te da ih zamijene sa vie kalorija iz voa, povra, a posebice iz ugljikohidrata.

Do 1980. godine ta je mudrost bila kodificirana. Ameriko ministarstvo poljoprivrede (engl. U.S. Department of Agriculture, USDA) objavilo je prve prehrambene smjernice, a jedna od primarnih smjernica bila je da se u prehrani izbjegava kolesterol i bilo kakve masnoe. Nacionalni instituti za zdravlje (engl. National Institutes of Health, NIH), preporuili su svim Amerikancima da od dobi od dvije godine starosti smanje potronju masnoa, a iste te godine amerika je vlada objavila rezultate 150 milijuna dolara vrijedne studije koja je imala jasnu poruku: Jedite manje masnoa i kolesterola kako biste smanjili rizik od sranog udara.

Prehrambena industrija, kao i Amerike prehrambene navike, skoile su preko noi. Police trgovina ispunile su se "light" jogurtima, nemasnim mikrovalnim gotovim veerama, krekerima s okusom sira, keksima. Obitelji poput moje, slijedile su savjet: govedina je nestala s tanjura, jaja su bila zamijenjena dorukom sa itaricama, ili samo sa bjelanjcima (u sklopu poznatog Egg Beaters komercijalnog proizvoda) a punomasno mlijeko je skoro u potpunosti nestalo sa naih stolova. Od 1977. do 2012. godine konzumacija tih namirnica po glavi stanovnika je pala, dok je unos kalorija, navodno iz zdravih ugljikohidrata, povean - to nije za uditi, s obzirom da su kruh, itarice i tjestenina bile baza piramide prehrane Amerikog ministarstva poljoprivrede (engl. United States Department of Agriculture, USDA).

Time magazin 1984

Ukrcali smo se na "golemi nutricionistiki eksperiment", kako je to 1980. godine izjavio Philip Handler, skeptini ravnatelj Nacionalne akademije znanosti (engl. National Academy of Sciences, NAS). No, s gotovo milijun Amerikanaca godinje koji su umirali od sranih bolesti sredinom osamdesetih, morali smo pokuati uiniti neto.

Gotovo etiri desetljea kasnije, rezultati su ovdje: ovaj eksperiment bio je neuspjeh. Smanjili smo masnoe, no Amerikanci su po svakoj mjeri bolesniji nego ikada. Uestalost dijabetesa tipa 2 poveala sa za 166% od 1980. do 2012. godine. Gotovo 1 od 10 Amerikanaca boluje od ove bolesti, kotajui tako zdravstveni sustav SAD-a 245 milijardi amerikih dolara godinje, s procjenom da 86 milijuna ljudi pati od predijabetesa. Smrtnost od sranih bolesti se smanjila, to se pripisuje boljoj hitnoj medicinskoj skrbi, smanjenju konzumacije cigareta i lijekovima za kontrolu kolesterola - statinima, no kardiovaskularne bolesti u SAD-u ostaju i dalje ubojica broj jedan. ak nas ni pojaana fizika aktivnost nije bila u stanju odrati zdravima. Vie od treine stanovnika SAD-a je sada pretilo, inei nas tako jednom od najpretilijih zemalja sve pretilijeg svijeta. Amerikancima je bilo reeno da reduciraju masnoe kako bi izgubili na teini i sprijeili srane bolesti, kae Dr. David Ludwig, ravnatelj New Balance zaklade za prevenciju pretilosti pri Bostonskoj djejoj bolnici (engl. New Balance Foundation Obesity Prevention Center at Boston Childrens Hospital). "Postoji golemi razlog da uinimo upravo suprotno."

No, temeljiti sluaj na tome kontroverzno je, unato dokazima koji to podravaju. Ocrnjivanje masnoa sada je duboko usaeno u naoj kulturi, s odnosom ljubavi i mrnje prema hrani i opsesijom tjelesnom teinom. To je uvelike pomoglo u preoblikovanju golemih agrikulturnih prostora, kako se hektar do hektara sadio subvencionirani kukuruz radi proizvodnje kroba i zaslaivaa koji sada pune procesirane industrijske proizvode. Ovo je promijenilo poslovanje, sa tritem zamjenskih umjetnih sastojaka koji zamjenjuju masnoe u komercijalnim proizvodima - grana djelatnosti koja raste gotovo 6% na godinu. To je ak promijenilo nain na koji razgovaramo, dodavanjem moralne konotacije nutrijentima u polemikama oko "loeg" naspram "dobrog" kolesterola i "loih" naspram "dobrih" masnoa.

Sve ovo znai da se saznanja nee promijeniti samo tako mirno. "Ovo je golemi pomak paradigme u znanosti", kae Dr. Eric Westman, ravnatelj Duke Lifestyle Medicine Clinic, koji radi s pacijentima na ultra niskougljikohidratnim dijetama (engl. ultra-low-carb diets). "No, studije koje to podravaju, doista postoje".

Istraivanja koja osporavaju ideju da masnoa ini ljude pretilima i da je ona veliki rizini faktor za srane bolesti sve se vie gomilaju. A ulozi su visoki - za istraivae, javno-zdravstvene ustanove, te za prosjenog ovjeka koji samo eli znati to da stavlja u usta tri puta dnevno.

Ve neko vrijeme nam je poznato da nas neke biljne masnoe poput maslinovog ulja ili masnoe iz ribe, poput lososa, zapravo mogu zatititi od sranih bolesti. Sada postaje jasno da ak i zasiena masnoa, koju nalazimo u srednje peenom odresku ili u komadiu maslaca - zdravstvenim neprijateljima br. 1 i 2 - ima sloeniji, i u nekim sluajevima benigni uinak na tijelo, nego to se ranije vjerovalo. Demoniziranje masnoa moda nam se osvetilo na nain kojeg tek poinjemo shvaati. Kada su Amerikanci smanjili kalorije iz maslaca, govedine i sira, taj unos kalorija nije jednostavno ovdje nestao. "Vjerovalo se, kada ljudi smanje unos zasienih masnoa, da e ih zamijeniti sa zdravim voem i povrem", kae Marion Nestle, profesor nutricionizma, studija hrane i javnog zdravlja na Sveuilitu New York (engl. New York University). "Pa, to je bilo naivno razmiljanje".

Novo istraivanje sugerira, da je zapravo prekomjerni unos ugljikohidrata, eera i umjetnih zaslaivaa, najvei krivac epidemije debljine i dijabetesa tipa 2. Rafinirani ugljikohidrati - kao oni iz "peninog" kruha, skriveni eeri, nemasni krekeri i tjestenina, uzrokuju kemijske promjene u naoj krvi koje potiu organizam da pohranjuje vie kalorija kao masnou, te pojaavaju osjeaj gladi, inei tako jo teim pokuaj mravljenja i gubitka na teini. "Argumenti protiv masnoa bili su totalno i u potpunosti pogreni", kae Dr. Robert Lustig, pedijatar sa Sveuilita Kalifornija u San Franciscu (engl. University of California, San Francisco) i ravnatelj instituta za odgovornu medicinu (engl. Institute for Responsible Nutrition). "Zamijenili smo jednu bolest s drugom".

Kratkovidno fokusiranje na masnoe, deformiralo je nau prehranu i pridonijelo najveoj zdravstvenoj krizi s kojom se SAD suoava. Vrijeme je da prekinemo taj rat.

Time magazin 1961

The Fat Man ovjek koji je demonizirao masnoeDugo su nam govorili da manje kalorija i vie tjelesne aktivnosti dovodi do gubitka tjelesne teine. I mi smo eljeli vjerovati da je znanost isto stvar podataka - da e vrhunsko istraivanje uvijek iznjedriti pravi odgovor. No, ponekad se istraivanje ne moe uskladiti sa jakom osobnou. Nitko to bolje ne utjelovljuje nego Dr. Ancel Keys, autokrativni fiziolog, koji je postavio temelje za borbu protiv masnoa. Keys se proslavio tokom Drugog svjetskog rata, kad mu je od strane Amerike vojske bio postavljen zadatak da razvije ono to je kasnije postalo poznato kao "K obrok", trajna hrana koju su vojne trupe nosile na bojite. Tek je u narednim godinama strah od sranih bolesti eksplodirao diljem SAD-a, potpiren jo i sranim udarom predsjednika Dwighta Eisenhowera 1955. godine. Te godine je gotovo polovica svih smrtnosti u SAD-u bila prouzrokovana sranim bolestima i mnoge od rtava bili su naizgled zdravi mukarci sa iznenadnim sranim udarima. "Golemi strah je zavladao zemljom", kae Nina Teicholz, autorica nove knjige Big Fat Surprise (hrv. Veliko debelo iznenaenje). "Epidemija sranih bolesti inilo se da dolazi niotkuda".

Keys je imao objanjenje. On je smatrao da visoke razine kolesterola guste supstance nalik masnoi koja je prisutna u nekoj hrani, ba kao to je i prirodno prisutna u naem organizmu, moe zaepiti arterije to dovodi do sranih bolesti. Keys je ujedno ponudio i rjeenje. Poto unos masnoa povisuje LDL kolesterol, Keys je zakljuio da treba reducirati masnoe u prehrani da bi se smanjio rizik od sranih bolesti. (Razina LDL kolesterola smatra se markerom za srane bolesti, dok HDL kolesterol smatramo da ima kardioprotektivnu ulogu.) 1950-tih i 60-tih godina Keys je "istjerao" tu hipotezu, putujui svijetom da prikupi podatke o prehrani i sranoilnim tj. kardiovaskularnim bolestima. Njegovo istraivanje Seven Countries Studies (hrv. Studija Sedam zemalja) ustanovilo je da ljudi koji su konzumirali manje zasienih masnoa imaju manje sranih bolesti. Zapadnjaka prehrana, "teka" na mesu i mlijenim proizvodima, povezala se sa visokom stopom sranih bolesti. Ta studija pomogla je Keys-u da 1961. godine osvane na naslovnici TIME asopisa u kojem je prozvao Amerikance da smanje unos kalorija iz masnoa za jednu treinu kako bi izbjegli srane bolesti. Iste te godine, slijedivi Keysove jake argumente, Amerika srana udruga (engl. American Heart Association, AHA), po prvi puta savjetuje Amerikancima da smanje zasiene masnoe. "Ljudi bi trebali znati injenice", rekao je Keys TIME asopisu. "Onda, ukoliko se ele na smrt prederavati, njihova volja."

Keysovo djelo postalo je temelj znanstvene rijei koja implicira da su masnoe glavni rizini faktor za nastanak sranih bolesti. Njegovo istraivanje Seven Countries Studies referencirano je blizu milijun puta. Ocrnjivanje masnoa takoer se uklopilo u nastanak ideje o kontroli teine, koja se fokusirala na unesene kalorije "In" i potroene kalorije "Out". "Svi su pretpostavili da je sve u kalorijama", kae Lustig. A budui da masnoe sadre vie kalorija po gramu od proteina ili ugljikohidrata, miljenje je bilo da ako uklonimo masnoe iz prehrane, kalorije e takoer biti smanjene.

To je ono u to je vjerovao Keys, koji je umro 2004. godine, a to je ono u to vjeruje i veina Amerikanaca. Meutim, Keysovo istraivanje imalo je problema od samog poetka. Naime, on je odabirao svoje podatke za istraivanje kako mu je odgovaralo, izostavivi zemlje kao to je Francuska i biva Zapadna Njemaka koje su imale u svojoj prehrani visok udio masnoa, ali niski udio sranih bolesti. Keys je isticao grki otok Kretu, gdje gotovo da i nije bilo mesa i mlijenih proizvoda a gdje su ljudi doivjeli visoku starost sa krvnim ilama bez naslaga plaka. No, Keys je posjetio otok Kretu u godinama nakon Drugog svjetskog rata kad se otok jo uvijek oporavljao od njemake ratne okupacije i kad je prehrana na umjetan nain bila oskudna tj. nemasna. Dodatno zbunjujue, Grci na susjednom otoku Krfu konzumirali su daleko manje zasienih masnoa nego Kreani, ali su imali jo i veu stopu sranih bolesti. "To je bilo izuzetno manjkavo istraivanje", kae Dr. Peter Attia, predsjednik i ravnatelj Nutricionistike znanstvene inicijative, neovisnog znanstvenog centra za istraivanje pretilosti (engl. Nutrition Science Initiative, independent obesity-research center). "Nije bilo na razini dananjeg modernog epidemiolokog istraivanja."

Keysovo nepokolebljivo pouzdanje i njegova odlunost da "srui" bilo kojeg istraivaa koji se nije slagao s njim, bila je barem jednako vana kao njegovi veliki skupovi podataka. (Kada je biostatistiar Jacob Yerushalmy 1957. godine objavio dokument koji propituje uzronu vezu izmeu masnoa i sranih oboljenja, Keys je odgovorio tada vrlo otro, pisavi da su Yerushalmyjevi podaci izrazito manjkavi.) Keysovo istraivanje odigralo je takoer veliku ulogu u irenju prie da su Amerikanci nekada jeli dominirajue biljnu prehranu, prije nego su prelaskom u 20. stoljee krenuli na prehranu baziranu na crvenom mesu. Uslijedile su srane bolesti, kao da smo bili kanjeni za taj svoj prehrambeni grijeh.

No zapravo su neke "vrste brojke" vezane za Ameriku prehranu vrlo oskudne prije sredine stoljea, a prije 1900. godine niti ne postoje. Povijesni podaci pak upuuju da su Amerikanci bili prodrljivi svederi, konzumirajui u obilju tadanju divlja koje je bilo diljem zemlje. U svojoj knjizi Putting Meat on the American Table (hrv. Stavljajui meso na Amerike stolove), povjesniar Roger Horowitz zakljuuje da je prosjeni Amerikanac 19. stoljea jeo 150-200 funti (oko 68-90 kg) mesa godinje - u skladu s onim to jedemo i sada.

Meutim, poruka protiv masnoa postala je opeprihvaena u javnosti, a do 1980-ih godina, tako se vrsto ukorijenila u modernu medicinu i nutricionizam, da je postalo gotovo nemogue izazvati propitivanje te odluke. Dr. Walter Willett, sada ef odjela nutricionizma kole javnog zdravlja na Harvardu (engl. Harvard School of Public Health, HSPH), kae da je sredinom 1990-ih sjedio na kontradiktornim dokazima koje nije htio objaviti niti jedan od vodeih Amerikih znanstvenih asopisa. "Vjerovanje da su zasiene masnoe uzronici sranih bolesti bilo je toliko vrsto, da je prualo otpor svemu to bi ga propitivalo", kae Willett. "No, pokazalo se, da ovdje ima puno vie nijansi od toga." On je pokrenuo dugorono epidemioloko istraivanje koje je pratilo prehranu i zdravlje srca vie od 40,000 mukaraca srednjih godina. Willett je ustanovio da, ukoliko su sudionici istraivanja zamijenili hranu bogatu zasienim masnoama sa ugljikohidratima, ipak nisu doivjeli nikakvo smanjenje sranih bolesti. Willett je naposljetku objavio svoje istraivanje u asopisu British Medical Journal 1996. godine.

Djelomino zbog Willettova istraivanja, polemike oko masnoa su se poele mijenjati. Pronaeno je da mononezasiene (MUFA) i polinezasiene (PUFA) masnoe - one koje moemo nai u nekim biljnim vrstama i ribi, blagotvorno djeluju na zdravlje srca. Mediteranska prehrana, bogata ribom, oraastim plodovima, povrem i maslinovim uljem, skoila je u svojoj popularnosti. Ali bitno je napomenuti da Mediteranska prehrana uope nije niska u masnoama. I do 40% njezinih kalorija dolazi iz poli- i mononezasienih masnih kiselina. Danas ak i medicinski centri kao to je Klinika Mayo (engl. Mayo Clinic) prihvaaju ovu prehranu za pacijente koji su zabrinuti za zdravlje srca, a ak ju je prihvatila i prema mastima skeptina Amerika srana udruga (engl. American Heart Association, AHA). "Sve je vie dokaza da je Mediteranska prehrana prilino zdrav nain konzumacije hrane", kae Dr. Rose Marie Robertson, glavna znanstvenica AHA-e.

Ali, to je sa zasienim masnoama? Ovdje je popularno vjerovanje jo tee promijeniti. 2010. godine Ameriko ministarstvo poljoprivrede (engl. U.S. Department of Agriculture, USDA), preporuuje u svojim prehrambenim smjernicama manje od 10% dnevnih kalorija iz zasienih masnoa - ekvivalent polovice hamburgera, ali bez sira, slanine i majoneze, koji se esto dodaju na njega. Amerika srana udruga (engl. American Heart Association, AHA) jo je restriktivnija: Amerikanci od dobi od dvije godine trebaju limitirati unos zasienih masnoa na manje od 7% kalorija dnevno, a 70 milijuna Amerikanaca kojima bi koristilo sniavanje kolesterola, trebali bi limitirati masnoe ispod 6% kalorija dnevno - ekvivalentno dvjema krikama Cheddar sira. Amerikanci su obiavali dobivati 349 kalorija iz crvenog mesa dnevno, no sada je taj broj smanjen na 268 kalorija. Neki strunjaci kau da im nije ba jednostavno odrei se zasienih masnoa. "Kad zamijenite zasiene masnoe sa polinezasienim ili mononezasienim masnoama, time smanjite LDL kolesterol", kae Dr. Robert Eckel, bivi ravnatelj AHA-e, koautor njezinih aktualnih smjernica. "To je sve to trebam znati."

Meutim, to nije cijela slika. to vie saznajemo o masnoama, to vie uviamo da one imaju kompleksniju ulogu u naem organizmu.

Istina o masnoamaIdeja da su zasiene masnoe tetne kao da ima nekog instinktivnog smisla, ne samo iz razloga to koristimo isti izraz za masnu tvar koja mesnom odresku daje okus, i kilogramima koje nosimo oko trbuha i struka. Kemijski, one nisu toliko razliite. Masnoe koje kolaju naom krvlju i akumuliraju se na abdomenu, zovu se trigliceridi, a visoki nivo triglicerida povezan je sa sranim bolestima. Ne treba puno imaginacije da pretpostavimo da ukoliko jedemo masnoe, to e nas udebljati, zaepiti nae arterije i uzrokovati bolesti srca. "Zvui kao zdrav razum - ono ste to jedete", kae Dr. Stephen Phinney, nutricionistiki biokemiar koji je godinama prouavao prehranu sa niskim unosom ugljikohidra.

Meutim, kada su znanstvenici sukobili brojke, veza izmeu zasienih masnoa i kardiovaskularnih bolesti sve je vie dolazila u pitanje. Meta-analiza (u osnovi istraivanje drugih istraivanja) iz 2010. godine, zakljuila je da ne postoji relevantan dokaz da su zasiene masnoe povezane s poveanim rizikom od nastanka kardiovaskularnih bolesti. Te iste rezultate potvrdila je i druga meta-analiza publicirana u oujku ove godine (2014.) u medicinskom asopisu Anali interne medicine (engl. Annals of Internal Medicine), koja je objedinila gotovo 80 istraivanja koja ukljuuju vie od pola milijuna ispitanika. Tim kojeg je predvodio Dr. Rajiv Chowdhury, kardiovaskularni epidemiolog na Sveuilitu Cambridge (engl. Cambridge University), zakljuio je da trenutni dokazi ne podravaju preporuke za smanjenu konzumaciju zasienih masnoa niti poveanu konzumaciju polinezasienih masnoa, koje se esto smatraju zdravima za srce. Iako su autori kritizirani zbog naina na koji su procijenili dokaze, oni stoje iza svojeg zakljuka, uz napomenu da je cilj njihovog istraivanja ukazati na potrebu za daljnjim istraivanjima. "Glavna poruka je da ima jo dosta posla kojeg treba uiniti", kae Chowdhury.

Budui da se sluaj sa zasienim masnoama dugo smatrao zatvorenim, ak i sam poziv da se preispitaju dokazi, oznaava ozbiljnu promjenu. No, ukoliko su nova razmiljanja o zasienim masnoama iznenaujua, to je moda zbog toga to smo pogreno shvatili to meso i mlijeni proizvodi ine naem organizmu. Nedvojbena je istina da e zasiene masnoe podignuti nivo LDL kolesterola, koji je povezan sa viim stopama sranih bolesti. To je najei proklinjani bioloki dokaz protiv zasienih masnoa. No, kolesterol je puno sloeniji od toga. Zasiene masnoe takoer podiu nivo takozvanog dobrog HDL kolesterola, koji uklanja LDL kolesterol, koji se moe nakupiti na stjenkama arterija. Podiui HDL i LDL kolesterol, zasiene masnoe nam zapravo ispiru kardiovaskularni sustav.

Osim toga, znanstvenici sada znaju da postoje dvije vrste LDL estica: male, guste i velike, prozrane. Velike izgleda da su uglavnom bezopasne - a upravo se one podiu od masne prehrane. S druge strane, izgleda da unos ugljikohidrata poveava one male, ljepljive estice, koje se sada povezuju sa sranim bolestima. "Ta zapaanja navela su me da se upitam koliko je zapravo jak dokaz veze izmeu zasienih masnoa i sranih bolesti", kae Dr. Ronald Krauss, kardiolog i istraiva koji je sproveo pionirski rad na LDL kolesterolu. "Postoji rizik da su ljudi voeni u pogrenom smjeru gledajui na LDL kolesterol, umjesto na LDL estice, kao na faktor rizika."

Vano je shvatiti, da u prehrambenoj studiji ne postoji takva stvar kao to je placebo. Kada smanjimo unos jedne hranjive tvari tj. nutrijenta, moramo ga zamijeniti s neim drugim, to znai da znanstvenici uvijek prouavaju nutrijente u odnosu jedan prema drugome. Takoer je vano razumjeti da nova znanost ne znai da ljudi trebaju udvostruiti svoj unos cheesburgera ili mijeati velike koliine maslaca u svoje jutarnje kave, kao to rade neki sljedbenici ultra niskougljikohidratnih dijeta (engl. ultra-low-carb diets). Iako zasiene masnoe u najmanju ruku imaju neutralan uinak na pretilost i srane bolesti, drugi oblici masnoa mogu biti korisniji. Postoje dokazi da Omega 3 masne kiseline, vrsta masnoa koje se mogu nai u lanu i lososu, mogu tititi od sranih bolesti. Studija iz 2013. godine u asopisu New England Journal of Medicine, otkriva da prehrana bogata polinezasienim i mononezasienim masnoama znaajno smanjuje rizik od glavnih kardiovaskularnih bolesti.

Ali postoje razlike ak i u samoj kategoriji zasienih masnoa. Studija iz 2012. godine pokazuje da masnoe iz mlijenih proizvoda - izvor iz kojeg Amerikanci dobivaju najvie zasienih masnoa - ini se imaju veu zatitnu ulogu nego masnoe iz mesa . "Glavno pitanje ovdje je usporedba", kae Dr. Frank Hu, nutricionistiki strunjak u koli javnog zdravlja na Harvardu (engl. Harvard School of Public Health, HSPH). "S ime usporeujete zasiene masnoe?"

Od 1970. godine, sve manje kalorija dobivamo iz ove hrane:Punomasno mlijeko (78% manje): Jedna alica sadri 5g zasienih masnoa - 23% preporuenog dnevnog unosa po USDA-i.Rafinirani bijeli eer (35% manje): Ne jedemo manje slatkog, ve se poveao unos kukuruznog eera.Govedina (29% manje): Amerikanci su poeli smanjivati unos crvenog mesa u korist mesa sa smanjenim udjelom masnoa, poput piletine.Jaja (21% manje): umanjci sadre kolesterol, za koji su strunjaci smatrali da moe podizati LDL kolesterol u krvi.Maslac (8% manje): Djelomino je zamijenjen margarinom, za koji je dokazano da je puno nezdraviji.Povre (3% manje): Nada da e Amerikanci zamijeniti masnoe sa povrem, nije urodila plodom.

Ali zato dobivamo puno vie kalorija iz: Visoko-fruktozni kukuruzni sirup (8,853% vie): Subvencioniranje kukuruza uinilo je ovaj zaslaiva jeftinim i posvuda prisutnim.Kukuruzni proizvodi (198% vie): Ova sorta itarica postala je bazom Amerike prehrane.Obrano mlijeko (129% vie): Mlijeko sa smanjenim udjelom masnoa esto se kombinira sa zaslaivaima kao to je to okolada. Piletina (112% vie): Nemasno pilee meso stoji rame uz rame uz govedinu kao najpopularnije meso.Puretina (102% vie): Meso sa niskim udjelom masnoa, takoer je nisko u vitaminima i kolesterolu.Dodane masti i ulja (67% vie): Polinezasiene masnoe, kao to je to kukuruzno ulje, najvie se koriste u procesiranoj tj. preraenoj hrani.

Piramidalna shema - Kako su se Amerike prehrambene preporuke mijenjale tokom vremena:1979. godine - The Hassle-Free Daily Food Guide (hrv. Jednostavne dnevne prehrambene smjernice): Amerika vlada preporuuje limitiranje konzumacije masnoa, eera i alkohola.1984. godine - Food Wheel: A Pattern for Daily Food Choices (hrv. Prehrambeni kota - Uzorak za dnevni odabir prehrane): Crveni kri preporuuje od 6 do 11 porcija itarica dnevno i samo 2-3 porcije mesa i mlijenih proizvoda na dan.1992. godine - Food Guide Pyramid (hrv. Piramida prehrambenih smjernica): USDA preporuuje da baza Amerike prehrane budu itarice i kruh.2005. godine - MyPyramid Food Guidance System (hrv. MojaPiramida Sustav prehrambenih smjernica): Ovaj vodi preporuuje poveanu tjelesnu aktivnost i poziva na odabir prehrane sa niskim udjelom masnoa.2011. godine - MyPlate (hrv. MojTanjur): Aktualne preporuke sugeriraju obilje itarica i povra, uz mlijene proizvode sa smanjenim udjelom masnoa.

Nepromiljena dijetaAko nita, prehrambena je industrija inventivna. Suoeni s javnim miljenjem protiv masnoa u 1980-ima, proizvoai su se prilagodili, napunivi police keksima, krekerima i kolaima s niskim udjelom masnoa. Nain razmiljanja za potroae bio je jednostavan: Masnoa je opasna, ovaj proizvod nema masnoa, stoga mora da je zdrav. To je bilo doba Snack Wellsa, komercijalne marke kolaia s niskim udjelom masnoa, koje je predstavio Nabisco 1992. godine, a koji je u samo dvije godine nadmaio asni Ritz kreker i postao broj jedan snack - zalogaj Amerike nacije. No, bez masnoa, neto se moralo nadodati i Amerikanci nisu dobro zavrili. "Jednostavno smo smanjili masnoe a dodali cijelu masu nemasne junk hrane koja je poveala sveukupan unos kalorija", kae Dr. David Katz, osniva i ravnatelj Prevencijskog i istraivakog centra sveuilita Yale (engl. Yale Universitys Prevention Research Center)."To je bila prehrana s nepromiljenim posljedicama."

Te posljedice bile su teke. Od 1971. do 2000. godine, postotak kalorija iz ugljikohidrata poveao se za gotovo 15%, dok je udio kalorija iz masnoa pao - u skladu s preporukama strunjaka. Godine 1992. Ameriko ministarstvo poljoprivrede (engl. U.S. Department of Agriculture, USDA) preporuuje do 11 porcija itarica dnevno, te samo dvije do tri porcije mesa, jaja, oraastih plodova, graha i ribe zajedno. kolski okruzi diljem zemlje zabranili su punomasno mlijeko, ali zaslaeno okoladno mlijeko bilo je i dalje na meniju, sve dok je sa niskim udjelom masnoa.

Ideja je bila djelomino smanjiti kalorije, meutim Amerikanci su zapravo zavrili jedui vie: 2,586 kalorija dnevno 2010. godine, u usporedbi sa 2,109 kalorija dnevno 1970. godine. Tijekom tog istog razdoblja, kalorije iz brana i itarica porasle su za 42% (2010. godine Amerikanci su unosili 610 kalorija dnevno iz brana i itarica, dok su 1970. godine unosili 429 kalorija), a pretilost i dijabetes tip 2 doivjeli su pravu epidemiju. "Nepobitno je da smo skrenuli na krivi put", kae Jeff Volek, fiziolog na Sveuilitu u Connecticutu (engl. University of Connecticut).

Moda je teko shvatiti zato prehrana bazirana na rafiniranim ugljikohidratima moe dovesti do pretilosti i dijabetesa. To ima veze s kemijom krvi. Jednostavni ugljikohidrati kao to su kruh i kukuruz moda ne izgledaju kao eer na vaim tanjurima, ali u organizmu, to je ono na to se razlau kad se probave. "Vae tijelo ne razlikuje pecivo od vreice Skittles bombona", kae Dr. Dariush Mozaffarian, budui dekan nutricionizma na Sveuilitu Tufts (engl. Tufts University).

Ti eeri potiu proizvodnju hormona inzulina, to uzrokuje prekomjerno pohranjivanje masnih stanica, to dovodi do debljanja. Budui da je manje kalorija preostalo da napaja tijelo, poinjemo osjeati glad, a metabolizam poinje usporavati u nastojanju utede energije. Jedemo vie i dobivamo jo i vie na teini, nikad ne osjeajui sitost. "Glad je smrtno zvono svake dijete za mravljenje", kae Dr. Eric Westman sa Sveuilita Duke (engl. Duke University). "Dijete sa niskim udjelom masnoa ili niskim udjelom kalorija ne funkcioniraju". Budui da se ovaj proces ponavlja, nae stanice postaju sve otpornije na inzulin, to uzrokuje da dobijamo jo vie na teini, to opet poveava otpornost na inzulin i tako upadamo u zaarani krug. Pretilost, dijabetes tipa 2, visoki trigliceridi i nizak HDL, sve ovo moe uslijediti - a da je unos masnoa jedva ukljuen. Ispostavilo se da nisu sve kalorije stvorene jednake. "Kada se fokusiramo na masnoe, ugljikohidrati se neizbjeno poveavaju u pre