ZAKON O LOVSTVU

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim zakonom ureĎuje se organizacija lovstva i lovišta, uzgoj, zaštita, lov i korištenje divljači

i njezinih dijelova, katastar lovišta, lovnogospodarska osnova i planiranje, lovočuvarska

sluţba, upravni i inspekcijski nadzor nad provedbom ovog zakona, kaznene odredbe i druga

pitanja od značenja za oblast lovstva na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem

tekstu: Federacija).

Lovstvo glede ovog zakona predstavlja javnu djelatnost i obuhvaća mjere zaštite i uzgoja

divljači, ureĎenje lovišta, lovljenje divljači i racionalnu uporabu divljači i lovišta, koji

doprinosi očuvanju biološke raznolikosti ekoloških sustava i ekološke ravnoteţe prirodnih

staništa divljači.

Članak 2.

U ovom zakonu u uporabi su pojmovi sa sljedećim značenjem:

Divljač glede ovog zakona su odreĎene vrste ţivotinja (lovna divljač) koje slobodno ţive u

prirodi;

Pravo lova je ovlast da se na odreĎenoj površini zemljišta i voda provedu radnje i poduzimaju

mjere uzgoja, zaštite, lova i uporabe divljači;

Korisnik zemljišta je vlasnik i korisnik zemljišta na kojem je osnovano lovište;

Lovište je odreĎena površina zemljišta koja predstavlja zaokruţenu prirodnu cjelinu u kojoj

postoje ekološki i drugi uvjeti za uzgoj, zaštitu, lov i uporabu divljači;

Otvoreno lovište je ono u kojem je moguća neometana dnevna i sezonska migracija divljači;

OgraĎeno lovište je ono u kojem je smanjena mogućnost (prirodno ili ograĎeno preprekama)

migracija divljači. Koristi se za intenzivni uzgoj, a površina ne moţe biti manja od 600 ha;

Uzgajalište divljači nalazi se na površinama zemljišta većim od 100 ha a manjim od 2000 ha,

ograĎeno je ogradom, gdje se proizvodi divljač za reprodukciju i lov;

Zvjerinjak je površina zemljišta do 100 ha ograĎena ogradom, koju divljač ne moţe napustiti;

Lovnogospodarska osnova je planski akt kojim se ureĎuje gospodarenje divljači i lovištem za

desetogodišnje razdoblje. Bez lovnogospodarske osnove lov divljači nije dopušten;

Program uzgoja divljači je planski i gospodarski akt kojim se potanko ureĎuje uzgoj, zaštita,

lov i uporaba divljači u uzgajalištima divljači;

Trofej divljači je divljač ili njezini dijelovi ureĎeni za duţe čuvanje i ocjenjivanje;

Vrhunski trofej divljači je trofej ocijenjen većim brojem bodova točaka od evidentiranog

najjačeg trofeja pojedine vrste divljači u Federaciji;

Vrhunski trofeji krupne divljači ne smiju se iznositi iz Federacije.

Lov je skup osmišljenih aktivnosti čovjeka u svrhu odstrjela ili hvatanja ţivotinja, zakonom

odreĎenih kao divljač.

Članak 3.

Divljač je drţavno vlasništvo i dobro od općeg interesa, koje uţiva posebnu brigu i zaštitu.

Ulovljena, ranjena i uginula divljač i njeni dijelovi pripadaju korisniku lovišta, a na

zemljištima i vodama izvan lovišta pripada kantonalnom ministarstvu mjerodavnom za

poslove šumarstva (u daljnjem tekstu: kantonalno ministarstvo) ili pravnoj ili fizičkoj osobi

kojoj je povjerena zaštita divljači izvan lovišta.

II. LOVSTVO, KORISNICI LOVIŠTA I LOVAČKE UDRUGE

Članak 4.

Prema namjeni lovstvo moţe biti gospodarsko, športsko, gospodarsko-športsko i s posebnom

namjenom.

Pod gospodarskim lovstvom podrazumijeva se bavljenje lovstvom u cilju stjecanja dobiti.

Pod športskim lovstvom podrazumijeva se bavljenje lovstvom radi osobne razonode i

rekreacije.

Pod gospodarsko-športskim lovstvom podrazumijeva se kombinacija gospodarskog i

športskog lovstva.

Pod lovstvom s posebnom namjenom podrazumijeva se bavljenje lovstvom u cilju

znanstvenih istraţivanja, nastave, zaštite naročito rijetkih ţivotinja kao i za druge potrebe

utvrĎene posebnim propisima.

Članak 5.

Lovljenje divljači obuhvaća traţenje, dočekivanje, promatranje, slijeĎenje, odstrjel i hvatanje

ţive divljači, lovljenje pticama grabljivicama, sakupljanje uginule divljači i njezinih dijelova.

Članak 6.

Za vršenje lovstva, osnivaju se lovišta.

U lovište ne ulaze:

- izgraĎeno i neizgraĎeno graĎevno zemljište;

- javne prometnice i druge javne površine uključujući i zaštitni pojas do 300 m od naselja;

- odreĎeni dijelovi prirode koji su proglašeni posebno zaštićenim objektima prirode po

propisima o zaštiti prirode u kojima je aktom o proglašenju ili

posebnim aktom zabranjen lov (nacionalni parkovi, parkovi prirode, strogi rezervati,

specijalni zoološki i ornitološki rezervati i drugi posebno zaštićeni objekti prirode);

- more i gospodarski ribnjaci s obalnim zemljištem koji sluţe za korištenje ribnjaka;

- rasadnici, voćni i lozni nasadi namijenjeni intenzivnoj proizvodnji u površini do 100 ha, ako

su ograĎeni ogradom koja sprječava prirodnu migraciju sve dlakave divljači;

- druge površine na kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen lov;

- ograĎeni prostori u kojima se umjetno uzgaja divljač;

- privatni posjedi, ako se na njima pričinjava šteta.

Članak 7.

Na površinama zemljišta i na vodama izvan lovišta divljač je duţan zaštititi vlasnik zemljišta,

pravna ili fizička osoba i kantonalno ministarstvo na čijem se području nalazi zemljište i vode

koje se koriste.

Zabranjen je lov zaštićene divljači na zemljištima i vodama izvan lovišta.

Iznimno od stavka 1. ovog članka, u slučajevima kada se radi o površinama zemljišta većim

od 100 ha pravnih ili fizičkih osoba koja koriste ta zemljišta, kantonalno ministarstvo povjerit

će zaštitu divljači na takvim površinama drugim pravnim ili fizičkim osobama.

Članak 8.

Lovištima se gospodari na temelju lovnogospodarske osnove.

Članak 9.

Pravo lova divljači imaju graĎani koji ispunjavaju uvjete odreĎene ovim zakonom, propisima

donesenim na temelju ovog zakona i općih akata pravnih osoba (lovačke organizacije i dr.)

koje gospodare lovištem.

Lov divljači moţe se vršiti samo dozvoljenim sredstvima, na propisan način i u odreĎeno

vrijeme.

Godišnji ulov zaštićene divljači moţe se vršiti samo u granicama godišnjeg plana

gospodarenja.

Članak 10.

Korisnici lovišta su pravne osobe koji su na temelju odredbi ovog zakona dobili lovište na

gospodarenje.

Korisnici lovišta glede ovog zakona mogu biti: lovačke udruge, gospodarska društva

šumarstva, te ostale pravne osobe registrirane za bavljenje lovstvom.

Korisnici lovišta se mogu dobrovoljno povezivati u lovačke asocijacije radi promaknuća i

ostvarivanja zajedničkog ili općeg interesa ili cilja, sukladno odredbama Zakona o udrugama i

fondacijama (¨Sluţbene novine Federacije BiH¨, broj 45/02).

Članak 11.

Lovačke udruge osnivaju se radi organiziranog bavljenja lovstvom, ostvarenja općeg interesa

za promicanje uzgoja i zaštite lovstva i izrabljivanja divljači, zaštite prirode i okoliša u

očuvanju prirodnog staništa divljači, njegovanja lovačke etike i običaja ili drugih ciljeva, kroz

športsko- rekreacijske i ekološke aktivnosti.

Članak 12.

Lovački savezi u Federaciji su samostalne organizacije u koje su dragovoljno učlanjeni

korisnici lovišta i druge organizacije i udruge zainteresirane za razvoj lovstva i na koje se

primjenjuju sve odredbe zakona koje su inače propisane za udruge.

Lovački savez, glede ovoga zakona, obnaša svoju osnovnu djelatnost (za koju je registriran) te

vrši poslove koji su mu, kao javna ovlaštenja povjereni ovim zakonom, odnosno za koje je

ovlašten, a naročito:

- promicanje lovstva;

- pruţanje stručne pomoći kod donošenja i provedbe mjera gospodarenja lovištem i izobrazbe

lovaca;

- dosljedna provedba zakona i drugih propisa o lovstvu i davanje prijedloga za njihovo

promicanje;

- ostvarivanje jedinstvene lovne politike iz oblasti lovstva, kao i ostvarivanje odnosa sa

inozemnim lovačkim udrugama;

- realizacija lovnog menadţmenta.

Korisnik lovišta je duţan:

- izvršiti inventuru ţivotinjskih vrsta i stanja lovišta;

- osiguravati financijska sredstva za provedbu lovnogospodarske osnove, za štete na divljači i

lovištu, kao i naknadu štete koju čini divljač (osiguranjem kod osiguravajućeg zavoda,

pologom kod banke, hipotekom na nekretnine i sl.);

- imati stručnu sluţbu, odnosno stručnjaka za provedbu lovnogospodarske osnove;

- imati organiziranu lovočuvarsku sluţbu;

- imati lovačke pse odgovarajuće pasmine za lovište koje uzima u zakup, koji posjeduju

rodovnicu (rodovnik, pedigre) jedne od članica MeĎunarodne kinološke federacije (FCI) i koji

imaju pozitivnu ocjenu u obliku (eksterijeru) i imaju poloţen ispit u radu;

- imati lovačkog psa osposobljenog za praćenje krvnog traga ili krvosljednika s poloţenim

ispitom, ako u lovištu koje uzima u zakup ima predviĎen odstrjel krupne divljači.

Osim uvjeta iz stavka 2.ovog članka, korisnik lovišta obvezno stavlja na uvid ispravu iz koje

je vidljivo da je registriran za obavljanje lova.

III. DIVLJAČ I NJENA ZAŠTITA

Članak 13.

Divljač glede ovog zakona su slijedeće vrste ţivotinja:

a) Dlakava divljač (sisavci)

- Glodari (Rodentia): zec (Lepus europeaus), divlji kunić (Oryctolagus cuniculus), bizamski

pacov (Ondatra zibethicus), puh obični (Glis glis), vjeverica (Sciurus vulgaris);

- Mesojedi (Carnivora): divlja mačka (Felis silvestris), ris (Lynx Iynx), vuk (Canis lupus),

čagalj (Anis aureus), lisica (Vulpes vulpes), kuna zlatica (Martes martes), kuna bjelica

(Martes foina), smeĎi tvor (Putorius putorius), velika lasica – hermelin (Mustela erminea),

lasica mala (Mustela nivalis), vidra (Lutra lutra), jazavac (Meles meles), mrki medvjed (Ursus

arctos);

- Papkari (Arctiodactyla): obični jelen (Cervus elaphus), jelen lopatar (Dama dama), srna

(Capreolus capreolus), divokoza (Rupicapra rupicapra), kozorog (Capra ibex), muflon (Ovis

musimon), divlja svinja (Sus scrofa).

b) Pernata divljač (ptice)

- Koke (Phasianidae): fazan (Phasianus colchicus), prepelica počpura (Conturnix coturnix),

jarebica poljska-trčka (Perdix perdix), jarebica kamenjarka – grivna (Alectoris graeca),

jarebica šumska – lještarka (Terastes bonasia), veliki tetrijeb – gluhan (Tetrao urogallus), mali

tetrijeb-ruševac (Lyrurus tetrix);

- Patke (Anatidae): patka gluhara (Anas platyrhynchos), patka pupčanica (Anas crecca), patka

glogoljica (Netta rufina), patka kreketaljka (Anas strepera), patka lastarka (Anas acuta), patka

kašikara (Anas clypeata), patka krunata (Aythya fuligula), patka glavata (Aythya ferina), utva

zlatokrila (Tadorna ferruginea), utva morska (Tadorna tadorna), guska divlja (Anser anser),

guska glogovnjača (Anser fabalis), guska lisasta (Anser albiforns), labud crvenokljuni

(Cygnus olor), labud ţutokljuni (Cygnus cygnus), ronac veliki (Mergus merganser), ronac

srednji (Mergus serrator), ronac mali (Mergus albellus);

- Čaplje ( Ardeidae): čaplja siva (Ardea cinerea), čaplja danguba (Ardea purpurea), čaplja ţuta

(Ardeola ralloides), čaplja bijela (Egretta garzetta), gak kvakavac (Nyctocorax nyctocorax),

bukavac – nebogled (Botaurus stellaris), čapljica mala (Ixobrychus minutus);

- Rode (Coconidae): bijela roda (Coconia coconia), crna roda (Coconia nigra);

- Raţnji (Threskiornithidae): raţan blistavi (Plegadis fascinellus), ţiličarka bijela (Platalea

leucordia);

- Pelikani (Pelecanidae): nesit ruţičasti (Pelecanus onocrotalus), nesit kudravi (Pelecanus

crispus);

- Jastrebovi (Accipitridae): sup bjeloglavi (Gyps fulvus), sup smeĎeglavi (Aegypius

monachus), kostoberina ţutoglava-bradan (Gypeatus barbatus), strvinar bijeli (Neophron

percnopterus), orao suri (Aquila chrysaetos), orao krstač (Aquila pomorina), orao štekavac

(Haliaetus albicilla), orao ribar (Pandion haliaetus), škanjac mišar (Buteo buteo), škanjac

gaćaš (Buteo logopus), jastreb kokošar (Accipiter gentilis), kobac ptičar (Accipiter nisus), eja

močvarica (Circus aeruginusus), eja livadarica (Circus pygargus), eja stepska (Circus

macrourus), lunja crna (Milvus migrans), lunja hrĎasta (Milvus milvus);

- Sokolovi (Falconidae): sokol sivi (Falco peregrinus), sokol kragujac (Falco subbuteo), sokol

smeĎi (Falco sherrug), sokol juţni (Falco biarmicus), sokol kraguljčić (Falco columbarius),

vjetruša kliktava (Falco tinnunculus), vjetruša kopčić (Falco vespertinus), vjetruša bjelonokta

(Falco naumanni);

- Ţdralovi (Gruidae): sivi ţdral (Grus grus);

- Liske (Rallidae): liska crna (Fulica atra), kokošica mlakara (Rallus aquaticus), zelenonoga

mlakuša (Gallinula choloropus), hariš prdavac (Crex crex), štijaka kušica (Porzana pusilla),

štijaka riĎuka (Porzana porzana);

- Droplje (Otidae): droplja velika (Otis tarda), droplja mala (Teatrax tetrax);

- Vivci (Chardriidae): vivak (Vanellus vanellus);

- Šljuke (Scolopacidae): šljuka šumska (Scolopax rusticola), barska šljuka-šljuka kokošica

(Gallinago gallinago), šljuka livadarka (Gallinago media), šljuka kozica-mala bokasina

(Lymnocryptes minimus), mrka prutka (Tringa ochropus), crvenonoga prutka (Tringa

totanus), crvenorepa muljača (Limusa limosa), muljača smeĎa (Limosa lapponica);

- Pomornici (Stercorariidae): kratkorepi pomornik (Stercorarius parasiticus), širokorepi

pomornik (Stercorarius pomarinus);

- Galebovi (Laridae): galeb riječni (Lurus ridbundus), galeb srebrni (Larus argentatus), galeb

obični (Larus caonus), galeb mali (Larus minutus), galeb crni mediteranski (Larus

melanocephalus);

- Čigre (Strenidae): čigra obična (Sterna hirundo), čigra mala (Sterna albifrons), čigra crna

(Chlidonias niger);

- Golubovi (Columbidae): golub divlji (Columba livia); golub grivnjaš (Columba palumbus),

golub dupljaš (Columba oenas), grlica (Streptopelia turtur), gugutka-kumrija (Streptopelia

decaocto);

- Sove (Strigidae): velika ušara-buljina (Bbubo bubo), sova šumska (asio otus), ušara šumska

(Strix aluco), ćuk (Athene noctua), kukuvija (Tyto alba);

- Vranci,kormorani(Phalacrocoracidae):vranacveliki-kormoran (Phalacrocoraxcarbo), vranac

kukmaš (Phalacrocorax aristotelis), vranac mali (Phalacrocorax pigmeus).

- Gnjurci (Podicipedidae): gnjurac čubasti (Podiceps cristatus), gnjurac riĎoglavi (Podiceps

grisegena), gnjurac zlatouhi (Podiceps nigricollis), gnjurac ušati (Podiceps auritus), gnjurac

mali (Podiceps ruficollis);

- Pljenori (Gavidae): pljenor srednji (Gavia arctica), pljenor mali (Gavia stellato);

- Vrane (Corvidae): gavran (Corvs corax), vrana siva (Corvus cornix), gaćac (Corvus

frugilegus), čavka (Corvus monedula), kreja-sojka (Garrulus glandarius), svraka (Pica pica),

kreja lješnikara (Nucifraga corycatactes), galica planinska (Pyrrhocorax graculus), galica

crvenokljuna (Pyrrhocorax pyrrhocorax).

Ako se na teritoriju Federacije pojavi ili unese nova ţivotinjska vrsta, njezin status divljači

privremeno će odrediti federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u daljnjem

tekstu: federalni ministar), dok se to pitanje ne uredi zakonom.

Članak 14.

Uzgoj i zaštita divljači obuhvaća sve mjere i radnje kojima se pomaţe razmnoţavanje i

opstanak divljači propisano lovnogospodarskom osnovom, a naročito:

- lovostaj za odreĎene vrste divljači;

- privremena zabrana lova divljači;

- provedba radnji koje uvjetuju opstanak i razmnoţavanje divljači koja trajno ili sezonski ţivi

u lovištu, te mjere za očuvanje i poboljšanje staništa;

- odrţavanje utvrĎene brojnosti, omjera spolova i starosti populacije divljači koja se uzgaja;

- osiguravanje uvjeta za razmnoţavanje i voĎenje mladunčadi;

- unos i čuvanje divljači radi postizanja brojnosti utvrĎene lovnogospodarskom osnovom i

programom uzgoja;

- osiguranje provedbe preventivnih dijagnostičkih, kurativnih i higijensko-zdravstvenih mjera

u lovištima i ostalim prostorima gdje se divljač uzgaja ili obitava radi zdravstvene zaštite

divljači;

- smanjenje broja divljači koja čini štetu na podnošljiv broj, te uklanjanje pasa i mačaka

skitnica;

- spašavanje divljači od elementarnih nepogoda;

- provedba mjera za osiguranje dovoljne količine kvalitetne hrane i pitke vode;

- podizanje i odrţavanje lovnotehničkih i lovnogospodarskih objekata;

- poduzimanje preventivnih mjera (istjerivanje divljači) prigodom obavljanja poljoprivrednih i

drugih radova, te uporaba zaštitnih naprava na poljoprivrednim strojevima;

- uporaba sredstava za zaštitu bilja ili drugih kemijskih sredstava na propisan način i

poduzimanje preventivnih mjera pri njihovoj uporabi ili paljenje strništa, kukuruzišta, tršćaka

i sl.;

- korištenje odreĎenih pasmina radno ispitanih lovačkih pasa;

- čuvanje lovišta;

- suzbijanje nezakonitog lova;

- poboljšanje staništa divljači;

- higijensko-zdravstvene mjere;

- sprječavanje smanjenja i presjecanja površina;

- uklanjanje štetočina.

Za vrijeme zabrane lova ili lovostaja odreĎena vrsta divljači se ne smije loviti, proganjati ili

namjerno uznemirivati, ako zakonom nije drukčije odreĎeno.

Zabranjeno je lovljenjem ili na drugi način ugroziti opstanak bilo koje vrste divljači u prirodi.

Odstrjel bolesne ili ranjene divljači (sanitarni odstrjel) dozvoljen je i u vrijeme zabrane lova i

lovostaja.

Zabranjeno je loviti ţenku dlakave divljači kada je visoko bremenita ili dok vodi mladunčad,

pernatu divljač kad sjedi na jajima i dok hrani mladunčad, uništavanje i prisvajanje

mladunčadi, te uništavanje i oštećivanje legla, gnijezda i jaja divljači.

Iznimno od stavka 5. ovog članka moţe se dopustiti lov za potrebe znanosti, nastave, lovnu

obuku ptica grabljivica, za potrebe zooloških vrtova, muzeja, te sokolarskih i kinoloških

priredbi uz prethodno odobrenje Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i

šumarstva (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo).

U postupku izdavanja odobrenja, korisnici ove vrste lova duţni su podnijeti izvješće

Federalnom ministarstvu o razlozima lova, količini i vrsti divljači, vremenu vršenja lova,

mjestu, načinu i sredstvima lova, a sve to uz sudjelovanje mjerodavnog inspektora,

predstavnika Federalnog ministarstva i korisnika lovišta (a po potrebi i drugih zainteresiranih

stranaka) uz uvjet da se sačini zapisnik na licu mjesta o poduzetim radnjama.

Federalni ministar će ukinuti odobrenje iz stavka 6. ovoga članka u slučajevima kada korisnik

postupi suprotno odredbama stavka 7.ovoga članka.

Članak 15.

Za zaštićenu, odreĎuje se sljedeća divljač:

- Dlakava divljač: divokoza, srna, vidra, muflon, kozorog, mrki medvjed, jelen lopatar, zec,

vjeverica, puh, ris;

- Pernata divljač: prave koke, divlje patke, divlje guske, šljuke, čaplje (osim sive čaplje), rode,

labudovi, supovi – lešinari, orlovi, škanjci, eje, lunje, sokolovi, nesiti, sivi ţdral, jastrebovi,

droplje, liske, ţalarke, prutke, muljače, vivak pozvizdač, pomornici, galebovi, čigre, kirgiska

saĎa, golubovi, sove, ronci, vranci, gnjurci, pljenori, gavran, galica, čolica i galica

crvenokljuna.

Korisnik lovišta moţe proglasiti zaštićenom i divljač koja nije navedena u stavku 1. ovog

članka.

Članak 16.

Stalna zabrana lova, sukladno «Crvenoj listi», odreĎuje se za sljedeće vrste zaštićene divljači:

vidra, ris, vjeverica, koka velikog tetrijeba, mali tetrijeb i njegova koka, koka šumske jarebice,

čaplje (osim sive čaplje), rode, labudovi, supovi – lešinari, orlovi, škanjci, eje, lunje, sokolovi,

nesiti, sivi ţdral, jastrebovi, droplje, liske (osim crne liske), ţalarke, prutke, muljače, vivak

pozvizdač, pomornici, galebovi, čigre, kirgiska saĎa, sove, ronci, vranci, gnjurci, pljenori,

galica, čolica i galica crvenokljuna.

Članak 17.

Lovostajem zaštićena divljač je: mrki medvjed na uzgojnim područjima, srna, divokoza, jelen

lopatar, muflon, kozorog, zec, vuk, kuna, divlja svinja, veliki tetrijeb-muţjak, fazan,

prepelica, jarebica kamenjarka, jarebica poljska, jarebica šumska-muţjak, šljuke, divlji

golubovi, grlica, divlje patke, divlje guske i crna liska.

Uzgojno područje za medvjeda iz stavka 1. ovog članka obuhvaća prostore na kojima postoje

ekološki i prirodni uvjeti za njegov opstanak (razvoj i reprodukcija).

Uzgojna područja mogu se osnovati i za druge vrste zaštićene divljači.

Uzgojna područja osniva federalni ministar na prijedlog kantonalnog ministarstva, odnosno

kantonalnih ministarstava, ako se lovište nalazi na području više kantona.

Izvan uzgojnog područja medvjed nije zaštićen.

Lovostaj se ne odnosi na divljač koja se uzgaja u ograĎenom prostoru čija je površina manja

od 1,0 ha.

Članak 18.

Privremena zabrana lova se odreĎuje za vrste divljači čija je brojnost u lovištu osjetno

smanjena uslijed vremenskih nepogoda, bolesti, poţara ili iz nekih drugih razloga, a koju

treba zaštititi za odreĎeno vrijeme u cilju povećanja njihove brojnosti.

Zabranu iz stavka 1. ovog članka odreĎuje korisnik lovišta.

Zabranu iz stavka 1. ovog članka propisuje federalni ministar za područje više kantona i

kantonalni ministar za područje kantona, ako tu zabranu ne odredi korisnik lovišta.

Članak 19.

Ako od zaštićene divljači nastupi izravna opasnost po ţivot i zdravlje ljudi ili za drţavnu

imovinu i za imovinu graĎana, zaštićena divljač moţe se odstrijeliti, odnosno njen broj

smanjiti bez obzira na vrijeme zaštite i godišnji plan gospodarenja.

Odobrenje za smanjenje broja zaštićene divljači i način izvršenja izdaje federalni ministar na

temelju zahtjeva zainteresiranih, a po pribavljenom mišljenju korisnika lovišta i mjerodavne

veterinarske sluţbe.

Članak 20.

Ako se za zaštitu poljoprivrednih i šumskih kultura uporabljuju kemijska sredstva štetna za

zaštićenu divljač, uporaba tih sredstava mora se vršiti na način koji je najmanje opasan za

divljač.

Radi poduzimanja preventivnih mjera vlasnici odnosno korisnici zemljišta, duţni su najmanje

tri dana prije uporabe sredstava izvijestiti korisnika lovišta o mjestu, vremenu i načinu

uporabe sredstava iz stavka 1. ovog članka.

Članak 21.

Zabranjen je lov ptica i sisavaca korisnih za poljoprivredu i šumarstvo, kao i kvarenje i

uništavanje njihovih gnijezda, legala i skupljanje i uništavanje mladunčadi i jaja, ako ovim

zakonom nije drugačije odreĎeno.

Zabranjeno je hvatanje divljači i drţanje u zatvorenom ili ograĎenom prostoru ako ovim

zakonom nije drugačije riješeno, odnosno ako to nije u svrhu uzgoja divljači ili poboljšanja

prirodnog fonda iste vrste.

Članak 22.

Vlasnici ne smiju puštati pse da se bez kontrole kreću po lovištu.

Korisnik lovišta duţan je uklanjati pse i mačke koji se kreću bez kontrole po lovištu na

udaljenosti većoj od 300 m od naseljenih objekata.

Članak 23.

Ovčarski psi mogu biti u lovištu samo uz stado.

Pse i mačke njihovi vlasnici, a pastiri pastirske pse, ne smiju puštati da se kreću lovištem bez

nadzora na udaljenosti 300 m od nastambe vlasnika odnosno stada.

Korisnik lovišta ima pravo i duţnost u lovištu ukloniti pse i mačke koji se kreću lovištem

protivno odredbi stavka 2. ovog članka bez naknade vlasniku psa ili mačke.

Nije dozvoljeno ukloniti lovačke pse koji u organiziranom lovu, ispitima ili utakmicama pasa

u gonjenju divljači prijeĎu u drugo lovište.

Vlasnici pasa su odgovorni za štetu koju njihovi psi počine u lovištu i istu nadoknaĎuju

korisniku lovišta.

Članak 24.

Federalni ministar će propisati vrijeme lova lovostajem zaštićene divljači i utvrditi koje se

ptice i sisavci smatraju korisnim za poljoprivredu i šumarstvo.

Akt iz stavka 1. ovog članka propisat će se po prethodno pribavljenom mišljenju kantonalnog

ministarstva.

Članak 25.

OgraĎivanje lovišta, čija površina ne moţe biti manja od 600 ha, u cilju intenzivnog

gospodarenja, ako nije predviĎeno lovnom osnovom, moţe se vršiti samo uz odobrenje

Federalnog ministarstva.

Članak 26.

Naseljavanje novih vrsta divljači vrši se temeljem odobrenja Federalnog ministarstva.

Odobrenje se donosi na prijedlog kantonalnog ministarstva.

Naseljavanje iz stavka 1. ovoga članka vrši se uz nazočnost mjerodavnog inspektora,

predstavnika ministarstva i korisnika, kao i drugih osoba na licu mjesta, uz obvezu da se

sačini zapisnik i konstatiraju uraĎene radnje.

Uz zahtjev za odobrenje korisnik lovišta dostavlja stručno mišljenje i uvjerenje o

zdravstvenom stanju divljači koja se naseljava.

Članak 27.

Iznimno, temeljem odredaba članka 20. stavak 2. ovog zakona za potrebe znanstvenog

istraţivanja, obrazovanja, zooloških vrtova, muzeja, naseljavanje lovišta i suzbijanja zaraznih

bolesti, federalni ministar moţe odobriti hvatanje i drţanje divljači u zatvorenom, odnosno,

ograĎenom prostoru.

Za potrebe treninga i ispitivanja uroĎenih osobina lovačkih pasa, kantonalni ministar moţe

odobriti drţanje nezaštićene divljači u ograĎenom prostoru, na zahtjev korisnika lovišta.

U slučajevima iz st. 1. i 2. ovog članka u odobrenju će se propisati način i mjere koje će se pri

tome provoditi, te rok vaţnosti odobrenja.

Članak 28.

Zabranjeno je:

- ţetva i košenje poljoprivrednim strojevima koje nemaju ugraĎene ureĎaje za plašenje i

istjerivanje divljači;

- paljenje korova, strnjika, trstika, trave i drugog raslinja u lovištima;

- oblaganje otvorenih kanala, akumulacija, jezera i obala vodotoka plastičnim i drugim

materijalima na način na koji bi ugroţavao divljač;

- uporaba kemijskih preparata na način i u količini koji ugroţavaju zdravlje i opstanak

divljači;

- odlaganje otpada, smeća ili nečistih tvari u prostoru lovišta.

Korisnici lovišta obvezni su iz lovišta ukloniti otpad i smeće i imaju pravo za naknadu

troškova od fizičke ili pravne osobe koji su otpad ili smeće deponirali u lovištu, odnosno

moraju odrţavati i poboljšavati ţivotne prostore divljači poštivajući zahtjeve prirodnog

gospodarenja šumama (stvarati prostore za parenje i odmor divljači) i zahtjeve zaštite

ţivotinja i biljaka te zahtjeve javnosti.

Članak 29.

Trovanje divljači je zabranjeno.

Iznimno od stavka 1. ovog članka, federalni ministar moţe na zahtjev zainteresiranih osoba

(inspektora, lovačke udruge i dr.) odobriti trovanje odreĎene vrste divljači u slučaju izravne

opasnosti koja od te divljači zaprijeti ţivotu ili zdravlju ljudi, zdravlju domaćih ţivotinja ili

opstanku zaštićene divljači.

Uz zahtjev se obvezno dostavlja stručno mišljenje o razlozima za davanje odobrenja za

trovanje odreĎene vrste divljači.

U odobrenju za trovanje divljači odredit će se način i vrijeme uporabe otrova i osobe

odgovorne za te poslove.

Članak 30.

Zabranjeno je unošenje u lovište oruţja koje nije lovačko (vojničko, poluautomatska puška sa

više od dva metka, malokalibarsko oruţje i samostrijel).

Zabranjeno je kretati se izvan javnih putova ili voziti po tuĎem lovištu sa lovačkim oruţjem

koje nije u futroli ili prtljaţniku automobila i ispraţnjeno.

IV. L O V I Š T A

Članak 31.

Lovištem glede ovog zakona smatraju se površine zemljišta, šuma i voda koje predstavljaju

prostornu, prirodnu i lovnogospodarsku cjelinu u kojoj postoje uvjeti za trajan opstanak,

uzgoj, razmnoţavanje, zaštitu i uporabu divljači, bez obzira na vlasništvo.

Lovište osniva kantonalna skupština na prijedlog kantonalnog ministarstva.

Akt o osnivanju lovišta sadrţi: naziv lovišta, granice i ukupnu površinu lovišta, vrste divljači

koje ga naseljavaju, divljač koja je pod posebnom zaštitom i druge potrebne podatke.

Lovišta koja se prostiru na površinama šuma s posebnom namjenom (znanstvenog, kulturnog,

vjerskog, povijesnog i dr. značenja) kao i na površinama koje predstavljaju iznimno prigodna

staništa rijetkih, vrlo rijetkih i vrijednih vrsta divljači, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine

(u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) na prijedlog federalnog ministra moţe proglasiti

posebnim lovištem.

Ako se lovište nalazi na području dva ili više kantona, mišljenje za formiranje posebnog

lovišta daju sporazumno kantonalni ministri.

Aktom o osnivanju lovišta iz prethodnog stavka Vlada Federacije odreĎuje i korisnika lovišta.

Članak 32.

Lovnim površinama se ne smatraju naselja, groblja, javni putovi, plantaţni voćnjaci i

vinogradi, parkovi u naseljima, objekti za liječenje, odmor i rekreaciju, zračne luke, dvorišta

industrijskih i drugih objekata, kao i drugi objekti utvrĎeni posebnim propisima.

OgraĎeni prostori za umjetni uzgoj divljači se, takoĎer, ne smatraju lovnom površinom.

Članak 33.

Lovišta su dolinska (nizinska), brdska i planinska.

Nizinskim lovištem smatra se lovište u kojem je preko 50% površine ispod 400 m nadmorske

visine.

Brdskim lovištem smatra se lovište u kojem je preko 50% površine lovišta izmeĎu 400 i 1.000

m nadmorske visine.

Planinskim lovištem smatra se lovište u kojem je preko 50% površine iznad 1.000 m

nadmorske visine.

Članak 34.

Lovišta se mogu osnivati kao otvorena lovišta, ograĎena lovišta i uzgajališta divljači.

Otvoreno lovište je lovište u kojem je omogućena dnevna i sezonska migracija dlakave i

pernate divljači. Ovo lovište ne moţe biti manje od 1.000 ha za nisku i 3.000 ha za visoku

divljač.

OgraĎeno lovište je lovište koje je ograĎeno prirodnim (široki vodotoci, velike vodene

površine i sl.) ili umjetnim (ograde ili slični ureĎaji ili graĎevine i sl.) preprekama koje

sprječavaju ili znatno umanjuju mogućnost da divljač, koja se u njemu prvenstveno uzgaja,

štiti i lovi, napusti tu površinu.

OgraĎeno lovište obuhvaća površinu na kojima postoje uvjeti za intenzivni uzgoj, zaštitu, lov

i uporabu divljači, a ne moţe biti manje od 600 ha.

Uzgajalište divljači obuhvaća površine zemljišta veće od 100 ha, a manje od 2000 ha na

kojima se mogu uzgajati pojedine vrste divljači za proizvodnju većeg broja kvalitetne i zdrave

divljači namijenjene lovu i reprodukciji.

Iznimno od stavka 5. ovog članka, uzgajalište divljači moţe se osnivati na vlastitim

površinama gospodarskog ribnjaka s obalnim zemljištem ili rasadnicima i voćnim i loznim

nasadima namijenjenim za intenzivnu proizvodnju.

Članak 35.

Način odreĎivanja granica lovišta, obiljeţivanje, kao i postupak osnivanja lovišta propisuje

federalni ministar.

Korisnik lovišta je duţan vidljivo obiljeţiti granice lovišta.

Članak 36.

Lovište se daje na gospodarenje korisniku lovišta, sukladno ovom zakonu i Zakonu o

koncesijama (¨Sluţbene novine Federacije BiH¨, broj 40/02).

Jednom korisniku lovišta na gospodarenje se moţe dati više lovišta.

Korisnik lovišta, lovište ili njegove dijelove ne moţe davati pod zakup ili ustupiti drugom

korisniku.

Članak 37.

Vlada kantona, na prijedlog kantonalnog povjerenstva za koncesije dodjeljuje koncesiju

najpovoljnijem ponuĎaču koji je ispunio i zadovoljio sve kriterije utvrĎene u tenderu (poziv

na javni tender) i visokog je ranga u odnosu na ostale ponuĎače.

Lovište se daje na gospodarenje na odreĎeno vrijeme.

Rok na koji se daje koncesija na lovište ne moţe biti kraći od 10 godina, a ni duţi od 30

godina.

Članak 38.

Lovište se daje na gospodarenje jednoj pravnoj osobi koja ponudi najpovoljnije uvjete za

gospodarenje lovištem i promicanje lovišta (objekte, ureĎaje i druga sredstva za uzgoj i zaštitu

divljači, stručne kadrove i sl.).

Uvjete gospodarenja lovištem iz stavka 1. ovog članka propisuje federalni ministar.

Korisnik zemljišta i voda na kome je osnovano lovište ima pod jednakim uvjetima iz stavka 2.

ovog članka pravo prvenstva u dobivanju lovišta na gospodarenje.

Korisniku kome je dano lovište na gospodarenje ne moţe to lovište ustupati drugim fizičkim i

pravnim osobama.

Članak 39.

O predaji lovišta na gospodarenje zaključuje se ugovor izmeĎu kantonalnog ministarstva i

korisnika lovišta.

Ako se lovište daje pod koncesiju, ugovor o koncesiji mora obvezno sadrţavati sve elemente

iz članka 29. Zakona o koncesijama, ali takoĎer mora sadrţavati: naziv lovišta, podatke o

sudskoj registraciji korisnika lovišta, vrijeme na koje se daje lovište na gospodarenje, granice

lovišta, procjenu brojnog stanja divljači, uvjete kojih se korisnik lovišta mora pridrţavati,

mjere koje je korisnik lovišta duţan poduzeti u cilju promicanja lovišta, mjere zaštite divljači,

uvjete organiziranja i financiranja lovočuvarske sluţbe, odredbe o provedbi lovnogospodarske

osnove, visinu i način plaćanja naknade, kao i uvjete za raskidanje ugovora.

Pored elemenata iz stavka 2. ovog članka, ugovorne strane mogu ugovoriti i druge

obligacijsko pravne elemente.

Članak 40.

Ugovor o davanju lovišta na gospodarenje moţe se raskinuti:

- ako korisnik ne ispunjava uvjete odnosno obveze odreĎene ovim zakonom, ugovorom ili ne

gospodari sukladno odredbama lovnogospodarske osnove;

- ako je potrebno da se zemljište, šuma ili voda koristi za ciljeve koji isključuju mogućnost

bavljenja lovstvom.

O raskidu ugovora iz stavka 1. ovog članka odlučuje kantonalno ministarstvo koje je dalo

lovište na gospodarenje.

Korisnik lovišta kojem je lovište oduzeto raskidom ugovora, ima pravo na naknadu uloţenih,

a neiskorištenih sredstava.

Visina naknade iz stavka 3. ovog članka utvrĎuje se sporazumom zainteresiranih ugovornih

strana.

U slučaju kada se ne moţe postići sporazum o visini naknade, odlučuje mjerodavni sud.

Naknada za izgraĎene objekte i uništenu divljač utvrĎuje se za objekte prema

knjigovodstvenoj vrijednosti, a za divljač prema cjeniku.

Naknadu plaća korisnik lovišta kojem je lovište, odnosno dio lovišta nakon raskida ugovora,

dano na gospodarenje.

Kantonalni, odnosno federalni inspektor za lovstvo pokreće postupak oduzimanja lovišta u

slučaju iz stavka 1. alineja 1. ovog članka.

Članak 41.

Korisnik lovišta je duţan u roku od šest mjeseci od dana preuzimanja lovišta na gospodarenje

obiljeţiti granice lovišta.

Način obiljeţivanja granica lovišta propisuje federalni ministar.

Članak 42.

Korisnik lovišta mora osigurati da planiranje i realiziranje stručnih poslova lovstva obnaša

osoba sa završenim VII. stupnjem izobrazbe šumarskog smjera, koja je izučavala tijekom

svog školovanja predmet lovstvo.

Članak 43.

Ako se nakon provedbe postupka iz članka 36. ovoga zakona nitko ne javi na oglas ili se ne

javi dovoljan broj ponuditelja ili se od korisnika oduzme lovište na temelju članka 39., točka

1. ovog zakona, lovištem gospodari kantonalno ministarstvo.

Lovište koje putem oglasa nije moglo biti ustupljeno na korištenje sukladno stavku 1. ovoga

članka, privremeno se daje na korištenje, bez natječaja, pravnoj osobi koja obnaša djelatnost

lovstva ili udruzi, odnosno organizaciji lovaca, do donošenja odluke o davanju lovišta na

korištenje sukladno članku 36. ovoga zakona.

Ustupanje glede stavka 2. ovoga članka moţe trajati najdulje godinu dana.

V. KATASTAR LOVIŠTA

Članak 44.

Za svako lovište osniva se i vodi katastar lovišta.

Katastar lovišta osniva i vodi korisnik lovišta, a jedan primjerak katastra obvezno se dostavlja

kantonalnom ministarstvu.

Korisnik iz stavka 2. ovog članka dostavlja propisane podatke o katastru kantonalnom

ministarstvu najdalje do 30. travnja tekuće godine za proteklu lovnu godinu.

Sadrţaj i način voĎenja katastra lovišta propisuje federalni ministar.

VI. LOVNOGOSPODARSKA OSNOVA I PLANIRANJE

Članak 45.

Za svako lovište donosi se lovnogospodarska osnova.

Lovnogospodarska osnova je dugoročni planski dokument kojim se ureĎuje gospodarenje

lovištem i divljači za desetogodišnje razdoblje.

Lovnogospodarsku osnovu donosi korisnik lovišta za razdoblje od najmanje 10 godina.

Lovnogospodarsku osnovu korisnik lovišta duţan je donijeti u roku od jedne godine od dana

preuzimanja lovišta, a moţe je izraditi pravna osoba registrirana za djelatnost lovstva ili

fizička osoba (šumarski inţenjer, inţenjer lovstva i zaštite prirode) sa obrtnicom za obavljanje

te djelatnosti.

Odredbe lovnogospodarske osnove su obvezne i bez nje lov nije dozvoljen.

U financiranju izrade lovnogospodarske osnove sudjeluje 50% korisnik lovišta i 50%

kantonalno ministarstvo, a ako se lovište daje pod koncesiju, koncesionar financira ukupan

iznos izrade lovnogospodarske osnove.

Članak 46.

Federalno ministarstvo daje suglasnost na lovnogospodarsku osnovu.

Izradba nove lovnogospodarske osnove mora biti završena četiri mjeseca prije isteka vaţeće

lovnogospodarske osnove.

Federalno ministarstvo, na temelju prijedloga stručnog povjerenstva donosi rješenje o

odobrenju lovnogospodarske osnove ili stavlja primjedbe na ponuĎenu osnovu.

Griješke i nedostatke lovnogospodarske osnove utvrĎene od stručnog povjerenstva duţna je

otkloniti osoba kojoj je povjerena izradba osnove.

Za lovišta koje je osnovala Vlada Federacije lovnogospodarsku osnovu odobrava Federalno

ministarstvo.

Ako se lovište nalazi na području dva i više kantona, mišljenje na lovno-gospodarsku osnovu

sporazumno daju kantonalna ministarstva putem zajedničkog akta, a federalno ministarstvo

daje suglasnost na osnovu.

Financiranje lovnogospodarskih osnova za posebna lovišta snosi Vlada Federacije.

Sastav, rad i troškove stručnog povjerenstva iz stavka 2. ovoga članka propisat će federalni

ministar.

Članak 47.

Lovnogospodarska osnova sadrţi naročito prikaz stanja lovišta, temeljne biološke i fizičke

karakteristike lovišta, sastav divljači (količina i kakvoća), ciljeve gospodarenja, vrste i obujam

radova, mjere i metode za postizanje ciljeva gospodarenja, kao i ekonomsko-financijsku

osnovu gospodarenja, program za promicanje lovstva i lovočuvarsku sluţbu.

Prikaz stanja lovišta naročito sadrţi podatke o površini lovišta, prirodnim i drugim uvjetima

za ţivot i razvoj divljači, stanju fonda divljači, po pojedinim vrstama i prirastu divljači u

lovištu.

Lovnogospodarskom osnovom mora se, sukladno zakonu, odrediti vrsta i broj divljači koja će

se uzgajati u lovištu kao i obujam zaštite i iskorištavanja divljači.

Lovnogospodarska osnova mora biti usklaĎena sa dugoročnim programom razvoja

poljoprivredne proizvodnje i šumskogospodarskom osnovom za površine na kojima se lovište

nalazi, kao i sa vodoprivrednom osnovom, prostornim planom i ratificiranim meĎunarodnim

ugovorom iz oblasti lova, zaštite prirode i prirodnih staništa divljači.

Članak 48.

Do donošenja lovnogospodarske osnove korisnici lovišta gospodare lovištem na temelju

privremenog godišnjeg plana gospodarenja lovištem, a najdulje jednu godinu.

Redoviti godišnji plan gospodarenja sadrţi naročito mjere za promicanje lovstva kao i obujam

korištenja pojedinih vrsta divljači i utvrĎuju prostori u lovištu na kojima se mogu obučavati

lovački psi.

Godišnji plan donosi se do 31.oţujka za razdoblje od 1. travnja tekuće do 31.oţujka naredne

godine (lovna godina).

Lov se moţe vršiti tek poslije donošenja godišnjeg plana.

Godišnji plan dostavlja se kantonalnom ministarstvu najkasnije do 30. travnja, a izvješće o

izvršenju plana za proteklu godinu do 31.svibnja.

Suglasnost na godišnji plan gospodarenja lovištem daje kantonalno ministarstvo, a na

godišnje planove gospodarenja za posebna lovišta daje Federalno ministarstvo.

Lov se moţe vršiti nakon dobivene suglasnosti.

Članak 49.

Bliţi propis o sadrţaju, načinu izrade i nositeljima izrade lovnogospodarske osnove lovišta,

privremenog godišnjeg plana gospodarenja lovištem i godišnjeg plana gospodarenja lovištem

donosi Federalno ministarstvo.

Izrada lovnogospodarske osnove i njena revizija moţe se povjeriti pravnoj osobi koja je

registrirana za tu djelatnost i ima uposlenu stručnu osobu sa završenim šumarskim fakultetom

ili inţenjer lovstva i zaštite prirode.

Revizija lovnogospodarske osnove vrši se kada se trajno ili bitno izmjene uvjeti i okolnosti na

kojima se temelji lovnogospodarska osnova, a posebno uslijed uginuća više od 1/3 divljači,

poţara, elementarnih nepogoda, trovanja i slično.

Revizija lovnogospodarske osnove vrši se po postupku propisanom za njeno donošenje.

Članak 50.

Korisnici lovišta duţni su voditi evidenciju o izvršenim radovima i provedenim mjerama

predviĎenim lovnogospodarskom osnovom i godišnjim planom.

Korisnik posebnih lovišta duţan je Federalnom ministarstvu dostaviti izvješće o izvršenju

godišnjeg plana gospodarenja za proteklu godinu.

Izvješća iz st. 1. i 2. ovog članka dostavljaju se do 31. oţujka tekuće godine.

Evidentiranje izvršenih radova iz st. 1. i 2. ovog članka upisuje se u obrasce koje donosi

federalni ministar.

Članak 51.

Sredstva koja korisnik lovišta ostvari u gospodarenju lovištem smiju se koristiti samo za

gospodarenje i promicanje lovstva ukoliko ovim zakonom nije drugačije odreĎeno.

Promicanjem lovstva smatra se :

-zaštita, odrţavanje i poboljšanje ţivotnih uvjeta za divljač u lovištu (poboljšavanjem

ispasišta, dodatnim hranjenjem, odrţavanjem solila i pojilišta);

- dostizanje i odrţavanje odgovarajuće spolne i starosne strukture pojedinih vrsta divljači u

okviru utvrĎenog kapaciteta lovišta;

- unošenje novih vrsta divljači u lovište;

- čuvanje i zaštita divljači i lovišta;

- izgradnja lovnouzgojnih i lovnotehničkih objekata;

- poduzimanje mjera za smanjenje šteta koje počini divljač;

- stručno osposobljavanje kadrova;

- izrada planskih dokumenata;

- znanstvenoistraţivački rad u lovstvu;

- nabavka rasnih lovačkih pasa i

- nakladna djelatnost.

VII. LOV I UPORABA DIVLJAČI

Članak 52.

Korisnici lovišta duţni su pri lovljenju i uporabi divljači spriječiti neetična ponašanja u

lovištu, uznemiravanje divljači u njenom staništu (naročito sa psima u vrijeme reprodukcije),

otrovima, omamljujućim sredstvima i sl., čime se osigurava provedba meĎunarodnih

konvencija o zaštiti divljači i ptica.

Članak 53.

Korisnici lovišta odredit će svojim aktom tko moţe i pod kojim uvjetima vršiti lov divljači,

kao i učešće lovaca u korištenju ulova.

Članak 54.

Odstrjel divljači dozvoljen je samo lovačkom puškom kuglaricom sa izolučenom cijevi i

puškom sačmaricom.

Iznimno od stavka 1. ovog članka odstrjel medvjeda, kozoroga, muflona, srne i divokoze

dozvoljen je samo lovačkom puškom kuglaricom sa izolučenom cijevi.

Zabranjen je lov divljači nabojima koji nisu lovački i lovačkom puškom s glatkim cijevima

koja je izgraĎena tako da sadrţi više od dva metka u istom kalibru, te poluautomatskim i

automatskim oruţjem s glatkim ili uţlijebljenim cijevima.

Zabranjen je lov krupne divljači, osim divljih svinja, prigonom, progonom ili sa psima.

Odredbe stavka 3. ovog članka ne odnose se na lov pernate divljači koja se umjetno uzgaja na

površinama koje su namijenjene takvom uzgoju.

Način uporabe lovačkog oruţja i municije propisuje federalni ministar.

Članak 55.

Divljač mogu loviti članovi lovačkih udruga koji imaju poloţen lovački ispit.

Osobe koje su kroz školovanje izučavale i poloţile predmet lovstvo, osloboĎeni su polaganja

lovačkog ispita.

Program, uvjete i način polaganja lovačkog ispita, kao i izdavanje potvrda odnosno uvjerenja

o poloţenom ispitu propisuje federalni ministar.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka divljač mogu loviti:

- lovci pripravnici bez prava odstrjela zaštićene divljači i pod nadzorom instruktora;

- strani i domaći lovci turisti u pratnji stručne osobe;

- diplomatski predstavnici u skupnom lovu.

Povjerenstvo za polaganje lovačkog ispita formira federalni ministar.

Članak 56.

Članovi lovačkih udruga lov divljači visokog lova vrše na temelju odobrenja za odstrjel, a lov

divljači niskog lova na temelju lovne karte.

Strani i domaći lovci turisti love na temelju odobrenja za odstrjel (dozvole za lov).

Odobrenje za odstrjel i lovnu kartu izdaje korisnik lovišta, a jedinstvene obrasce, oblik i

sadrţaj donosi federalni ministar.

Članak 57.

Divljač je zabranjeno uznemirivati i loviti:

- u vrijeme kada je na prostoru na kome je divljač ugroţena poplavom, snijegom, poţarom,

poledicom i prirodnim nesrećama;

- otrovom, zamkama, gvoţĎama, klopkama i omamljujućim sredstvima, a ptice pomoću

lijepaka i mreţa ili drugih sredstava za masovno uništavanje;

- gaĎanjem iz motornih vozila, gaţenjem motornim vozilima i gaĎanjem iz motornih čamaca;

- uporabom reflektora (farova), gramofona, magnetofona, audio aparata i sličnim napravama,

ţivih i umjetnih mamaca- vabila ili pomoću naprava koje djeluju na principu infra-crvenih

zraka;

-vojničkim oruţjem, vojničkom municijom, sportskim malokalibarskim i poluautomatskim

lovačkim oruţjem s više od pet metaka;

- hrtovima i nerasnim psima;

- papkastu lovostajem zaštićenu divljač pomoću pasa;

- medvjeda progonom i prigonom;

- pticama grabljivicama i zvijerima;

- uporabom luka i strijele osim lova na visoku divljač u ograĎenim lovištima do 1000 ha;

- u noćima bez mjesečine (u noćnom lovu), i bez izgraĎenih objekata za lov;

- sačmom na udaljenosti od 200 m od naselja i puškom kuglaricom na udaljenosti od 500 m

od naselja.

Iznimno od stavka 1. ovog članka, korisnik lovišta moţe odobriti noćni lov i s improviziranih

objekata, ako je u pitanju spriječavanje šteta na poljoprivrednim imanjima, te moţe dopustiti

hvatanje mladih divljih svinja u cilju suzbijanja svinjske kuge, na način i pod uvjetima

propisanim u članku 59. ovoga zakona.

Nerasnim psima iz alineje 6. stavka 1. ovog članka smatraju se psi koji nisu registrirani kod

mjerodavne kinološke organizacije i koji nemaju odgovarajući rodovnik.

Zabranjeno je sa psima proganjati divljač izvan terena ograĎenog za trening u vremenu od 05.

siječnja do 31. srpnja.

Zabranjen je lov divljači u plantaţnim voćnjacima i vinogradima, rasadnicima i drugim

šumskim i poljoprivrednim površinama koje su ograĎene ogradom kroz koju dlakava divljač

ne moţe prolaziti, na površinama koje se koriste za vojne poligone i komunalne potrebe, kao i

drugim površinama i objektima kada je to utvrĎeno posebnim propisima.

Iznimno od odredaba stavka 1. ovog članka, osobi koja ima poloţen sokolarski ispit dopušten

je lov divljači pticama grabljivicama koje su za to posebno školovane.

Sokolarski ispit se polaţe pred Povjerenstvom za polaganje lovačkog ispita koje se formira pri

Federalnom ministarstvu.

Program sokolarskog ispita i način lova divljači s pticama grabljivicama (sokolarenje)

propisuje federalni ministar.

Članak 58.

U lovu se smiju isključivo koristiti čistokrvni lovački psi s poloţenim ispitom uroĎenih

osobina, potrebnim ispitom u radu propisanim za svaku pasminu pojedinačno, koji posjeduje

rodovnicu jedne od članica MeĎunarodne kinološke federacije (FCI) i koji imaju pozitivnu

ocjenu u obliku (eksterijeru).

Kinološki savezi u Federaciji izdaju rodovnik kojim se dokazuje čistokrvnost i pasminska

pripadnost, propisuju uvjete za ispit uroĎenih osobina i svaki pojedini radni ispit te izdaju

certifikat za poloţene radne ispite.

Vrstu i broj pasa za lov na pojedine vrste divljači u odreĎenim područjima propisuje federalni

ministar.

Članak 59.

Iznimno od odredaba članka 57. stavak 1. al. 2. i 4., federalni ministar moţe odobriti

korisniku lovišta hvatanje divljači mreţama, klopkama i omamljujućim sredstvima, ali samo

za znanstvene svrhe, umjetni uzgoj, preseljenje u druga lovišta, kao i za potrebe zooloških

vrtova i izvoza.

Članak 60.

Kantonalni ministar moţe propisati da se na zemljištima zasijanim ili zasaĎenim odreĎenim

poljoprivrednim kulturama moţe zabraniti lov divljači u vrijeme kada bi to štetilo tim

kulturama.

Članak 61.

Tereni za obuku i trening lovačkih pasa odreĎuju se lovnogospodarskom osnovom. U tom

cilju moţe se izdvojiti najviše do 5% ukupne površine lovišta.

Članak 62.

Ulovljena ili uginula divljač i njeni dijelovi pripadaju korisniku lovišta.

Za korištenje divljači i njenih dijelova, kao i pruţene usluge u lovištu korisniku lovišta plaća

se naknada, osim u ograĎenim prostorima za obuku pasa.

Ulovljena ili uginula divljač i njeni dijelovi na površinama izvan lovišta pripadaju

kantonalnom ministarstvu ili osobama kojim je povjerena zaštita divljači na tim površinama.

Lovac, član lovačke udruge koja je korisnik lovišta, plaća za uporabu divljači i njenih dijelova

:

- za visoku divljač 40% trţišne vrijednosti,

- za nisku divljač 25% trţišne vrijednosti.

Strani i domaći lovci turisti, za uporabu divljači i njenih dijelova i drugih usluga plaćaju punu

trţišnu cijenu.

Cjenik odstrjela i uporabe divljači te drugih usluga u lovištu, na bazi trţišne vrijednosti,

donosi federalni ministar.

Članak 63.

Ulovljena ili uginula divljač i njeni dijelovi mogu se iznositi iz lovišta samo uz potvrdu

korisnika lovišta.

Potvrdu o podrijetlu divljači i njenih dijelova na propisanom obrascu izdaje korisnik lovišta.

Obrazac potvrde o podrijetlu divljači i njenih dijelova iz stavka 2. ovog članka i uvjete pod

kojima se moţe vršiti prepariranje divljači i drţanje trofeja javno izloţenih u objektima, kao i

uporaba mesa divljači u ugostiteljskim objektima, donosi federalni ministar.

Članak 64.

Trofejima od divljači, glede ovog zakona, smatraju se rogovi srndaća, jelena lopatara, jelena,

divojarca, divokoze, muflona i alpskog kozoroga, kljove divljeg vepra, lubanja i krzno

medvjeda, vuka i divlje mačke, lubanja jazavca i lisice, kao i cijeli primjerak velikog i malog

tetrijeba.

Trofeji od divljači mogu se iznositi iz lovišta samo uz trofejni list.

Korisnik lovišta izdaje trofejni list i vodi evidenciju o izdanim trofejnim listovima.

Članak 65.

Trofej ocjenjuje povjerenstvo sastavljeno od tri člana koju formira korisnik lovišta.

Povjerenstvo iz stavka 1. ovog članka vrši ocjenu trofeja na temelju standarda MeĎunarodnog

savjeta za lovstvo i zaštitu divljači (u daljnjem tekstu: CIC).

Članovi povjerenstva iz stavka 1. ovog članka moraju imati poloţen ispit za ocjenjivanje

trofeja.

Program i način polaganja ispita iz stavka 3. ovog članka donosi Lovački savez.

Članak 66.

Bliţe propise o obliku obrasca, sadrţaju, načinu i postupku izdavanja potvrda i trofejnog lista

donosi federalni ministar.

Članak 67.

Vrhunskim trofejima smatraju se tri po broju CIC poena najjača trofeja odreĎene vrste divljači

u Federaciji na temelju banke podataka o vrijednim trofejima.

Banku podataka o vrijednim trofejima vodi Lovački savez.

Korisnici lovišta duţni su mjerodavnom Lovačkom savezu dostaviti podatke iz trofejnog lista

za trofeje vrijednosti brončane medalje pa naviše.

Vrhunski trofej je vlasništvo onog tko je divljač odstrijelio, ali se ne moţe iznijeti izvan

teritorija Federacije sve dok po vrijednosti CIC poena ne doĎe na 4. mjesto.

Korisnik lovišta je duţan upoznati stranog drţavljanina prije odlaska u lov o propisima koji

vrijede za vrhunske trofeje.

Obavijest o izlaţenju odreĎenog trofeja iz kategorije vrhunskih daje Lovački savez.

Iznimno od stavka 4. ovog članka, federalni ministar na prijedlog Lovačkog saveza ili

Lovačke udruge moţe odobriti iznošenje vrhunskog trofeja izvan teritorija Federacije.

Bliţi propis o bankama podataka vrijednih trofeja, kategoriji vrhunskih trofeja i trajanju tog

akta odredit će federalni ministar posebnim aktom.

VIII. SPRJEČAVANJE I NAKNADA ŠTETE

Članak 68.

Korisnik lovišta duţan je poduzimati mjere za sprječavanje šteta koju divljač moţe učiniti

imovini ili ljudima na zemljištu i vodi na kojima se nalazi lovište (odrţavanje broja divljači

prema kapacitetu lovišta, osiguranje prehrane u lovištu, postavljanje čuvara i dr.).

Vlasnici zemljišta i stoke, odnosno korisnici zemljišta na kome je osnovano lovište duţni su

na zemljištu, objektima gdje stoka obitava i opremi koja se koristi u obradi zemlje poduzimati

uobičajene mjere za sprječavanje šteta od divljači i na divljači (učinkovitim ogradama,

električnim pastirom, postavljanjem plašila, zaštitom mladih sadnica omotavanjem ili

premazivanjem, ispašom stoke sa pastirom na površinama dozvoljenim za pašu,

postavljanjem plašilica na kosačice i kombajne, sudjelovanjem u organiziranom progonu i

sl.).

Mjere iz stavka 2. ovog članka propisuje kantonalni ministar.

Korisnik lovišta i korisnici zemljišta i voda na čijem je području osnovano lovište, kao i

korisnici okolnih zemljišta i voda, mogu pitanje naknade štete koju divljač počini regulirati i

meĎusobnim sporazumom (ugovaranje paušalne naknade, osiguranje kod osiguravajućeg

društva i sl.).

Članak 69.

Ako se radnjama, odnosno mjerama iz članka 68. stavak 1. ovog zakona, počini šteta, korisnik

lovišta je duţan nadoknaditi štetu vlasniku, odnosno korisniku zemljišta na kome se nalazi

lovište.

Članak 70.

Za štetu koju počini lovostajem zaštićena divljač odgovoran je korisnik lovišta u čijem je

lovištu šteta počinjena, ukoliko je oštećeni poduzeo propisane mjere zaštite.

Štetu koju počini divljač za koju je propisana stalna ili privremena zabrana lova duţan je

nadoknaditi onaj tko je propisao zabranu.

Iznimno, za štetu koji počini medvjed na utvrĎenim uzgojnim područjima naknadu plaća

Federacija u visini od 45%, kantoni u visini od 25% i korisnik lovišta u visini od 30%

procjene štete.

Nema odgovornosti za štetu koju je počinio medvjed na stoci bez pastira kao i u područjima

gdje je paša zabranjena.

Obveza oštećenog je da sačuva sve tragove koji ukazuju na pričinjenu štetu.

Članak 71.

Za štetu koju prigodom lova divljači počine lovci i njihovi pomoćnici odgovoran je korisnik

lovišta, a korisnik lovišta ima pravo regresa od lovaca odnosno njihovih pomoćnika.

Članak 72.

Fizičke i pravne osobe koje odstrijele ili nanesu štetu divljači bespravnim lovom ili na drugi

nezakonit način, duţni su korisniku lovišta u čijem lovištu ta divljač stalno obitava, naknaditi

štetu prema odštetnom cjeniku, a u slučaju spora odreĎuje se nadleţnost suda prema mjestu

nastanka štete.

Odštetni cjenik iz stavka 1. ovog članka donosi federalni ministar.

Sporove o naknadi štete iz stavka 1. ovog članka rješava mjerodavni sud.

Članak 73.

Prijava o pričinjenoj šteti od divljači podnosi se kantonalnom ministarstvu odmah, a

najkasnije u roku od tri dana od dana kada je šteta nastala.

Kantonalno ministarstvo duţno je odmah, a najkasnije tri dana po primitku prijave štete

odrediti povjerenstvo za utvrĎivanje uzroka štete i procjenu vrijednosti.

Povjerenstvo sačinjavaju tri člana: predstavnik kantonalnog ministarstva (predsjednik

povjerenstva), stručna osoba za procjenu vrijednosti štete (poljoprivredni ili veterinarski

stručnjak) i stručna osoba za utvrĎivanje uzroka štete (vještak za lovstvo), šumarske,

veterinarske, poljoprivredne ili biološke struke s iskustvom na istim poslovima.

Povjerenstvo je duţno da odmah izvrši očevid i o svom radu sačini zapisnik.

Na očevid se poziva oštećeni i korisnik lovišta.

Zapisnik povjerenstva sadrţi naročito: mjesto i način nastanka štete, znakove koji upućuju na

odreĎenu vrstu divljači, obujam i visinu štete, kao i poduzete mjere oštećenog prije i poslije

počinjene štete.

Članak 74.

Po primitku zapisnika iz članka 73. stavak 4. ovog zakona, kantonalno ministarstvo pokušat

će sporazumno utvrditi štetu izmeĎu oštećenog i korisnika, odnosno organa odgovornog za

naknadu štete.

Sporazum o naknadi štete sadrţi naročito visinu naknade i rok njene isplate.

Sporazum o naknadi štete ima snagu izvršnog naslova.

Ako ne doĎe do sporazuma oštećeni će se pravno uputiti za podnošenje tuţbe mjerodavnom

sudu glede utvrĎivanja štete i njene visine.

IX. LOVOČUVARSKA SLUŢBA

Članak 75.

Korisnik lovišta duţan je osigurati lovočuvarsku sluţbu.

Lovočuvarsku sluţbu vrše lovočuvari kao sluţbene (ovlaštene) osobe uposlene u lovištu.

Lovočuvari obnašaju duţnost naoruţani lovačkim oruţjem, u odori sa sluţbenom oznakom -

lovočuvar.

Lovočuvar moţe biti osoba koja je završila najmanje III. stupanj srednje škole (šumarske,

agronomske, veterinarske struke) koja je zdravstveno sposobna za vršenje odreĎenih poslova

utvrĎenih za to radno mjesto, sa poloţenim lovačkim i lovočuvarskim ispitom, koja ispunjava

uvjete za nošenje oruţja kao i druge uvjete utvrĎene zakonom i aktima korisnika lovišta.

Lovočuvar posjeduje legitimaciju lovočuvara koju izdaje korisnik lovišta.

Federalni ministar će propisati vrstu odore, oznake, uvjete za nošenje oruţja, vrstu oruţja i

veličinu lovočuvarskog rajona.

Članak 76.

Lovočuvar je ovlašten:

- da od osoba zatečenih sa sredstvima za lov u lovištu zahtjeva da pokaţu odobrenje za

odstrjel odnosno lovačku kartu, kao i druge isprave kojima se utvrĎuje identitet tih osoba;

- da zahtjeva osobne isprave od osobe zatečene u vršenju prekršaja ili kaznenog djela koji se

odnose na lovstvo i od osoba za koje postoji osnovana sumnja da je izvršilo takvo djelo ili

prekršaj, ako ne moţe na drugi način da utvrdi identitet te osobe;

- da radi pronalaţenja predmeta kojima je izvršen prekršaj ili kazneno djelo koji se odnose na

lovstvo, vrši pregled vozila i drugih sredstava za prijevoz i prenošenje stvari za koja postoji

osnovana sumnja da prevoze odnosno prenose ulovljenu divljač, dijelove ulovljene divljači ili

trofeje od divljači;

- da pregleda ulov i sredstva za lov, kao i da utvrdi da li je lov obavljen sukladno propisima;

- da privremeno oduzima i bez odlaganja preda mjerodavnom organu ulov, sredstva za lov,

kao i druge predmete pronaĎene u lovištu, ako postoji osnovana sumnja da su uporabljeni ili

bili namijenjeni za izvršenje kaznenog dijela ili prekršaja koji se odnose na lov, ili da su

nastali ili pribavljeni izvršenjem takvog kaznenog dijela ili prekršaja;

- da odstranjuje ranjenu i bolesnu divljač;

- da izvještava o pojavi bolesti ili uginuću divljači i opasnosti od elementarnih nepogoda.

Lovočuvar je duţan da osobi od koje su oduzeti ulov, psi i drugi predmeti za lov, izda potvrdu

o oduzimanju spomenutih sredstava.

S privremeno oduzetim sredstvima iz prethodnog stavka korisnik ne moţe raspolagati

(uništiti, prodati, predati, zamjeniti i sl.) do okončanja prekršajnog postupka ili postupka pred

drugim mjerodavnim organom.

Zapisnik i potvrda o oduzimanju sredstava za lov koriste se u prekršajnom postupku kao

dokaz uz prijavu za pokretanje prekršajnog postupka koji podnosi mjerodavni lovni inspektor

ili oštećeni.

U slučajevima iz stavka 1. ovog članka osoba koja je zatečena sa sredstvima za lov u lovištu

duţna je na zahtjev lovočuvara pokazati odobrenje za odstrjel, odnosno lovačku kartu i

ispravu kojim se utvrĎuje njegov identitet, kao i da omogući pregled ulova, sredstava za lov,

pregled vozila i drugih sredstava za prijevoz i prenošenje stvari.

Članak 77.

Oblik i sadrţaj obrasca legitimacije lovočuvara, voĎenje evidencije o izdanim legitimacijama

i sadrţaj sluţbene knjige lovočuvara propisuje federalni ministar.

Lovočuvar je duţan voditi sluţbenu knjigu.

Članak 78.

Zahtjev za pokretanje sudskog postupka za bespravan lov, pričinjenu štetu na divljači i lovištu

podnosi korisnik lovišta na temelju izvješća – prijave lovočuvara i drugih sluţbenih osoba.

X. NADZOR NAD PROVEDBOM OVOG ZAKONA

Članak 79.

Federalno ministarstvo vrši upravni nadzor nad primjenom ovog zakona i propisa donesenih

na temelju ovog zakona koji su ovim zakonom stavljeni u nadleţnost Federacije, kao i upravni

nadzor nad radom ovlaštenih pravnih osoba u prenijetim poslovima odreĎenih ovim zakonom

koji predstavljaju vršenje javnih ovlasti.

Federalno ministarstvo vrši instancijski nadzor, daje stručne naputke i objašnjenja u primjeni

zakona nad radom pravnih osoba kojima su povjerene javne ovlasti.

Federalno ministarstvo vrši i nadzor nad kantonalnim ministarstvima u dijelu izvršenja

federalne politike u oblasti lovstva na teritoriju Federacije.

Kantonalna ministarstva vrše upravni nadzor nad provedbom ovog zakona i propisa donesenih

na temelju ovog zakona koji su zakonom stavljeni u nadleţnost kantona, kao i upravni nadzor

nad obavljanjem poslova odreĎenih ovim zakonom koji predstavljaju vršenje javnih ovlasti, a

stavljeni su u nadleţnost kantona.

Članak 80.

Inspekcijski nadzor nad provedbom ovog zakona vrše, odnosno obavljaju federalni lovni

inspektori i kantonalni lovni inspektori sukladno odredbama ovog zakona i Zakona o šumama

(¨Sluţbene novine Federacije BiH¨, br. 20/02, 29/03 i 37/04).

Federalni lovni inspektor ima sljedeće nadleţnosti:

1. pregleda lovnogospodarsku osnovu i provjerava kako se ona primjenjuje;

2. kontrolira primjenu godišnjeg plana gospodarenja lovištem, poslovne knjige i ostalu

dokumentaciju kada je to potrebno radi kontrole primjene propisa i mjera koje se odnose na

divljač i lovišta;

3. kontrolira rad lovačkih saveza u poslovima koji su im povjereni kao javne ovlasti ovim

zakonom;

4. kontrolira provedbu odredbi ovog zakona o sanacijskom odstrjelu, odstrjelu za znanstveno-

istraţivačke svrhe kao i sokolarenje;

5. obavlja sve poslove i zadatke iz nadleţnosti kantonalnog inspektora za lovstvo ukoliko ovaj

iz bilo kojeg razloga ne izvršava poslove i zadatke utvrĎene ovim zakonom i propisima

donesenih temeljem njega.

Ukoliko naĎe da je povrijeĎen ovaj zakon ili drugi propis donesen temeljem njega federalni

lovni inspektor ima pravo i obvezu:

- rješenjem narediti otklanjanje utvrĎenih nedostataka odnosno nepravilnosti u odreĎenom

roku;

- podnijeti mjerodavnom organu zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka;

- poduzeti i druge mjere odnosno izvršiti druge radnje za koje je posebnim propisima

ovlašten.

Kantonalni lovni inspektor ima sljedeće ovlasti:

1. kontrolira da li korisnik lovišta ispunjava propisane uvjete za gospodarenje;

2. kontrolira da li je godišnji plan gospodarenja lovištem sukladan lovnogospodarskoj osnovi;

3. kontrolira lovljenje divljači, odobrenje za odstrjel divljači, lovne karte i trofejne listove za

ulovljenu divljač;

4. pregleda radove i objekte u lovištima;

5. oduzima do odluke mjerodavnog organa bespravno ulovljenu ili bespravno prisvojenu

uginulu divljač ili njene dijelove, kao i predmete kojima su izvršene ove bespravne radnje;

6. nareĎuje privremene mjere za sprječavanje štete u ţurnim slučajevima u kojima bi mogla

nastupiti šteta;

7. prikuplja, kad je to potrebno, obavijesti od svjedoka, vještaka, odgovornih i drugih osoba;

8. vodi sluţbene podatke za područje kantona o povredama odredaba ovog zakona i propisa

donesenih temeljem njega;

9. izvještava mjerodavne organe federalne uprave o nepravilnostima i predlaţe provedbu

odreĎenih mjera, ako sam nije ovlašten za poduzimanje odgovarajućih mjera;

10. podnosi prijavu za pokretanje prekršajnog postupka radi povrede odredaba ovog zakona i

propisa donesenih temeljem njega;

11. poduzima i druge mjere i radnje za koje je ovlašten posebnim propisima.

Članak 81.

Kada nadleţni lovni inspektor prigodom vršenja inspekcijskog nadzora utvrdi da propis nije

primijenjen ili je nepravilno primijenjen donijet će rješenje kojim će naloţiti otklanjanje

utvrĎene nepravilnosti i odrediti rok u kome se one moraju otkloniti.

Protiv rješenja kantonalnog lovnog inspektora moţe se izjaviti ţalba Federalnom ministarstvu

u roku od osam dana od dana primitka rješenja.

Protiv rješenja kantonalnog ministarstva moţe se izjaviti ţalba Federalnom ministarstvu u

roku od 15 dana od dana primitka rješenja.

Protiv rješenja federalnog lovnog inspektora moţe se izjaviti ţalba Federalnom ministarstvu u

roku od osam dana od dana primitka rješenja.

XI. KAZNENE ODREDBE

Članak 82.

Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 KM do 20.000 KM kaznit će se za prekršaj pravna

osoba, ako:

1. lovi zaštićenu divljač na zemljištima i vodama izvan lovišta (članak 7. st. 1. i 2.);

2. za vrijeme zabrane lova ili lovostaja lovi, proganja ili namjerno uznemiruje divljač (članak

14. st. 2. i 3.);

3. dozvoli lov vrsta za koje je propisana stalna zabrana lova (članak 16.), lovostajem

zaštićenih vrsta za vrijeme trajanja lovostaja (članak 17.) ili privremena zabrana lova (članak

18);

4. vrši smanjenje broja zaštićene divljači bez dozvole Federalnog ministarstva (članak 19.

stavak 2.);

5. postupi protivno odredbama članka 21;

6. vrši trovanje divljači (članak 29. stavak 1.);

7.vrši trovanje divljači bez odobrenja federalnog ministra ( članak 29. stavak 2.);

8.unosi u lovište oruţje koje nije lovačko i postupa sa njime suprotno odredbama članka 30. ;

9. korisnik lovišta dâ u podzakup ili ustupi drugom korisniku lovište (članak 38. stavak 4.);

10. korisnik lovišta ne osigura vršenje stručnih poslova osobama predviĎenim u članku 42.;

11. korisnik lovišta ne vodi katastar lovišta na način kako je propisano člankom 44.;

12. na vrijeme ne donese lovnogospodarsku osnovu (čl. 45. i 46. );

13. ne donese i ne dostavi na odobrenje u propisanom roku privremeni plan gospodarenja i

godišnji plan gospodarenja lovištem (članak 48.);

14. ne donese opći akt iz članka 53.;

15. postupi protivno odredbama članka 56. st.1.i 2. i članka 57. stavak 1. al. 1-12 i st. 4. i 5..;

16. ne osigura i ne organizira lovočuvarsku sluţbu na način kako je propisano člankom 75.;

17. lovnom inspektoru ne omogući pregled po osnovu ovlaštenja iz članka 80.

Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1000 KM do

2000 KM i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Članak 83.

Novčanom kaznom u iznosu od 2.000 KM do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj pravna

osoba, ako:

1. vlasnik pušta pse bez kontrole po lovištu, odnosno korisnik lovišta ne uklanja pse i mačke

koji se kreću bez kontrole po lovištu (članak 22.);

2. vrši ograĎivanje lovišta protivno odredbama članka 25.;

3. vrši naseljavanje novih vrsta divljači bez odobrenja Federalnog ministarstva (članak 26.);

4. postupi protivno odredbama članka 27. odnosno ne pribavi propisano odobrenje;

5. korisnik lovišta vidljivo ne obiljeţi granice lovišta (čl. 35. i 41.);

6. ne utemelji katastar lovišta ili ne dostavi kantonalnom ministarstvu katastar lovišta (članak

44.);

7. korisnik lovišta lov vrši prije dobivene suglasnosti (članak 48. stavak 7.);

8. ne izvrši reviziju lovnogospodarske osnove ( članak 49. stavak 3);

9. na propisanim obrascima i rokovima ne vodi evidenciju o izvršenim radovima i mjerama

predviĎenih lovnogospodarskom osnovom i godišnjim planom (članak 50.);

10. koristi ostvarena sredstva za druge svrhe, a ne za gospodarenje i promicanje lovišta

(članak 51.);

11. korisnik lovišta ne spriječi sva neetična ponašanja u lovištu (članak 52.);

12. dozvoli lov članovima lovačke udruge koji nemaju poloţen lovački ispit (članak 55.) i koji

nisu članovi lovačkih udruga;

13. ne osigura odobrenje za odstrjel odnosno lovnu kartu (članak 56.);

14.korisnik lovišta ne vodi evidenciju o izdanim trofejnim listovima (članak 64. stavak 3.);

15.mjerodavni lovački savez ne vodi banku podataka o vrijednim trofejima (članak 67. stavak

2.);

16.dozvoli iznošenje trofeja izvan teritorija Federacije (članak 67. st. 4. i 7.);

17.ne izda legitimaciju lovočuvaru i lovočuvar ne vodi sluţbenu knjigu (članak 77. st. 1. i 2.).

Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do

2.000 KM i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Članak 84.

Novčanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 2.000 KM kaznit će se za prekršaj pojedinac

(fizička osoba) ako:

1. za vrijeme zabrane lova ili lovostaja proganja, lovi ili uznemiruje divljač ili na neki drugi

način ugroţava opstanak divljači (članak 14. stavak 2.);

2. vrši lov ptica i sisavaca korisnih za poljoprivredu i šumarstvo (članak 21. stavak 1.);

3. bez odobrenja kantonalnog ministra drţi divljač u ograĎenom prostoru (članak 27. stavak

2.);

4. vrši trovanje divljači (članak 29. stavak 1.);

5. odstrjel divljači vrši ne lovačkim oruţjem (članak 54. stavak 1.);

6. se lov vrši nabojima koji nisu lovački ili poluautomatskom ili automatskom puškom

(članak 54. stavak 3.);

7. vrši lov krupne divljači osim svinja, prigonom, progonom ili sa psima (članak 54. stavak

4.);

8. vrši lov bez lovne karte i bez odobrenja za odstrijel (članak 56. stavak 1.);

9. lovi divljač u slučajevima navedenim u članku 57. stavak 1.al. 1-12, i st. 4. i 5.,

10. se u lovu koristi nečistokrvnim lovačkim psima sa ispitima ( članak 58. stavak 1.);

11. vrši lov divljači mreţama, klopkama i omamljujućim sredstvima bez odobrenja federalnog

ministra ( članak 59. stavak 1.);

12. uginulu divljač ili ulovljenu divljač koristi suprotno članku 62. stavak 1.;

13. vrši promet divljači i njenih dijelova protivno odredbama članka 63. stavak 1.;

14. iznosi sa područja lovišta ulovljenu divljač i njene dijelove bez popratnice, odnosno

trofejnog lista ( članak 64. stavak 2.);

15. na zahtjev lovočuvara ne pokaţe lovačke i druge isprave ili ne dozvoli pregled ulova,

sredstava za lov ili sredstava za prijevoz odnosno prijenos stvari (članak 76.stavak 1.al.1-5.).

Članak 85.

Novčanom kaznom u iznosu od 500 KM do 1.000 KM kaznit će se za prekršaj pojedinac ako:

1. lovi divljač na zemljištima i vodama izvan lovišta (članak 7. stavak 2.);

2. lovi divljač nedozvoljenim sredstvima, na nepropisan način i izvan odreĎenog vremena

(članak 9. stavak 2.);

3. vrši lov ţenki dok su bremenite, leţe na jajima ili se hrane, uništava legla, gnijezda i jaja

divljači (članak 14. stavak 5.);

4. vrši lov medvjeda i drugih zaštićenih divljači unutar zaštićenog uzgojnog područja (članak

17.);

5. vrši lov odreĎene vrste divljači za vrijeme privremene zabrane lova(članak 18. stavak 1.);

6. rabi kemijska sredstva štetna za divljač (članak 20. stavak 1);

7. pušta pse da se bez kontrole kreću po lovištu (članak 22. stavak 1.);

8. pušta ovčarske pse po lovištu izvan stada ( članak 22. stavak 1. i članak 23. stavak 1.);

9. vlasnici pasa i mačaka puštaju pse i mačke u lovištu bez nadzora na udaljenosti od 300 m

od nastambe ili stada ( članak 23.stavak 2.);

10. postupi protivno odredbama članka 28. stavak 1. al. 1. do 5;

11. unosi u lovište oruţje koje nije lovačko ili se kreće izvan javnih putova ili vozi po tuĎem

lovištu sa oruţjem koje nije u futroli ili prtljaţniku vozila i ispraţnjeno (članak 30. st. 1. i 2.);

12. vrši trening i obuku pasa protivno članku 61.;

13. bespravnim lovom nanese štetu divljači (članak 72. stavak 1.).

Članak 86.

U postupku po prekršaju pored novčane kazne izreći će se i zaštitna mjera oduzimanja

sredstava koja su uporabljena ili namijenjena za počinjenje prekršaja.

Osobi koja počini prekršaj iz članka 84. stavak 1. toč. 1. do 8. i članka 85. stavak 1. toč. 3. i 4.

ovog zakona uz izrečenu kaznu, izreći će se i zaštitna mjera oduzimanja sredstava koja su

uporabljena za počinjenje prekršaja i oduzimanje imovinske koristi pribavljene počinjenim

prekršajem.

Za slučaj iz stavka 2. ovog članka izreći će se mjera oduzimanja dozvole za drţanje i nošenje

oruţja u trajanju od dvije do pet godina.

XII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 87.

Postupak za naknadu štete pričinjene od divljači započet prije stupanja na snagu ovog zakona,

nastavit će se po odredbama ovog zakona, ako do dana stupanja na snagu ovoga zakona nije

donijeto prvostupanjsko rješenje o naknadi štete.

Ako je u postupku naknade štete donijeto prvostupanjsko rješenje do dana stupanja na snagu

ovog zakona, postupak po ţalbi nastavit će se po odredbama koje su bile na snazi do tog dana.

Ako je rješenje iz stavka 2. ovog članka poništeno prije stupanja na snagu ovog zakona,

postupak naknade štete nastavit će se po odredbama ovoga zakona.

Članak 88.

Korisnici koji gospodare lovištima duţni su u roku od godinu dana, od dana stupanja na snagu

ovog zakona, uskladiti svoje poslovanje, opće i druge akte s odredbama ovoga zakona.

Članak 89.

Danom stupanja na snagu ovoga zakona prestaje primjena Zakona o lovstvu («Sluţbeni list

SR BiH», br. 7/77, 30/90, 4/93 i 13/94).

Do donošenja podzakonskih propisa predviĎenih u članku 90. ovoga zakona, na teritoriju

Federacije primjenjivat će se podzakonski propisi koji su se primjenjivali do stupanja na

snagu ovoga zakona, ako nisu u oprečnosti sa odredbama ovoga zakona.

Članak 90.

Federalni ministar će u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, donijeti

sljedeće provedbene propise o:

- načinu, sredstvima i alatima kojima se obavlja lov iz članka 9. stavak 2. ovog zakona;

- privremenoj zabrani lova iz članka 18. stavak 3.;

- vremenu lova lovostajem zaštićene divljači iz članka 24. stavak 1.;

- uvjetima gospodarenja lovištem iz članka 38. stavak 2.;

- načinu obiljeţivanja granica lovišta iz članka 41. stavak 2.;

- sadrţaju i načinu voĎenja katastra lovišta iz članka 44. stavak 4.;

- evidentiranju izvršenih radova iz članka 50. stavak 4.;

- načinu uporabe lovačkog oruţja i municije iz članka 54. stavak 6.;

- programu, uvjetima i načinu polaganja lovačkog ispita iz članka 55. stavak 3.;

- programu sokolarskog ispita i načinu lova divljači s pticama grabljivicama (sokolarenje) iz

članka 57. stavak 8.;

- vrsti i broju pasa za lov na pojedine vrste divljači u odreĎenim područjima iz članka 58.

stavak 3.;

- cjeniku odstrjela i korištenja divljači i drugih usluga u lovištu iz članka 62. stavak 6.;

- obrascu potvrde o podrijetlu divljači i njenih dijelova i uvjetima pod kojim se moţe vršiti

prepariranje divljači i drţanje trofeja javno izloţenih u objektima kao i uporabi mesa divljači

u ugostiteljskim objektima iz članka 63. stavak 3.;

- obliku obrasca, sadrţaju, načinu i postupku izdavanja potvrde i trofejnog lista iz članka 66.;

- banci podataka vrijednih trofeja i kategoriji vrhunskih trofeja iz članka 67. stavak 8.;

- odštetnom cjeniku iz članka 72. stavak 2.;

- obliku i sadrţaju obrasca legitimacije lovočuvara, vrsti odore, oznake, uvjetima za nošenje

oruţja, vrsti oruţja i veličini lovočuvarskog rajona iz članka 75. stavak 6.;

- obliku i sadrţaju obrasca legitimacije, voĎenju evidencije o izdanim legitimacijama i

sadrţaju sluţbene knjige lovočuvara iz članka 77. stavak 1.

Članak 91.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u ¨Sluţbenim novinama Federacije

BiH¨.

PREDSJEDATELJ PREDSJEDATELJ

DOMA NARODA ZASTUPNIČKOG DOMA

PARLAMENTA FEDERACIJE BiH PARLAMENTA FEDERACIJE BiH

Slavko Matić Muhamed Ibrahimović