Zakon o lovstvu ('Službene novine Federacije BiH“, br. 4/06) · ZAKON O LOVSTVU I. OSNOVNE ODREDBE ^lan 1. Ovim Zakonom ure|uje se: organizacija lovstva i lovi{ta, uzgoj, za{tita,

$Page 1: Zakon o lovstvu ('Službene novine Federacije BiH“, br. 4/06) · ZAKON O LOVSTVU I. OSNOVNE ODREDBE ^lan 1. Ovim Zakonom ure|uje se: organizacija lovstva i lovi{ta, uzgoj, za{tita,$
ZAKON

O LOVSTVU

I. OSNOVNE ODREDBE

^lan 1.

Ovim Zakonom ure|uje se: organizacija lovstva i lovi{ta, uzgoj, za{tita, lov i kori{tenje divlja~i i njezinih dijelova, katastar lovi{ta, lovno-gospodarska osnova i planiranje, lovo~uvarska slu`ba, upravni i inspekcijski nadzor nad provo|enjem ovog Zakona, kaznene odredbe i druga pitanja od zna~enja za oblast lovstva na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija).

Lovstvo, u smislu ovog Zakona, predstavlja javnu djelatnost i obuhvata mjere za{tite i uzgoja divlja~i, ure|enje lovi{ta, lovljenje divlja~i i racionalnu upotrebu divlja~i i lovi{ta, koji doprinosi o~uvanju biolo{ke raznolikosti ekolo{kih sistema i ekolo{ke ravnoteè prirodnih stani{ta divlja~i.

^lan 2.

U ovom Zakonu u upotrebi su pojmovi sa sljede}im zna~enjem:

Divlja~ u smislu ovog Zakona jesu odre|ene vrste ìvotinja (lovna divlja~) koje slobodno ìve u prirodi;

Pravo lova je ovla{tenje da se na odre|enoj povr{ini zemlji{ta i voda provedu radnje i preduzimaju mjere uzgoja, za{tite, lova i upotrebe divlja~i;

Korisnik zemlji{ta je vlasnik i korisnik zemlji{ta na kojem je osnovano lovi{te;

Lovi{te jeste odre|ena povr{ina zemlji{ta koja predstavlja zaokruènu prirodnu cjelinu u kojoj postoje ekolo{ki i drugi uvjeti za uzgoj, za{titu, lov i upotrebu divlja~i;

Otvoreno lovi{te je ono u kojem je mogu}a neometana dnevna i sezonska migracija divlja~i;

Ogra|eno lovi{te je ono u kojem je smanjena mogu}nost (prirodno ili ogra|eno preprekama) migracija divlja~i. Koristi se za intenzivni uzgoj a povr{ina ne moè biti manja od 600 ha;

Uzgajali{te divlja~i nalazi se na povr{inama zemlji{ta ve}im od 100 ha a manjim od 2.000 ha, ogra|eno je ogradom gdje se proizvodi divlja~ za reprodukciju i lov;

Zvjerinjak je povr{ina zemlji{ta do 100 ha ogra|ena ogradom koju divlja~ ne moè napustiti;

Lovno-gospodarska osnova je planski akt kojom se ure|uje gospodarenje divlja~i i lovi{tem za desetogodi{nji period. Bez lovno-privredne osnove lov divlja~i nije dopu{ten;

Program uzgoja divlja~i je planski i privredni akt kojim se potanko ure|uje uzgoj, za{tita, lov i upotreba divlja~i u uzgajali{tima divlja~i;

Trofej divlja~i je divlja~ ili njezini dijelovi ure|eni za duè ~uvanje i ocjenjivanje;

Vrhunski trofej divlja~i je trofej ocijenjen ve}im brojem bodova ta~aka od evidentiranog najja~eg trofeja pojedine vrste divlja~i u Federaciji.

Vrhunski trofeji krupne divlja~i ne smiju se iznositi iz Federacije;

Lov je skup osmi{ljenih aktivnosti ~ovjeka u svrhu odstrijela ili hvatanja ìvotinja zakonom ozna~enih kao divlja~.

^lan 3.

Divlja~ je dràvno vlasni{tvo i dobro od op}eg interesa koje uìva posebnu brigu i za{titu.

Ulovljena, ranjena i uginula divlja~ i njeni dijelovi pripadaju korisniku lovi{ta, a na zemlji{tima i vodama izvan lovi{ta pripada kantonalnom ministarstvu nadle`nom za poslove {umarstva (u daljnjem tekstu: kantonalno ministarstvo), ili pravnom ili fizi~kom licu kojem je povjerena za{tita divlja~i izvan lovi{ta.

II. LOVSTVO - KORISNICI LOVI[TA I LOVA^KA UDRU@ENJA

^lan 4.

Prema namjeni lovstvo moè biti gospodarsko, sportsko, gospodarsko-sportsko i sa posebnom namjenom.

Pod gospodarskim lovstvom podrazumijeva se bavljenje lovstvom u cilju sticanja dobiti.

Pod sportskim lovstvom podrazumijeva se bavljenje lovstvom radi li~ne razonode i rekreacije.

Pod gospodarsko-sportskim lovstvom podrazumijeva se kombinacija gospodarskog i sportskog lovstva.

Pod lovstvom sa posebnom namjenom podrazumijeva se bavljenje lovstvom u cilju nau~nih istraìvanja, nastave, za{tite naro~ito rijetkih ìvotinja, kao i za druge potrebe utvr|ene posebnim propisima.

^lan 5.

Lovljenje divlja~i obuhvata: traènje, do~ekivanje, posmatranje, slije|enje, odstrjel i hvatanje ìve divlja~i, lovljenje pticama grabljivicama, sakupljanje uginule divlja~i i njezinih dijelova.

^lan 6.

Za vr{enje lovstva osnivaju se lovi{ta.

U lovi{te ne ulaze:

• izgra|eno i neizgra|eno gra|evinsko zemlji{te; • javni putevi i druge javne povr{ine uklju~uju}i i za{titni pojas do 300 m od naselja; • odre|eni dijelovi prirode koji su progla{eni posebno za{ti}enim objektima prirode po propisima o za{titi

prirode u kojima je aktom o progla{enju ili posebnim aktom zabranjen lov (nacionalni parkovi, parkovi prirode, strogi rezervati, specijalni zoolo{ki i ornitolo{ki rezervati i drugi posebno za{ti}eni objekti prirode);

• more i privredni ribnjaci sa obalnim zemlji{tem koji sluè za kori{tenje ribnjaka; • rasadnici, vo}ni i lozni nasadi namijenjeni intenzivnoj proizvodnji na povr{ini do 100 ha, ako su

ogra|eni ogradom koja spre~ava prirodnu migraciju dlakave divlja~i; • druge povr{ine na kojima je aktom o progla{enju njihove namjene zabranjen lov; • ogra|eni prostori u kojima se umjetno uzgaja divlja~; • privatni posjedi, ako se na njima pri~injava {teta.

^lan 7.

Na povr{inama zemlji{ta i na vodama izvan lovi{ta divlja~ je duàn za{tititi vlasnik zemlji{ta, pravno ili fizi~ko lice i kantonalno ministarstvo na ~ijem se podru~ju nalazi zemlji{te i vode koje se koriste.

Zabranjen je lov za{ti}ene divlja~i na zemlji{tima i vodama izvan lovi{ta.

Izuzetno od stava 1. ovog ~lana, u slu~ajevima kada se radi o povr{inama zemlji{ta ve}im od 100 ha pravnih ili fizi~kih lica koja koriste ta zemlji{ta, kantonalno ministarstvo povjerit }e za{titu divlja~i na takvim povr{inama drugim pravnim ili fizi~kim licima.

^lan 8.

Lovi{tima se gospodari na osnovu lovno-gospodarske osnove.

^lan 9.

Pravo lova divlja~i imaju gra|ani koji ispunjavaju uvjete odre|ene ovim Zakonom, propisima donesenim na osnovu ovog Zakona i op}ih akata pravnih lica (lova~ke organizacije i dr.) koja gospodare lovi{tem.

Lov divlja~i moè se vr{iti samo dozvoljenim sredstvima, na propisan na~in i u odre|eno vrijeme.

Godi{nji ulov za{ti}ene divlja~i moè se vr{iti samo u granicama godi{njeg plana gospodarenja.

^lan 10.

Korisnici lovi{ta su pravna lica koja su na osnovu odredbi ovog Zakona dobila lovi{te na gospodarenje.

Korisnici lovi{ta, u smislu ovog Zakona, mogu biti lova~ka udruènja, privredna dru{tva {umarstva, te ostala pravna lica registrirana za bavljenje lovstvom.

Korisnici lovi{ta mogu se dobrovoljno povezivati u lova~ke asocijacije radi unapre|enja i ostvarivanja zajedni~kog ili op}eg interesa ili cilja u skladu sa odredbama Zakona o udruènjima i fondacijama ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 45/02).

^lan 11.

Lova~ka udruènja formiraju se radi organiziranog bavljenja lovstvom, ostvarenja op}eg interesa za unapre|enje uzgoja i za{tite lovstva i iskori{tavanja divlja~i, za{tite prirode i okoli{a u o~uvanju prirodnog stani{ta divlja~i, njegovanja lova~ke etike i obi~aja ili drugih ciljeva kroz sportsko-rekreacione i ekolo{ke aktivnosti.

^lan 12.

Lova~ki savezi u Federaciji su samostalne organizacije u koje su svojevoljno u~lanjeni korisnici lovi{ta i druge organizacije i udruènja zainteresirani za razvoj lovstva i na koje se primjenjuju sve odredbe zakona koje su ina~e propisane za udruènja.

Lova~ki savez, u smislu ovog Zakona, obavlja svoju osnovnu djelatnost (za koju je registriran), te obavlja poslove koji su mu, kao javna ovla{tenja, povjereni ovim Zakonom, odnosno za koje je ovla{ten, a naro~ito:

• unapre|enje lovstva; • priànje stru~ne pomo}i kod dono{enja i provo|enja mjera gospodarenja lovi{tem i obrazovanja lovaca; • dosljedno provo|enje zakona i drugih propisa o lovstvu i davanje prijedloga za njihovo unapre|enje; • ostvarivanje jedinstvene lovne politike iz oblasti lovstva, kao i ostvarivanje odnosa sa inozemnim

lova~kim udruènjima; • realizacija lovnog menad`menta.

Korisnik lovi{ta je duàn:

• uraditi inventuru ìvotinjskih vrsta i stanja lovi{ta; • osiguravati finansijska sredstva za provo|enje lovno-gospodarske osnove, za {tete na divlja~i i lovi{tu,

kao i nadoknadu {tete koju ~ini divlja~ (osiguranjem kod osiguravaju}eg zavoda, pologom kod banke, hipotekom na nekretnine i sl.);

• imati stru~nu slu`bu, odnosno stru~njaka za provo|enje lovno-gospodarske osnove; • imati organiziranu lovo~uvarsku slu`bu; • imati lova~ke pse odgovaraju}e pasmine za lovi{te koje uzima u zakup koji posjeduju rodni list

(rodovnik, pedigre) jedne od ~lanica Me|unarodne kinolo{ke federacije (FCI) i imaju pozitivnu ocjenu u obliku (eksterijeru) i imaju poloèn ispit u radu;

• imati lova~kog psa osposobljenog za pra}enje krvnog traga, ili krvosljednika sa poloènim ispitom, ako u lovi{tu koje uzima u zakup ima predvi|en odstrjel krupne divlja~i.

Osim uvjeta iz stava 2. ovog ~lana korisnik lovi{ta obavezno daje na uvid ispravu iz koje je vidljivo da je registriran za obavljanje lova.

III. DIVLJA^ I NJENA ZA[TITA

^lan 13.

Divlja~, u smislu ovog Zakona, su sljede}e vrste ìvotinja:

a) Dlakava divlja~ (sisari)

• Glodari (Rodentia): zec (Lepus europeaus), divlji kuni} (Oryctolagus cuniculus), bizamski pacov (Ondatra zibethicus), puh obi~ni (Glis glis), vjeverica (Sciurus vulgaris);

• Mesojedi (Carnivora): divlja ma~ka (Felis silvestris), ris (Lynx Iynx), vuk (Canis lupus), ~agalj (Anis aureus), lisica (Vulpes vulpes), kuna zlatica (Martes martes), kuna bjelica (Martes foina), sme|i tvor (Putorius putorius), velika lasica - hermelin (Mustela erminea), lasica mala (Mustela nivalis), vidra (Lutra lutra), jazavac (Meles meles), mrki medvjed (Ursus arctos);

• Papkari (Arctiodactyla): obi~ni jelen (Cervus elaphus), jelen lopatar (Dama dama), srna (Capreolus capreolus), divokoza (Rupicapra rupicapra), kozorog (Capra ibex), muflon (Ovis musimon), divlja svinja (Sus scrofa);

b) Pernata divlja~ (ptice)

• Koke (Phasianidae): fazan (Phasianus colchicus), prepelica po~pura (Conturnix coturnix), jarebica poljska - tr~ka (Perdix perdix), jarebica kamenjarka - grivna (Alectoris graeca), jarebica {umska - lje{tarka (Terastes bonasia), veliki tetrijeb - gluhan (Tetrao urogallus), mali tetrijeb - ru{evac (Lyrurus tetrix);

• Patke (Anatidae): patka gluhara (Anas platyrhynchos), patka pup~anica (Anas crecca), patka glogoljica (Netta rufina), patka kreketaljka (Anas strepera), patka lastarka (Anas acuta), patka ka{ikara (Anas clypeata), patka krunata (Aythya fuligula), patka glavata (Aythya ferina), utva zlatokrila (Tadorna ferruginea), utva morska (Tadorna tadorna), guska divlja (Anser anser), guska glogovnja~a (Anser fabalis), guska lisasta (Anser albiforns), labud crvenokljuni (Cygnus olor), labud ùtokljuni (Cygnus cygnus), ronac veliki (Mergus merganser), ronac srednji (Mergus serrator), ronac mali (Mergus albellus);

• âplje (Ardeidae): ~aplja siva (Ardea cinerea), ~aplja danguba (Ardea purpurea), ~aplja ùta (Ardeola ralloides), ~aplja bijela (Egretta garzetta), gak kvakavac (Nyctocorax nyctocorax), bukavac - nebogled (Botaurus stellaris), ~apljica mala (Ixobrychus minutus);

• Rode (Coconidae): bijela roda (Coconia coconia), crna roda (Coconia nigra); • Ra`nji (Threskiornithidae): raàn blistavi (Plegadis fascinellus), ìli~arka bijela (Platalea leucordia); • Pelikani (Pelecanidae): nesit ruì~asti (Pelecanus onocrotalus), nesit kudravi (Pelecanus crispus); • Jastrebovi (Accipitridae): sup bjeloglavi (Gyps fulvus), sup sme|oglavi (Aegypius monachus),

kostoberina ùtoglava - bradan (Gypeatus barbatus), strvinar bijeli (Neophron percnopterus), orao suri (Aquila chrysaetos), orao krsta~ (Aquila pomorina), orao {tekavac (Haliaetus albicilla), orao ribar (Pandion haliaetus), {kanjac mi{ar (Buteo buteo), {kanjac ga}a{ (Buteo logopus), jastreb koko{ar (Accipiter gentilis), kobac pti~ar (Accipiter nisus), eja mo~varica (Circus aeruginusus), eja livadarica (Circus pygargus), eja stepska (Circus macrourus), lunja crna (Milvus migrans), lunja hr|asta (Milvus milvus);

• Sokolovi (Falconidae): soko sivi (Falco peregrinus), soko kragujac (Falco subbuteo), soko sme|i (Falco sherrug), soko ju`ni (Falco biarmicus), soko kragulj~i} (Falco columbarius), vjetru{a kliktava (Falco tinnunculus), vjetru{a kop~i} (Falco vespertinus), vjetru{a bjelonokta (Falco naumanni);

• @dralovi (Gruidae): sivi `dral (Grus grus); • Liske (Rallidae): liska crna (Fulica atra), koko{ica mlakara (Rallus aquaticus), zelenonoga mlaku{a

(Gallinula choloropus), hari{ prdavac (Crex crex), {tijaka ku{ica (Porzana pusilla), {tijaka ri|uka (Porzana porzana);

• Droplje (Otidae): droplja velika (Otis tarda), droplja mala (Teatrax tetrax); • Vivci (Chardriidae): vivak (Vanellus vanellus); • [ljuke (Scolopacidae): {ljuka {umska (Scolopax rusticola), barska {ljuka - {ljuka koko{ica (Gallinago

gallinago), {ljuka livadarka (Gallinago media), {ljuka kozica - mala bokasina (Lymnocryptes minimus), mrka prutka (Tringa ochropus), crvenonoga prutka (Tringa totanus), crvenorepa mulja~a (Limusa limosa), mulja~a sme|a (Limosa lapponica);

• Pomornici (Stercorariidae): kratkorepi pomornik (Stercorarius parasiticus), {irokorepi pomornik (Stercorarius pomarinus);

• Galebovi (Laridae): galeb rije~ni (Lurus ridbundus), galeb srebrni (Larus argentatus), galeb obi~ni (Larus caonus), galeb mali (Larus minutus), galeb crni mediteranski (Larus melanocephalus);

• îgre (Strenidae): ~igra obi~na (Sterna hirundo), ~igra mala (Sterna albifrons), ~igra crna (Chlidonias niger);

• Golubovi (Columbidae): golub divlji (Columba livia); golub grivnja{ (Columba palumbus), golub duplja{ (Columba oenas), grlica (Streptopelia turtur), gugutka-kumrija (Streptopelia decaocto);

• Sove (Strigidae): velika u{ara - buljina (Bbubo bubo), sova {umska (asio otus), u{ara {umska (Strix aluco), }uk (Athene noctua), kukuvija (Tyto alba);

• Vranci, kormorani (Phalacrocoracidae): vranac veliki - kormoran (Phalacrocoraxcarbo), vranac kukma{ (Phalacrocorax aristotelis), vranac mali (Phalacrocorax pigmeus);

• Gnjurci (Podicipedidae): gnjurac ~ubasti (Podiceps cristatus), gnjurac ri|oglavi (Podiceps grisegena), gnjurac zlatouhi (Podiceps nigricollis), gnjurac u{ati (Podiceps auritus), gnjurac mali (Podiceps ruficollis);

• Pljenori (Gavidae): pljenor srednji (Gavia arctica), pljenor mali (Gavia stellato); • Vrane (Corvidae): gavran (Corvs corax), vrana siva (Corvus cornix), ga}ac (Corvus frugilegus), ~avka

(Corvus monedula), kreja - sojka (Garrulus glandarius), svraka (Pica pica), kreja lje{nikara (Nucifraga corycatactes), galica planinska (Pyrrhocorax graculus), galica crvenokljuna (Pyrrhocorax pyrrhocorax).

Ako se na teritoriji Federacije pojavi, ili unese nova ìvotinjska vrsta, njen status divlja~i privremeno }e odrediti federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva (u daljnjem tekstu: federalni ministar), dok se to pitanje ne uredi zakonom.

^lan 14.

Uzgoj i za{tita divlja~i obuhvata sve mjere i radnje kojima se pomaè razmnoàvanje i opstanak divlja~i propisano lovno-gospodarskom osnovom, a naro~ito:

• lovostaj za odre|ene vrste divlja~i; • privremena zabrana lova divlja~i; • provedba radnji koje uvjetuju opstanak i razmnoàvanje divlja~i koja trajno ili sezonski ìvi u lovi{tu, te

mjere za o~uvanje i pobolj{anje stani{ta; • odràvanje utvr|ene brojnosti, omjera spolova i starosti populacije divlja~i koja se uzgaja; • osiguravanje uvjeta za razmnoàvanje i vo|enje mladun~adi; • unos i ~uvanje divlja~i radi postizanja brojnosti utvr|ene lovno-gospodarskom osnovom i programom

uzgoja; • osiguranje provo|enja preventivnih dijagnosti~kih, kurativnih i higijensko-zdravstvenih mjera u

lovi{tima i ostalim prostorima gdje se divlja~ uzgaja, ili obitava radi zdravstvene za{tite divlja~i; • smanjenje broja divlja~i koja ~ini {tetu na podno{ljiv broj, te uklanjanje pasa i ma~aka skitnica; • spasavanje divlja~i od elementarnih nepogoda; • provo|enje mjera za osiguranje dovoljne koli~ine kvalitetne hrane i pitke vode; • podizanje i odràvanje lovno-tehni~kih i lovno-gospodarskih objekata; • preduzimanje preventivnih mjera (istjerivanje divlja~i) prilikom obavljanja poljoprivrednih i drugih

radova, te upotreba za{titnih naprava na poljoprivrednim strojevima; • upotreba sredstava za za{titu bilja ili drugih hemijskih sredstava na propisan na~in i preduzimanje

preventivnih mjera pri njihovoj upotrebi, ili paljenje strni{ta, kukuruzi{ta, tr{}aka i sl.; • kori{tenje odre|enih pasmina radno ispitanih lova~kih pasa;

• ~uvanje lovi{ta; • suzbijanje nezakonitog lova; • pobolj{anje stani{ta divlja~i; • higijensko-zdravstvene mjere; • spre~avanje smanjenja i presijecanja povr{ina; • uklanjanje {teto~ina.

Za vrijeme zabrane lova ili lovostaja odre|ena vrsta divlja~i se ne smije loviti, proganjati, ili namjerno uznemirivati, ako zakonom nije druk~ije odre|eno.

Zabranjeno je lovljenjem ili na drugi na~in ugroziti opstanak bilo koje vrste divlja~i u prirodi.

Odstrjel bolesne ili ranjene divlja~i (sanitarni odstrjel) dozvoljen je i u vrijeme zabrane lova i lovostaja.

Zabranjeno je loviti ènku dlakave divlja~i kada je visoko bremenita, ili dok vodi mladun~ad, pernatu divlja~ kad sjedi na jajima i dok hrani mladun~ad, uni{tavanje i prisvajanje mladun~adi, te uni{tavanje i o{te}ivanje legla, gnijezda i jaja divlja~i.

Izuzetno od stava 5. ovog ~lana, moè se dopustiti lov za potrebe nauke, nastave, lovnu obuku ptica grabljivica, za potrebe zoolo{kih vrtova, muzeja, te sokolarskih i kinolo{kih priredbi, uz prethodno odobrenje Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo).

U postupku izdavanja odobrenja korisnici ove vrste lova du`ni su podnijeti izvje{taj Federalnom ministarstvu o razlozima lova, koli~ini i vrsti divlja~i, vremenu vr{enja lova, mjestu, na~inu i sredstvima lova, a sve to uz sudjelovanje nadle`nog inspektora, predstavnika Federalnog ministarstva i korisnika lovi{ta (a po potrebi i drugih zainteresiranih stranaka), uz uvjet da se sa~ini zapisnik na licu mjesta o preduzetim radnjama.

Federalni ministar ukinut }e odobrenje iz stava 6. ovog ~lana u slu~ajevima kada korisnik postupi suprotno odredbama stava 7. ovog ~lana.

^lan 15.

Za za{ti}enu odre|uje se sljede}a divlja~:

• Dlakava divlja~: divokoza, srna, vidra, muflon, kozorog, mrki medvjed, jelen lopatar, zec, vjeverica, puh, ris;

• Pernata divlja~: prave koke, divlje patke, divlje guske, {ljuke, ~aplje (osim sive ~aplje), rode, labudovi, supovi - le{inari, orlovi, {kanjci, eje, lunje, sokolovi, nesiti, sivi `dralovi, jastrebovi, droplje, liske, àlarke, prutke, mulja~e, vivak pozvizda~, pomornice, galebovi, ~igre, kirgiska sa|a, golubovi, sove, ronci, vranci, gnjurci, pljenori, gavran, galica, ~olica i galica crvenokljuna.

Korisnik lovi{ta moè proglasiti za{ti}enom i divlja~ koja nije navedena u stavu 1. ovog ~lana.

^lan 16.

Stalna zabrana lova, u skladu sa "Crvenom listom", odre|uje se za sljede}e vrste za{ti}ene divlja~i: vidra, ris, vjeverica, koka velikog tetrijeba, mali tetrijeb i njegova koka, koka {umske jarebice, ~aplje (osim sive ~aplje), rode, labudovi, supovi - le{inari, orlovi, {kanjci, eje, lunje, sokolovi, nesiti, sivi `dral, jastrebovi, droplje, liske (osim crne liske), àlarke, prutke, mulja~e, vivak pozvizda~, pomornici, galebovi, ~igre, kirgiska sa|a, sove, ronci, vranci, gnjurci, pljenori, galica, ~olica i galica crvenokljuna.

^lan 17.

Lovostajem za{ti}ena divlja~ je: mrki medvjed na uzgojnim podru~jima, srna, divokoza, jelen lopatar, muflon, kozorog, zec, vuk, kuna, divlja svinja, veliki tetrijeb-mu`jak, fazan, prepelica, jarebica kamenjarka, jarebica poljska, jarebica {umska-mu`jak, {ljuke, divlji golubovi, grlica, divlje patke, divlje guske i crna liska.

Uzgojno podru~je za medvjeda iz stava 1. ovog ~lana obuhvata prostore na kojima postoje ekolo{ki i prirodni uvjeti za njegov opstanak (razvoj i reprodukcija).

Uzgojna podru~ja mogu se osnovati i za druge vrste za{ti}ene divlja~i.

Uzgojna podru~ja osniva federalni ministar na prijedlog kantonalnog ministarstva, odnosno kantonalnih ministarstava, ako se lovi{te nalazi na podru~ju vi{e kantona.

Izvan uzgojnog podru~ja medvjed nije za{ti}en.

Lovostaj se ne odnosi na divlja~ koja se uzgaja u ogra|enom prostoru ~ija je povr{ina manja od 1,0 ha.

^lan 18.

Privremena zabrana lova odre|uje se za vrste divlja~i ~ija je brojnost u lovi{tu osjetno smanjena uslijed vremenskih nepogoda, bolesti, poàra, ili iz nekih drugih razloga, a koju treba za{tititi na odre|eno vrijeme u cilju pove}anja njihove brojnosti.

Zabranu iz stava 1. ovog ~lana odre|uje korisnik lovi{ta.

Zabranu iz stava 1. ovog ~lana propisuje federalni ministar za podru~je vi{e kantona i kantonalni ministar za podru~je kantona, ako tu zabranu ne odredi korisnik lovi{ta.

^lan 19.

Ako od za{ti}ene divlja~i nastupi direktna opasnost po ìvot i zdravlje ljudi, ili za dràvnu imovinu i za imovinu gra|ana, za{ti}ena divlja~ moè se odstrijeliti, odnosno njen broj smanjiti, bez obzira na vrijeme za{tite i godi{nji plan gospodarenja.

Odobrenje za smanjenje broja za{ti}ene divlja~i i na~in izvr{enja izdaje federalni ministar na osnovu zahtjeva zainteresiranih, a po pribavljenom mi{ljenju korisnika lovi{ta i nadle`ne veterinarske slu`be.

^lan 20.

Ako se za za{titu poljoprivrednih i {umskih kultura upotrebljavaju hemijska sredstva {tetna za za{ti}enu divlja~, upotreba tih sredstava mora se vr{iti na na~in koji je najmanje opasan za divlja~.

Radi preduzimanja preventivnih mjera vlasnici, odnosno korisnici zemlji{ta du`ni su najmanje tri dana prije upotrebe sredstava obavijestiti korisnika lovi{ta o mjestu, vremenu i na~inu upotrebe sredstava iz stava 1. ovog ~lana.

^lan 21.

Zabranjen je lov ptica i sisara korisnih za poljoprivredu i {umarstvo, kao i kvarenje i uni{tavanje njihovih gnijezda, legla i skupljanje i uni{tavanje mladun~adi i jaja, ako ovim Zakonom nije druk~ije odre|eno.

Zabranjeno je hvatanje divlja~i i drànje u zatvorenom ili ogra|enom prostoru, ako ovim Zakonom nije druk~ije rije{eno, odnosno ako to nije u svrhu uzgoja divlja~i ili pobolj{anja prirodnog fonda iste vrste.

^lan 22.

Vlasnici ne smiju pu{tati pse da se bez kontrole kre}u po lovi{tu.

Korisnik lovi{ta duàn je uklanjati pse i ma~ke koji se kre}u bez kontrole po lovi{tu na udaljenosti ve}oj od 300 m od naseljenih objekata.

^lan 23.

Ov~arski psi mogu biti u lovi{tu samo uz stado.

Pse i ma~ke njihovi vlasnici, a pastiri pastirske pse, ne smiju pu{tati da se kre}u lovi{tem bez nadzora na udaljenosti od 300 m od nastambe vlasnika, odnosno stada.

Korisnik lovi{ta ima pravo i du`nost u lovi{tu ukloniti pse i ma~ke koji se kre}u lovi{tem protivno odredbi stava 2. ovog ~lana bez nadoknade vlasniku psa ili ma~ke.

Nije dozvoljeno ukloniti lova~ke pse koji u organiziranom lovu, ispitima, ili utakmicama pasa u gonjenju divlja~i, pre|u u drugo lovi{te.

Vlasnici pasa odgovorni su za {tetu koju njihovi psi po~ine u lovi{tu i nadokna|uju je korisniku lovi{ta.

^lan 24.

Federalni ministar propisat }e vrijeme lova lovostajem za{ti}ene divlja~i i utvrditi koje se ptice i sisari smatraju korisnim za poljoprivredu i {umarstvo.

Akt iz stava 1. ovog ~lana propisat }e se po prethodno pribavljenom mi{ljenju kantonalnog ministarstva.

^lan 25.

Ogra|ivanje lovi{ta, ~ija povr{ina ne moè biti manja od 600 ha, u cilju intenzivnog gospodarenja, ako nije predvi|eno lovnom osnovom, moè se vr{iti samo uz odobrenje Federalnog ministarstva.

^lan 26.

Naseljavanje novih vrsta divlja~i vr{i se na osnovu odobrenja Federalnog ministarstva.

Odobrenje se donosi na prijedlog kantonalnog ministarstva.

Naseljavanje iz stava 1. ovog ~lana vr{i se uz prisutnost nadle`nog inspektora, predstavnika ministarstva i korisnika, kao i drugih lica na licu mjesta, uz obavezu da se sa~ini zapisnik i konstatuju ura|ene radnje.

Uz zahtjev za odobrenje korisnik lovi{ta dostavlja stru~no mi{ljenje i uvjerenje o zdravstvenom stanju divlja~i koja se naseljava.

^lan 27.

Izuzetno, na osnovu odredaba ~lana 20. stav 2. ovog Zakona za potrebe nau~nog istraìvanja, obrazovanja, zoolo{kih vrtova, muzeja, naseljavanja lovi{ta i suzbijanja zaraznih bolesti federalni ministar moè odobriti hvatanje i drànje divlja~i u zatvorenom, odnosno ogra|enom prostoru.

Za potrebe treninga i ispitivanja uro|enih osobina lova~kih pasa kantonalni ministar moè odobriti drànje neza{ti}ene divlja~i u ogra|enom prostoru na zahtjev korisnika lovi{ta.

U slu~ajevima iz st. 1. i 2. ovog ~lana u odobrenju }e se propisati na~in i mjere koje }e se pri tome provoditi, te rok va`nosti odobrenja.

^lan 28.

Zabranjeno je:

• ètva i ko{enje poljoprivrednim strojevima koji nemaju ugra|ene ure|aje za pla{enje i istjerivanje divlja~i;

• paljenje korova, strnjika, trstika, trave i drugog rastinja u lovi{tima; • oblaganje otvorenih kanala, akumulacija jezera i obala vodotoka plasti~nim i drugim materijalima na

na~in koji bi ugroàvao divlja~; • upotreba hemijskih preparata na na~in i u koli~ini koji ugroàvaju zdravlje i opstanak divlja~i; • odlaganje otpada, sme}a, ili ne~iste tvari u prostoru lovi{ta.

Korisnici lovi{ta obavezni su iz lovi{ta ukloniti otpad i sme}e i imaju pravo za nadoknadu tro{kova od fizi~kog ili pravnog lica koji su otpad ili sme}e deponirali u lovi{tu, odnosno moraju odràvati i pobolj{avati ìvotne prostore za divlja~ po{tivaju}i zahtjeve prirodnog gospodarenja {umama (stvarati prostor za parenje i odmor divlja~i) i zahtjeve za{tite ìvotinja i biljaka, te zahtjeve javnosti.

^lan 29.

Trovanje divlja~i je zabranjeno.

Izuzetno od stava 1. ovog ~lana, federalni ministar moè na zahtjev zainteresiranih lica (inspektora, lova~kog udruènja i dr.) odobriti trovanje odre|ene vrste divlja~i u slu~aju direktne opasnosti koja od te divlja~i zaprijeti ìvotu ili zdravlju ljudi, zdravlju doma}ih ìvotinja ili opstanku za{ti}ene divlja~i.

Uz zahtjev se obavezno dostavlja stru~no mi{ljenje o razlozima davanja odobrenja za trovanje odre|ene vrste divlja~i.

U odobrenju za trovanje divlja~i odredit }e se na~in i vrijeme upotrebe otrova i lica odgovornog za te poslove.

^lan 30.

Zabranjeno je uno{enje oru`ja u lovi{te koje nije lova~ko (vojni~ko, poluautomatska pu{ka sa vi{e od dva metka, malokalibarsko oru`je i samostrijel).

Zabranjeno je kretati se izvan javnih puteva, ili voziti po tu|em lovi{tu sa lova~kim oru`jem koje nije u futroli ili prtlja`niku automobila i ispra`njeno.

IV. LOVI[TA

^lan 31.

Lovi{tem, u smislu ovog Zakona, smatraju se povr{ine zemlji{ta, {uma i voda koje predstavljaju prostornu, prirodnu i lovno-gospodarsku cjelinu u kojoj postoje uvjeti za trajan opstanak, uzgoj, razmnoàvanje, za{titu i upotrebu divlja~i, bez obzira na vlasni{tvo.

Lovi{te osniva kantonalna skup{tina na prijedlog kantonalnog ministarstva.

Akt o osnivanju lovi{ta sadrì: naziv lovi{ta, granice i ukupnu povr{inu lovi{ta, vrste divlja~i koje ga naseljavaju, divlja~ koja je pod posebnom za{titom i druge potrebne podatke.

Lovi{ta koja se prostiru na povr{inama {uma sa posebnom namjenom (nau~nog, kulturnog, vjerskog, historijskog i dr. zna~enja), kao i na povr{inama koje predstavljaju izuzetno prigodna stani{ta rijetkih, vrlo rijetkih i vrijednih vrsta divlja~i, Vlada Federacije BiH (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije), na prijedlog federalnog ministra, moè proglasiti posebnim lovi{tem.

Ako se lovi{te nalazi na podru~ju dvaju ili vi{e kantona, mi{ljenje za formiranje posebnog lovi{ta daju sporazumno kantonalni ministri.

Aktom o osnivanju lovi{ta iz prethodnog stava Vlada Federacije odre|uje i korisnika lovi{ta.

^lan 32.

Lovnim povr{inama ne smatraju se: naselja, groblja, javni putevi, planta`ni vo}njaci i vinogradi, parkovi u naseljima, objekti za lije~enje, odmor i rekreaciju, zra~ne luke, dvori{ta industrijskih i drugih objekata, kao i drugi objekti utvr|eni posebnim propisima.

Ogra|eni prostori za umjetni uzgoj divlja~i se, tako|er, ne smatraju lovnom povr{inom.

^lan 33.

Lovi{ta su dolinska (nizinska), brdska i planinska.

Nizinskim lovi{tem smatra se lovi{te u kojem je vi{e od 50% povr{ine ispod 400 m nadmorske visine.

Brdskim lovi{tem smatra se lovi{te u kojem je vi{e od 50% povr{ine lovi{ta izme|u 400 i 1.000 m nadmorske visine.

Planinskim lovi{tem smatra se lovi{te u kojem je vi{e od 50% povr{ine iznad 1.000 m nadmorske visine.

^lan 34.

Lovi{ta se mogu osnivati kao otvorena lovi{ta, ogra|ena lovi{ta i uzgajali{ta divlja~i.

Otvoreno lovi{te je lovi{te u kojem je omogu}ena dnevna i sezonska migracija dlakave i pernate divlja~i. Ovo lovi{te ne moè biti manje od 1.000 ha za nisku i 3.000 ha za visoku divlja~.

Ogra|eno lovi{te je lovi{te koje je ogra|eno prirodnim ({iroki vodotoci, velike vodene povr{ine i sl.) ili umjetnim (ograde ili sli~ni ure|aji ili gra|evine i sl.) preprekama koje spre~avaju ili znatno umanjuju mogu}nost da divlja~, koja se u njemu prvenstveno uzgaja, {titi i lovi, napusti tu povr{inu.

Ogra|eno lovi{te obuhvata povr{inu na kojoj postoje uvjeti za intenzivni uzgoj, za{titu, lov i upotrebu divlja~i, a ne moè biti manje od 600 ha.

Uzgajali{te divlja~i obuhvata povr{ine zemlji{ta ve}e od 100 ha, a manje od 2.000 ha na kojima se mogu uzgajati pojedine vrste divlja~i za proizvodnju ve}eg broja kvalitetne i zdrave divlja~i namijenjene lovu i reprodukciji.

Izuzetno od stava 5. ovog ~lana, uzgajali{te divlja~i moè se osnivati na vlastitim povr{inama gospodarskog ribnjaka sa obalnim zemlji{tem, ili rasadnicima i vo}nim i loznim nasadima namijenjenim za intenzivnu proizvodnju.

^lan 35.

Na~in odre|ivanja granica lovi{ta, obiljeàvanje, kao i postupak osnivanja lovi{ta propisuje federalni ministar.

Korisnik lovi{ta je duàn vidljivo obiljeìti granice lovi{ta.

^lan 36.

Lovi{te se daje na gospodarenje korisniku lovi{ta u skladu sa ovim Zakonom i Zakonom o koncesijama ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 40/02).

Jednom korisniku lovi{ta na gospodarenje se moè dati vi{e lovi{ta.

Korisnik lovi{ta lovi{te, ili njegove dijelove ne moè davati pod zakup, ili ustupiti drugom korisniku.

^lan 37.

Vlada kantona na prijedlog kantonalne komisije za koncesije dodjeljuje koncesiju najpovoljnijem ponu|a~u koji je ispunio i zadovoljio sve kriterije utvr|ene u tenderu (poziv na javni tender) i visokog je ranga u odnosu na ostale ponu|a~e.

Lovi{te se daje na gospodarenje na odre|eno vrijeme.

Rok na koji se daje koncesija na lovi{te ne moè biti kra}i od 10 godina a ni duì od 30 godina.

^lan 38.

Lovi{te se daje na gospodarenje jednom pravnom licu koje ponudi najpovoljnije uvjete za gospodarenje lovi{tem i unapre|enje lovi{ta (objekte, ure|aje i druga sredstva za uzgoj i za{titu divlja~i, stru~ne kadrove i sl.).

Uvjete gospodarenja lovi{tem iz stava 1. ovog ~lana propisuje federalni ministar.

Korisnik zemlji{ta i voda na kojem je osnovano lovi{te ima pod jednakim uvjetima iz stava 2. ovog ~lana pravo prvenstva u dobijanju lovi{ta na gospodarenje.

Korisnik kome je dato lovi{te na gospodarenje ne moè to lovi{te ustupati drugim fizi~kim ili pravnim licima.

^lan 39.

O predaji lovi{ta na gospodarenje zaklju~uje se ugovor izme|u kantonalnog ministarstva i korisnika lovi{ta.

Ako se lovi{te daje pod koncesiju, ugovor o koncesiji mora obavezno sadràvati sve elemente iz ~lana 29. Zakona o koncesijama, ali, tako|er, mora sadràvati: naziv lovi{ta, podatke o sudskoj registraciji korisnika lovi{ta, vrijeme na koje se daje lovi{te na gospodarenje, granice lovi{ta, procjenu brojnog stanja divlja~i, uvjete kojih se korisnik lovi{ta mora pridràvati, mjere koje je korisnik lovi{ta duàn preduzeti u cilju unapre|ivanja lovi{ta, mjere za{tite divlja~i, uvjete organiziranja i finansiranja lovo~uvarske slu`be, odredbe o provo|enju lovno-gospodarske osnove, visinu i na~in pla}anja nadoknade, kao i uvjete za raskidanje ugovora.

Pored elemenata iz stava 2. ovog ~lana ugovorne strane mogu ugovoriti i druge obligaciono-pravne elemente.

^lan 40.

Ugovor o davanju lovi{ta na gospodarenje moè se raskinuti:

• ako korisnik ne ispunjava uvjete, odnosno obaveze odre|ene ovim Zakonom, ugovorom, ili ne gospodari u skladu sa odredbama lovno-gospodarske osnove;

• ako je potrebno da se zemlji{te, {uma ili voda koristi za ciljeve koji isklju~uju mogu}nost bavljenja lovstvom.

O raskidu ugovora iz stava 1. ovog ~lana odlu~uje kantonalno ministarstvo koje je dalo lovi{te na gospodarenje.

Korisnik lovi{ta kojem je lovi{te oduzeto raskidom ugovora ima pravo na nadoknadu uloènih, a neiskori{tenih sredstava.

Visina nadoknade iz stava 3. ovog ~lana utvr|uje se sporazumom izme|u zainteresiranih ugovornih strana.

U slu~aju kada se ne moè posti}i sporazum o visini nadoknade odlu~uje nadle`ni sud.

Nadoknada za izgra|ene objekte i uni{tenu divlja~ utvr|uje se za objekte prema knjigovodstvenoj vrijednosti, a za divlja~ prema cjenovniku.

Nadoknadu pla}a korisnik lovi{ta kojem je lovi{te, odnosno dio lovi{ta nakon raskida ugovora dato na gospodarenje.

Kantonalni, odnosno federalni inspektor za lovstvo pokre}e postupak oduzimanja lovi{ta u slu~aju iz stava 1. alineja 1. ovog ~lana.

^lan 41.

Korisnik lovi{ta duàn je u roku od {est mjeseci od dana preuzimanja lovi{ta na gospodarenje obiljeìti granice lovi{ta.

Na~in obiljeàvanja granica lovi{ta propisuje federalni ministar.

^lan 42.

Korisnik lovi{ta mora osigurati da planiranje i realiziranje stru~nih poslova lovstva obavlja lice sa zavr{enim VII stepenom obrazovanja, {umarskog smjera, koje je izu~avalo tokom svog {kolovanja predmet - Lovstvo.

^lan 43.

Ako se nakon provo|enja postupka iz ~lana 36. ovog Zakona niko ne javi, ili se ne javi dovoljan broj ponu|a~a na oglas, ili se od korisnika oduzme lovi{te na osnovu ~lana 39. ta~ka 1. ovog Zakona, lovi{tem gospodari kantonalno ministarstvo.

Lovi{te koje putem oglasa nije moglo biti ustupljeno na kori{tenje u skladu sa stavom 1. ovog ~lana privremeno se daje na kori{tenje, bez konkursa, pravnom licu koje obavlja djelatnost lovstva ili udruènju, odnosno organizaciji lovaca do dono{enja odluke o davanju lovi{ta na kori{tenje u skladu sa ~lanom 36. ovog Zakona.

Ustupanje u pogledu stava 2. ovog ~lana moè trajati najduè jednu godinu.

V. KATASTAR LOVI[TA

^lan 44.

Za svako lovi{te osniva se i vodi katastar lovi{ta.

Katastar lovi{ta osniva i vodi korisnik lovi{ta, a jedan primjerak katastra obavezno se dostavlja kantonalnom ministarstvu.

Korisnik iz stava 2. ovog ~lana dostavlja propisane podatke o katastru kantonalnom ministarstvu najdalje do 30. aprila teku}e godine za proteklu lovnu godinu.

Sadràj i na~in vo|enja katastra lovi{ta propisuje federalni ministar.

VI. LOVNO-GOSPODARSKA OSNOVA I PLANIRANJE

^lan 45.

Za svako lovi{te donosi se lovno-gospodarska osnova.

Lovno-gospodarska osnova je dugoro~ni planski dokument kojim se ure|uje gospodarenje lovi{tem i divlja~i na desetogodi{nji period.

Lovno-gospodarsku osnovu donosi korisnik lovi{ta na period od najmanje 10 godina.

Lovno-gospodarsku osnovu korisnik lovi{ta duàn je donijeti u roku od jedne godine od dana preuzimanja lovi{ta, a moè je izraditi pravno lice registrirano za djelatnost lovstva, ili fizi~ko lice ({umarski inènjer, inènjer lovstva i za{tite prirode) sa obrtnicom za obavljanje te djelatnosti.

Odredbe lovno-gospodarske osnove su obavezne i bez nje lov nije dozvoljen.

U finansiranju izrade lovno-gospodarske osnove sudjeluje 50% korisnik lovi{ta i 50% kantonalno ministarstvo, a ako se lovi{te daje pod koncesiju koncesionar finansira ukupan iznos izrade lovno-gospodarske osnove.

^lan 46.

Federalno ministarstvo daje saglasnost na lovno-gospodarsku osnovu.

Izrada nove lovno-privredne osnove mora biti zavr{ena ~etiri mjeseca prije isteka vaè}e lovno-gospodarske osnove.

Federalno ministarstvo na osnovu prijedloga stru~ne komisije donosi rje{enje o odobrenju lovno-gospodarske osnove, ili daje primjedbe na ponu|enu osnovu.

Gre{ke i nedostatke lovno-gospodarske osnove utvr|ene od stru~ne komisije du`no je otkloniti lice kojem je povjerena izrada osnove.

Za lovi{ta koje je osnovala Vlada Federacije lovno-gospodarsku osnovu odobrava Federalno ministarstvo.

Ako se lovi{te nalazi na podru~ju dvaju ili vi{e kantona, mi{ljenje na lovno-gospodarsku osnovu sporazumno daju kantonalna ministarstva putem zajedni~kog akta, a Federalno ministarstvo daje saglasnost na osnovu.

Finansiranje lovno-gospodarskih osnova za posebna lovi{ta snosi Vlada Federacije.

Sastav, rad i tro{kove stru~ne komisije iz stava 2. ovog ~lana propisat }e federalni ministar.

^lan 47.

Lovno-gospodarska osnova naro~ito sadrì: prikaz stanja lovi{ta, osnovne biolo{ke i fizi~ke karakteristike lovi{ta, sastav divlja~i (kvantitet i kvalitet), ciljeve gospodarenja, vrste i obim radova, mjere i metode za postizanje ciljeva gospodarenja, kao i ekonomsko-finansijsku osnovu gospodarenja, program za unapre|enje lovstva i lovo~uvarsku slu`bu.

Prikaz stanja lovi{ta naro~ito sadrì podatke o: povr{ini lovi{ta, prirodnim i drugim uvjetima za ìvot i razvoj divlja~i, stanju fonda divlja~i po pojedinim vrstama i prirastu divlja~i u lovi{tu.

Lovno-gospodarskom osnovom mora se u skladu sa zakonom odrediti vrsta i broj divlja~i koja }e se uzgajati u lovi{tu kao i obim za{tite i iskori{tavanja divlja~i.

Lovno-gospodarska osnova mora biti uskla|ena sa dugoro~nim programom razvoja poljoprivredne proizvodnje i {umsko-gospodarskom osnovom za povr{ine na kojima se lovi{te nalazi, kao i sa vodoprivrednom osnovom, prostornim planom i ratifikovanim me|unarodnim ugovorom iz oblasti lova, za{tite prirode i prirodnih stani{ta divlja~i.

^lan 48.

Do dono{enja lovno-gospodarske osnove korisnici lovi{ta gospodare lovi{tem na osnovu privremenog godi{njeg plana gospodarenja lovi{tem najduè jednu godinu.

Redovni godi{nji plan gospodarenja sadrì naro~ito mjere za unapre|enje lovstva kao i obim kori{tenja pojedinih vrsta divlja~i i utvr|uje se prostor u lovi{tu gdje se mogu obu~avati lova~ki psi.

Godi{nji plan donosi se do 31. marta za period od 1. aprila teku}e do 31. marta naredne godine (lovna godina).

Lov se moè vr{iti tek poslije dono{enja godi{njeg plana.

Godi{nji plan dostavlja se kantonalnom ministarstvu najkasnije do 30. aprila, a izvje{taj o izvr{enju plana za proteklu godinu do 31. maja.

Saglasnost na godi{nji plan gospodarenja lovi{tem daje kantonalno ministarstvo, a na godi{nje planove gospodarenja za posebna lovi{ta Federalno ministarstvo.

Lov se moè vr{iti nakon dobijene saglasnosti.

^lan 49.

Bliì propis o sadràju, na~inu izrade i nosiocima izrade lovno-gospodarske osnove lovi{ta, privremenog godi{njeg plana gospodarenja lovi{tem i godi{njeg plana gospodarenja lovi{tem donosi Federalno ministarstvo.

Izrada lovno-gospodarske osnove i njena revizija moè se povjeriti pravnom licu koje je registrirano za tu djelatnost i ima zaposleno stru~no lice sa zavr{enim {umarskim fakultetom ili inènjer lovstva i za{tite prirode.

Revizija lovno-gospodarske osnove vr{i se kada se trajno ili bitno izmijene uvjeti i okolnosti na kojima se zasniva lovno-gospodarska osnova, a posebno uslijed uginu}a vi{e od 1/3 divlja~i, poàra, elementarnih nepogoda, trovanja i sli~no.

Revizija lovno-gospodarske osnove vr{i se po postupku propisanom za njeno dono{enje.

^lan 50.

Korisnici lovi{ta du`ni su voditi evidenciju o izvr{enim radovima i provedenim mjerama predvi|enim lovno-gospodarskom osnovom i godi{njim planom.

Korisnik posebnih lovi{ta duàn je Federalnom ministarstvu dostaviti izvje{taj o izvr{enju godi{njeg plana gospodarenja za proteklu godinu.

Izvje{taji iz st. 1. i 2. ovog ~lana dostavljaju se do 31. marta teku}e godine.

Evidencija izvr{enih radova iz st. 1. i 2. ovog ~lana upisuje se u obrasce koje donosi federalni ministar.

^lan 51.

Sredstva koja korisnik lovi{ta ostvari u gospodarenju lovi{tem smiju se koristiti samo za gospodarenje i unapre|ivanje lovstva ukoliko ovim Zakonom nije druk~ije odre|eno.

Unapre|ivanjem lovstva smatra se:

• za{tita, odràvanje i pobolj{anje ìvotnih uvjeta za divlja~ u lovi{tu (pobolj{avanje ispasi{ta, dodatno hranjenje, odràvanje solila i pojili{ta);

• dostizanje i odràvanje odgovaraju}e spolne i starosne strukture pojedinih vrsta divlja~i u okviru utvr|enog kapaciteta lovi{ta;

• uno{enje novih vrsta divlja~i u lovi{te; • ~uvanje i za{tita divlja~i i lovi{ta; • izgradnja lovno-uzgojnih i lovno-tehni~kih objekata; • preduzimanje mjera za smanjenje {teta koje po~ini divlja~; • stru~no osposobljavanje kadrova; • izrada planskih dokumenata; • nau~no-istraìva~ki rad u lovstvu;

• nabavka rasnih lova~kih pasa i • izdava~ka djelatnost.

VII. LOV I UPOTREBA DIVLJAÎ

^lan 52.

Korisnici lovi{ta du`ni su pri lovljenju i upotrebi divlja~i sprije~iti neeti~na pona{anja u lovi{tu, uznemiravanje divlja~i u njenom stani{tu (naro~ito sa psima u vrijeme reprodukcije), otrovima, omamljuju}im sredstvima i sl. ~ime se osigurava provo|enje me|unarodnih konvencija o za{titi divlja~i i ptica.

^lan 53.

Korisnici lovi{ta odredit }e svojim aktom ko moè i pod kojim uvjetima vr{iti lov divlja~i, kao i u~e{}e lovaca u kori{tenju ulova.

^lan 54.

Odstrjel divlja~i dozvoljen je samo lova~kom pu{kom kuglaricom sa izolu~enom cijevi i pu{kom sa~maricom.

Izuzetno od stava 1. ovog ~lana, odstrjel medvjeda, kozoroga, muflona, srne i divokoze dozvoljen je samo lova~kom pu{kom kuglaricom sa izolu~enom cijevi.

Zabranjen je lov divlja~i nabojima koji nisu lova~ki i lova~kom pu{kom sa glatkim cijevima, koja je izgra|ena tako da sadrì vi{e od dva metka istog kalibra, te poluautomatskim i automatskim oru`jem sa glatkim ili u`lijebljenim cijevima.

Zabranjen je lov krupne divlja~i, osim divljih svinja, prigonom, progonom ili sa psima.

Odredbe stava 3. ovog ~lana ne odnose se na lov pernate divlja~i koja se umjetno uzgaja na povr{inama koje su namijenjene takvom uzgoju.

Na~in upotrebe lova~kog oru`ja i municije propisuje federalni ministar.

^lan 55.

Divlja~ mogu loviti ~lanovi lova~kih udruènja koji imaju poloèn lova~ki ispit.

Lica koja su kroz {kolovanje izu~avala i poloìla predmet Lovstvo oslobo|ena su polaganja lova~kog ispita.

Program, uvjete i na~in polaganja lova~kog ispita, kao i izdavanje potvrda, odnosno uvjerenja o poloènom ispitu propisuje federalni ministar.

Izuzetno od odredbe stava 1. ovog ~lana, divlja~ mogu loviti:

• lovci pripravnici bez prava odstrjela za{ti}ene divlja~i i pod nadzorom instruktora; • strani i doma}i lovci turisti u pratnji stru~nog lica; • diplomatski predstavnici u skupnom lovu.

Komisiju za polaganje lova~kog ispita formira federalni ministar.

^lan 56.

^lanovi lova~kih udruènja lov divlja~i visokog lova vr{e na osnovu odobrenja za odstrjel, a lov divlja~i niskog lova na osnovu lovne karte.

Strani i doma}i lovci turisti love na osnovu odobrenja za odstrjel (dozvole za lov).

Odobrenje za odstrjel i lovnu kartu izdaje korisnik lovi{ta a jedinstvene obrasce, oblik i sadràj donosi federalni ministar.

^lan 57.

Divlja~ je zabranjeno uznemiravati i loviti:

• u vrijeme kada je na prostoru na kojem je divlja~ ugroèna poplavom, snijegom, poàrom, poledicom i prirodnim nesre}ama;

• otrovom, zamkama, gvo`|ama, klopkama i omamljuju}im sredstvima, a ptice pomo}u lijepaka i mreà ili drugih sredstava za masovno uni{tavanje;

• ga|anjem iz motornih vozila, gaènjem motornim vozilima i ga|anjem iz motornih ~amaca; • upotrebom reflektora (farova), gramofona, magnetofona, audioaparata i sli~nim napravama, ìvih i

umjetnih mamaca - vabila ili pomo}u naprava koje djeluju na principu infra-crvenih zraka; • vojni~kim oru`jem, vojni~kom municijom, sportskim malokalibarskim i poluautomatskim lova~kim

oru`jem sa vi{e od pet metka; • hrtovima i nerasnim psima; • papkastu lovostajem za{ti}enu divlja~ pomo}u pasa; • medvjeda progonom i prigonom; • pticama grabljivicama i zvijerima; • upotrebom luka i strijele osim lova na visoku divlja~ u ogra|enim lovi{tima do 1.000 ha; • u no}ima bez mjese~ine (no}ni lov) i bez izgra|enih objekata za lov; • sa~mom na udaljenosti od 200 m od naselja i pu{kom kuglaricom na udaljenosti od 500 m od naselja.

Izuzetno od stava 1. ovog ~lana, korisnik lovi{ta moè odobriti no}ni lov i sa improviziranih objekata, ako je u pitanju spre~avanje {teta na poljoprivrednim imanjima, te moè dopustiti hvatanje mladih divljih svinja u cilju suzbijanja svinjske kuge na na~in i pod uvjetima propisanim u ~lanu 59. ovog Zakona.

Nerasnim psima iz alineje 6. stava 1. ovog ~lana smatraju se psi koji nisu registrirani kod nadle`ne kinolo{ke organizacije i koji nemaju odgovaraju}i rodovnik.

Zabranjeno je sa psima proganjati divlja~ izvan terena ogra|enog za trening u vremenu od 5 januara. do 31.jula.

Zabranjen je lov divlja~i u planta`nim vo}njacima i vinogradima, rasadnicima i na drugim {umskim i poljoprivrednim povr{inama koje su ogra|ene ogradom kroz koju dlakava divlja~ ne moè prolaziti, na povr{inama koje se koriste za vojne poligone i komunalne potrebe, kao i na drugim povr{inama i u objektima kada je to utvr|eno posebnim propisima.

Izuzetno od odredaba stava 1. ovog ~lana, licu koje ima poloèn sokolarski ispit dopu{ten je lov divlja~i pticama grabljivicama koje su za to posebno {kolovane.

Sokolarski ispit polaè se pred Komisijom za polaganje lova~kog ispita koja se formira pri Federalnom ministarstvu.

Program sokolarskog ispita i na~in lova divlja~i sa pticama grabljivicama (sokolarenje) propisuje federalni ministar.

^lan 58.

U lovu se smiju isklju~ivo koristiti ~istokrvni lova~ki psi sa poloènim ispitom uro|enih osobina, potrebnim ispitom u radu propisanim za svaku pasminu pojedina~no koji posjeduje rodni list jedne od ~lanica Me|unarodne kinolo{ke federacije (FCI) i koji imaju pozitivnu ocjenu u obliku (eksterijeru).

Kinolo{ki savezi u Federaciji izdaju rodovnik kojim se dokazuje ~istokrvnost i pasminska pripadnost, propisuju uvjete za ispit uro|enih osobina i svaki pojedini radni ispit, te izdaju certifikat za poloène radne ispite.

Vrstu i broj pasa za lov na pojedine vrste divlja~i u odre|enim podru~jima propisuje federalni ministar.

^lan 59.

Izuzetno od odredbe ~lana 57. stav 1. al. 2. i 4., federalni ministar moè odobriti korisniku lovi{ta hvatanje divlja~i mreàma, klopkama i omamljuju}im sredstvima, ali samo u nau~ne svrhe, za umjetni uzgoj, preseljenje u druga lovi{ta, kao i za potrebe zoolo{kih vrtova i izvoz.

^lan 60.

Kantonalni ministar moè propisati da se na zemlji{tima zasijanim ili zasa|enim odre|enim poljoprivrednim kulturama moè zabraniti lov divlja~i u vrijeme kada bi to {tetilo tim kulturama.

^lan 61.

Tereni za obuku i trening lova~kih pasa odre|uju se lovno-gospodarskom osnovom. U tom cilju moè se izdvojiti najvi{e do 5% od ukupne povr{ine lovi{ta.

^lan 62.

Ulovljena ili uginula divlja~ i njeni dijelovi pripadaju korisniku lovi{ta.

Za kori{tenje divlja~i i njenih dijelova, kao i za pruène usluge u lovi{tu korisniku lovi{ta pla}a se nadoknada, osim u ogra|enim prostorima za obuku pasa.

Ulovljena ili uginula divlja~ i njeni dijelovi na povr{inama izvan lovi{ta pripadaju kantonalnom ministarstvu ili licima kojim je povjerena za{tita divlja~i na tim povr{inama.

Lovac, ~lan lova~kog udruènja koji je korisnik lovi{ta, pla}a za upotrebu divlja~i i njenih dijelova:

• za visoku divlja~ 40% od trì{ne vrijednosti, • za nisku divlja~ 25% od trì{ne vrijednosti.

Strani i doma}i lovci turisti za upotrebu divlja~i i njenih dijelova i drugih usluga pla}aju punu trì{nu cijenu.

Cjenovnik odstrjela i upotrebe divlja~i te drugih usluga u lovi{tu na bazi trì{ne vrijednosti donosi federalni ministar.

^lan 63.

Ulovljena ili uginula divlja~ i njeni dijelovi mogu se iznositi iz lovi{ta samo uz potvrdu korisnika lovi{ta.

Potvrdu o porijeklu divlja~i i njenih dijelova na propisanom obrascu izdaje korisnik lovi{ta.

Obrazac potvrde o porijeklu divlja~i i njenih dijelova iz stava 2. ovog ~lana i uvjete pod kojima se moè vr{iti prepariranje divlja~i i drànje trofeja javno izloènih u objektima, kao i upotreba mesa divlja~i u ugostiteljskim objektima, donosi federalni ministar.

^lan 64.

Trofejima od divlja~i, u smislu ovog Zakona, smatraju se rogovi srnda}a, jelena, jelena lopatara, divojarca, divokoze, muflona i alpskog kozoroga, kljove divljeg vepra, lubanja i krzno medvjeda, vuka i divlje ma~ke, lubanja jazavca i lisice, kao i cijeli primjerak velikog i malog tetrijeba.

Trofeji od divlja~i mogu se iznositi iz lovi{ta samo uz trofejni list.

Korisnik lovi{ta izdaje trofejni list i vodi evidenciju o izdatim trofejnim listovima.

^lan 65.

Trofej ocjenjuje komisija sastavljena od tri ~lana koju formira korisnik lovi{ta.

Komisija iz stava 1. ovog ~lana vr{i ocjenu trofeja na osnovu standarda Me|unarodnog savjeta za lovstvo i za{titu divlja~i (u daljnjem tekstu: CIC).

^lanovi komisije iz stava 1. ovog ~lana moraju imati poloèn ispit za ocjenjivanje trofeja.

Program i na~in polaganja ispita iz stava 3. ovog ~lana donosi Lova~ki savez.

^lan 66.

Bliè propise o obliku obrasca, sadràju, na~inu i postupku izdavanja potvrda i trofejnog lista donosi federalni ministar.

^lan 67.

Vrhunskim trofejima smatraju se tri po broju CIC poena najja~a trofeja odre|ene vrste divlja~i u Federaciji na osnovu banke podataka o vrijednim trofejima.

Banku podataka o vrijednim trofejima vodi Lova~ki savez.

Korisnici lovi{ta du`ni su nadle`nom Lova~kom savezu dostaviti podatke iz trofejnog lista za trofeje vrijednosti bronzane medalje pa navi{e.

Vrhunski trofej je vlasni{tvo onog ko je divlja~ odstrijelio, ali se ne moè iznijeti izvan teritorije Federacije sve dok prema vrijednosti CIC poena ne do|e na 4. mjesto.

Korisnik lovi{ta duàn je upoznati stranog dràvljanina prije odlaska u lov sa propisima koji vrijede za vrhunske trofeje.

Obavijest o izlaènju odre|enog trofeja iz kategorije vrhunskih daje lova~ki savez.

Izuzetno od stava 4. ovog ~lana, federalni ministar, na prijedlog Lova~kog saveza ili Lova~kog udruènja, moè odobriti izno{enje vrhunskog trofeja izvan teritorije Federacije.

Bliì propis o bankama podataka vrijednih trofeja, kategoriji vrhunskih trofeja i trajanju tog akta odredit }e federalni ministar posebnim aktom.

VIII. SPREÂVANJE I NADOKNADA [TETE

^lan 68.

Korisnik lovi{ta duàn je preduzimati mjere za spre~avanje {teta koju divlja~ moè u~initi imovini ili ljudima na zemlji{tu i vodi na kojima se nalazi lovi{te (odràvanje broja divlja~i prema kapacitetu lovi{ta, osiguranje prehrane u lovi{tu, postavljanje ~uvara i dr.).

Vlasnici zemlji{ta i stoke, odnosno korisnici zemlji{ta na kojem je osnovano lovi{te du`ni su na zemlji{tu, objektima gdje stoka boravi i opremi koja se koristi u obradi zemlje preduzimati uobi~ajene mjere za spre~avanje {teta od divlja~i i na divlja~i (u~inkovitom ogradom, elektri~nim pastirom, postavljanjem pla{ila, za{titom mladih sadnica omotavanjem ili premazivanjem, ispa{om stoke sa pastirom na povr{inama dozvoljenim za pa{u, postavljanjem pla{ilica na kosa~ice i kombajne, sudjelovanjem u organiziranom progonu i sl.).

Mjere iz stava 2. ovog ~lana propisuje kantonalni ministar.

Korisnik lovi{ta i korisnici zemlji{ta i voda na ~ijem je podru~ju osnovano lovi{te, kao i korisnici okolnih zemlji{ta i voda mogu pitanje nadoknade {tete koju divlja~ po~ini regulirati i me|usobnim sporazumom (ugovaranje pau{alne nadoknade, osiguranje kod osiguravaju}eg dru{tva i sl.).

^lan 69.

Ako se radnjama, odnosno mjerama iz ~lana 68. stav 1. ovog Zakona, po~ini {teta, korisnik lovi{ta duàn je nadoknaditi {tetu vlasniku, odnosno korisniku zemlji{ta na kojem se nalazi lovi{te.

^lan 70.

Za {tetu koju po~ini lovostajem za{ti~ena divlja~ odgovoran je korisnik lovi{ta u ~ijem je lovi{tu {teta po~injena, ukoliko je o{te}eni preduzeo propisane mjere za{tite.

[tetu koju po~ini divlja~ za koju je propisana stalna ili privremena zabrana lova duàn je nadoknaditi onaj ko je propisao zabranu.

Izuzetno, za {tetu koju po~ini medvjed na utvr|enim uzgojnim podru~jima nadoknadu pla}a Federacija u visini od 45%, kantoni u visini od 25% i korisnik lovi{ta u visini od 30% od procjene {tete.

Nema odgovornosti za {tetu koju je po~inio medvjed na stoci bez pastira kao i u podru~jima gdje je pa{a zabranjena.

Obaveza o{te}enog je da sa~uva sve tragove koji ukazuju na pri~injenu {tetu.

^lan 71.

Za {tetu koju prilikom lova divlja~i u~ine lovci i njihovi pomo}nici odgovoran je korisnik lovi{ta, a korisnik lovi{ta ima pravo regresa od lovaca, odnosno njihovih pomo}nika.

^lan 72.

Fizi~ka ili pravna lica koja odstrijele, ili nanesu {tetu divlja~i bespravnim lovom, ili na drugi nezakonit na~in, du`ni su korisniku lovi{ta, u ~ijem lovi{tu ta divlja~ stalno boravi, nadoknaditi {tetu prema od{tetnom cjenovniku, a u slu~aju spora odre|uje se nadle`nost suda prema mjestu nastanka {tete.

Od{tetni cjenovnik iz stava 1. ovog ~lana donosi federalni ministar.

Sporove o nadoknadi {tete iz stava 1. ovog ~lana rje{ava nadle`ni sud.

^lan 73.

Prijava o pri~injenoj {teti od divlja~i podnosi se kantonalnom ministarstvu odmah, a najkasnije u roku od tri dana od dana kada je {teta nastala.

Kantonalno ministarstvo du`no je odmah, a najkasnije tri dana po prijemu prijave {tete odrediti komisiju za utvr|ivanje uzroka {tete i procjenu vrijednosti.

Komisiju sa~injavaju tri ~lana: predstavnik kantonalnog ministarstva (predsjednik komisije), stru~no lice za procjenu vrijednosti {tete (poljoprivredni ili veterinarski stru~njak) i stru~no lice za utvr|ivanje uzroka {tete (vje{tak za lovstvo), {umarske, veterinarske, poljoprivredne ili biolo{ke struke sa iskustvom na tim poslovima.

Komisija je du`na odmah izvr{iti uvi|aj i o svom radu sa~initi zapisnik. Na uvi|aj se poziva o{te}eni i korisnik lovi{ta.

Zapisnik komisije naro~ito sadrì: mjesto i na~in nastanka {tete, znakove koji upu}uju na odre|enu vrstu divlja~i, obim i visinu {tete, kao i preduzete mjere o{te}enog prije i poslije po~injene {tete.

^lan 74.

Po prijemu zapisnika iz ~lana 73. stav 4. ovog Zakona, kantonalno ministarstvo poku{at }e sporazumno utvrditi {tetu izme|u o{te}enog i korisnika, odnosno organa odgovornog za nadoknadu {tete.

Sporazum o nadoknadi {tete naro~ito sadrì visinu nadoknade i rok njene isplate.

Sporazum o nadoknadi {tete ima snagu izvr{nog naslova.

Ako ne do|e do sporazuma, o{te}eni }e se pravno uputiti za podno{enje tu`be nadle`nom sudu u pogledu utvr|ivanja {tete i njene visine.

IX. LOVOÛVARSKA SLU@BA

^lan 75.

Korisnik lovi{ta duàn je osigurati lovo~uvarsku slu`bu.

Lovo~uvarsku slu`bu vr{e lovo~uvari kao slu`bena (ovla{tena) lica zaposlena u lovi{tu.

Lovo~uvari vr{e du`nost naoruàni lova~kim oru`jem u uniformi sa slu`benom oznakom - lovo~uvar.

Lovo~uvar moè biti lice koje je zavr{ilo najmanje III stepen srednje {kole ({umarske, poljoprivredne ili veterinarske struke), koje je zdravstveno sposobno za obavljanje odre|enih poslova utvr|enih za to radno mjesto, sa poloènim lova~kim i lovo~uvarskim ispitom, koje ispunjava uvjete za no{enje oru`ja, kao i druge uvjete utvr|ene zakonom i aktima korisnika lovi{ta.

Lovo~uvar posjeduje legitimaciju lovo~uvara koju izdaje korisnik lovi{ta.

Federalni ministar propisat }e vrstu uniforme, oznake, uvjete za no{enje oru`ja, vrstu oru`ja i veli~inu lovo~uvarskog rejona.

^lan 76.

Lovo~uvar je ovla{ten:

• od lica zate~enih sa sredstvima za lov u lovi{tu zahtijevati da pokaù odobrenje za odstrijel, odnosno lova~ku kartu, kao i druge isprave kojima se utvr|uje identitet tih lica;

• zahtijevati li~nu ispravu od lica zate~enog u vr{enju prekr{aja, ili kaznenog djela koji se odnose na lovstvo i od lica za koje postoji osnovana sumnja da su izvr{ila takvo djelo ili prekr{aj, ako ne moè na drugi na~in da utvrdi identitet tog lica;

• radi pronalaènja predmeta kojima je izvr{en prekr{aj ili kazneno djelo koji se odnose na lovstvo, vr{iti pregled vozila i drugih sredstava za prijevoz i preno{enje stvari za koja postoji osnovana sumnja da prevoze, odnosno prenose ulovljenu divlja~, dijelove ulovljene divlja~i, ili trofeje od divlja~i;

• pregledati ulov i sredstva za lov, kao i utvrditi da li je lov obavljen u skladu sa propisima; • privremeno oduzimati i bez odlaganja predati nadle`nom organu ulov, sredstva za lov, kao i druge

predmete prona|ene u lovi{tu, ako postoji osnovana sumnja da su upotrijebljeni ili bili namijenjeni za izvr{enje kaznenog dijela ili prekr{aja koji se odnosi na lov, ili da su nastali ili pribavljeni izvr{enjem takvog kaznenog djela ili prekr{aja;

• odstraniti ranjenu i bolesnu divlja~; • obavje{tavati o pojavi bolesti ili uginu}u divlja~i i opasnosti od elementarnih nepogoda.

Lovo~uvar je duàn licu od kojeg su oduzeti ulov, psi i drugi predmeti za lov izdati potvrdu o oduzimanju spomenutih sredstava.

Sa privremeno oduzetim sredstvima iz prethodnog stava korisnik ne moè raspolagati (uni{titi, prodati, predati, zamijeniti i sl.) do okon~anja prekr{ajnog postupka ili postupka pred drugim nadle`nim organom.

Zapisnik i potvrda o oduzimanju sredstava za lov koriste se u prekr{ajnom postupku kao dokaz uz prijavu za pokretanje prekr{ajnog postupka koji podnosi nadle`ni lovni inspektor ili o{te}eni.

U slu~ajevima iz stava 1. ovog ~lana lice koje je zate~eno sa sredstvima za lov u lovi{tu du`no je, na zahtjev lovo~uvara, pokazati odobrenje za odstrjel, odnosno lova~ku kartu i ispravu kojom se utvr|uje njegov identitet, kao i omogu}iti pregled ulova, sredstava za lov, pregled vozila i drugih sredstava za prijevoz i preno{enje stvari.

^lan 77.

Oblik i sadràj obrasca legitimacije lovo~uvara, vo|enje evidencije o izdatim legitimacijama i sadràju slu`bene knjige lovo~uvara propisuje federalni ministar.

Lovo~uvar je duàn voditi slu`benu knjigu.

^lan 78.

Zahtjev za pokretanje sudskog postupka za bespravan lov, pri~injenu {tetu na divlja~i i lovi{tu podnosi korisnik lovi{ta na osnovu izvje{taja - prijave lovo~uvara i drugih slu`benih lica.

X. NADZOR NAD PROVO\ENJEM OVOG ZAKONA

^lan 79.

Federalno ministarstvo vr{i upravni nadzor nad primjenom ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu ovog Zakona koji su ovim Zakonom dati u nadle`nost Federacije, kao i upravni nadzor nad radom ovla{tenih pravnih lica u prenijetim poslovima odre|enim ovim Zakonom koji predstavljaju vr{enje javnih ovla{tenja.

Federalno ministarstvo vr{i instancijski nadzor, daje stru~na uputstva i obja{njenja u primjeni zakona nad radom pravnih lica kojima su povjerena javna ovla{tenja.

Federalno ministarstvo vr{i i nadzor nad kantonalnim ministarstvima u dijelu izvr{enja federalne politike u oblasti lovstva na teritoriji Federacije.

Kantonalna ministarstva vr{e upravni nadzor nad provo|enjem ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu ovog Zakona koji su zakonom dati u nadle`nost kantona, kao i upravni nadzor nad obavljanjem poslova odre|enih ovim Zakonom koji predstavljaju vr{enje javnih ovla{tenja, a dati su u nadle`nost kantona.

^lan 80.

Inspekcijski nadzor nad provo|enjem ovog Zakona vr{e federalni lovni inspektori, federalni grani~ni lovni inspektori i kantonalni lovni inspektori u skladu sa odredbama ovog Zakona i Zakona o {umama ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 20/02, 29/03 i 37/04).

Federalni lovni inspektor ima sljede}e nadle`nosti:

1. pregleda lovno-gospodarsku osnovu i provjerava kako se ona primjenjuje;

2. kontrolira primjenu godi{njeg plana gospodarenja lovi{tem, poslovne knjige i ostalu dokumentaciju kada je to potrebno radi kontrole primjene propisa i mjera koje se odnose na divlja~ i lovi{ta;

3. kontrolira rad lova~kih saveza u poslovima koji su im povjereni kao javna ovla{tenja ovim Zakonom;

4. kontrolira provo|enje odredbi ovog Zakona o sanacijskom odstrjelu, odstrjelu za nau~noistraìva~ke svrhe, kao i sokolarenju;

5. obavlja sve poslove i zadatke iz nadle`nosti kantonalnog inspektora za lovstvo ukoliko ovaj iz bilo kojeg razloga ne obavlja poslove i zadatke utvr|ene ovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu njega.

Ukoliko na|e da je povrije|en ovaj Zakon ili drugi propis donesen na osnovu njega federalni lovni inspektor ima pravo i obavezu:

• rje{enjem narediti otklanjanje utvr|enih nedostataka, odnosno nepravilnosti u odre|enom roku; • podnijeti nadle`nom organu zahtjev za pokretanje prekr{ajnog postupka; • preduzeti i druge mjere, odnosno izvr{iti druge radnje za koje je posebnim propisima ovla{ten.

Kantonalni lovni inspektor ima sljede}e ovlasti:

1. kontrolira da li korisnik lovi{ta ispunjava propisane uvjete za gospodarenje;

2. kontrolira da li je godi{nji plan gospodarenja lovi{tem u skladu sa lovno-gospodarskom osnovom;

3. kontrolira lovljenje divlja~i, odobrenje za odstrjel divlja~i, lovne karte i trofejne listove za ulovljenu divlja~;

4. pregleda radove i objekte u lovi{tima;

5. oduzima do odluke nadle`nog organa bespravno ulovljenu ili bespravno prisvojenu uginulu divlja~ ili njene dijelove, kao i predmete kojima su izvr{ene ove bespravne radnje;

6. nare|uje privremene mjere za spre~avanje {tete u hitnim slu~ajevima u kojima bi mogla nastupiti {teta;

7. prikuplja, kad je to potrebno, obavije{tenja od svjedoka, vje{taka, odgovornih i drugih lica;

8. vodi slu`bene podatke za podru~je kantona o povredama odredaba ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu njega;

9. obavje{tava nadle`ne organe federalne uprave o nepravilnostima i predlaè provo|enje odre|enih mjera, ako sam nije ovla{ten za preduzimanje odgovaraju}ih mjera;

10. podnosi prijavu za pokretanje prekr{ajnog postupka radi povrede odredaba ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu njega;

11. preduzima i druge mjere i radnje za koje je ovla{ten posebnim propisima.

^lan 81.

Kada nadle`ni inspektor prilikom vr{enja inspekcijskog nadzora utvrdi da propis nije primijenjen, ili je nepravilno primijenjen donijet }e rje{enje kojim }e naloìti otklanjanje utvr|ene nepravilnosti i odrediti rok u kom se one moraju otkloniti.

Protiv rje{enja kantonalnog lovnog inspektora moè se izjaviti àlba Federalnom ministarstvu u roku od osam dana od dana prijema rje{enja.

Protiv rje{enja kantonalnog ministarstva moè se izjaviti àlba Federalnom ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijema rje{enja.

Protiv rje{enja federalnog lovnog inspektora moè se izjaviti àlba Federalnom ministarstvu u roku od osam dana od dana prijema rje{enja.

XI. KAZNENE ODREDBE

^lan 82.

Nov~anom kaznom u iznosu od 5.000 KM do 20.000 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice ako:

1. lovi za{ti}enu divlja~ na zemlji{tima i vodama izvan lovi{ta (~lan 7. st. 1. i 2.);

2. za vrijeme zabrane lova ili lovostaja lovi, proganja ili namjerno uznemirava divlja~ (~lan 14. st. 2. i 3.);

3. dozvoli lov vrsta za koje je propisana stalna zabrana lova (~lan 16.) ili lovostajem za{ti}enih vrsta za vrijeme trajanja lovostaja (~lan 17.) ili privremena zabrana lova (~lan 18.);

4. vr{i smanjenje broja za{ti}ene divlja~i bez dozvole Federalnog ministarstva (~lan 19. stav 2.);

5. postupi protivno odredbama ~lana 21.;

6. vr{i trovanje divlja~i (~lan 29. stav 1.);

7. vr{i trovanje divlja~i bez odobrenja federalnog ministra (~lan 29. stav 2);

8. unosi u lovi{te oru`je koje nije lova~ko i postupa sa njim suprotno odredbama ~lana 30.;

9. korisnik lovi{ta dâ u podzakup, ili ustupi drugom korisniku lovi{te (~lan 38. stav 4.);

10. korisnik lovi{ta ne osigura obavljanje stru~nih poslova licima predvi|enim u ~lanu 42.;

11. korisnik lovi{ta ne vodi katastar lovi{ta na na~in kako je propisano ~lanom 44.;

12. na vrijeme ne donese lovno-gospodarsku osnovu (~l. 45. i 46.);

13. ne donese i ne dostavi na odobrenje u propisanom roku privremeni plan gospodarenja i godi{nji plan gospodarenja lovi{tem (~lan 48.);

14. ne donese op}i akt iz ~lana 53.;

15. postupi protivno odredbama ~lana 56. st. 1. i 2. i ~lana 57. stav 1.al. od 1. do 12. i st. 4. i 5.;

16. ne osigura i ne organizira lovo~uvarsku slu`bu na na~in kako je propisano ~lanom 75.;

17. lovnom inspektoru ne omogu}i pregled na osnovu ovla{tenja iz ~lana 80.

Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 2.000 KM i odgovorno lice u pravnom licu.

^lan 83.

Nov~anom kaznom u iznosu od 2.000 KM do 10.000 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice ako:

1. vlasnik pu{ta pse bez kontrole po lovi{tu, odnosno korisnik lovi{ta ne uklanja pse i ma~ke koji se kre}u bez kontrole po lovi{tu (~lan 22.);

2. vr{i ogra|ivanje lovi{ta protivno odredbama ~lana 25.;

3. vr{i naseljavanje novih vrsta divlja~i bez odobrenja Federalnog ministarstva (~lan 26.);

4. postupi protivno odredbama ~lana 27.;

5. korisnik lovi{ta vidljivo ne obiljeì granice lovi{ta (~l. 35. i 41.);

6. ne uosnovi katastar lovi{ta, ili ne dostavi kantonalnom ministarstvu katastar lovi{ta (~lan 44.);

7. korisnik lovi{ta lov vr{i prije dobivene suglasnosti (~lan 48. stav 7.);

8. ne izvr{i reviziju lovno-gospodarske osnove (~lan 49. stav 3.);

9. na propisanim obrascima i rokovima ne vodi evidenciju o izvr{enim radovima i mjerama predvi|enim lovno-gospodarskom osnovom i godi{njim planom (~lan 50.);

10. koristi ostvarena sredstva za druge svrhe, a ne za gospodarenje i unapre|enje lovi{ta (~lan 51.);

11. korisnik lovi{ta ne sprije~i sva neeti~ka pona{anja u lovi{tu (~lan 52.);

12. dozvoli lov ~lanovima lova~kog udruènja koji nemaju poloèn lova~ki ispit (~lan 55.) i koji nisu ~lanovi lova~kih udruènja;

13. ne osigura odobrenje za odstrjel, odnosno lovnu kartu (~lan 56.);

14. korisnik lovi{ta ne vodi evidenciju o izdatim trofejnim listovima (~lan 64. stav 3.);

15. nadle`ni lova~ki savez ne vodi banku podataka o vrijednim trofejima (~lan 67. stav 2.);

16. dozvoli izno{enje trofeja izvan teritorije Federacije (~lan 67. st. 4. i 7.);

17. ne izda legitimaciju lovo~uvaru i lovo~uvar ne vodi slu`benu knjigu (~lan 77. st. 1. i 2.).

Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 2.000 KM i odgovorno lice u pravnom licu.

^lan 84.

Nov~anom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 2.000 KM kaznit }e se za prekr{aj pojedinac (fizi~ko lice) ako:

1. za vrijeme zabrane lova ili lovostaja proganja, lovi ili uznemirava divlja~, ili na neki drugi na~in ugroàva opstanak divlja~i (~lan 14. stav 2.);

2. vr{i lov ptica i sisara korisnih za poljoprivredu i {umarstvo (~lan 21. stav. 1.);

3. bez odobrenja kantonalnog ministra drì divlja~ u ogra|enom prostoru (~lan 27. stav 2.);

4. vr{i trovanje divlja~i (~lan 29. stav 1.);

5. vr{i odstrjel divlja~i nelova~kim oru`jem (~lan 54. stav 1.);

6. lov vr{i nabojima koji nisu lova~ki, ili poluautomatskom ili automatskom pu{kom (~lan 54. stav 3.);

7. vr{i lov krupne divlja~i, osim svinja, prigonom i progonom ili sa psima (~lan 54. stav 4.);

8. vr{i lov bez lovne karte, odnosno odobrenja za odstrjel (~lan 56. stav 1.);

9. lovi divlja~ u slu~ajevima navedenim u ~lanu 57. stav 1. al. 1. do 12., i st. 4. i 5.;

10. u lovu se koristi ne~istokrvnim lova~kim psima (~lan 58. stav 1.);

11. vr{i lov divlja~i mreàma, klopkama i omamljuju}im sredstvima bez odobrenja federalnog ministra (~lan 59. stav 1.);

12. uginulu divlja~, ili ulovljenu divlja~ koristi suprotno ~lanu 62. stav 1.;

13. vr{i promet divlja~i i njenih dijelova protivno odredbama ~lana 63. stav 1.;

14. iznosi sa podru~ja lovi{ta ulovljenu divlja~ i njene dijelove bez popratnice, odnosno trofejnog lista (~lan 64. stav 2.);

15. na zahtjev lovo~uvara ne pokaè lova~ke i druge isprave, ili ne dozvoli pregled ulova, sredstava za lov ili sredstava za prijevoz, odnosno prijenos stvari (~lan 76. stav 1. al. 1. do 5.).

^lan 85.

Nov~anom kaznom u iznosu od 500 KM do 1.000 KM kaznit }e se za prekr{aj pojedinac ako:

1. lovi divlja~ na zemlji{tima i vodama izvan lovi{ta (~lan 7. stav 2.);

2. lovi divlja~ nedozvoljenim sredstvima, na nepropisan na~in i izvan odre|enog vremena (~lan 9. stav 2.);

3. vr{i lov ènki dok su bremenite, leè na jajima ili se hrane, uni{tava legla, gnijezda i jaja divlja~i (~lan 14. stav 5.);

4. vr{i lov medvjeda i drugih za{ti}enih divlja~i unutar za{ti}enog uzgojnog podru~ja (~lan 17.);

5. vr{i lov odre|ene vrste divlja~i za vrijeme privremene zabrane lova (~lan 18. stav 1.);

6. koristi hemijska sredstva {tetna za divlja~ (~lan 20. stav 1.);

7. pu{ta pse da se bez kontrole kre}u po lovi{tu (~lan 22. stav 1.);

8. pu{ta ov~arske pse po lovi{tu izvan stada (~lan 22. stav 1. i ~lan 23. stav 1.);

9. vlasnici pasa i ma~aka pu{taju pse i ma~ke u lovi{tu bez nadzora na udaljenosti od 300 m od nastambe ili stada (~lan 23. stav 2.);

10. postupi protivno odredbama ~lana 28. stav 1. al. 1. do 5.;

11. unosi u lovi{te oru`je koje nije lova~ko, ili se kre}e izvan javnih puteva, ili vozi po tu|em lovi{tu sa oru`jem koje nije u futroli ili prtlja`niku vozila i ispranjeno (~lan 30. st. 1. i 2.);

12. vr{i trening i obuku pasa protivno ~lanu 61.;

13. bespravnim lovom nanese {tetu divlja~i (~lan 72. stav 1.).

^lan 86.

U postupku po prekr{aju pored nov~ane kazne izre}i }e se i za{titna mjera oduzimanja sredstava koja su upotrijebljena ili namijenjena za po~injenje prekr{aja.

Licu koje po~ini prekr{aj iz ~lana 84. stav 1. ta~. od 1. do 8. i ~lana 85. stav 1. ta~. 3. i 4. ovog Zakona, uz izre~enu kaznu, izre}i }e se i za{titna mjera oduzimanja sredstava koja su upotrijebljena za po~injenje prekr{aja i oduzimanje imovinske koristi pribavljene po~injenim prekr{ajem.

Za slu~aj iz stava 2. ovog ~lana izre}i }e se mjera oduzimanja dozvole za drànje i no{enje oru`ja u trajanju od dvije do pet godina.

XII. PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE

^lan 87.

Postupak za nadoknadu {tete pri~injene od divlja~i zapo~et prije stupanja na snagu ovog Zakona nastavit }e se prema odredbama ovog Zakona, ako do dana stupanja na snagu ovog Zakona nije doneseno prvostepeno rje{enje o nadoknadi {tete.

Ako je u postupku nadoknade {tete doneseno prvostepeno rje{enje do dana stupanja na snagu ovog Zakona, postupak po àlbi nastavit }e se prema odredbama koje su bile na snazi do tog dana.

Ako je rje{enje iz stava 2. ovog ~lana poni{teno prije stupanja na snagu ovog Zakona, postupak nadoknade {tete nastavit }e se prema odredbama ovog Zakona.

^lan 88.

Korisnici koji gospodare lovi{tima du`ni su u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona uskladiti svoje poslovanje, op}e i druge akte sa odredbama ovog Zakona.

^lan 89.

Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje primjena Zakona o lovstvu ("Slu`beni list SRBiH", br. 7/77, 30/90, 4/93 i 13/94).

Do dono{enja podzakonskih propisa predvi|enih u ~lanu 90. ovog Zakona, na teritoriji Federacije primjenjivat }e se podzakonski propisi koji su se primjenjivali do stupanja na snagu ovog Zakona, ako nisu u suprotnosti sa odredbama ovog Zakona.

^lan 90.

Federalni ministar u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijet }e sljede}e provedbene propise o:

• na~inu, sredstvima i alatima kojima se vr{i lov iz ~lana 9. stav 2.; • privremenoj zabrani lova iz ~lana 18. stav 3.; • vremenu lova divlja~i za{ti}ene lovostajem iz ~lana 24. stav 1.; • uvjetima gospodarenja lovi{tem iz ~lana 38. stav 2.; • na~inu obiljeàvanja granica lovi{ta iz ~lana 41. stav 2.; • sadràju i na~inu vo|enja katastra lovi{ta iz ~lana 44. stav 4.; • evidentiranju obavljenih radova iz ~lana 50. stav 4.; • na~inu upotrebe lova~kog oru`ja i municije iz ~lana 54. stav 6.; • programu, uvjetima i na~inu polaganja lova~kog ispita iz ~lana 55. stav 3.; • programu sokolarskog ispita i na~inu lova divlja~i pticama grabljivicama (sokolarenje) iz ~lana 57. stav

8.; • vrsti i broju pasa za lov pojedinih vrsta divlja~i u odre|enim podru~jima iz ~lana 58. stav 3.; • cjenovniku odstrjela i kori{tenja divlja~i i drugih usluga u lovi{tu iz ~lana 62. stav 6.;

• obrascu potvrde o porijeklu divlja~i i njenih dijelova i uvjetima pod kojim se moè vr{iti prepariranje divlja~i i drànje trofeja javno izloènih u objektima, kao i upotrebi mesa divlja~i u ugostiteljskim objektima iz ~lana 63. stav 3.;

• obliku obrasca, sadràju, na~inu i postupku izdavanja potvrde i trofejnog lista iz ~lana 66.; • o banci podataka vrijednih trofeja i kategoriji vrhunskih trofeja iz ~lana 67. stav 8.; • od{tetnom cjenovniku iz ~lana 72. stav 2.; • o obliku i sadràju obrasca legitimacije lovo~uvara, vrsti uniforme, oznake, uvjetima za no{enje oru`ja,

vrsti oru`ja i veli~ini lovo~uvarskog rejona iz ~lana 75. stav 6.; • o obliku i sadràju obrasca legitimacije, vo|enju evidencije o izdatim legitimacijama i sadràju slu`bene

knjige lovo~uvara iz ~lana 77. stav 1.

^lan 91.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH".

Predsjedavaju}i Doma naroda

Parlamenta Federacije BiH Slavko Mati} , s. r.

Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma

Parlamenta Federacije BiH Muhamed Ibrahimovi} , s. r.

Temeljem ~lanka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim

UKAZ

O PROGLA[ENJU ZAKONA O LOVSTVU

Progla{ava se Zakon o lovstvu koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Zastupni~kog doma od 6. prosinca 2005. godine i na sjednici Doma naroda od 29. srpnja 2005. godine.

Broj 01-02-29/06 24. sije~nja 2006. godine

Sarajevo

Predsjednik

Niko Lozan~i}, v. r.

Documents

Zakon o lovstvu ('Službene novine Federacije BiH“, br. 4/06) · ZAKON O LOVSTVU I. OSNOVNE ODREDBE ^lan 1. Ovim Zakonom ure|uje se: organizacija lovstva i lovi{ta, uzgoj, za{tita,