Zajedni~ki nastup na tr`i{tu - kfbih.com/cite> · 2 Glasnik

Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine2

- BiH }e iza}i iz ekonomskih te{ko}a ako budepove}avala konkurentnost svoje robe i usluga. Daje konkurentnost klju~na, pokazala je aktualnakriza, jer je iza{lo na vidjelo tko ima odrìvi modelrazvoja, a tko ne - izjavio je nedavno za Nezavisnenovine, Jago Lasi}, potpredsjednik P/GKFBiH.Naveo je primjere [vedske, Danske, Norve{ke iAustrije, kojima je zajedni~ko to {to imaju visoke

poreze. I pored toga ubrajaju se me|u najkon-kurentnije zemlje, plasiraju proizvode koje svijetèli kupovati i konstantno su u vrhu liste najbogati-jih zemalja.

- To pokazuje da ne treba mije{ati konkurent-nost i stvaranje novih vrijednosti s porezima ijavnom potro{njom - pojasnio je Lasi}.

U skladu sa Zakonom o konkurenciji inadle`nosti Konkurencijskog vije}a BiH, kojeodlu~uje o postojanju zabranjenog konkurentskogdjelovanja na trì{tu, od Komore je zatraèno dadostavi pravne akte o formiranju konzorcija, kakobi se utvrdila njihova uskla|enost sa Zakonom.

Nakon toga, predstavnici Komore obavijestilisu Vije}e o njihovim dosada{njim aktivnostima:

* Usmenu inicijativu za zaklju~ivanje ugovorao konzorciju pokrenulo je nekoliko ~lanovaUdruènja metalske i elektroindustrije na sjednica-ma Odbora Udruènja, odrànim 20. marta i 16.juna 2009. godine. Tada je inicijativa preliminarnoi prihva}ena.

* Inicijativu je podràlo i Federalno ministarst-vo energije, rudarstva i industrije, na tematskomsastanku odrànom 20. jula pro{le godine o temi:”Mogu}nosti poslovne saradnje u modernizacijirudnika uglja FBiH”.

* Inicijativu za zaklju~ivanje ugovora o kon-zorciju firmi koje u osnovnoj djelatnosti imajuproizvodnju i preradu metala i elektrodijelova,Komori je dostavila Livnica ~elika Tuzla, 12.avgusta 2009. godine.

* Na osnovu zvani~nog saop{tenja resornogministarstva, Komora je u skladu sa svojim zakon-skim i statutarnim ovla{tenjima koji se temelje naza{titi i unapre|enju interesa svojih ~lanicapokrenula postupak zaklju~ivanja ugovora o kon-

zorciju sa zainteresiranim kompanijama iz oveoblasti.

Osnovni cilj zaklju~ivanja sporazuma jestvaranje uslova za anga`man brojnih kompanijakako na doma}em tako i na inostranom trì{tu.Jedini na~in da kompanije opstanu u te{kim uslo-vima privre|ivanja jeste da zajedni~ki angaìrajusve raspoloìve resurse.

Zaklju~ivanjem ugovora o konzorciju nijenaru{eno trì{te. Kompanije koje se bave ovomdjelatno{}u nisu u neravnopravnom poloàju.Potvrda tome je i ~injenica da kompanije jo{ uvi-jek imaju mogu}nost zaklju~ivanja sporazuma.

U prilogu odgovora na pismo Vije}u, dostavlj-ene su fotokopije zaklju~aka sa pomenutih sas-tanaka, saop{tenje za javnost, fotokopija dopisa,fotokopija Sporazuma i inicijativnog pisma za po-tencijalne potpisnice, kao i spisak kompanija kojesu potpisale Sporazum o konzorciju.

Potpisnici pisma zatraìli su sugestije i smjer-nice koje }e doprinijeti da rad ovog konzorcijabude u cijelosti zasnovan na vaè}im zakonskimpropisima, {to je jedina garancija njegovoguspje{nog djelovanja.

Nafija [EHI]- MU[I][email protected]

Jago Lasi}, potpredsjednik P/GKFBiH

Konkurentnost je klju~na za napredak

Metalska i elektroindustrija

Zajedni~ki nastup na trì{tuNakon {to je Konkurencijsko vije}e BiH uputilo pismo Avdi Rapi, predsjedniku Komore, vezanoza inicijativu za formiranje konzorcija metalske i elektroindustrije, dostavljena im je traènadokumentacija

Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine 3

GLASNIKPrivredna / Gospodarska komoraFederacije Bosne i Hercegovine

List izlazi mjese~noGodina XI

Broj 88januar / sije~anj 2010.

GLASNIK ure|ujeRedakcijski kolegij:@eljana Bevanda, glavni urednik,Amela Ke~o,

odgovorni urednik,~lanovi:

Mira Idrizovi}, [emsa Alimanovi},

Ljubo Dadi}i Meliha Veli},

sekretar Redakcije.Adresa:

Privredna / Gospodarska komora FBiH- za Glasnik -

71000 SarajevoBranislava \ur|eva 10/IV

Kontakt osoba: Meliha Veli}Telefon: 033/566-300

E-mail: [email protected]:

033/566-222 (centrala)033/217-782

Faks: 033/217-783www.kfbih.com

Izdava~:"Privredna {tampa" d.o.o. Sarajevo

Op}inski sud Sarajevo

UF/1-2219/05, RB 1-3018

Identifikacioni broj4200088140005

Identifikacioni broj PDV200088140005

DTP: "Privredna {tampa"[tampa: BLICDRUK, Sarajevo,

êmalu{a 8Besplatan primjerak

U {umarstvu i drvnoj industriji FBiH problemisu brojni, zbog ~ega oba sektora imaju padizvoza i proizvodnje od oko 20%, a jedini pozi-tivan trend biljeì izvoz namje{taja

Za nesre|eno stanje u {umarstvu i drvnoj idustrijiFBiH proizvo|a~i smatraju najodgovornijim feder-alne vlasti. Problemi na koje se treba osvrnuti sunepostojanje zakona o {umama, sredstva OKF[ (op}ekorisne funkcije {uma) ne tro{e se namjenski,favoriziranje kod snabdijevanja sirovinom, ispravnostrada inspekcijskih organa, rad nelegalnih pilana.

Ove konstatacije izre~ene su na konferenciji za{tampu Grupacije {umarstva i drvne industrijePrivredne / Gospodarske komore Federacije BiH,koja je odràna 15. 1. 2010. godine u Sarajevu.

Odlukom Ustavnog suda FBiH, Zakon o {umamaje stavljen van snage, a novi nije donesen.Nezamislivo je nepostojanje zakona o {umama kadase uzme u obzir ~injenica da je 53% teritorije BiHpod {umom, rekao je Midhat Ahmetovi}, dopred-sjednik Grupacije, rekav{i da je Vlada FBiH, s ciljemprevazilaènja pravnog vakuuma, donijela Uredbu o{umama s periodom va`nosti od 90 dana, ali da tonije rje{enje s obzirom na to da su uposlenici{umarstva i drvne industrije skepti~ni prema parla-mentarnoj brzini dono{enja zakona.

Predsjednik Grupacije Zdenko La{tro istakao jeda je oko 20.000 uposlenih trenutno u ove dvijebran{e i postavlja pitanje {ta }e biti sa njima jer jeve}ina kompanija pred ste~ajem. Nedostaju namcertifikati za izvoz, koji su dokaz kvaliteta i pokaza-telj uspje{nog poslovanja u svijetu. Njihovim nedo-bijanjem pitanje je ho}e li poduze}a {umarstva i

drvne industrije, koja su okosnica izvoza, mo}i idalje biti orijentisani prema inotrì{tu. Milionskim{tetama u {umarstvu i drvnoj industriji doprinosi inesubvencioniranje izvoza, kao i prodaja namje{tajana crno. Tako|er, La{tro smatra nedopustivim da se uinstitucijama Vlade uredi opremaju namje{tajem izuvoza, {to je jo{ jedan negativan pokazatelj za proiz-vo|a~e namje{taja.

Direktor Federalne uprave za {umarstvo OmerPa{ali} istakao je da je u toku izrada {umarskog pro-grama, koji }e definirati {umarsku politiku i izradustrategije razvoja te dodao da }e FBiH za dvijegodine imati certificirane {ume i, nakon dugog peri-oda, znati stvarno stanje {uma.

Pomo}nik ministra za industriju Marinko Bo{njakrekao je da je neophodno prevladati pravni vakuum,donijeti akcijski plan zapo{ljavanja, reguliratipovezivanje radnog staà. Subvencioniranje velikihsistema, po njemu, od velike je va`nosti jer su oniokosnica razvoja.

Nadamo se da }e nadle`ni organi u~initi svekako bi pomogli ovim izuzetno va`nim djelatnosti-ma za FBiH.

[emsa ALIMANOVI], dipl. [email protected]

[umarstvo i drvna industrija

Pred ste~ajem mnoga poduze}a


Sagledavaju}i ove aspekte razvoja (materijalni i kulturni)kroz gra|evinarstvo, moèmo konstatovati da govorimo ograni privrede koja predstavlja jedan od najpouzdanijih inajvjernijih indikatora dostignutog stepena materijalnograzvoja, te nivoa i karaktera proizvodnih odnosa. Djelagra|evinara predstavljaju svjedoke i izvore o brzomnapretku ili stagnaciji dru{tva u odre|enim razdobljima.

Posmatraju}i bh. gra|evinarstvo kao indikator ma-kroekonomske situacije onda ono u potpunosti moèpotvrditi op}u klimu u zemlji - ekonomsku, politi~ku, soci-jalnu, kulturolo{ku...

Iako je zima vrijeme kada je uobi~ajeno da do|e dosmanjenja obima radova iz objektivnih razloga (vremenskiuvjeti), podsje}amo da je period druge polovine pro{legodine ve} obiljeèn stagnacijom, kako obima izvedenihradova, tako i u najavi novih investicija.

Posljednji podaci Federalnog zavoda za statistiku govoreda je vrijednost izvr{enih gra|evinskih radova u oktobru2009. godine, u odnosu na prosje~nu vrijednost 2008.godine, manja za 24,7%, dok je u odnosu na isti mjesec2008. godine manja za 38,9%. Od ukupne oktobarske real-izacije, iz pro{le godine, na objekte visokogradnje se odnosi43,1% izvr{enih radova, a na ostale objekte 56,9 %.

Udruènje gra|evinara P/GKFBiH tako|e potvr|uje daje situacija na trì{tu gra|evinarstva oteàna prvenstvenozbog nedostatka novih investicija i sredstava.

Kada je rije~ o niskogradnji, velika {ansa za direktananga`man na{ih firmi je izgradnja autoputeva. Ukolikobismo zatvorili finansijsku konstrukciju izgradnje autoputa,bh. gra|evinska operativa bi kompletno bila angaòvana. Toje prednost BiH, u odnosu na region, gdje je ve} zavrsenaizgradnja autoputa. Imamo kapacitet, umije}e i potencijal ugra|evinarstvu. Me|utim, neophodno je unapre|enjestrategijskog pristupa doma}ih gra|evinara, u smislu jedin-stvenosti i dijaloga na vi{em nivou, a radi ostvarivanja cilje-va od op}eg interesa za sve u BiH. Ono na {to Udruènjegra|evinara èli apelirati je svakako aktiviranje odobrenihsredstava, koje }e sa sobom sigurno povu}i i ve}uuposlenost, rezultate, referense bh. gra|evinara...

Dèmal Haskovi}, predsjednik Udruènja gra|evinaraP/GKFBiH, ovako komentira trenutni poloàj gra|evinara uBiH:

- Govore}i sa aspekta visokogradnje, kojom se i bavifirma „Dèkos”, ~iji sam direktor, situacija je zna~ajnopogor{ana u posljednjem periodu. Kraj pro{le i po~etak ovegodine obiljeèn je smanjenjem broja radnika, na trì{tunedostaje novca. Uzrok tome ne moèmo pripisati zimskojsezoni, jer o najavama velikih projekata u visokogradnji se ine govori. U ovom momentu nastojimo odràti postojanostfirme, uz racionalno kori{tenje postoje}ih resursa. Naàlost,odre|enom broju radnika morali smo prekinuti radni odnos.

Ladislav Bevanda, zamjenik predsjednika Udruènjagra|evinara P/GKFBiH, tako|er se osvrnuo na situaciju ugra|evinskoj djelatnosti BiH, ali sa aspekta niskogradnje, teiskustava firme Hering d.d., uz koju je na{ sagovornikvezan:

- Za prethodnu, 2009. godinu, u pogledu otpu{tanja rad-nika, moèmo re}i da nije bilo takvih zna~ajnijih potezakoji bi se direktno mogli povezati sa recesijom. Hering d.d.je u 2008. godini imao prosje~no 170 radnika, a sada nakraju 2009. ima 150 radnika. U sljede}oj godini ne namjer-avamo otpu{tati radnike, ve} naprotiv pove}avati broja rad-nika, jer o~ekujemo zaklju~enje ugovora sa Federalnomdirekcijom za izgradnju, upravljanje i odràvanje autocestaza novu dionicu autoceste Bilje{evo - Kakanj, kao i pozi-tivne rezultate pretkvalifikacije za dionicu Drivu{a - Gorica.

U skoro vrijeme nadamo se i nastavaku radova na pro-jektima u Gradu Mostaru, koji su bili obustavljeni zbogspecifi~ne op}epoznate politi~ke situacije (nije bio izabrangradona~elnik, niti je bio usvojen prora~un).

Generalno gledano, o~ekujemo da }e se, uz financijskupotporu Evropske investicijske banke i Banke za obnovu irazvoj, u ovoj godini raspisati i zaklju~iti jo{ ugovora zaradove na koridoru 5C, {to }e svakako povoljno utjecatiop}enito na gra|evinarstvo u BiH, a samim time i na{ufirmu.

Dènana AVDI][email protected]

Gra|evinarstvo

Aktuelna situacija u Bosni i Hercegovini

Materijalne mogu}nosti dru{tva oduvijek su odre|ivale i odre|uju obim i strukturu gra|evinske djelatnosti,kori{tenje odre|enog gra|evinskog materijala, primjenu savremenih znanstvenih i tehni~kih dostignu}a,mogu}nosti usavr{avanja i obuke kadrova, dok kulturna razina nalazi svoj odraz u umjetni~kom i estetskomizgledu izgra|enih objekata

5Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

Sredinom decembra pro{le godine odràn je sas-tanak Grupacije proizvo|a~a i prera|iva~a ribe iriblje mla|i Federacije BiH u Privrednoj / Gos-podarskoj komori u Mostaru. Tom prilikom je iz-raèno nezadovoljstvo vo|enjem Grupacije pa sepristupilo izboru novog rukovodstva. Smijenjeni sudotada{nji predsjednik Veselko ôlak i njegov zam-jenik Faruk Hadìme{i}, jer nisu kvalitetno odgovorilipostavljenim zadacima.

Ponovo je aktiviran i izabran za predsjednikaGrupacije Dèvad Handàr, zaduèn za slatkovodno rib-arstvo, a njegov zamjenik je Drago Krmek, morsko rib-arstvo. Tom prilikom zatraèn je i hitan sastanak saDamirom Ljubi}em, prvim ~ovjekom Federalnog min-istarstva poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva.

Ozbiljnost situacije je inicirala odràvanje sastankaodmah po~etkom 2010. godine, na kojem su, uz pred-stavnike P/GKFBiH, bili prisutni i predstavnici gotovo svih~lanica Grupacije, te i Davor Vasilj, savjetnik ministra ovedjelatnosti. Prezentirano je stanje ribarstva kao va`negrane poljoprivredno-prehrambene proizvodnje FBiH.Prema predo~enim podacima, obim proizvodnje je oko4.000 tona ìve i prera|ene legalno proizvedene ribegodi{nje, od ~ega je 60% izvozno orijentirano i to u sus-jedne zemlje, a samo 60 t na trì{te Evropske unije, jer jetolika izvozna kvota. Na ovu ribu je pla}eno oko tri mil-iona KM PDV-a po zavr{nom ra~unu, a vi{e od 250 osobaje zaposleno u ribarstvu (sa pla}enim doprinosima).

Nadle`nima je uloèn prigovor jer je poticanjeproizvodnje potpuno izostalo u zadnjem kvartalu 2008.godine, a u 2009. nije bilo ni planirano. Za ovu godinuriba je uvr{tena u poticaje, prema saznanjima savjetnikaministra, ali on nije bio upu}en u visinu premije. Stoga suna sastanku ovla{teni Sanel [ari}, iz Norfish Blagaj, iAlmir Ba{anovi}, predsjednik Grupacije ribara BiH, da uime Federalne grupacije punopravno sudjeluju u raspravio Nacrtu prora~una za poticanje primarne poljoprivredneproizvodnje. Federalnom ministarstvu poljoprivrede,vodoprivrede i {umarstva upu}en je odgovaraju}i dopis ovisini poticaja.

Na osnovu iznesenog TRA@I se:- 0,50 KM/kg za slatku ribu,- 1,00 KM/kg za morsku ribu, zato {to turnus proizvod-

nje morske ribe traje dvije godine,- u poticaje se moraju uvrstiti i ribnjaci koji proizvode

isklju~ivo riblju mla| i autohtone vrste riba (lipljan,poto~na pastrmka, mekousna pastrmka i jezerska zla-tov~ica, glavatica, mladica).

Neke od ~lanica su izvozno orijentirane, a izvoznakvota je svega 60 t, {to je vrlo malo i smatra se da bi onarealno mogla biti 2.000 t, a da se time ne ugrozi trì{teEU. Napomenuto je da neke firme imaju i pakirnicesvjeè ili obra|ene ribe, stoga one mogu traìti svoj diopreko kapitalnih ulaganja.

Firme koje su dobile izvozni broj za EU su direktnidonosioci svjeèg novca ovoj dràvi, te je predloèno dase sredstva iz Ministarstva industrije, preko MinistarstvaPV[, prebace za ovakve firme. Razlog je {to je prehram-bena industrija pre{la u Ministarstvo PV[, ali bez pri-jenosa poticajnih sredstava.

Zbog neobra~unatih poticaja u 2009. i zadnjem kvar-talu 2008. godine, kada je vr{en zadnji obra~un poticajaza ribarstvo, predloèno je da se izvr{i obra~un zadnjegkvartala pro{le godine i da se isplata izvr{i u prvom kvar-talu ove. Preporuka je da se za 2010. godinu isplata vr{ikvartalno.

Erina LASI][email protected]

Ribarstvo

Va`na grana poljoprivredno-prehrambene

proizvodnje


Danas je kvaliteta strate{ki cilj i vizija gotovosvakog preduze}a, a usmjereni su na to da kupcibudu zadovoljni i da se osvoji udio na konkurent-nom trì{tu.

Novo stanje na trì{tu, pored ostalih faktora,posebno karakteri{e dominacija uglednih kompanijakoje su razvile program unapre|enja kvalitete i ost-varile pozitivan imid`.

Na putu ostvarivanja prepoznatljivosti na trì{tunajva`nije je da menad`ment preduze}a shvati daje kvaliteta put za preìvljavanje i razvoj preduze}au novim uslovima, koji su izraèni tehnolo{kim,ekonomskim, politi~kim i me|unarodnim promjena-ma. Stoga opredjeljenje menad`menta preduze}a zaunapre|enje kvalitete mora biti potpuno, bezdileme, uz cilj da zadovolje potrebe i o~ekivanjakupaca svojim proizvodima i uslugama.

Na ovaj na~in se postiè povjerenje i svakaisporuka je „preporuka” za nove kupce, za novenarud`be proizvoda i usluga.

Posljednje godine u svijetu su obiljeìle brze iintenzivne promjene u svim segmentima privrede.Na{li smo se u okolnostima potpuno novih uvjetaprivre|ivanja. Na putu uspostavljanja odgovaraju}ihnormi kvalitete utvr|eni su principi, odnosno stan-dardi.

Danas se sistem kontrole uspostavlja podpokroviteljstvom ISO (Internacional Organization forStandardization) Svjetske fondacije nacionalnih tijelaza standarde (tijela ~lanica ISO-a). Ova organizacijaje formirana 1946. godine, sa sjedi{tem u Briselu,pokriva sve oblasti standardizacije, osim specijal-iziranih oblasti vojne industrije, a danas broji 130~lanica. Rad na pripremi me|unarodnih standardase odvija preko tehni~kih komiteta ISO-a. Svaka~lanica, koja je zainteresirana za predmet rada ve}

formiranog tehni~kog komiteta, ima pravo biti pred-stavljena u tom komitetu.

Svi standardi koje publikuje organizacija ISOpodlijeù povremenom preispitivanju, {to zaposljedicu moè da ima potvr|ivanje, mijenjanje ilipovla~enje odre|ene verzije standarda. Nakonpreispitivanja adekvatnosti verzije standarda ISO9001:2000, prvenstveno na osnovu povratnih infor-macija dobijenih od certifikovanih organizacija,tehni~ki komitet ISO/TC 176 odlu~io je da je potreb-no izvr{iti manje modifikacije i izdati novu verzijustandarda. Novo, ~etvrto izdanje standarda ISO9001 je objavljeno 15. novembra 2008. godine.

Standard ISO 9001:2008 ne sadrì nove zaht-jeve, ve} samo izmjene koje su od malog uticaja, aod velike koristi za korisnike. Novi standard dajedodatna poja{njenja za ve} postoje}e zahtjeve dateu ISO 9001:2000, na osnovu osmogodi{nje primjeneovog standarda {irom svijeta.

S obzirom na to da }e svi certifikati izdati premaISO 9001:2000 postati nevaè}i nakon 15. 11. 2010.godine, certifikovane organizacije zainteresirane zarecertifikaciju u obavezi su provesti proceduru dobi-janja standarda ISO 9001:2008.

Sloèn poslovni ambijent u Bosni i Heregovini,oteàn ekonomskom krizom, sigurno nije stimulansza kompanije da u situaciji op}eg preìvljavaljasvoje interesovanje usmjere na usavr{avanjekvalitete.

Zadovoljstvo je konstatirati da ipak postoje kom-panije koje su u poziciji da budu ponosne na ost-varene rezultate, kompanije ~iji proizvodi i uslugesigurno imaju „svoje klijente”, kompanije koje u svo-jim planovima poslovanja imaju cilj - vi{e i bolje, asve zasnovano na vrhunskoj kvaliteti.

Kruna uspje{ne poslovne godine

Kvaliteta proizvoda i usluga je uvijek bila va`na za uspje{no poslovanje preduze}a, s jedne strane da bi se pro{irio udjel na trì{tu, a s druge strane da bi poslovanje preduze}abilo ekonomi~nije.

Kvalitet


HIFA d.o.o.Te{anj

Prepoznatljiv bh. brend

Ta kompanija je jedna od pet ~lanica grupaci-je HIFA. Nalazi se u dru{tvu vode}ih kompanija uBiH u prometu naftom i naftnim derivatima. Danasraspolaè mreòm maloprodajnih objekata napodru~ju gotovo cijele Federacije BiH. Finansijskipokazatelji ove kompanije su zna~ajni.

Ozbiljnost i profesionalizam u vo|enju poslo-va, nije jedina misija menad`menta HIFE. Poslo-vanje po evropskim standardima zahtijevalo je iuvo|enje ISO standarda, a ova kompanija je me|uprvima iz naftnog sektora jo{ 2004. godine dobilacertifikat ISO 9001-2000.

U decembu 2009. zavr{ena je i recertifikacijasistema upravljanja kvalitetom prema standarduISO 9001-2008.

- Definisanje misije i vizije preduze}a obuhva-

ta i politiku kvaliteta kao sastavnog dijela poslovnepolitike, a menad`ment i moji saradnici su uobavezi stalnog pobolj{anja kvaliteta u svimaktivnostima. Rade}i kao tim, uz uklju~ivanje svihzaposlenih kroz proces stalnog pobolj{anjakvaliteta, osiguravamo preduslove za ispunjenjeciljeva, efektivnost i efikasnost poslovanja, a izadovoljstvo kupca. Procedure i uputstva koja supropisana u firmi kroz ISO standard omogu}avajunam sistemski pristup kupcu, ali i svim stake-holderima sa kojima na{a firma ima izgra|enuposlovnu saradnju - pojasnio je Venan Hadìse-limovi}, direktor HIFA d.o.o.Te{anj.

Dugoro~ni ciljevi ove kompanije su izgradnjajedinstvenog imidà, prepoznatljivog imena,vrhunske kvalitete proizvoda, zadovoljenje intere-sa kupaca, poslovnih partnera i, svakako, vlasnika.

Samo onaj koji umije sam smisliti na~in kakoda radi brè i ekonomi~nije, ima budu}nost i sre}uu rukama.

Amela KEÔ dipl.prav. [email protected]

Brojni su razlozi zbog kojeg bi poslovnom2009. godinom trebali biti zadovoljni mena-d`ment i uposlenici kompanije HIFA d.o.o.Te{anj


Sve~anost povodom dodjele certifikata ISO9001:2008 za sistem upravljanja kvalitetom,koja je 23. decembra 2009. godine uprili~enau sjedi{tu kompanije „E}o Company”, uz pris-ustvo velikog broja zvanica, te poslovnih part-nera, predstavlja klju~ni doga|aj u smislu pro-mocije sistemskog pristupa kvalitetu.

Vizija razvoja kompanije je biti vode}i u regiji napolju inovativnosti, prepoznavanja i zadovoljavanjapotreba kupaca, primjene novih tehnologija i dizajn-erskih rje{enja, a sve navedeno preto~iti u kvalitetanproizvod.

- Sistemom upravljanja kvalitetom obuhva}en jesvaki segment na{e kompanije, od nabavke sirovina,istraìvanja, razvoja, proizvodnih procesa pa sve doprodaje i marketinga, te je tako uklju~en u svakopodru~je na{eg djelovanja. Certifikat nas obavezujena stalno pobolj{avanje i razvoj standarda kvalitete,u interesu kupaca. Me|utim, ovo je tek po~etak ost-varivanja na{e vizije razvoja, koja je osim kon-tinuiranog monitoringa i usavr{avanja sistemaupravljanja kvalitetom orijentisana i na uskla|ivanjesa svim evropskim normama i pravilnicima u oblastiindustrije namje{taja, a {to }e osjetno pove}ati obimizvoza na evropsko trì{te - rekao je prisutnima SuadE}o, direktor, u prigodnom obra}anju.

Treba napomenuti da je ovo kruna uspje{neposlovne godine za „E}o Company”. Osim velikogbroja nagrada i priznanja koje su uposlenici i mena-

d`ment primili tokom godine, kompanija biljeì stal-no pove}anje obima proizvodnje i broja uposlenih,te znatan izvoz na evropsko trì{te, {to je u vrijemeglobalne recesije zaista impresivan rezultat.

U sklopu branda Inside, koji predstavlja segmentekskluzivnog namje{taja i enterijera ”E}o Com-pany”, najavljena je kolekcija 2010, koja }e uskorobiti prezentovana javnosti.

Dizajnerski tim koji radi na novoj kolekcijiobe}ava brojne novitete, nove materijale, te intere-santne i moderne linije i oblike. Kolekcija }e bitipopra}ena sloganom „PRODUCT OF BOSNIA ANDHERZEGOVINA”, ~ime se èli skrenuti pa`njajavnosti da je cjelokupan proces izrade od ideje idizajna do proizvodnje orijentisan na doma}upamet i ljudske resurse.

[emsa ALIMANOVI], dipl. ing.

”E}o Company” d.o.o. Sarajevo

Najbolje, a doma}e


Kada su u pitanju novi materijali i tehnologijenije ni potrebno navoditi razloge za njihovouvr{tavanje u strategiju razvoja, posebno {to ve}sada u FBiH, BiH i regionu postoje ambiciozniproizvo|a~i (izvoznici) koji za svoje proizvodekoriste nove materijale.

Pod pojmom novi materijali ne podrazumije-vaju se materijali razvijeni samo vlastitimistraìva~kim aktivnostima nego se radi i o materi-jalima koji se ve} proizvode, ali su njihovetehnologije te{ko dostupne i uglavnom za{ti}eneod strane licenciranih proizvo|a~a. U tom slu~aju,uglavnom se radi o osvajanju novih materijala povlastitim tehnologijama, sa eventualno dodatnimpobolj{anjem upotrebnih karakteristika imehani~kih osobima, pove}anih radnih temper-atura, smanjenjenih tro{kova proizvodnje i sl.Takva strategija prisutna je i kod svjetskih proizvo-da~a novih materijala i razvoja tehnologija.

SSaaddaa{{nnjjee ssttaannjjeeS obzirom na nedovoljno definirane sada{nje i

budu}e potrebe za novim materijalima, nijemogu}e uraditi strategiju po uobi~ajenimmetodologijama, koje se uglavnom baziraju naperspektivnom industrijskom razvoju, proizvod-nim programima, stanju na trì{tu i definiranimpotrebama.

U ovom dokumentu date su definirane(iskazane) potrebe od strane pojedinih pro-izvo|a~a u FBiH, te preporuke ekspertnog tima zarazvoj novih materijala i tehnologija za koje sepretpostavlja da }e imati industrijsku primjenu.Novi materijali, kao razvojni pravac, na{li su svojemjesto u konceptu razvoja metalske i elektroindustrije FBiH, kako je to u Shematskom prikazu1 i nazna~eno.

Strategija ostavlja mogu}nost inoviranja, u zav-

isnosti od potreba potencijalnih korisnika(proizvoda~a).

Bez obzira {to u FBiH mnoga preduze}a imajuzna~ajne razvojne aktivnosti i {to u nekimnau~noistraìva~kim i visokoobrazovnim institu-cijama postoje moderne laboratorije i visokoobra-zovani istraìva~ki i nau~ni kadar, sve to nijedovoljno da se osvoje i proizvedu novi materijali.Iz tog razloga bilo bi neophodno pokrenutiaktivnosti na unapre|enju i objedinjavanju svihistraìva~kih potencijala u FBiH. Jedna od ideja jeformiranje centra ili centara za istraìvanje irazvoj novih materijala i tehnologija. U FBiHtrenutno jedino Metalur{ki institut ”KemalKapetanovi}” Zenica, u sastavu UniverzitetaZenica, ima potrebne preduslove da bude takvainstitucija. U strate{kim projekcijama Univerzitetai Instituta, sa kompletiranjem poluindustrijskihpostrojenja i odre|enim rekonstrukcijama, temodernizacijom laboratorija, planira se i redovnaproizvodnja manjih koli~ina novih materijala,koje bi djelimi~no zadovoljile trenutne potrebe.Procjenjuje se da autoindustrija u FBiH ima po-trebe za oko 60 t godi{nje visokovrijednih mater-ijala koji bi se mogli proizvesti u Institutu. Za sadaje te{ko procijeniti potrebe drugih preduze}a idefiniranje tih potreba treba biti predvi|enooperacionalizacijom ovog dokumenta.

ZZnnaa~~aajj iissttrraa`̀iivvaannjjaa ii rraazzvvoojjaa nnoovviihh mmaatteerriijjaallaa

Industrije razvijenih zemalja su pokazale da seprimjenom novih materijala i tehnologija ostvaru-ju vrlo zna~ajne prednosti na trì{tu. Razvoj iproizvodnja novih materijala usko je povezana sanovim postupcima izrade, pa je generalno prih-va}en naziv tehnologija materijala. Radi se o svim

Izvod ”Prilog strategiji razvoja FBiH i BiH kroz prizmu razvoja metalske i elektro industrije FBiH”

RAZVOJ NOVIH MATERIJALAU strate{kom razvoju MEI FBiH za period 2003-2008. godina nije razmatran razvoj i proizvodnjanovih materijala. S obzirom na veliki zna~aj koji imaju novi materijali i tehnologije, Privredna /Gospodarska komora FBiH je pokrenula inicijativu da se ova oblast uvrsti u Inovirani dokument kojise ti~e razvoja metalske i elektro industrije FBiH za period 2009-2014. godina


postupcima koji dovode do pobolj{anja materijala,a time i do pobolj{anja osobina gotovih proizvoda.

Zadnjih dvadeset godina razvoj materijalaodvija se po novom obrascu - materijal kao vrijed-nost, a ne po klasi~nom - materijal kao resurs.Neke va`ne pretpostavke za istraìvanje i razvojmaterijala:

- Razvijena svijest o va`nosti materijala, - Suvremena istraìva~ka oprema,- Funkcionalna organizacija nau~no-

istraìva~kog rada,- Velika ulaganja,- Regionalno povezivanje i podjela oblasti

istraìvanja.Savremeni razvoj i istraìvanje novih materijalakarakteri{u:

- Nove analiti~ke metode i savremeni labora-torijski ure|aji za karakterizaciju materijala,

- Ra~unske simulacije za kreiranje materijala”in situ”, ulju~uju}i modeliranje promjena struk-ture i osobina u procesu oblikovanja,

- Projektovanje materijala (dizajniranje) sasta-va, strukture i osobina, polaze}i od okvantifikacijestrukturnih faza i njihovog oblika u nano dimenzi-jama,

- Direktno oblikovanje na kona~ni oblik, bezme|ufaznih operacija.

Na osnovu dosada{njih iskustava i novih saz-nanja, te na bazi strategija zemalja iz regiona i{ireg okruènja, globalni strate{ki pravci u razvojumaterijala i tehnologija mogu se definirati nasljede}i na~in:

MMaatteerriijjaallii

1. Nove vrste specijalnih visoko~vrstih ~elika (Maraging, austenitni nehr|aju}i i vatrootporni,PH-dupleks ~elici),

2. Specijalne i superlegure na bazi èljeza,nikla, kobalta i titana,

3. Intermetalni spojevi (Ni3Al+B, Ni3Al+Y),4. Kompozitni materijali,5. Mekomagnetne legure i tvrdi trajni mag-

neti,6. Amorfni materijali,7. Platinirani dvoslojni materijali,8. Pametni materijali,9. Metalni prahovi.

PPoossttuuppccii ii tteehhnnoollooggiijjee

1. Ra~unarsko modeliranje i simulacije,2. Ra~unarsko upravljanje procesima,3. Moderni postupci topljenja specijalnih


~elika i legura (vakuum postupci, pretapanje podelektro{ljakom i elektronskim snopom),

4. Ultra brzo stvrdnjavanje (RS),5. Savremeni termo-deformacioni postupci

prerade (indukcijski zagrijev, izotermalni procesideformacije, termomehani~ki postupci, termi~kaobrada u vakuumu),

6. Prerada postupcima hladnog kovanja,ekstrudiranja i hladnog rotacionog valjanja,

7. Oblikovanje u kona~ni oblik, near-net-shape tehnologije (MIM,HIP, CHIP/HIP, kovanje),

8. Precizni i gravitacioni liv i livenje pod pri-tiskom,

9. Tehnologije recikliranja visokovrijednihmetalnih materijala,

10. Nove tehnologije obrade povr{inanano{enjem prevlaka (PVD i CVD postupci),

11. Moderni postupci mehani~ke obrade(formiranje bijelog sloja),

12. Postupci spajanja materijala (laserskozavarivanje, spajanje materijala eksplozijom).

MMoogguu}}nnoossttii pprriimmjjeennee

Industrijske grane MEI uFBiH i BiH su u potpunostiovisne o uvozu materijala, po-sebno ona preduze}a kojakoriste nove materijale i teh-nologije. Primjena novih mater-ijala podsti~e razvoj proizvodasa pobolj{anim upotrebnimosobinama u industrijskim gra-nama za koje se procjenjuje dase mogu razvijati u narednomperiodu u FBiH i BiH. Primjenanovih materijala u konstrukci-jskom oblikovanju jasno opred-jeljuje pravce istraìvanja irazvoja, posebno kod malih isrednjih preduze}a, koja naj-brè mogu usvajati rezultate razvojnih istraìvanjai lako se prilago|avati nastalnim promjenama.

Industrijske grane koje bi potencijalno u FBiH iBiH mogle koristiti nove materijale i tehnologijesu:- Industrija ma{ina i alata- Energetika, procesna postrojenja, industrija naftei plina- Medicina i elektronika- Avioindustrija i raketna tehnika- Autoindustrija i sl.

SSTTRRAATTEE[[KKII KKOONNCCEEPPTT RRAAZZVVOOJJAA NNOOVVIIHH MMAATTEERRIIJJAALLAA

Program istraìvanja treba da obuhvati aktivnos-ti koje polaze od fundamentalnih istraìvanja orijen-tisanih ka primjeni, preko primijenjenog istraìvanja,sve do osnovnog tehni~kog razvoja. U tom procesunajva`niji zadatak je mobilizacija nau~no-tehni~kogpotencijala na Univerzitetima sa centrima za funda-mentalna i primijenjena istraìvanja i istraìva~ko-razvojnim potencijalima u industriji. Model se sasto-ji od kompleksnog procesa istraìvanja, kod kojeg sistim ciljem i podjelom aktivnosti zajedno djelujunau~noistraìva~ke institucije i razvojni odjeli uproizvodnim preduze}ima. Model je primijenjempovezivanjem Preduze}a TMD a.i. Grada~ac iUniverziteta i Instituta Zenica. U toku realizacijeprojekta procjene }e sadràvati i znatan rizik, {to jeuobi~ajeno kod primijenjenih istraìvanja.

Aktivnosti i termini za realizaciju strate{kograzvoja u narednom periodu predstavljeni sutabelarno:

Privredna / Gospodarska komora FBiH ima nam-jeru aktivno u~estvovati u realizaciji ovog veomazna~ajnog projekta kroz podr{ku ideji uklju~ivanjemzainteresiranih privrednih subjekata - ~lanica, kaokorisnika novih materijala, animiranjem vladinogsektora, kao i na~inom koji dogovori sa Metalur{kiminstitutom Univerziteta u Zenici, a u interesu svojih~lanica.

Milan RIMAC, dipl. ing. mr. N. [EHI]-MU[I]


Predstavljamo

Razgovarala:Amela KEÔ,

dipl. [email protected]

Zna~ajni rezultati su ostvareni u dugogodi{njem raduove kompanije. Moè li se i}i dalje i bolje, pitali smona{eg sagovornika Hasiba Beganovi}a, direktora DKSLoversan Cazin?

- U radu i razvoju firme treba teìti da se uvijekide bolje i uspje{nije u odnosu na period koji je izanas, ali ne po svaku cijenu. ̂ esto to nije mogu}e ost-variti ako je okruènje lo{e ili nezainteresirano dapruì podr{ku. Trenutno zapo{ljavamo 230 radnika,od ~ega je 220 èna i djevojaka i najve}a smo firmau Unsko-sanskom kantonu po zapo{ljavanju ènskeradne snage, koje je najvi{e na birou za zapo{lja-vanje. Pro{le godine smo, zbog recesije i smanjenjanarud`bi iz evropskih zemalja, otpustili 45 radnica.U isto vrijeme je stalni pritisak konkurencije iz Kine,Indije i drugih zemalja. Zbog toga trenutno nerazmi{ljamo o novom zapo{ljavanju ve} o zadr-àvanju postoje}eg nivoa zaposlenosti i o izna-laènju novih kupaca.

Pomenuli smo konkurenciju. Na koji na~in se borite sakonkurencijom i sve agresivijim nastupom stranihproizvo|a~a medicinskog potro{nog materijala nadoma}em trì{tu?

- DKS Loversan je izvoznik 97% svoje ukupneproizvodnje, a 2009. godine je proizvedeno 58 mil-iona jedinica medicinskih proizvoda iz na{eg pro-grama, {to iznosi 58 {lepera. Interesantno je da smo,od tog broja {lepera, u BiH prodali samo tri i to med-icinskih sredstava za jednokratnu upotrebu, od ~egasu dva {lepera na{ih proizvoda isporu~ena u medi-cinske ustanove u Tuzli . Izgleda da su samo medic-inari u Tuzli i Biha}u opredijeljeni za kvalitet i sig-urnost za pacijente, dok je u ostatku BiH primarnacijena. Na{ kvalitet je po svim svjetskim standardimai zahtjevima, ali uz takav kvalitet i sigurnostproizvoda nismo u stanju imati cijene kao, ~estonepoznati, proizvo|a~i sa Istoka.

Dakle, nije problem u kvaliteti, jer Va{a kompanija poslu-je po standardima koje zahtijeva proizvodnja medicin-skog materijala, posebno standardima ISO 13485:2003.Da li je presudna cijena uvezenih proizvoda?

- Mi imamo i nekoliko puta kvalitetnijeproizvode od onih koji se koriste u mnogim medi-cinskim ustanovama u BiH. Mo`da smo i mi bili dosada nedovoljno agresivni na doma}em trì{tu, jernam je izvoz glavno opredjeljenje, ali medicinskeustanove se uglavnom pravdaju da su cijene ve}e uodnosu na uvoz. Ali ne radi se ovdje o uvozu odevropskih proizvo|a~a. Kupovinom sa Istoka zane-maruje se sigurnost pacijenata zbog kojih se trebajukupovati najkvaltetniji i najsigurniji medicinskiproizvodi.

Tenderski na~in kupovine medicinskih proizvo-da je omogu}io da se najvi{e boduju cijene, a dakvalitet kod nekih javnih nabavki dobija samo 20%bodova. Jo{ kad se doma}oj proizvodnji daje malobodova, kao prednost kod odabira dobavlja~a pojavnim nabavkama, onda je jasno da je cijenaodlu~uju}a, a to olak{ava mnogim lobijima(uglavnom trgova~kim sa 2-3 zaposlena) da buduispred doma}ih proizvo|a~a i izvoznika.

”DKS Loversan” d.o.o. Cazin

Upornost i kvalitet - imperativposlovanja

DKS Loversan je kompanija koja je vi{e od 20 godina u slu`bi zdravlja. U uslovima vrloizraène, ~esto nelojalne konkurencije, uspijeva da bude najve}a doma}a kompanija kojase bavi proizvodnjom medicinskog materijala za jednokratnu upotrebu. Loversan posluje uokviru velike ”porodice” DKS LOVERSAN SpA Industria Biomedica Milano, ~iji se proizvodi,sa oznakon DKS Loversan, na evropskom trì{tu nalaze ve} tri decenije.

13Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

S obzirom na to da se radi o proizvodnji roba koje su udirektnoj vezi sa zdravljem ljudi, slaète li se da nepostoji niti jedan razlog koji bi opravdao opredjeljenjeza nabavku jeftinijeg materijala?

- Sasvim ste u pravu. Zdravlje ljudi i sigurnost nji-hovog lije~enja moraju biti na prvom mjestu uzdravstvu. Mi u BiH imamo stru~no medicinskoosoblje, ali je neophodno da rade sa kvalitetnimmedicinskim sredstvima, na kvalitetnoj opremi isvakako da koriste savremene lijekove. Ako toganema, onda opada kvalitet rada, a time i sigurnostpacijenta za brzo izlje~enje. Jeftinije ne moè nika-da biti kvalitetnije i bolje, bar kada se radi o medi-cinskim sredstvima koja se prozvode po me|unaro-dnim standardima kontrole kvaliteta.

Da li u Va{oj borbi sa konkurencijom imate podr{ku rel-evantnih instanci, prvenstveno mislimo na podr{kuministarstava, medicinskih institucija i drugih?

- Mi se u tome ne razlikujemo od ve}ine proiz-vo|a~a u BiH, jer su proizvo|a~i generalno u na{ojdràvi prepu{teni sami sebi. Izuzetak su samo onikoji pripadaju nekim lobijima. Podr{ku nemamo,niti je u dana{njem politi~kom ozra~ju i o~ekujemo.

Nasuprot tome, ~ini nam se da nas ~ak vi{e kon-troliraju razni inspekcijski organi nego one za kojeznamo da posluju na granici regularnog. Mi smo zaredovne kontrole svakog podjednako, kako privred-nih subjekata tako i budètskih korisnika.

Ipak, moram ista}i da smo do sada imali podr{kuod medicinskih ustanova Tuzle, Kantonalne bolniceBiha}, Unicredit banke Mostar, Privredne komoreFederacije i Kantonalne komore.

No bez obzira na sve, prisutni ste i na stranomtrì{tu. Va{i proizvodi se mogu na}i na trì{timazemalja okruènja, ali i u velikom broju zemaljaEvropske unije?

- Napomenuo sam ranije da smo pro{le godineizvezli 55 {lepera (ili oko 600 tona) medicinskihproizvoda. Gotovo da nema evropske zemlje u kojojse ne koriste na{i prozvodi, koji se tako|er koriste uRepublici Hrvatskoj i SAD. Manje koli~ine izvozi-mo i u neke arapske zemlje. Kupci sa tih trì{ta suzadovoljni kvalitetom na{ih proizvoda, a cijene sukonkurentne evropskom trì{tu, na kojem su ina~ecijene vi{e od na{ih u BiH.

Proizvodni program se moè prona}i i na na{ojweb-stranici, ali }u naglasiti osnovne grupe proizvo-da: setovi za infuziju i transfuziju, skalp ven setovi,intravenozne kanile, setovi za uzimanje krvi vakuumepruvetama, PTCA balon kateteri, stentovi za kar-diokirurgiju i dr.

Slaète li se da se svi problemi u doma}oj privredi nemogu pripisati uticaju ekonomske krize, ve} da posto-je i odre|eni propusti na ”doma}em terenu”?

- Svjetska ekonomska i financijska kriza nije jedi-ni uzrok pada fizi~kog obima proizvodnje, smanjen-ja izvoza, zaposlenosti i ekonomske aktivnosti iuop{te smanjenja dru{tvenog bruto proizvoda u BiH.Ona se lako prenijela u BiH, jer u na{oj zemlji nijebilo nikakvih protumjera koje bi je usporile ili barublaìle. Jedna smo od malobrojnih zemalja kojenemaju nikakve programe za ublaàvanje uticajakrize na doma}u ekonomiju, nema mjera protivsmanjenja zaposlenosti, nema aktivnu borbu protivkorupcije, nema financijsku instituciju za spa{avanjedràvi va`nih privrednih kapaciteta. Naàlost, taj }ese trend nastaviti u cijeloj ovoj godini.

Sigurno je da ima i optimizma. Kakvi su budu}i planoviLoversana?

- U ovakvoj konstelaciji snaga, politi~koj borbivladaju}ih struktura, rastu}e dràvne, entitetske ikantonalne administracije, prevelike budètskepotro{nje, previsokih obaveza na pla}e zaposlenikakoje gu{e privredu i zatvaraju mnoga preduze}a,visokih kamata za finansiranje razvoja, nepo-dràvanje doma}e proizvodnje kroz nedostatakza{tite, sve pobrojano uzrokuje nedostatak optimiz-ma kod proizvodnih i drugih privrednih kapaciteta.Zato i nama osnovni plan za ovu godinu dazadrìmo postoje}i broj zaposlenih radnika, te nivoproizvodnje i izvoza.

Na kraju, kaìte nam postoji li jo{ ne{to {to biste htjelikazati, a da to nismo obuhvatili ovim razgovorom?

- Da, postoji. Istakao bih da ve} nekoliko godinatraju zahtjevi privrednika preko P/GK FederacijeBiH, udruènja poslodavaca, pojedinih grupacijaprivrede i drugih da se od strane Vlade FederacijeBiH predloè, a na Parlamentu usvojie zakoni koji birasteretili privredu, pove}ali zainteresiranost zadoma}im proizvodima u zemlji, za{titila doma}aproizvodnja, uvele stimulacije ili rastere}enja zaizvozni~ka preduze}a, uvele mjere za pove}anjezaposlenosti i mnoge druge. Poznato je da ve} duèvremena pla}amo u FBiH ve}e doprinose na pla}enego u Republici Srpskoj, {to una~i da nemamo niiste uslove privre|ivanja u cijeloj na{oj dràvi.


Niè cijene odje}e i obu}e,restorana i hotela, te hrane i bezalkoholnih pi}a

Posmatrano po odjeljcima prema namjenipotro{nje (COICOP), u novembru 2009. godine uodnosu na oktobar 2009. sniène su cijene uodjeljcima Odje}a i obu}a i Restorani i hoteli i to za0,4%, te Hrana i bezalkoholna pi}a (0,1%), podacisu Agencije za statistiku BiH.

U odjeljku Odje}a i obu}a zabiljeèno jesniènje cijena sezonske odje}e i obu}e. U odjeljkuRestorani i hoteli u prosjeku su niè cijene uslugaishrane i usluga smje{taja i preno}i{ta. U odjeljkuHrana i bezalkoholna pi}a evidentirano je sniènjecijena hljeba i ìtarica, pojedinih vrsta mesa i mes-nih proizvoda, ribe, mlijeka, jaja, masti i ulja, tepojedinih vrsta vo}a i povr}a.

U novembru mjese~na inflacija 0,1%

Cijene proizvoda i usluga, koji se koriste za li~nupotro{nju, prema podacima Agencije za statistikuBiH, u Bosni i Hercegovini mjerene indeksom po-tro{a~kih cijena, u novembru 2009. godine u odno-su na oktobar 2009. vi{e su u prosjeku za 0,1%.

Vi{e cijene u odjeljcima prevoza,zdravstva, stanovanja, vode, elek-tri~ne energije, plina i drugih ener-genata, rekreacije i kulture, teostalih dobara i usluga

U novembru 2009. godine u odnosu na oktobar2009. godine u prosjeku je do{lo do pove}anja cije-na u odjeljcima Prevoz za 1,2%, Zdravstvo (0,3%),Stanovanje, voda, elektri~na energija, plin i drugienergenati (0,2%), te Rekreacija i kultura i Ostaladobra i usluge za 0,1%, podaci su Agencije za sta-tistiku BiH.

U odjeljku Prevoz u prosjeku su porasle cijeneopreme i dijelova za motorna vozila, te cijene gori-va i maziva. U odjeljku Zdravstvo rasle su cijenelijekova i drugih medicinskih proizvoda. U odjeljkuStanovanje, voda, elektri~na energija, plin i drugienergenti do{lo je do pove}anja cijena usluga odr-àvanja i opravke stana, elektri~ne energije, plina, te

te~nih i ~vrstih goriva. U odjeljku Rekreacija i kul-tura u prosjeku su pove}ane cijene opreme zarakreaciju, kampovanje i sport, te cijene usluga re-kreacije i kulture. U odjeljku Ostala dobra i uslugeevidentiran je rast cijena proizvoda za li~nu njegu.

AGENCIJA ZA STATISTIKU BOSNE I HERCEGOVINE


Indeksi potro{a~kih cijenaUkupan indeks potro{a~kih cijena u novembru

2009. godine u Federaciji BiH, prema podacimaFederalnog zavoda za statistiku, vi{i je za 0,1% uodnosu na prethodni mjesec.

Posmatrano po odjeljcima COICOP klasifikacije(Classification of Individual Consuption by Purpose),rast cijena registriran je u odjeljku Prevoz za 1,3%,Stanovanje, voda, elektri~na energija, plin i drugienergenti (0,6%), Zdravstvo i Rekreacija i kultura(0,2%) i Ostala dobra i usluge za 0,1%. U odjeljkuRestorani i hoteli cijene su niè za 0,7%, Hrana ibezalkoholna pi}a za 0,3%, Odje}a i obu}a za0,2%, Alkoholna pi}a i duhan i namje{taj, ku}anskiure|aji i redovno odràvanje ku}e za 0,1%.

U odjeljcima Komunikacije i Obrazovanje cijenese nisu mijenjale u ovom mjesecu.

Ukupan indeks potro{a~kih cijena u novembru2009. je vi{i za 16,2% u odnosu na prosjek 2005.godine, a u odnosu na decembar 2008. je niì za0,4%. U odnosu na isti mjesec prethodne godine,indeks potro{a~kih cijena je niì za 1,1%.

Za posljednjih dvanaest u odnosu na prethodnihdvanaest mjeseci ukupan indeks potro{a~kih cijenaje vi{i za 0,1%. Za jedanaest mjeseci ove u odnosuna isti period prethodne godine ukupan indekspotro{a~kih cijena je niì za 0,3%.

Indeksi industrijske proizvodnjeIndustrijska proizvodnja u Federaciji Bosne i

Hercegovine, prema statisti~kim podacima Fede-ralnog zavoda za statistiku, u decembru 2009. go-dine u odnosu na prosje~nu mjese~nu proizvodnju iz2008. manja je za 7,6%, u odnosu na proizvodnju izistog mjeseca pro{le godine manja je za 9,9%, dok jeu odnosu na novembar ove godine ve}a za 6,7%.

Ukupna industrijska proizvodnja u 2009. u odno-su na 2008. godinu manja je za 11,6%, u podru~juVa|enje ruda i kamena manja je za 3,6%, u podru~juPrera|iva~ka industrija manja je za 16,1% i upodru~ju Proizvodnja i snabdijevanje elektri~nomenergijom, gasom i vodom manja je za 4,3%.

Prema glavnim industrijskim grupacijama indus-trijskih proizvoda, u 2009. godini u odnosu na 2008.proizvodnja biljeì smanjenje u oblasti energije za3,5%, intermedijarnih proizvoda, osim energije, za20,4%, kapitalnih proizvoda za 43,4%, trajnihproizvoda za {iroku potro{nju za 25,1% i netrajnihproizvoda za {iroku potro{nju za 3,0%.

Zaposlenost po podru~jimaU novembru 2009. godine ukupan broj zapo-

slenih u Federaciji BiH, kaè statistika, iznosio je425.978, {to predstavlja pove}anje za 0,02% u odno-su na oktobar / listopad 2009. godine. U odnosu na

godi{nji prosjek broja zaposlenih u 2008. godini,do{lo je do smanjenja broja zaposlenih za 1,1%.

Prosje~na pla}aProsje~na mjese~na ispla}ena neto pla}a po

zaposlenom za novemba 2009. godine, premapodacima Federalnog zavoda za statistiku, iznosila je793,11 KM, {to je nominalno za 0,4% vi{e u odnosuna oktobar iste godine. Prosje~na mjese~na ispla}enaneto pla}a po zaposlenom za novembar 2009. jerealno vi{a za 0,3% u odnosu na oktobar / listopadiste godine. Prosje~na mjese~na ispla}ena neto pla}apo zaposlenom za novembar 2009. godine vi{a jenominalno za 2,8%, a realno za 3,9% u odnosu naisti mjesec prethodne godine.

Indeksi cijena proizvo|a~a industrijskih proizvoda

Ukupan indeks cijena proizvo|a~a industrijskihproizvoda u decembru 2009. godine vi{i je za 0,1%u odnosu na prethodni mjesec, kaè federalna statisti-ka. Posmatrano prema glavnim industrijskim grupaci-jama, indeks cijena intermedijarnih proizvoda, osimenergije, vi{i je za 0,5%, a kapitalnih proizvoda i tra-jnih proizvoda za {iroku potro{nju za 0,2%. Padindeksa cijena je registrovan kod netrajnih proizvodaza {iroku potro{nju i to za 0,1%. U ostalim grupacija-ma indeksi cijena se nisu mijenjali u ovom mjesecu.

Posmatrano prema podru~jima KD-a, indeks cije-na je vi{i za 0,2% u podru~ju Prera|iva~ke industrije,dok je u podru~ju Va|enja ruda i kamena niì za0,4%. U podru~ju Snabdijevanja elektri~nom energi-jom, gasom i vodom indeks cijena se nije mijenjao uovom mjesecu. Posmatrano po oblastima, rast indek-sa cijena je registrovan kod Proizvodnje koksa,derivata nafte i nuklearnog goriva za 4,3%, Proizvo-dnje proizvoda od gume i plasti~nih masa za 3,6%,Proizvodnje tekstila za 2,5%, Proizvodnje baznihmetala za 1,1%, Proizvodnje celuloze, papira iproizvoda od papira za 0,8%, Proizvodnje metalnihproizvoda, osim ma{ina i opreme, za 0,6%,Proizvodnje namje{taja, ostala prera|iva~ka industri-ja, d. n. za 0,4% i [tavljenja i obrade koè; proizvod-nje kofera, ru~nih torbi, sedlarskih i sara~kih proizvo-da i obu}e za 0,1%. Pad indeksa cijena je registrovankod Va|enja ugljena i lignita; va|enja treseta za 0,5%i Proizvodnje prehrambenih proizvoda i pi}a za0,2%. U ostalim oblastima indeksi cijena se nisumijenjali u ovom mjesecu. Ukupan indeks cijenaproizvo|a~a industrijskih proizvoda u decembru2009. vi{i je za 0,4% u odnosu na prosje~an indeks iz2008. godine, a u odnosu na decembar 2008. niì jeza 1,0%. Za dvanaest mjeseci ove u odnosu na istiperiod prethodne godine indeks cijena proizvo|a~aindustrijskih proizvoda je niì za 1,5%.

FEDERALNI ZAVOD ZA STATISTIKU


ZAKONI I PROPISI

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunamaZakona o carinskoj politici BiH

Vije}e ministara BiH je utvrdilo Prijedlog zakonao izmjenama i dopunama Zakona o carinskoj politi-ci Bosne i Hercegovine. Cilj predloènih izmjena idopuna je uskla|ivanje s odgovaraju}im evropskimpropisima i stvaranje uslova za brzu, efikasnu i do-sljednu implementaciju evropskih carinskih pravilau praksi.

Ovim dopunama Zakona definiraju se slu~ajeviprekida roka zastarjelosti, kao i krajnji rokobavje{tavanja du`nika u slu~ajevima kada je carin-ski dug posljedica radnje koja je, u vrijeme kada jepo~injena, podlijegala krivi~nom postupku.

Prijedlog zakona o promociji malih i srednjihpreduze}a i preduzetni{tva u BiH

Utvr|en je i Prijedlog zakona o promociji malihi srednjih preduze}a i preduzetni{tva u BiH, ~ije jeusvajanje obaveza iz Evropskog partnerstva.

Predloènim zakonom predvi|a se uspostavl-janje kriterija za klasifikaciju malih i srednjih pre-duze}a na nivou BiH.

Predvi|eno je i osnivanje foruma za promocijumalih i srednjih preduze}a i preduzetni{tva, kaosavjetodavnog tijela Vije}a ministara BiH zadu-ènog za promociju i koordinaciju razvoja malih isrednjih preduze}a i preduzetni{tva u BiH.

Prijedlog zakona o radnom vremenu, obaveznim odmorima i ure|ajima za evidentiranje u cestovnom prijevozu

Vije}e ministara BiH je utvrdilo Prijedlog zakonao radnom vremenu, obaveznim odmorima iure|ajima za evidentiranje u cestovnom prijevozu,~ije je dono{enje jedna od obaveza kojom se leg-islativa usagla{ava sa pravnim naslije|em Evropskeunije. Ovim zakonom propisuje se da prosje~nosedmi~no radno vrijeme mobilnih radnika u drum-skom prevozu ne smije biti duè od 48 sati, a uodre|enim situacijama, samo izuzetno, moè seproduìti do 60 sati.

Tako|er, dnevno radno vrijeme ovih radnika nesmije biti duè od devet sati. Pauze za mobilne rad-nike moraju se odràvati nakon {est sati neprekid-nog rada, a za voza~e nakon ~etiri i po sata vo`nje.

Odluka o izmjeni Tarife administrativnih taksiVije}e ministara BiH, na prijedlog Ministarstva

komunikacija i prometa, donijelo je Odluku o izm-jeni Tarife administrativnih taksi, kojom se smanjujeiznos administrativnih taksi za dobijanje bilateralnihpojedina~nih dozvola na deset KM s ranije utvr-|enih 30 KM, kako bi bh. prijevoznicima bila omo-gu}ena znatno konkurentnija cijena na trì{tu i nataj na~in im se olak{alo poslovanje. Tako|er, ovomodlukom utvr|eni su zna~ajno niì iznosi dozvola

za doma}a fizi~ka i pravna lica po svakoj dozvoli savi{ekratnom upotrebom (CEMT dozvole).

Nove cijene za dozvolu prve kategorije iznosit }e1.000 KM (ranije ko{tala 2.500 KM), za dozvolu IIkategorije 500 KM (ranija cijena 1.500 KM), za do-zvolu III kategorije 250 KM (ranije ko{tala 500 KM).

Odluka o izmjenama i dopunama Odluke omjerama za{tite doma}e proizvodnje od prekomjernog uvoza

Vije}e ministara BiH donijelo je Odluku o izm-jenama i dopunama Odluke o mjerama za{titedoma}e proizvodnje od prekomjernog uvoza,kojom se uskla|uje zakonodavstvo BiH sa principi-ma Svjetske trgovinske organizacije.

Istovremeno, ovom odlukom BiH ispunjavaobaveze preuzete potpisivanjem Sporazuma o sta-bilizaciji i pridruìvanju (SSP) i Sporazuma o izm-jeni i pristupanju Centralnoevropskom sporazumu oslobodnoj trgovini (CEFTA).

Odlukom se utvr|uju uslovi i postupci za uvo-|enje spoljnotrgovinskih mjera za{tite doma}e proi-zvodnje od prekomjernog uvoza robe na carinskopodru~je BiH, ukoliko se utvrdi da se pojedina robauvozi u toliko pove}anim koli~inama da ugroàvabh. proizvodnju.

Zakon o unutra{njoj trgoviniPrijedlog zakona o unutra{njoj trgovini, koji je u

parlamentarnu proceduru uputila Vlada FBiH,odobren je ve}inom glasova na sjedniciPredstavni~kog doma Federalnog parlamenta.Budu}i zakon iz ove oblasti predvi|a novine una~inu, obliku i uslovima obavljanja trgovine uodnosu na vaè}i zakon iz 2004. godine. U tomdijelu je cilj pojednostavljenje otpo~injanja trgo-va~ke djelatnosti i pribavljanja odobrenja, uz skra-}ivanja rokova i smanjenja tro{kova postupka. Uposebnom poglavlju regulirani su za{tita potro{a~a,kao i ono {to predstavlja nedopu{teno poslovanje uskladu sa Zakonom o za{titi potro{a~a. Propisane sutako|er mjere koje Vlada moè propisati u slu~ajuporeme}aja na trì{tu naftnih derivata, jer jo{ nijedonesen poseban zakon o tome.

Zakon o igrama na sre}uPrijedlog zakon o izmjenama i dopunama

Zakona o igrama na sre}u Vlada FBiH je uputila uparlamentarnu proceduru. Izmjene su rezultat, prijesvega, potrebe da se obezbijedi bolji tretman orga-nizacija civilnog dru{tva u pogledu finansiranja izostvarenog prometa Lutrije BiH.

Za razliku od postoje}eg zakona iz 2001.godine, sada je precizirano da }e se iz dijela sred-stava koja, po ovom osnovu, pripadaju FBiH, 50posto raspore|ivati za finansiranje programa organi-zacija koje se bave: prikupljanjem sredstava za


ZAKONI I PROPISI

lije~enje djece, za{titom prava djeteta, unapre-|enjem ìvota osoba s invaliditetom, borbom protivdroge i drugih ovisnosti i to na osnovu kriterija kojeutvrde nadle`na ministarstva.

Prijedlog zakona o nov~anim podr{kama u poljoprivredi i ruralnom razvoju

Uzimaju}i u obzir primjedbe i sugestije iz parla-mentarne rasprave o Nacrtu, Vlada FBiH je utvrdilai uputila u parlamentarnu proceduru Prijedlogzakona o nov~anim podr{kama u poljoprivredi iruralnom razvoju. Ovaj novi federalni zakon pred-stavlja prvi korak u daljnjem provo|enju reformi uovoj oblasti, a s ciljem prilago|avanja propisima EUi Svjetske trgova~ke organizacije.

Istovremeno, predloèni zakonski akt izraz jepotrebe realiziranja osnovnih ciljeva iz strate{kogdokumenta ”Politika djelovanja i osnovne strategijeVlade FBiH u mandatnom periodu 2007.-2010.godina” i Zakona o poljoprivredi, pogotovo u seg-mentu poticajne politike.

U skladu s tim, Prijedlog zakona propisuje:mjere nov~anih podr{ki u poljoprivredi i ruralnomrazvoju, model podr{ki, izvore, odabir prioriteta ivisinu sredstava, korisnike nov~anih podr{ki i na~innjihove realizacije, te nadzor nad provo|enjemzakona i kaznene odredbe.

Sredstva do sada izdvajana u ove svrhe u visininajmanje tri posto Federalnog budèta godi{nje, uzona iz kantonalnih budèta, bila su zna~ajna ali nei dovoljna u odnosu na potrebe, pa je to iskustvorezultiralo odredbom utvr|enog Prijedloga zakonada se iz budèta godi{nje izdvaja od tri do {estposto, pri ~emu je ostala i obaveza kantonalnihbudèta po ovom osnovu.

Uredba o vanrednim mjerama za{tite dràvneimovine i kapitala u privrednim dru{tvima

Vlada FBiH je donijela Uredbu o vanrednim mje-rama za{tite dràvne imovine i kapitala u privrednimdru{tvima koja obavljaju djelatnost proizvodnje iliprometa naoruànja i vojne opreme u FBiH.

Ovim podzakonskim aktom, ~ije je dono{enjemotivirano te{kim poloàjem preduze}a u oblastinamjenske industrije, utvr|uju se nadle`ni organ,uslovi, mjere i postupak za preduzimanje vanrednihmjera za{tite dràvne imovine i kapitala i propisujeda se ove mjere preduzimaju i u postupku restruk-turiranja ili reorganizacije dru{tava sa ve}inskimdràvnim kapitalom.

Uredba o {umamaNa prijedlog Federalnog ministarstva poljo-

privrede, vodoprivrede i {umarstva, Vlada FBiH jedonijela Uredbu o {umama. Ovim podzakonskimaktom se, do dono{enja zakona o {umama, a naj-dulje do 90 dana, reguliraju pitanja o~uvanja {uma i

{umskog zemlji{ta, planiranja i upravljanja {umama.U Uredbu su uklju~ene primjedbe i prijedloziSaveza gradova i op}ina FBiH. Ina~e, zakonski vaku-um u ovoj oblasti nastao je nakon {to je, prema pre-sudi Ustavnog suda FBiH, postoje}i Zakon o{umama prestao vaìti 27. novembra 2009. godine.Sud je, naime, ocijenio kako je ovim zakonom povri-je|eno pravo op}ina na lokalnu samoupravu.

Vlada je obvezala Federalno ministarstvo po-ljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva da joj, u rokuod sedam dana, dostavi prednacrt zakona o {umama.

Odluka o realizaciji Projekta implementacije sistema registra malih i srednjih preduze}a

Vlada FBiH je donijela Odluku o realizacijiProjekta implementacije sistema registra malih isrednjih preduze}a (ISR MSP). Cilj ovog projekta jeuvo|enje informacionog sistema koji }e Vladi FBiHomogu}iti potpunu integraciju svih podatakaklju~nih za monitoring nad MSP sektorom, efikasnoi sinergijsko odvijanje poslovnih procesa, tepravovremeno i ta~no izvje{tavanje radi boljegupravljanja poslovanjem.

Realizacijom ovog projekta bi se stvorile pret-postavke za: osiguranje trenda pove}anja brojamalih i srednjih preduzenika, racionalizaciju rasho-da i popravljanje finansijskih rezultata, kontroluizvr{enja obaveza, pobolj{anje kvaliteta roba i uslu-ga, interresorno udruìvanje preduzetnika i obrtni-ka, aktiviranje ruralnog razvoja, te stalno usavr-{avanje preduzetnika i obrtnika.

Pomo} za preduze}aVlada FBiH donijela je odluku kojom prihvata

kredit Me|unarodne banke za obnovu i razvoj zaprojekt pobolj{anja dostupnosti finansija malim isrednjim preduze}ima, koji se odobrava BiH u izno-su od 47.800.000 eura, od ~ega se 60 posto sred-stava odnosi na FBiH.

Istovremeno, Vlada je dala saglasnost zazaklju~ivanje supsidijarnog ugovora izme|u BiH iFBiH za ovaj kredit koji za pobolj{anje dostupnostifinansija malim i srednjim preduze}ima u FBiHiznosi 28.680.000 eura. Rok dospije}a kredita je 25godina, a grace period deset godina.

Jedan od klju~nih ciljeva Projekta je pro{irenjeposlovnih aktivnosti i pobolj{anje ekonomskih prili-ka, stimulisanjem razvoja malih i srednjih pre-duze}a i pristupa finansijama u vremenu svjetskefinansijske krize.

Cjelokupan kredit otpla}ivat }e krajnji korisnici,odnosno komercijalne banke koje preuzimaju kred-itni rizik prema krajnjim korisnicima.

Pripremila: M. IDRIZOVI]


EVROPSKA UNIJA

Potpisom ~e{kog predsjednika Vaclava Klausadovr{en je postupak ratifikacije u svih 27 zemalja~lanica, {to je omogu}ilo da Lisabonski ugovorstupi na snagu 1. decembra 2009. ^lan 6.2Lisabonskog ugovora predvi|a da on stupa nasnagu ”prvog dana sljede}eg mjeseca nakon {tozadnja zemlja potpisnica deponira ratifikacijskeinstrumente”.

Novi reformski ugovor, potpisan 13. decembra2007. godine u Lisabonu, nije imao lagan put, te{koje ispregovaran, a i tokom ratifikacije trebalo jezaobi}i nekoliko prepreka, {to samo po sebi govorio sloènosti odnosa u Evropskoj uniji. Lisabonskiugovor mijenja ustroj i pravila funkcionisanja Unije,koja se gotovo nisu mijenjala od njezinih po~etaka1957. godine, kada je brojala samo {est ~lanica. Natome se radilo punih osam godina, od decembra2001. godine kada je na summitu u Laekenu, poredBruxellesa, donesena odluka o po~etku rada naprvom evropskom ustavu.

Lisabonski ugovor nastao je na ru{evinamaevropskog ustava, koji nije uspio zaìvjeti nakon{to je odba~en na referendumima u prolje}e 2005.godine u Francuskoj i Nizozemskoj. O evropskomustavu po~elo se razmi{ljati jo{ u vrijeme kada sepregovaralo o Ugovoru iz Nice, koji je potpisan udecembru 2000. godine i koji je odmah progla{ennedovoljnim iskorakom jer nije donio nikakvepromjene osim {to je oslobodio put za pro{irenje,tj. prilagodio dotada{nja pravila ~injenici da }eUnija umjesto tada{njih 15 uskoro imati najprije25, a onda i 27 ~lanica.

Nakon neuspje{nih referenduma u Francuskoj iNizozemskoj bilo je jasno da evropski ustav nika-da ne}e stupiti na snagu iako je i nakon toga jo{nekoliko zemalja obavilo ratifikaciju. Gotovodvije godine nakon referenduma u Francuskoj iNizozemskoj trajala je paraliza, {to se tada nazi-valo ”stanka za razmi{ljanje”. Stvari su sepokrenule s mrtve ta~ke po~etkom 2007. godine,kada je predsjedni{tvo EU-a preuzela Njema~ka ikada je kancelarka Angela Merkel ~vrsto odlu~ilada se ne{to mora napraviti s institucionalnim refor-mama, u ~emu je imala veliku potporu francuskogpredsjednika Nicolasa Sarkozyja.

Obrisi novog reformskog ugovora dogovorenisu na kraju njema~kog predsjedni{tva, na summi-tu u junu 2007., a kona~an tekst je usugla{en u

oktobru te godine pod portugalskim predsjedavan-jem. U novom ugovoru preuzet je veliki diorje{enja iz propalog ustava, s tim da je izba~enasama rije~ ustav, te simboli poput zastave i himne,jer su previ{e podsje}ali na dràvu.

Ve} dogovoreni i potpisani ugovor morao senaknadno dijelom mijenjati nakon {to je odba~enna prvom referendumu u Irskoj, u junu 2008.godine. Irci su traìli odre|ene ustupke u zamjenuza raspisivanje novog referenduma, na kojem jeugovor potvr|en dvotre}inskom ve}inom. Jednaod tih promjena odnosi se na broj povjerenikaEvropske komisije. Prvobitno je bilo predvi|enoda se od 2014. godine smanji broj povjerenika, tj.da bude manji od broja zemalja ~lanica, ali je nazahtjev Irske to promijenjeno i svaka zemlja ~lan-ica }e imati svog predstavnika u Evropskoj komisi-ji. Te promjene, kao i ostale garancije date Irskojbit }e naknadno ratifikovane kao protokol prvomsljede}em pristupnom ugovoru.

Privremeno se, do 2014. godine, mijenja i brojzastupnika Evropskog Parlamenta. Sada{nji sazivParlamenta izabran u junu 2009. godine biran jeprema Ugovoru iz Nice i broji 736 zastupnika.Lisabonski ugovor uveo je gornji i donji plafon -najmanji broj zastupnika iz jedne ~lanice ne moèbiti manji od {est, a najve}i ne ve}i od 96, a uku-pan broj zastupnika iznosi 750, plus predsjednikParlamenta. Logi~no bi bilo da se lisabonska prav-ila po~nu primjenjivati po~ev{i od 2014., nakon{to istekne mandat sada{njem sazivu. Me|utim,neke su zemlje, koje Lisabonskim ugovorom dobi-jaju vi{e zastupnika, traìle da se ta pravila po~nuprimjenjivati ~im taj ugovor stupi na snagu.

Taj je zahtjev prihva}en na summitu u decem-bru 2008. godine, a kako neke zemlje premaLisabonu dobijaju vi{e zastupnika ([panjolska 4,Francuska, Britanija, [vedska i Austrija po 2,Italija, Poljska, Nizozemska, Bugarska, Latvija iSlovenija po 1), a samo bi Njema~ka bila ka`njenai trebala bi imati 96 umjesto 99 zastupnika,odlu~eno je da se broj zastupnika privremeno do2014. godine pove}a sa 751 na 754. Me|utim, tuje rije~ o promjeni Lisabonskog ugovora koja se nemoè primjenjivati dok ne bude ratifikovan u svimzemljama ~lanicama i to }e se ponovno, kakosada izgleda, morati u~initi kroz prvi, vjerojatnohrvatski pristupni ugovor.

LISABONSKI UGOVOR

Evropska unija po novim pravilimaDovr{etkom procesa ratifikacije Lisabonskog ugovora u ê{koj, Evropska unija napokon dobi-ja nove institucije i nova pravila koji bi joj trebali omogu}iti da lak{e funkcioni{e i da ima ve}upoliti~ku teìnu na me|unarodnoj sceni


EVROPSKA UNIJA

- Umjesto rotiraju}eg predsjedni{tva, koje semijenja svakih {est mjeseci, uvodi se funkcijapredsjednika Evropskog vije}a, kojega }e kvali-fikovanom ve}inom birati {efovi dràva na periodod dvije i pol godine. Ista osoba moè najvi{e dvaputa biti izabrana za predsjednika Evropskogvije}a. Predsjednik }e pripremati summite i pred-stavljati EU na svjetskoj sceni.

- Uvodi se funkcija visokog predstavnika EU-a,koja }e biti kombinacija sada{nje institucijevisokog predstavnika za vanjsku politiku i sig-urnost i povjerenika za vanjske odnose Evropskekomisije. Osoba koja }e obavljati tu funkciju bit }ei potpredsjednik EK i koordinirat }e evropske akci-je na me|unarodnom planu. To je, premapropalom ustavu, trebao biti ministar vanjskihposlova EU-a, ali se odustalo, na zahtjev Britanije,od naziva ministar. Visoki predstavnik }e predsje-dati sastancima Vije}a za op{te i vanjske poslove,koji ~ine ministri vanjskih poslova zemalja ~lani-ca. Za ostala ministarska vije}a zadràva se rotaci-jski sistem predsjedanja.

- Ugovor tako|er pove}ava broj politi~kihpodru~ja na kojima }e Evropski parlament imatipravo suodlu~ivanja zajedno sa zemljama ~lanica-ma. Radi se o osjetljivim podru~jima kao {to supravosu|e, sigurnost i imigracija.

- Ugovor odre|uje da Evropski parlament ima751 zastupnika.

- Nacionalni parlamenti Lisabonskim ugov-orom prvi put dobijaju mogu}nost da kaù svojemi{ljenje pri dono{enju evropskih zakona. Svakinacionalni parlament dobit }e prijedloge novihzakona kako bi ocijenio zadiru li prijedlozi u nje-gove nadle`nosti (na~elo supsidijarnosti). Akotre}ina nacionalnih parlamenata bude imalaprigovor na neki prijedlog, tada }e se on vratitiKomisiji na reviziju.

- Ugovor predvi|a pove}anje broja podru~ja ukojima se odluke donose kvalifikovanom ve}inomumjesto jednoglasno, posebno na podru~ju sarad-nje u pravosu|u i unutra{njim poslovima.

- Ugovor uvodi novi sistem glasanja“dvostrukom ve}inom”, po kojemu najmanje 55posto zemalja ~lanica koje predstavljaju najmanje65 posto stanovni{tva mora glasati za novi zakonda bi on pro{ao. Novi sistem odlu~ivanja stupit }ena snagu 2014. uz komplikovano prelazno raz-doblje do 2017. koje je ishodila Poljska, nakon~ega }e se odlu~ivati isklju~ivo dvostrukomve}inom. Od 2014. do 2017. godine na traènjebilo koje zemlje mo}i }e se glasati prema

sada{njem sistemu ponderiranih glasova izUgovora iz Nice.

- Novi ugovor uvodi i nove ciljeve, kao {to suzajedni~ka energetska politika i strategija borbeprotiv globalnog zagrijavanja. U povodutrgovinske politike, po{teno trì{no natjecanjepostaje preduslov za dobro funkcionisanje jedin-stvenog trì{ta. Uvodi se i klauzula solidarnosti uslu~aju teroristi~kih napada, po kojoj zemlja ~lan-ica koja je `rtva napada ili neke druge vrste katas-trofe moè dobiti pomo} drugih zemalja EU akozatraì.

- Ugovor uvodi mogu}nost da bilo koja zemlja~lanica moè napustiti EU pod uslovima kojemora ispregovarati sa svojim partnerima.

- Povelja o osnovnim pravima, tekst od 54~lana o pravima gra|ana, slobodi, jednakosti,ekonomskim i socijalnim pravima, postajeobavezuju}a. Tokom pregovora izuze}a su izbo-rile Velika Britanija i Poljska. Velika Britanija zbognjoj spornog prava na {trajk, a Poljska jer ne èli ubudu}nosti biti prisiljena od strane EU mijenjatisvoje zakone o obitelji i moralu. Naknadno jeizuze}e izborila i ê{ka, jer je predsjednik VaclavKlaus to postavio kao uslov za potpis na zakon oratifikaciji.

Pripremila: Mira IDRIZOVI][email protected]

[[TTOO DDOONNOOSSII LLIISSAABBOONNSSKKII UUGGOOVVOORR??

Documents

Zajedni~ki nastup na tr`i{tu - kfbih.com/cite> · 2 Glasnik