Dražen Kotrošan i Nermina Sarajlić

Ptice i lovstvo u Bosni i Hercegovini

Sarajevo, 2014

Autori: Dražen Kotrošan i Nermina Sarajlić

Izdavač: Ornitološko društvo „Naše ptice“

Broj primjeraka: 50

Sadržaj

Predgovor 1. Ptice u Bosni i Hercegovini ................. 5 2. Lovstvo u Bosni i Hercegovini ................. 6 2.1.Organizacija lovstva u Bosni i Hercegovini ................. 6 2.2. Zakoni o lovstvu u Bosni i Hercegovini ................. 8 2.3. Područja bez lova (Hunting Ban Areas) ................. 25 2.4. Lov na ptice u Bosni i Hercegovini ................. 26 2.5. Krivolov u Bosni i Hercegovini ................. 27 3. Prijedlozi ................. 29 3.1. Izmjene zakona i pravilnika ................. 29 3.2. Prijedlozi novih područja za zabranu lova ................. 29 4. Literatura ................. 30 Prilozi ................. 31 Birds and hunting in Bosnia and Herzegovina (Summary) ................. 39

Predgovor Bosna i Hercegovina se još uvijek svrstava u red zemalja sa izrazito visokim stupnjem

biodiverziteta, iako je u posljednjih 100 godina došlo do drastičnih poremećaja uvjetovanih nizom

faktora kada je fauna ptica u pitanju, što se najviše ogleda u činjenici da je oko 20 vrsta prestalo da

gnijezdi u Bosni i Hercegovini u datom periodu. U važne razloge za smanjenje brojnosti vrsta, ali i

brojnosti populacija pojedinih vrsta ptica u Bosni i Hercegovini ubrajaju se i nepostojanje

organizovane kontrole (krivo)lova i loši zakoni koji uređuju oblast lovstva.

Jedan od zadataka u sklopu projekta „Adriatic Flyway 2“ bio je utvrditi stanje u oblasti lovstva sa

aspekta ornitofaune i aktuelnu situaciju kada je u pitanju krivolov ptica. U tom smislu prezentirana

studija donosi podatke koje su istraživači uspjeli prikupiti. Nažalost, još uvijek je teško utvrditi

stvarno stanje po pitanju krivolova, dok je jasno da su aktuelni zakoni neusklađeni sa evropskim

standardima i normama, veoma loši kada je u pitanju broj i zaštita vrsta ptica koje uključuju i u

praksi teško provodljivi.

Na kraju studija donosi određene prijedloge za izmjene zakonske legislative i unapređenje stanja u

oblasti lovstva kada su ptice u pitanju. Na ovaj način se želi podstaknuti entitetska ministarstva i

lovačka udruženja na poboljšanja u datoj oblasti i usklađivanje sa pozitivnim praksama u drugim

državama.

Autori

5

1. Ptice u Bosni i Hercegovini

Dosadašnja sistematična istraživanja ptica (Aves) u Bosni i Hercegovini, koja su započela u drugoj

polovini 19. stoljeća, mogu se podijeliti u tri značajna perioda. Prvi period, od 1888. do 1914.

godine, karakteriše rad austrijskog ornitologa dr. Othmara Reisera koji je, radeći kao kustos

Zemaljskog muzeja u Sarajevu, postavio osnove ornitologije u Bosni i Hercegovini. Pregled

istraživanja iz datog perioda dat je u prvom dijelu monografije „Materialen zu einer Ornis

balcanica“ koji je publiciran tek 1939. godine. Ovo je ujedno i jedina do sada objavljena

monografija o pticama Bosne i Hercegovine. Drugi period, od 1964. do 2000. godine, svojim radom

je obilježio prvi bosanskohercegovački ornitolog dr. Svjetoslav Obratil, kustos zemaljskog muzeja

Bosne i Hercegovine. Ovaj period karakterišu faunističko-ekološka istraživanja pojedinih područja

(Bardača, ribnjaci Saničani i Prijedor, Vran i Dugo polje, Nacionalni park Sutjeska, Hutovo blato,

Livanjsko polje, Popovo polje, Dabarsko polje, Fatničko polje, Gatačko polje, Nevesinjsko polje), a

treća značajna faza započinje osnivanjem Ornitološkog društva „Naše ptice“ 2003. godine. U ovom

periodu izdvaja se početak sistematičnijih prikupljanja kvantitativnih podataka o lokalnim

populacijama ptica i povećanje broja posmatrača ptica (Kotrošan & Papes, 2007).

Prema posljednjem revidiranom popisu (Kotrošan & Drocić, 2012) u Bosni i Hercegovini je od

1888. Godine zabilježeno 338 vrsta, od čega je 230 vrsta registrovano kao gnjezdarice (Kotrošan,

2008-2009), od kojih je 20-ak (bjeloglavi sup - Gyps fulvus, žličarka - Platalea leucorodia, ždral

Grus grus itd.) je prestalo da gnijezdi u Bosni i Hercegovini u posljednjih stotinu godina (Kotrošan

& Papes, 2007).

Tri područja u Bosni i Hercegovini (Bardača, Hutovo blato i Livanjsko polje) su uvrštena na

Ramsar listu područja od međunarodnog značaja za ptice vodenih staništa, a četiri (Bardača,

Hutovo blato, Boračko jezero i Livanjsko polje) na listu Međunarodno značajnih područja za ptice

(IBA područja). Pored navedenih, još 40 područja je prepoznato kao potencijalna IBA područja

(Kotrošan et al., 2012).

Zaštita ptica i njihovih staništa regulisana je kroz entitetske zakone o zaštiti prirode, odnosno kad su

u pitanju lovne vrste entitetskim zakonima o lovstvu.

Prvi „Prijedlog Crvene liste ptica za Bosnu i Hercegovinu“ urađen je 1988. godine (Obratil &

Matvejev, 1988) i sadržavao je 97 vrsta (Ex - 8, Ex? - 7, E - 16, V - 39, 18 - R, I - 6, K - 3 i 5 vrsta

bez kategorije). U 2000. godini Zavod za zaštitu kulturnog i historijskog nasljeđa BiH realizovao je

projekat “Izrada Crvenih lista flore i faune“, ali date liste nikada nisu objavljene. U 2011. i 2012.

godini entitetska ministarstva su pokrenula projekte pripreme Crvenih lista, čiji je zadatak bio

izrada prijedloga listi. Međutim, ministarstva su date prijedloge objavila kao zvanične dokumente

(odluke i uredbe) što trenutno unosi zabunu, jer nije jasno da li se radi o zvaničnim Crvenim

listama. U Republici Srpskoj „Crvena lista“ sadrži 304 vrste bez kategorizacije ugroženosti

(http://www.nasljedje.org/docs/crvenalista). U Federaciji „Crvena lista“

(http://www.fmoit.gov.ba/download/Crvena%20lista%20Faune%20FBiH) sadrži 198 gnjezdarica

(RE - 10 vrsta, CR - 8, EN - 13 VU - 19, NT - 32, LC - 95 i DD - 21) i 62 vrste koje su selice,

zimovalice ili negnjezdarice (EN - 8, VU - 6, NT - 4, LC - 4 i DD - 40).

6

2. Lovstvo u Bosni i Hercegovini

Lovstvo u Bosni i Hercegovini ima dugu tradiciju. U Osmanskom periodu je došlo do određene

krize, ali se nivo organizacije lovstva značajno podigao u periodu Austro-Ugarske vladavine, o

čemu svjedoči i zakon iz 1893. godine (Laska, 1905). Savez lovačkih društava Bosne i Hercegovine

osnovan je 1925. godine (Ilić, 2010).

Udruženje lovaca Bosne i Hercegovine je 1992. godine brojalo oko 52.000 aktivnih članova

organiziranih u 121 lovačku organizaciju koje su gazdovale sa 4.600.000 hektara lovačke površine

(http://www.ekapija.com).

2.1.Organizacija lovstva u Bosni i Hercegovini

Lovačke organizacije

Lovstvo u Bosni i Hercegovini je organizovano kroz rada četiri lovačka saveza: Savez lovačkih

organizacija u Bosni i Hercegovini, Lovački savez Herceg-Bosne, Lovački savez Republike Srpske

i Lovački savez Tuzlanskog kantona. Procjenjuje se da u Bosni i Hercegovini ima 40.000 do 50.000

lovaca okupljenih u više od 200 lovačkih udruženja1. Savezi su sporazumno organizirani u Savjet

lovačkih saveza BiH.

Savez lovačkih organizacija u Bosni i Hercegovini, Lovački savez Herceg Bosne i Lovački savez

Republike Srpske međunarodno su priznate članice CIC-a i FACE.

Pored spomenutih saveza u Distriktu Brčko ima oko 15 lovačkih udruženja sa oko 300 članova, ali

trenutno ne postoji savez udruženja na nivou Distrikta. Neka udruženja su članovi drugih saveza, a

neka djeluju samostalno2.

a) Savez lovačkih organizacija u Bosni i Hercegovini

Savez lovačkih organizacija u Bosni i Hercegovini osnovan je 1995., na mjesto Udruženja lovaca

Bosne i Hercegovine. Savez okuplja 57 organizacija (Prilog 1) sa oko 10.000-15.000 lovaca

(http://slobih.ba; http://ec.europa.eu/transparencyregister).

b) Lovački savez Herceg-Bosne

Lovački savez Herceg-Bosne je osnovan 1992. godine. Savez okuplja 42 lovačke organizacije i

institucije (Prilog 1) sa 10.000-15.0000 lovaca (http://www.lovackisavez-hb.ba;

http://ec.europa.eu/transparencyregister).

c) Lovački savez Republike Srpske

Lovački savez Republike Srpske je osnovan 1994. godine i broji 98 članica (Prilog 1) u okviru kojih

djeluje 18.000-20.0000 lovaca (Anonim, 2008; http://ec.europa.eu/transparencyregister).

d) Savez lovačkih društava Tuzlanskog kantona

1 Prema prikupljenim podacima sačinjen je spisak od 211 lovačkih društava i drugih članica lovačkih saveza (Prilog 1), ali pojedine

organizacije se ne nalaze ni na jednom spisku i nije jasan njihov status. Podaci o broju lovaca nisu precizni jer postoje samo okvirne

procjene. 2 Tokom 2014. godine pokrenute su incijative o donošenju zakona o lovstvu u Distriktu Brčko, čime bi bilo regulisano i pitanje

organizacije saveza. U ovom trenutku neke organizacije djeluju samostalno i nisu član nijednog lovačkog saveza u Bosni i

Hercegovini (npr. Sportsko lovačko Udruženje „Jelovik" iz Brčkog se ne nalazi ni na jednom popisu lovačkih asocijacija).

7

Savez lovačkih društava Tuzlanskog kantona formiran je 1995. godine. Savez broji 14 lovačkih

društava (Prilog 1) sa 5011 članova (http://www.lovactk.com).

Lovačko naoružanje

Prema analizi stanja naoružanja u Bosni i Hercegovini (Hadžović et al., 2011) u Bosni i

Hercegovini se u legalnom posjedu nalazi 349.396 komada oružja. Istovremeno se procjenjuje da je

u opticaju oko 749.366 komada nelegalnog oružja. Od ukupnog broja legalnog oružja, 60% otpada

na oružje kratke cijevi (208.458 komada pištolja i revolvera), dok se preostalih 40% (140.938

komada) svrstava u kategoriju oružja duge cijevi, odnosno lovačkog oružja. Kada je riječ o

teritorijalnoj rasprostranjenosti, u Republici Srpskoj se nalazi 56% (196.854 komada), u Federaciji

BiH 42% (146.542 komada), a u Distriktu Brčko 2% (6000 komada) od ukupnog broja

registrovanog oružja. Slični su i omjeri rasprostranjenosti prema vrsti oružja: Republika Srpska

prednjači sa procentom registrovanog lovačkog oružja od 62% (86.772), kao i sa procentom oružja

kratke cijevi sa brojem od 11.002 komada ili 53 % (Tabela 1).

Tabela 1. Prikaz distribucije oružja u Bosni i Hercegovini (prema Hadžović et al., 2011)

ORUŽJE FBIH % RS % BRČKO % UKUPNO %

Pištolji i revolveri 94.876 45 110.082 53 3.500 2 208.458 60

Lovačko 51.666 37 86.772 62 2.500 1 140.938 40

UKUPNO 146.542 42 196.854 56 6.000 2 394.396 100

U Federaciji Bosne i Hercegovine najveći broj oružja, ukupno i pojedinačno po tipu naoružanja, je

u Sarajevskom Kantonu, Zeničko-Dobojskom, Tuzlanskom Hercegovačko-Neretvanskom Kantonu

(Tabela 2).

Tabela 2. Prikaz distribucije oružja u Federaciji Bosne i Hercegovine (prema Hadžović et al., 2011)

VRSTA

ORUŽJA

KANTONALNA MINISTARSTVA UNUTRAŠNJIH POSLOVA FEDERACIJE BIH

MUP

USK

MUP

POS

MUP

TUZ

MUP

ZE-DO

MUP

BP

MUP

SB

MUP

HNK

MUP

ZH

MUP

SAR

MUP

LIV SUMA

Oružje

kratke

cijevi

(pištolji i

revolveri)

9.881 685 22.847 19.800 0 6.988 5.288 407 26.995 1.541 94.876

Oružje

duge cijevi

(lovačke

puške i

karabini)

7.349 1.047 12.614 7.850 0 3.151 6.175 931 9.557 2.992 51.666

UKUPNO 17.230 1.732 35.461 27.650 444 10.139 11.463 1.338 36.552 4.533 146.542

Lovačko oružje može registrovati samo osoba koja je član lovačke organizacije i koja je položila

lovački ispit. Međutim, odobrenje za nabavljanje lovačkog oružja može se izdati i licu kome je

držanje i nošenje takvog oružja neophodno radi zaštite imovine u ličnoj svojini (stada, usjeva i

slično). Cijena izdavanja dozvole za oružje iznosi 320 BAM (163,61 Euro).

Ukoliko se usporede podaci o broju registriranih lovaca sa brojem registrovanog lovačkog

naoružanja, može se pretpostaviti da barem 10.000-20.000 osoba predstavlja potencijalne

„krivolovce“.

8

2.2. Zakoni o lovstvu u Bosni i Hercegovini

U Bosni i Hercegovini su trenutno na snazi dva zakona o lovstvu: Zakon o lovstvu Federacije Bosne

i Hercegovine, objavljen u „Službenim novinama Federacije BiH“ broj 4/06 i Zakon o lovstvu

Republike Srpske, objavljen u „Službenom glasniku Republike Srpske, broj 60/2009.

U Zakonu o lovstvu Federacije Bosne i Hercegovine kao „divljač“ je označeno 119 vrsta ptica

(Član 13).

Zakon o lovstvu Federacije Bosne i Hercegovine

Član 13.

...b) PERNATA DIVLJAČ (PTICE)

- Koke (Phasianidae): fazan (Phasianus colchicus), prepelica počpura (Conturnix coturnix), jarebica poljska-trčka

(Perdix perdix), jarebica kamenjarka – grivna (Alectoris graeca), jarebica šumska – lještarka (Terastes bonasia), veliki

tetrijeb – gluhan (Tetrao urogallus), mali tetrijeb-ruševac (Lyrurus tetrix).

- Patke (Anatidae): patka gluhara (Anas platyrhynchos), patka pupčanica (Anas crecca), patka glogoljica (Netta rufina),

patka kreketaljka (Anas strepera), patka lastarka (Anas acuta), patka kašikara (Anas clypeata), patka krunata (Aythya

fuligula), patka glavata (Aythya ferina), utva zlatokrila (Tadorna ferruginea), utva morska (Tadorna tadorna), guska

divlja (Anser anser), guska glogovnjača (Anser fabalis), guska lisasta (Anser albiforns), labud crvenokljuni (Cygnus

olor), labud žutokljuni (Cygnus cygnus), ronac veliki (Mergus merganser), ronac srednji (Mergus serrator), ronac mali

(Mergus albellus).

- Čaplje (Ardeidae): čaplja siva (Ardea cinerea), čaplja danguba (Ardea purpurea), čaplja žuta (Ardeola ralloides),

čaplja bijela (Egretta garzetta), gak kvakavac (Nyctocorax nyctocorax), bukavac – nebogled (Botaurus stellaris),

čapljica mala (Ixobrychus minutus).

- Rode (Coconidae): bijela roda (Coconia coconia), crna roda (Ciconia nigra).

- Ražnji (Threskiornithidae): ražan blistavi (Plegadis fascinellus), žiličarka bijela (Platalea leucordia).

- Pelikani (Pelecanidae): nesit ružičasti (Pelecanus onocrotalus), nesit kudravi (Pelecanus crispus).

- Jastrebovi (Accipitridae): sup bjeloglavi (Gyps fulvus), sup smeneglavi (Aegypius monachus), kostoberina žutoglava-

bradan (Gypeatus barbatus), strvinar bijeli (Neophron percnopterus), orao suri (Aquila chrysaetos), orao krstač (Aquila

pomorina), orao štekavac (Haliaetus albicilla), orao ribar (Pandion haliaetus), škanjac mišar (Buteo buteo), škanjac

gaćaš (Buteo logopus), jastreb kokošar (Accipiter gentilis), kobac ptičar (Accipiter nisus), eja močvarica (Circus

aeruginusus), eja livadarica (Circus pygargus), eja stepska (Circus macrourus), lunja crna (Milvus migrans), lunja

hrđasta (Milvus milvus).

- Sokolovi (Falconidae): soko sivi (Falco peregrinus), soko kragujac (Falco subbuteo), soko smeđi (Falco sherrug),

soko južni (Falco biarmicus), soko kraguljčić (Falco columbarius), vjetruša kliktava (Falco tinnunculus), vjetruša

kopčić (Falco vespertinus), vjetruša bjelonokta (Falco naumanni). - Ždralovi (Gruidae): sivi ždral (Grus grus).

- Liske (Rallidae): liska crna (Fulica atra), kokošica mlakara (Rallus aquaticus), zelenonoga mlakuša (Gallinula

choloropus), hariš prdavac (Crex crex), štijaka kušica (Porzana pusilla), štijaka riđuka (Porzana porzana).-

- Droplje (Otidae): droplja velika (Otis tarda), droplja mala (Teatrax tetrax).

- Vivci (Chardriidae): vivak (Vanellus vanellus).

- Šljuke (Scolopacidae): šljuka šumska (Scolopax rusticola), barska šljuka-šljuka kokošica (Gallinago gallinago),

šljuka livadarka (Gallinago media), šljuka kozica-mala bokasina (Lymnocryptes minimus), mrka prutka (Tringa

ochropus), crvenonoga prutka (Tringa totanus), crvenorepa muljača (Limusa limosa), muljača smeđa (Limosa

lapponica).

- Pomornici (Stercorariidae): kratkorepi pomornik (Stercorarius parasiticus), širokorepi pomornik (Stercorarius

pomarinus).

- Galebovi (Laridae): galeb riječni (Lurus ridbundus), galeb srebrni (Larus argentatus), galeb obično (Larus caonus),

galeb mali (Larus minutus), galeb crni mediteranski (Larus melanocephalus).

- Čigre (Strenidae): čigra obična (Sterna hirundo), čigra mala (Sterna albifrons), čigra crna (Chlidonias niger).

- Golubovi (Columbidae): golub divlji (Columba livia); golub grivnjaš (Columba palumbus), golub dupljaš (Columba

oenas), grlica (Streptopelia turtur), gugutka-kumrija (Streptopelia decaocto).

- Sove (Strigidae): velika ušara-buljina (Bbubo bubo), sova šumska (asio otus), ušara šumska (Strix aluco), ćuk (Athene

noctua), kukuvija (Tyto alba).

- Vranci, kormorani (Phalacrocoracidae): vranac veliki-kormoran (Phalacrocoraxcarbo), vranac kukmaš

(Phalacrocorax aristotelis), vranac mali (Phalacrocorax pigmeus).

- Gnjurci (Podicipedidae): gnjurac čubasti (Podiceps cristatus), gnjurac riđoglavi (Podiceps grisegena), gnjurac

zlatouhi (Podiceps nigricollis), gnjurac ušati (Podiceps auritus), gnjurac mali (Podiceps ruficollis).

- Pljenori (Gavidae): pljenor srednji (Gavia arctica), pljenor mali (Gavia stellato).

- Vrane (Corvidae): gavran (Corvs corax), vrana siva (Corvus cornix), gaćac (Corvus frugilegus), čavka (Corvus

monedula), kreha-sojka (Garrulus glandarius), svraka (Pica pica), kreha lješnikara (Nucifraga corycatactes), galica

planinska (Pyrrhocorax graculus), galica crvenokljuna (Pyrrhocorax pyrrhocorax).

9

Već je na prvi pogled primjetno da je u navedenom zakonu prisutan veći broj štamparskih i

gramatičkih grešaka. Pogrešno su napisani latinski nazivi za 21 (Gavia stellato, Coconia coconia,

Phalacrocoraxcarbo, Phalacrocorax pigmeus, Nyctocorax nyctocorax, Plegadis fascinellus,

Platalea leucordia, Gypeatus barbatus, Aquila pomorina, Circus aeruginusus, Haliaetus albicilla,

Buteo logopus, Teatrax tetrax, Limusa limosa, Lurus ridbundus, Larus caonus, Bbubo bubo, asio

otus, Falco sherrug, Nucifraga corycatactes, Corvs corax), a domaći za 4 vrste ptica (gnjurac

čubasti, žiličarka bijela, galeb obično, gaćac).

Također, patka pupčanica nije domaći naziv za vrstu Anas crecca, nego za Anas querquedula, koja

se ne nalazi na spisku divljači u ovom zakonu. Domaći naziv za vrstu Anas crecca je patka kržulja

ili krdža. U porodici vrana je spomenuta vrsta Pyrrhocorax pyrrhocorax, koja nikada nije

registrovana na području Bosne i Hercegovine.

Zaštićene vrste divljači u Zakonu o lovstvu Federacije Bosne i Hercegovine su nabrojane u

članovima 15, 16 i 17.

Zakon o lovstvu Federacije Bosne i Hercegovine

Član 15.

Za zaštićenu, određuje se sljedeća divljač:

...- pernata divljač: prave koke, divlje patke, divlje guske, šljuke, čaplje (osim sive čaplje), rode, labudovi, supovi –

lešinari, orlovi, škanjci, eje, lunje, sokolovi, nesiti, sivi ždral, jastrebovi, droplje, liske, žalarke, prutke, muljače, vivak

pozvizdač, pomornici, galebovi, čigre, kirgiska sađa, golubovi, sove, ronci, vranci, gnjurci, pljenori, gavran, galica,

čolica i galica crvenokljuna.

Član 16.

Stalna zabrana lova, u skladu sa «crvenom listom», određuje se za sljedeće vrste zaštićene divljači: ...koka velikog

tetrijeba, mali tetrijeb i njegova koka, koka

šumske jarebice, čaplje (osim sive čaplje), rode, labudovi, supovi – lešinari, orlovi, škanjci, eje, lunje, sokolovi, nesiti,

sivi ždral, jastrebovi, droplje, liske (osim crne liske), žalarke, prutke, muljače, vivak pozvizdač, pomornici, galebovi,

čigre, kirgiska sađa, sove, ronci, vranci, gnjurci, pljenori, galica čolica i galica crvenokljuna.

Član 17.

Lovostajem zaštićena divljač je:

... veliki tetrijeb-mužjak, fazan, prepelica, jarebica kamenjarka, jarebica poljska, jarebica šumska-mužjak, šljuke, divlji

golubovi, grlica, divlje patke, divlje guske i crna liska.

Ovakav način navođenja zaštićenih vrsta je vrlo neprecizan i nedefinisan. Nije definisano koje su

„prave koke“ (Čl. 15), zbog čega je nejasno koje vrste ptica koje su u Članu 13 nabrojane kao koke

(Phasianus colchicus, Conturnix coturnix, Perdix perdix, Alectoris graeca, Terastes bonasia,

Tetrao urogallus, Lyrurus tetrix) jesu, a koje nisu zaštićene. Također, u Članu 13 je pod „Patke“

nabrojano 18 vrsta ptica (patke, guske, utve, labudovi i ronci), a Član 15 kaže da su zaštićene

„divlje patke, divlje guske... labudovi... ronci...“ – što ostavlja utve (Tadorna tadorna i T.

ferruginea) nezaštićenima. Isto se odnosi na kopca ptičara (Accipiter nisus), koji je u Članu 13

naveden u grupi jastrebova, ali u Članu 15, gdje se spominju „supovi – lešinari, orlovi, škanjci, eje,

lunje, sokolovi,...jastrebovi“ ga nema.

Potpuno je nejasno zašto u Članu 15 ne stoji samo „jastrebovi“, što bi podrazumijevalo čitavu grupu

od 17 vrsta koje su navedene u Članu 13. Na osnovu toga može se zaključiti da ni vjetruše, koje su

u Članu 13 navedene pod „sokolovi“, a ne spominju se ponovo u Članu 15., nisu zaštićene. Isto važi

za prutke i muljače, koje su zaštićene Članom 15, a u Članu 13 su navedene pod „šljuke“, pa se

nameće zaključak da su vrste koje u nazivu imaju riječ “šljuke“: šljuka šumska (Scolopax

rusticola), barska šljuka-šljuka kokošica (Gallinago gallinago), šljuka livadarka (Gallinago media),

šljuka kozica-mala bokasina (Lymnocryptes minimus), lovna divljač.

Nadalje, vrste Plegadis falcinellus i Platalea leucorodia, koje su u Članu 13 navedene pod „ražnji“,

nisu spomenute u Članovima 15, 16 i 17, pa se kao takve smatraju nezaštićenima.

10

Problem se pojavljuje i sa višestrukim domaćim nazivima za istu vrstu: „galica čolica“ ne postoji u

Članu 13, u kojem je navedena planinska galica, ali nigdje nije naznačeno da su ta dva naziva

sinonimi.

Nije jasno ni da li se vrste Columba oenas i Columba palumbus podrazumijevaju pod „divlji

golubovi“ iz Člana 17., ili se to odnosi samo na Columba livia. Konfuzija postoji i oko vrsta Tringa

totanus, Limosa limosa i Limosa lapponica, koje su u Članu 13 navedene pod „šljuke“, pa su prema

Članu 17 zaštićene lovostajem, a prema Članu 16 izdvojene kao „prutke i muljače“, i trajno

zaštićene.

U Članu 17 također stoji da su lovostajem zaštićene divlje guske, što ne podrazumijeva ostale

„guske“ pobrojane u Članu 13: guska glogovnjača (Anser fabalis), guska lisasta (Anser albiforns),

nego samo vrstu guska divlja (Anser anser), pa se nameće zaključak da za Anser fabalis i A.

albifrons prema ovom zakonu nije predviđena nikakva zaštita.

Ista situacija je za lovostajem zaštićene divlje patke, zbog čega se nameće pitanje da li to

podrazumijeva sve „patke“ iz Člana 13, ili samo vrstu Anas platyrhynchos (divlja patka).

Treba spomenuti i navođenje kirgiske sađe (Syrrhaptes paradoxus Pallas, 1773) na listi zaštićene

divljači u Članu 15, bez prethodnog navođenja ove vrste na listi divljači u Članu 13, i zaštitu

crvenokljune galice (Pyrrhocorax pyrrhocorax), vrste koja nikada nije registrovana na području

Bosne i Hercegovine.

Tabela 3. Ptice u Zakonu o lovstvu Federacije Bosne i Hercegovine

Vrsta Trajno zaštićena Lovostajem zaštićena Lovna divljač

Anser fabalis Latham, 1787 X

Anser albifrons Scopoli, 1769 X

Anser anser Linnaeus, 1758 X

Cygnus olor J. F. Gmelin, 1789 X

Cygnus cygnus Linnaeus, 1758 X

Tadorna ferruginea Pallas, 1764 X

Tadorna tadorna Linnaeus, 1758 X

Anas strepera Linnaeus, 1758 X

Anas platyrhynchos Linnaeus, 1758 X

Anas clypeata Linnaeus, 1758 X

Anas acuta Linnaeus, 1758 X

Anas crecca Linnaeus, 1758 X

Netta rufina Pallas, 1773 X

Aythya ferina Linnaeus, 1758 X

Aythya fuligula Linnaeus, 1758 X

Mergellus albellus Linnaeus, 1758 X

Mergus merganser Linnaeus, 1758 X

Mergus serrator Linnaeus, 1758 X

Alectoris graeca Meisner, 1804 X

Perdix perdix Linnaeus, 1758 X

Coturnix coturnix Linnaeus, 1758 X

Phasianus colchicus Linnaeus, 1758 X

Tetrao urogallus Linnaeus, 1758 ♀ ♂

Tetrao tetrix Linnaeus, 1758 X

Gavia arctica Linnaeus, 1758 X

Tachybaptus ruficollis Pallas, 1764 X

Podiceps auritus Linnaeus, 1758 X

Podiceps grisegena Boddaert, 1783 X

Podiceps cristatus Linnaeus, 1758 X

Podiceps nigricollis C. L. Brehm, 1831 X

Ciconia nigra Linnaeus, 1758 X

Ciconia ciconia Linnaeus, 1758 X

11

Phalacrocorax carbo Linnaeus, 1758 X

Phalacrocorax aristotelis Linnaeus, 1761 X

Phalacrocorax pygmaeus Pallas, 1773 X

Pelecanus onocrotalus Linnaeus, 1758 X

Pelecanus crispus Bruch, 1832 X

Botaurus stellaris Linnaeus, 1758 X

Ixobrychus minutus Linnaeus, 1766 X

Ardea cinerea Linnaeus, 1758 X

Ardea purpurea Linnaeus, 1766 X

Egretta garzetta Linnaeus, 1766 X

Ardeola ralloides Scopoli, 1769 X

Nycticorax nycticorax Linnaeus, 1758 X

Plegadis falcinellus Linnaeus, 1766 X

Platalea leucorodia Linnaeus, 1758 X

Pandion haliaetus Linnaeus, 1758 X

Gypaetus barbatus Linnaeus, 1758 X

Neophron percnopterus Linnaeus, 1758 X

Aegypius monachus Linnaeus, 1766 X

Gyps fulvus Hablizl, 1783 X

Clanga pomarina C. L. Brehm, 1831 X

Aquila chrysaetos Linnaeus, 1758 X

Circus aeruginosus Linnaeus, 1758 X

Circus macrourus S. G. Gmelin, 1770 X

Circus pygargus Linnaeus, 1758 X

Accipiter nisus Linnaeus, 1758 X

Accipiter gentilis Linnaeus, 1758 X

Milvus milvus Linnaeus, 1758 X

Milvus migrans Boddaert, 1783 X

Haliaeetus albicilla Linnaeus, 1758 X

Buteo lagopus Pontoppidan, 1763 X

Buteo buteo Linnaeus, 1758 X

Otis tarda Linnaeus, 1758 X

Tetrax tetrax Linnaeus, 1758 X

Crex crex Linnaeus, 1758 X

Rallus aquaticus Linnaeus, 1758 X

Porzana pusilla Pallas, 1776 X

Porzana porzana Linnaeus, 1766 X

Gallinula chloropus Linnaeus, 1758 X

Fulica atra Linnaeus, 1758 X

Grus grus Linnaeus, 1758 X

Vanellus vanellus Linnaeus, 1758 X

Tringa ochropus Linnaeus, 1758 X

Tringa totanus Linnaeus, 1758 X

Limosa limosa Linnaeus, 1758 X

Limosa lapponica Linnaeus, 1758 X

Lymnocryptes minimus Brünnich, 1764 X

Gallinago media Latham, 1787 X

Gallinago gallinago Linnaeus, 1758 X

Scolopax rusticola Linnaeus, 1758 X

Chroicocephalus ridibundus Linnaeus, 1766 X

Hydrocoloeus minutus Pallas, 1766 X

Ichthyaetus melanocephalus Temmnick, 1820 X

Larus canus Linnaeus, 1758 X

Larus michahellis Neumann, 1840 X

Sternula albifrons Pallas, 1764 X

Chlidonias niger Linnaeus, 1758 X

Sterna hirundo Linnaeus, 1758 X

Stercorarius pomarinus Temmnick, 1815 X

Stercorarius parasiticus Linnaeus, 1758 X

Columba livia J. F. Gmelin, 1789 X

12

Columba oenas Linnaeus, 1758 X?

Columba palumbus Linnaeus, 1758 X?

Streptopelia turtur Linnaeus, 1758 X

Streptopelia decaocto Frivaldszky, 1838 X

Tyto alba Scopoli, 1769 X

Bubo bubo Linnaeus, 1758 X

Athene noctua Scopoli, 1769 X

Strix aluco Linnaeus, 1758 X

Asio otus Linnaeus, 1758 X

Falco naumanni Fleischer, 1818 X

Falco tinnunculus Linnaeus, 1758 X

Falco vespertinus Linnaeus, 1766 X

Falco columbarius Linnaeus, 1758 X

Falco subbuteo Linnaeus, 1758 X

Falco biarmicus Temmnick, 1825 X

Falco cherrug J. E. Gray, 1834 X

Falco peregrinus Tunstall, 1771 X

Garrulus glandarius Linnaeus, 1758 X

Pica pica Linnaeus, 1758 X

Nucifraga caryocatactes Linnaeus, 1758 X

Pyrrhocorax graculus Linnaeus, 1766 X

Corvus monedula Linnaeus, 1758 X

Corvus frugilegus Linnaeus, 1758 X

Corvus corax Linnaeus, 1758 X?

Vrste Anas penelope, A. querquedula, Marmaronetta angustirostris, Aythya nyroca, Melanitta

nigra, Clangula hyemalis, Bucephala clangula, Gavia immer, Ardea alba, Pernis apivorus,

Circaetus gallicus, Clanga clanga, Hieraaetus pennata, Aquila heliaca, Aquila fasciata, Circus

cyaneus, Accipiter brevipes, Buteo rufinus, Porzana parva, Actitis hypoleucos, Tringa erythropus,

Tringa nebularia, Tringa stagnatilis, Tringa glareola, Calidris minuta, Calidris temminckii,

Calidris alpina, Calidris ferruginea, Larus fuscus, Gelochelidon nilotica, Hydroprogne caspia,

Chlidonias hybrida, Thalasseus sandvicensis, Stercorarius longicaudus, Otus scops, Glaucidium

passerinum, Strix uralensis, Asio flammeus, i Aegolius funereus nisu spomenute na listi divljači, pa

se može pretpostaviti da se smatraju nelovnim vrstama.

U Članu 21 Zakona o lovstvu Federacije Bosne i Hercegovine stoji da je „zabranjen lov ptica i

sisara korisnih za poljoprivredu i šumarstvo“. Popis tih vrsta objavljen je u Pravilniku o vremenu

lova lovostajem zaštićene divljači i popisu ptica i sisara koji se smatraju korisnim za poljoprivredu i

šumarstvo (Službene novine Federacije BiH 1/08), koji obuvata 143 vrste ptica, od kojih 5 nikada

nije registrovano na području Bosne i Hercegovine.

Tabela 4. Vrste ptica koje se smatraju korisnim za poljoprivredu i šumarstvo u Federaciji Bosne i

Hercegovine

Vrste ptica koje se smatraju korisnim za poljoprivredu i šumarstvo

Clamator glandarius Linnaeus, 1758 Locustella naevia Boddaert, 1783

Cuculus canorus Linnaeus, 1758 Locustella fluviatilis Wolf, 1820

Caprimulgus europaeus Linnaeus, 1758 Locustella luscinioides Savi, 1820

Apus melba Linnaeus, 1758 Sylvia atricapilla Linnaeus, 1758

Apus apus Linnaeus, 1758 Sylvia borin Boddaert, 1783

Apus pallidus Shelley, 1870 Sylvia nisoria Bechstein, 1795

Alcedo atthis Linnaeus, 1758 Sylvia crassirostris Cretzschmar 1844

Merops apiaster Linnaeus, 1758 Sylvia communis Latham, 1787

Coracias garrulus Linnaeus, 1758 Sylvia curruca Linnaeus, 1758

Upupa epops Linnaeus, 1758 Sylvia cantillans Pallas, 1764

Jynx torquilla Linnaeus, 1758 Sylvia melanocephala J. F. Gmelin, 1789

Dendrocopos minor Linnaeus, 1758 Muscicapa striata Pallas, 1764

13

Dendrocopos medius Linnaeus, 1758 Erithacus rubecula Linnaeus, 1758

Dendrocopos leucotos Bechstein, 1803 Luscinia megarhynchos C. L. Brehm, 1834

Dendrocopos major Linnaeus, 1758 Luscinia svecica Linnaeus, 1758

Picoides tridactylus Linnaeus, 1758 Ficedula hypoleuca Pallas, 1764

Dryocopus martius Linnaeus, 1758 Ficedula albicollis Temminck, 1820

Picus viridis Linnaeus, 1758 Ficedula parva Bechstein, 1792

Picus canus J. F. Gmelin, 1788 Phoenicurus ochruros S. G. Gmelin, 1774

Lanius collurio Linnaeus, 1758 Phoenicurus phoenicurus Linnaeus, 1758

Lanius excubitor Linnaeus, 1758 Monticola saxatilis Linnaeus, 1766

Lanius minor J. F. Gmelin, 1788 Monticola solitarius Linnaeus, 1758

Lanius senator Linnaeus, 1758 Saxicola rubetra Linnaeus, 1758

Oriolus oriolus Linnaeus, 1758 Saxicola rubicola Linnaeus, 1766

Nucifraga caryocatactes Linnaeus, 1758 Oenanthe oenanthe Linnaeus, 1758

Pyrrhocorax graculus Linnaeus, 1766 Oenanthe hispanica Linnaeus, 1758

Panurus biarmicus Linnaeus, 1758 Turdus torquatus Linnaeus, 1758

Melanocorypha calandra Linnaeus, 1766 Turdus merula Linnaeus, 1758

Calandrella brachydactyla Leisler, 1820 Turdus pilaris Linnaeus, 1758

Galerida cristata Linnaeus, 1758 Turdus iliacus Linnaeus, 1766

Alauda arvensis Linnaeus, 1758 Turdus philomelos C. L. Brehm, 183

Lullula arborea Linnaeus, 1758 Turdus viscivorus Linnaeus, 1758

Eremophila alpestris Linnaeus, 1758 Pastor roseus Linnaeus, 1758

Riparia riparia Linnaeus, 1758 Sturnus vulgaris Linnaeus, 1758

Ptyonoprogne rupestris Scopoli, 1769 Prunella collaris Scopoli, 1769

Hirundo rustica Linnaeus, 1758 Prunella modularis Linnaeus, 1758

Delichon urbicum Linnaeus, 1758 Motacilla flava Linnaeus, 1758

Poecile lugubris Temminck, 1820 Motacilla cinerea Tunstall, 1774

Poecile palustris Linnaeus, 1758 Motacilla alba Linnaeus, 1758

Poecile montanus C. V. Baldenstein, 1827 Anthus campestris Linnaeus, 1758

Periparus ater Linnaeus, 1758 Anthus pratensis Linnaeus, 1758

Lophophanes cristatus Linnaeus, 1758 Anthus trivialis Linnaeus, 1758

Parus major Linnaeus, 1758 Anthus cervinus Pallas, 1811

Cyanistes caeruleus Linnaeus, 1758 Anthus spinoletta Linnaeus, 1758

Remiz pendulinus Linnaeus, 1758 Bombycilla garrulus Linnaeus, 1758

Aegithalos caudatus Linnaeus, 1758 Calcarius lapponicus Linnaeus, 1758

Sitta europaea Linnaeus, 1758 Plectrophenax nivalis Linnaeus, 1758

Sitta neumayer Michahellis, 1830 Emberiza citrinella Linnaeus, 1758

Tichodroma muraria Linnaeus, 1766 Emberiza cirlus Linnaeus, 1766

Certhia familiaris Linnaeus, 1758 Emberiza cia Linnaeus, 1766

Certhia brachydactyla C. L. Brehm, 1820 Emberiza hortulana Linnaeus, 1758

Troglodytes troglodytes Linnaeus, 1758 Emberiza melanocephala Scopoli, 1769

Cinclus cinclus Linnaeus, 1758 Emberiza schoeniclus Linnaeus, 1758

Regulus regulus Linnaeus, 1758 Emberiza calandra Linnaeus, 1758

Regulus ignicapillus Temminck, 1820 Fringilla coelebs Linnaeus, 1758

Cettia cetti Temminck, 1820 Fringilla montifringilla Linnaeus, 1758

Phylloscopus trochilus Linnaeus, 1758 Pyrrhula pyrrhula Linnaeus, 1758

Phylloscopus collybita Vieillot, 1817 Chloris chloris Linnaeus, 1758

Phylloscopus bonelli Vieillot, 1819 Loxia curvirostra Linnaeus, 1758

Phylloscopus sibilatrix Bechstein, 1793 Acanthis flammea Linnaeus, 1758

Iduna pallida Hemprich & Ehrenberg, 1833 Spinus spinus Linnaeus, 1758

Hippolais olivetorum Strickland, 1837 Carduelis carduelis Linnaeus, 1758

Hippolais polyglotta Vieillot, 1817 Carduelis flavirostris Linnaeus, 1758

Hippolais icterina Vieillot, 1817 Carduelis cannabina Linnaeus, 1758

Acrocephalus melanopogon Temminck, 1823 Serinus serinus Linnaeus, 1766

Acrocephalus paludicola Vieillot, 1817 Coccothraustes coccothraustes Linnaeus, 1758

Acrocephalus schoenobaenus Linnaeus, 1758 Passer domesticus Linnaeus, 1758

Acrocephalus scirpaceus Hermann, 1804 Passer montanus Linnaeus, 1758

Acrocephalus arundinaceus Linnaeus, 1758 Montifrigilla nivalis Linnaeus, 1766

14

U ovom dokumentu su kao značajne za poljoprivredu i šumarstvo nabrojane i neke vrste koje

nikada nisu registrovane na području Bosne i Hercegovine: Luscinia luscinia, Sylvia undata,

Carduelis citrinella, Loxia pytyopsittacus i Pyrrhocorax pyrrhocorax.

Vrijeme lovostaja u Federaciji Bosne i Hercegovine je definisano Pravilnikom o vremenu lova

lovostajem zaštićene divljači i popisu ptica i sisara koji se smatraju korisnim za poljoprivredu i

šumarstvo. U ovom dokumentu stoji „guske divlje – Anser spp., patke divlje – Anas spp. i golubovi

divlji – Columba spp., zbog čega nije najjasnije da li se lovna sezona od 01.09. – 31.01. u Federaciji

Bosne i Hercegovine odnosi i na vrste Anas penelope i Anas querquedula, koje nisu navedene na

spisku divljači u Zakonu o lovstvu Federacije Bosne i Hercegovine.

Nejasna je situacija i za vrste koje su u Članu 13. Zakona o lovstvu Federacije Bosne i Hercegovine

navedene kao „patke“, a koje ne pripadaju rodu Anas: Netta rufina, Aythya ferina i Aythya fuligula,

koje su prema Članu 17 lovostajem zaštićene kao „divlje patke“ – za njih u Pravilniku, u kojem stoji

„Anas sp.“ nije definisana lovna sezona.

Isto se odnosi i na vrste Columba oenas i Columba palumbus, koje su navedene na spisku divljači, a

ne podrazumijevaju se pod „divlji golubovi“ koji su zaštićeni lovostajem. Međutim, obzirom da u

Pravilniku stoji „Columba spp.“, pretpostavit ćemo da su i te dvije vrste zaštićene lovostajem.

Tabela 5. Vrijeme lova lovostajem zaštićene divljači u Federaciji Bosne i Hercegovine

Vrsta Vrijeme lova

Anser fabalis 01.09. – 31.01.

Anser albifrons 01.09. – 31.01.?

Anser anser 01.09. - 31.01.

Anas strepera 01.09. - 01.03.

Anas penelope 01.09. - 01.03.?

Anas platyrhynchos 01.09. - 01.03.

Anas clypeata 01.09. - 01.03.

Anas acuta 01.09. - 01.03.

Anas querquedula 01.09. - 01.03.?

Anas crecca 01.09. - 01.03.

Netta rufina Nema podataka

Aythya ferina Nema podataka

Aythya fuligula Nema podataka

Alectoris graeca 15.09. - 31.12.

Perdix perdix 15.09. - 31.12.

Coturnix coturnix 01.08. - 31.12.

Phasianus colchicus 01.10. - 15.01.

Tetrao urogallus ♂ 15.03. - 31.05.

Bonasa bonasia ♂ 16.08. - 31.10.

Fulica atra 01.09. - 31.01.

Lymnocryptes minimus Nema podataka

Gallinago media Nema podataka

Gallinago gallinago 01.10. - 01.03.

Scolopax rusticola 01.10. - 01.03.

Columba livia 01.08. - 31.01.

Columba oenas 01.08. - 31.01.?

Columba palumbus 01.08. - 31.01.?

Streptopelia turtur 01.08. - 31.01.

U Zakonu o lovstvu Republike Srpske kao „divljač“ su označene čak 153 vrste ptica (Član 5)

Zakon o lovstvu Republike Srpske

Član 5

15

...b) porodice i vrste iz klase ptica:

1) porodica tetrijeba (Tetraonidae), u koje spada: veliki tetrijeb ili gluhan (Tetrao urogallus L.), tetrijeb mali ili ruževac

(Lyrurus tetrix L.) i lještarka (Terastes bonasia L.),

2) porodica fazana (Phasianidae), u koje spada: fazan (Phasianus colchicus L.), jarebica poljska ili trčka (Perdix perdix

L.), jarebica kamenjarka (Alectoris graeca Meis.) i prepelica ili pučpura (Conturnix coturnix L.),

3) porodica patke (Anatidae), u koje spada: divlja patka ili patka gluhara (Anas platyrhynchos L.), patka kržulja ili krža

(Anas crecca L.), patka pupčanica (Anas querquedula L.), patka kašikara (Anas clypeata L.), patka lastarka (Anas acuta

L.), patka pjegava ili neretvanka (Anus angustirostris Men), patka kreketaljka (Anas strepera L.), patka zviždarka (Anas

penelope L.), patka krunata (Anas fuligula L.), patka žličarka (Spatula clypeata L.), patka glavata (Nyroca ferina), patka

njorka (Nyroca nyroca Gould.), patka batoglavica (Bucephala clangula L.), divlja guska (Anser anser L.), guska

glogovnjača (Anser fabalis Lath.), guska lisasta (Anser albifrons Scop.), utva zlatokrila (Tadorna ferruginea Pall.), utva

morska (Tadorna tadorna L.), ronac veliki (Mergus merganser L.), ronac srednji ili brskavac (Mergus serrator L.),

ronac bijeli (Mergus albellus), labud crvenokljuni (Cygnus olor Gm.), labud žutokljuni (Cygnus cygnus) i labud

crnokljuni (Cygnus bewickii Yarr.),

4) porodica rode (Ciconiidae), u koje spada: roda bijela (Coconia coconia), roda crna (Coconia nigra), žiličarka bijela

(Platalea leucorodia L.) i blistavi ražanj (Plegadis falcinellus L.),

5) porodice čaplje (Ardeidae), u koje spada: čaplja siva (Ardea cinerea L.), čaplja danguba (Ardea purpurea L.), čaplja

žuta (Ardeola ralloides Scop.), čaplja bijela (Egretta alba L.), čapljica mala (Ixbrychus minutus L.), gak kvakavac

(Nycticorax nycticorax L.),bukavac nebogled (Botaurus stellaris L.)

6) porodica šljuke - vivci (Charadriidae), u koje spada: šljuka šumska ili šljuka bena (Scolopax rusticola L.), barska

šljuka ili šljuka kokošica (Capella gallinago L.), šljuka livadarka (Capella media Lath.), šljuka kozica ili mala bokasina

(Lymnocryptes minimus Brun.), Žalar rđasti (Calidris canutus L.), žalar krivokljuni (Calidris ferrubginea Brun.), žalar

cerikavac ili sjeverni žalar (Calidris alpina L.), žalar crnčić (Calidris temmincki Lesli), Žalar mali (Calidris minuta

Leisl.), prutka mrka (Tringa erythropus Pall.), prutka crvenonoga (Tringa totanus L.), prutka krivokljuna (Tringa

nebularia Gunn.), prutka dugonoga (Tringa stagnatillis Bechst.), prutka pjegava (Tringa ochropus L.), prutka migavica

(Tringa glareola L.), prutka mala (Actitis hypoleucos L.), muljača crvenorepa (Limosa limosa L.), muljača smeđa

(Limosa lapponica L.) i vivak pozvizdač (Vanellus vanellus L.),

7) porodica galeba (Laridae), u koje spada: galeb obični (Larus ridibundus L.), galeb klaukavac (Larus argentatus

Pont.), galeb ćukavac ili galeb smeđi (Larus fascus L.), galeb burni (Larus canus L.), galeb mali (Larus minutus Pall.),

galeb crnoglavi (Larus melanocephalus Temm.), galeb troprsti (Rissa tridactyla L.), pomornik veliki (Stercorarius skua

Brunn.), pomornik širokorepi (Stercorarius pomarinus Temm.), pomornik kratkorepi (Stercorarius parasiticus L.),

pomornik dugorepi (Stercorarius longicaudus Vieil.), čigra obična (Sterna hirundo), čigra mala (Sterna albifrons), čigra

dugokljuna (Sterna sandvicenzis Lath.), čigra crna (Chlidonias niger), čigra bjelobrada (Chlidonias leucopareia

Temm.), čigra tustokljuna (Gelochelidon nilotica Gm.) i čigra ćubasta ili kotorska (Hydroprogne tschegrave Lep.),

8) porodica sokola (Falconidae): soko sivi (Falco peregrinus Tunst.), soko kragujac (Falco subbuteo L.), soko smeđi

(Falco cherrug Gray.), soko mali ili soko kraguljčić (Falco columbarius regulus Pall.), soko južni (Falco biarmicus

Temm.), vjetruša kliktava (Falco tinnunculus L.), vjetruša kopčić (Falco vespertinus L.), vjetruša bjelonokta (Falco

naumanni Fleisch.), eja poljska (Circus cyaneus L.), eja močvarica (Circus Aeroginosus L.), eja stepska (Circus

macrourus L.), lunja rđasta (Milvus milvus L.) i lunja crna (Milvus migrans),

9) porodica jastreba (Accipitridae), u koje spada: orao suri (Aquila chrysaetos L.), orao krstaš (Aquila heliaca Sav.),

orao klokotaš (Aquila clanga Pall.), orao kliktaš (Aquila pomorana Brehm.), orao prugasti (Hieraaetus fasciatus viell.),

orao patuljasti (Hieraaetus pennatus Gm.), orao štekavac (Haliaetus albicilla L.), orao zmijar (Circaetus gallicus Gm.),

škanjac mišar (Buteo buteo L.), škanjac gaćaš (Buteo lagopus Brunn.), škanjac bjelorepi (Buteo rufinus Cretz.), škanjac

osaš (Pernis apivorus L), sup bjeloglavi (Gyps fulvus Havbl.), sup smeđoglavi (Aegypius monachus L.), kostoberina

žutoglava ili brađaš (Gypaeatus barbatus), strvinar bijeli (Neophron perenopterus L.), jastreb kokošar (Accipiter

gentilis L.), kobac ptičar (Accipiter nisus L.) i kobac kratkonogi (Accipiter badius brevipes Severtzov),

10) porodica nesita ili pelikana (Pelecanidae), u koje spada: nesit ružičasti (Pelecanus onocrotalus L.) i nesit kudravi

(Pelecanus crispus Bruch.),

11) porodica ždrala (Gruidae), u koje spada: sivi ždral (Grus grus L.),

12) porodica doplje (Otididae), u koje spada: droplja velika (Otis tarda L.) i droplja mala (Otis tetrax L.),

13) porodica liske (Rallidae), u koje spada: liska crna (Fulica atra L.), kokošica mlakara (Rallus aquaticus L.),

zelenonoga mlakuša (Gallinula choloropus L.), hariš ili prdavac (Crex crex L.), štijoka kusica (Porzana pusilla Pall.),

štijaka riđa ili štioka barska (Porzana porzana L.), štioka vizlinica (Porzana parva Scop.) i sultanka modra (Porphyria

porphyrio L.),

14) porodica goluba (Columbidae), u koje spada: golub divlji ili pećinar (Columba livia Gm.), Golub dupljaš (Columba

oenas L.), golub grivnjaš (Columba palumbus L.), divlja grlica (Streptopelia turtur L.) i gugutka ili kumrija

(Streptopelia decaocto Friv.),

15) porodica sove (Strigidae), potporodica prave sove (Striginae), u koje spadaju: sova buljina ili velika ušara (Bubo

bubo L.), sova jastrebača (Strix uralensis Pall.), sova šumska (Strix aluco L.), sova šumska ili sova utina (Asio otus L.),

sova močvarica (Asio flammeus Pont.), kukuvija drijemalica (Tyto alba guttata Brehm), kukuvija smrtna ili ćuk obični

(Athene noctua Scop.), sovica siva ili mrtvačka (Aegolius funereus L.), ćuk lulavac (Otus scops L.) i ćukuša kukavica

(Glaucidium passerinum L.),

16) porodica gnjurca (Podicipedidae), u koje spadaju: gnjurac čupasti (Podiceps cristatus L.), gnjurac riđoglavi ili

16

gnjurac rusogrli (Podiceps griseigena Bod.), gnjurac zlatouhi (Podiceps nigricollis Brehm.), gnjurac ušati (Podiceps

auritus L.) i gnjurac mali (Podiceps ruficollis Pall.),

porodica vranci (Phalacrocoracidae): u koju spadaju: vranac veliki – kormoran (Phalacrocoraxcarbo), vranac kukmaš

(Phalacrocorax aristotelis), vranac mali (Phalacrocorax pigmeus),

17) porodica pljenora (Columbidae), u koje spadaju: pljenor veliki (Colymbus immer Brunn.), pljenor žutokljuni

(Colymbus Adams Gray.), pljenor srednji (Colymbus arcticus L.) i pljenor mali (Colymbus stelatus Pont.) i

18) porodica vrane (Corvidae), u koje spadaju: gavran (Corvus corax L.), vrana siva (Corvus corone cornix L.), vrana

crna (Corvus corone L.), vrana gačac (Corvus frugilegus L.), čavka (Coloeus monedula L.), šojka (Garrulus glandarius

L.), svraka (Pica pica L.), kreja lješnikara (Nucifraga coryocatactes L.), galica čolica (Pyrhocorax graculus L.) i galica

crvenokljuna (Pyrhocorax pyrhocorax L.)

I ovdje je prisutan veći broj štamparskih grešaka: pogrešno je napisano ime patke neretvanke, pa je

u ovom slučaju riječ o Anus angustirostris, mali pljenor je Colymbus stlatus, crna roda Coconia

nigra, bijala roda Coconia coconia, veliki vranac Phalacrocoraxcarbo, a tu su još i Phalacrocorax

pigmeus, Ixbrychus minutes, Žiličarka bijela – Platalea leucordia, Neophron perenopterus, Aquila

pomorana, Hieraetus pennatus, Aquila chysaetos, Circus Aeruginosus, Haliaetus albicilla, Falica

atra, Tringa Erythopus, Calidris ferrubginea, Larus melanocephalis, Larus Fascus, Gelochelidon

nilotca, Sterna sandvicenzis, Nucifraga coryocatactes, Pyrhocorax graculus. Patka žličarka je

navedena dva puta, pod novim (Anas clypeata) i starim nazivom (Spatula clypeata).

Treba spomenuti i nabrajanje čak 7 vrsta koje nikada nisu registrovane na području BiH: Cygnus

bewicki, Calidris canutus, Stercorarius skua, Porphyrio porphyrio, Colymbus adamsi, Corvus

corone i Pyrrhocorax pyrrhocorax.

Zaštićene vrste divljači u Zakonu o lovstvu Republike Srpske su nabrojane u članovima 6, 8 i 9.

Zakon o lovstvu Republike Srpske

Član 6.

(1) Divljač iz klase sisavaca i klase ptica, dijeli se na zaštićenu i nezaštićenu divljač.

...(3) U zaštićenu divljač iz klase ptica spadaju : šumske koke, poljske koke, divlje patke, divlje guske, šljuke, čaplje

(osim sive čaplje), rode, labudovi, supovi – lešinari, orlovi, škanjci, eje, lunje, sokolovi, nesiti, sivi ždralovi, droplje,

liske, žalarke, prutke, muljače, vivak pozvizdač, pomornici, galebovi, čigre, ronci, grlice, golubovi, sove, gnjurci,

pljenori, gavran, galica čolica i galica crvenokljuna.

Član 8.

Stalna zaštita određuje se za sljedeće vrste zaštićene divljači: ...koka velikog tetrijeba, mali tetrijeb i njegova koka, koka

lještarke, čaplje (osim sive čaplje), rode, labudovi, supovi-lešinari, orlovi, škanjci, eje, lunje, sokolovi, nesiti, sivi ždral,

droplje, liske (osim crne liske), žalarke, prutke, muljače, vivak pozvizdač, pomornici, galebovi, čigre, sove, ronci,

gnjurci, pljenori, galica čolica i galica crvenokljuna.

Član 9. (1) Lovostajem se zaštićuju sljedeće vrste divljači: ...veliki tetrijeb - mužjak, prepelica, jarebica kamenjarka, jarebica

poljska, lještarka - mužjak, šljuke, divlji golubovi, grlica, fazan i ženka fazana, divlja patka gluvara, krdža i gugutka,

divlja guska i crna liska..

U Članu 5 Zakona o divljači i lovstvu Republike Srpske su kao divljač iz porodice Anatidae

pobrojane vrste divlja patka ili patka gluhara (Anas platyrhynchos), patka kržulja ili krža (Anas

crecca), patka pupčanica (Anas querquedula), patka kašikara (Anas clypeata), patka lastarka (Anas

acuta), patka pjegava ili neretvanka (Anas angustirostris), patka kreketaljka (Anas strepera), patka

zviždarka (Anas penelope), patka krunata (Anas fuligula), patka žličarka (Spatula clypeata), patka

glavata (Nyroca ferina), patka njorka (Nyroca nyroca), patka batoglavica (Bucephala clangula).

Međutim, u Članu 9 stoji da su lovostajem zaštićene samo Anas platyrhynchos i A. crecca, a ostalih

11 vrsta (tačnije, 10, jer su Anas clypeata i Spatula clypeata sinonimi) ostaju nezaštićene.

Kao nezaštićena divljač navedene su tri vrste vranaca (Phalacrocorax carbo, Phalacrocorax

aristotelis i Phalacrocorax pygmaeus), koji su uredno pobrojani na listi divljači u Članu 5, ali se ne

spominju ni u jednom članu u kojima je dat spisak zaštićene divljači. S obzirom na činjenicu da su

17

vranci u ranijoj verziji zakona bili zaštićeni, postoje indicije da su skinuti sa liste zaštićenih vrsta

zbog navodnih velikih šteta koje ove vrste čine ribljim populacijama.

Nadalje, u članu 5 su kao članovi porodice jastreba (Accipitridae) navedeni orao suri (Aquila

chrysaetos), orao krstaš (Aquila heliaca), orao klokotaš (Aquila clanga), orao kliktaš (Aquila

pomarina), orao prugasti (Hieraaetus fasciatus), orao patuljasti (Hieraaetus pennatus), orao

štekavac (Haliaeetus albicilla), orao zmijar (Circaetus gallicus), škanjac mišar (Buteo buteo),

škanjac gaćaš (Buteo lagopus), škanjac bjelorepi (Buteo rufinus), škanjac osaš (Pernis apivorus),

sup bjeloglavi (Gyps fulvus), sup smeđoglavi (Aegypius monachus), kostoberina žutoglava ili brađaš

(Gypaeatus barbatus), strvinar bijeli (Neophron percnopterus), jastreb kokošar (Accipiter gentilis),

kobac ptičar (Accipiter nisus) i kobac kratkonogi (Accipiter brevipes). Međutim, u Članu 8 stoji da

su stalnom zaštitom obuhvaćeni „supovi-lešinari, orlovi, škanjci, eje, lunje, sokolovi...“, što faktički

ne podrazumijeva vrste Gypaeatus barbatus, Neophron percnopterus, Accipiter gentilis, Accipiter

nisus i Accipiter brevipes. U Članu 6 stoji da u zaštićenu divljač iz klase ptica spada i gavran, ali se

ta vrsta ne spominje ni u Članu 8 (gdje su pobrojane trajno zaštićene vrste), niti u Članu 9 (u kojem

su vrste koje su zaštićene lovostajem). Crvenokljuna galica (Pyrrhocorax pyrrhocorax) je i ovdje

stalno zaštićena vrsta, iako ona nikada nije registrovana na području BiH.

Tabela 6. Ptice u Zakonu o lovstvu Republike Srpske

Vrsta Trajno zaštićena Lovostajem zaštićena Lovna divljač

Anser fabalis Latham, 1787 X

Anser albifrons Scopoli, 1769 X

Anser anser Linnaeus, 1758 X

Cygnus olor J. F. Gmelin, 1789 X

Cygnus cygnus Linnaeus, 1758 X

Tadorna ferruginea Pallas, 1764 X

Tadorna tadorna Linnaeus, 1758 X

Anas strepera Linnaeus, 1758 X

Anas penelope Linnaeus, 1758 X

Anas platyrhynchos Linnaeus, 1758 X

Anas clypeata Linnaeus, 1758 X

Anas acuta Linnaeus, 1758 X

Anas querquedula Linnaeus, 1758 X

Anas crecca Linnaeus, 1758 X

Marmaronetta angustirostris Ménétriés, 1832 X

Aythya ferina Linnaeus, 1758 X

Aythya nyroca Güldenstädt, 1770 X

Aythya fuligula Linnaeus, 1758 X

Bucephala clangula Linnaeus, 1758 X

Mergellus albellus Linnaeus, 1758 X

Mergus merganser Linnaeus, 1758 X

Mergus serrator Linnaeus, 1758 X

Alectoris graeca Meisner, 1804 X

Perdix perdix Linnaeus, 1758 X

Coturnix coturnix Linnaeus, 1758 X

Phasianus colchicus Linnaeus, 1758 X

Tetrao urogallus Linnaeus, 1758 ♀ ♂

Tetrao tetrix Linnaeus, 1758 X

Gavia arctica Linnaeus, 1758 X

Gavia immer Brünnich, 1764 X

Tachybaptus ruficollis Pallas, 1764 X

Podiceps auritus Linnaeus, 1758 X

Podiceps grisegena Boddaert, 1783 X

Podiceps cristatus Linnaeus, 1758 X

Podiceps nigricollis C. L. Brehm, 1831 X

Ciconia nigra Linnaeus, 1758 X

18

Ciconia ciconia Linnaeus, 1758 X

Phalacrocorax carbo Linnaeus, 1758 X

Phalacrocorax aristotelis Linnaeus, 1761 X

Phalacrocorax pygmaeus Pallas, 1773 X

Pelecanus onocrotalus Linnaeus, 1758 X

Pelecanus crispus Bruch, 1832 X

Botaurus stellaris Linnaeus, 1758 X

Ixobrychus minutus Linnaeus, 1766 X

Ardea cinerea Linnaeus, 1758 X

Ardea purpurea Linnaeus, 1766 X

Ardea alba Linnaeus, 1758 X

Ardeola ralloides Scopoli, 1769 X

Nycticorax nycticorax Linnaeus, 1758 X

Plegadis falcinellus Linnaeus, 1766 X

Platalea leucorodia Linnaeus, 1758 X

Gypaetus barbatus Linnaeus, 1758 X

Neophron percnopterus Linnaeus, 1758 X

Pernis apivorus Linnaeus, 1758 X

Aegypius monachus Linnaeus, 1766 X

Gyps fulvus Hablizl, 1783 X

Circaetus gallicus J. F. Gmelin, 1788 X

Clanga pomarina C. L. Brehm, 1831 X

Clanga clanga Pallas, 1811 X

Hieraaetus pennata J. V. Gmelin, 1788 X

Aquila heliaca Savigny, 1809 X

Aquila chrysaetos Linnaeus, 1758 X

Aquila fasciata Vieillot, 1822 X

Circus aeruginosus Linnaeus, 1758 X

Circus cyaneus Linnaeus, 1766 X

Circus macrourus S. G. Gmelin, 1770 X

Accipiter brevipes Severtsov, 1850 X

Accipiter nisus Linnaeus, 1758 X

Accipiter gentilis Linnaeus, 1758 X

Milvus milvus Linnaeus, 1758 X

Milvus migrans Boddaert, 1783 X

Haliaeetus albicilla Linnaeus, 1758 X

Buteo lagopus Pontoppidan, 1763 X

Buteo buteo Linnaeus, 1758 X

Buteo rufinus Cretzschmar, 1827 X

Otis tarda Linnaeus, 1758 X

Tetrax tetrax Linnaeus, 1758 X

Crex crex Linnaeus, 1758 X

Rallus aquaticus Linnaeus, 1758 X

Porzana parva Scopoli, 1769 X

Porzana pusilla Pallas, 1776 X

Porzana porzana Linnaeus, 1766 X

Gallinula chloropus Linnaeus, 1758 X

Fulica atra Linnaeus, 1758 X

Grus grus Linnaeus, 1758 X

Vanellus vanellus Linnaeus, 1758 X

Actitis hypoleucos Linnaeus, 1758 X

Tringa ochropus Linnaeus, 1758 X

Tringa erythropus Pallas, 1764 X

Tringa nebularia Gunnerus, 1767 X

Tringa stagnatilis Bechstein, 1863 X

Tringa glareola Linnaeus, 1758 X

Tringa totanus Linnaeus, 1758 X

Limosa limosa Linnaeus, 1758 X

Limosa lapponica Linnaeus, 1758 X

Calidris minuta Leisler, 1812 X

19

Calidris temminckii Leisler, 1812 X

Calidris alpina Linnaeus, 1758 X

Calidris ferruginea Pontoppidan, 1763 X

Lymnocryptes minimus Brünnich, 1764 X

Gallinago media Latham, 1787 X

Gallinago gallinago Linnaeus, 1758 X

Scolopax rusticola Linnaeus, 1758 X

Chroicocephalus ridibundus Linnaeus, 1766 X

Hydrocoloeus minutus Pallas, 1766 X

Ichthyaetus melanocephalus Temmnick, 1820 X

Larus canus Linnaeus, 1758 X

Larus michahellis Neumann, 1840 X

Larus fuscus Linnaeus, 1758 X

Sternula albifrons Pallas, 1764 X

Gelochelidon nilotica J. F. Gmelin, 1789 X

Hydroprogne caspia Lepechin, 1770 X

Chlidonias niger Linnaeus, 1758 X

Chlidonias hybrida Pallas, 1811 X

Sterna hirundo Linnaeus, 1758 X

Thalasseus sandvicensis Latham, 1787 X

Stercorarius pomarinus Temmnick, 1815 X

Stercorarius parasiticus Linnaeus, 1758 X

Stercorarius longicaudus Vieillot, 1819 X

Columba livia J. F. Gmelin, 1789 X

Columba oenas Linnaeus, 1758 X

Columba palumbus Linnaeus, 1758 X

Streptopelia turtur Linnaeus, 1758 X

Streptopelia decaocto Frivaldszky, 1838 X

Tyto alba Scopoli, 1769 X

Otus scops Linnaeus, 1758 X

Bubo bubo Linnaeus, 1758 X

Glaucidium passerinum Linnaeus, 1758 X

Athene noctua Scopoli, 1769 X

Strix aluco Linnaeus, 1758 X

Strix uralensis Pallas, 1771 X

Asio otus Linnaeus, 1758 X

Asio flammeus Pontoppidan, 1763 X

Aegolius funereus Linnaeus, 1758 X

Falco naumanni Fleischer, 1818 X

Falco tinnunculus Linnaeus, 1758 X

Falco vespertinus Linnaeus, 1766 X

Falco columbarius Linnaeus, 1758 X

Falco subbuteo Linnaeus, 1758 X

Falco biarmicus Temmnick, 1825 X

Falco cherrug J. E. Gray, 1834 X

Falco peregrinus Tunstall, 1771 X

Garrulus glandarius Linnaeus, 1758 X

Pica pica Linnaeus, 1758 X

Nucifraga caryocatactes Linnaeus, 1758 X

Pyrrhocorax graculus Linnaeus, 1766 X

Corvus monedula Linnaeus, 1758 X

Corvus frugilegus Linnaeus, 1758 X

Corvus corax Linnaeus, 1758 X?

Vrste Netta rufina, Melanitta nigra, Clangula hyemalis, Egretta garzetta, Pandion haliaetus i

Circus pygargus nisu spomenute na listi divljači, pa se može pretpostaviti da se smatraju nelovnim

vrstama. U Članu 14 Zakona o lovstvu Republike Srpske stoji da je „zabranjen lov ptica i sisara

korisnih za poljoprivredu i šumarstvo“. Popis tih vrsta objavljen je u dokumentu koji nosi naziv

Naredba o utvrđivanju ptica i sisara korisih za poljoprivredu i šumarstvo (Službeni glasnik

20

Republike Srpske, broj 3, 2010) i koji obuvata 142 vrste ptica, od kojih čak 7 nikada nije

registrovano na području Bosne i Hercegovine.

Tabela 7. Popis ptica značajnih za poljoprivredu i šumarstvo u Republici Srpskoj

Vrste ptica koje se smatraju korisnim za poljoprivredu i šumarstvo

Clamator glandarius Linnaeus, 1758 Locustella fluviatilis Wolf, 1820

Cuculus canorus Linnaeus, 1758 Locustella luscinioides Savi, 1820

Caprimulgus europaeus Linnaeus, 1758 Sylvia atricapilla Linnaeus, 1758

Apus melba Linnaeus, 1758 Sylvia borin Boddaert, 1783

Apus apus Linnaeus, 1758 Sylvia nisoria Bechstein, 1795

Apus pallidus Shelley, 1870 Sylvia crassirostris Cretzschmar 1844

Alcedo atthis Linnaeus, 1758 Sylvia communis Latham, 1787

Merops apiaster Linnaeus, 1758 Sylvia curruca Linnaeus, 1758

Coracias garrulus Linnaeus, 1758 Sylvia cantillans Pallas, 1764

Upupa epops Linnaeus, 1758 Sylvia melanocephala J. F. Gmelin, 1789

Jynx torquilla Linnaeus, 1758 Muscicapa striata Pallas, 1764

Dendrocopos minor Linnaeus, 1758 Erithacus rubecula Linnaeus, 1758

Dendrocopos medius Linnaeus, 1758 Luscinia megarhynchos C. L. Brehm, 183

Dendrocopos major Linnaeus, 1758 Luscinia svecica Linnaeus, 1758

Picoides tridactylus Linnaeus, 1758 Ficedula hypoleuca Pallas, 1764

Picus viridis Linnaeus, 1758 Ficedula albicollis Temminck, 1820

Picus canus J. F. Gmelin, 1788 Ficedula parva Bechstein, 1792

Lanius collurio Linnaeus, 1758 Phoenicurus ochruros S. G. Gmelin, 1774

Lanius excubitor Linnaeus, 1758 Phoenicurus phoenicurus Linnaeus, 1758

Lanius minor J. F. Gmelin, 1788 Monticola saxatilis Linnaeus, 1766

Lanius senator Linnaeus, 1758 Monticola solitarius Linnaeus, 1758

Oriolus oriolus Linnaeus, 1758 Saxicola rubetra Linnaeus, 1758

Nucifraga caryocatactes Linnaeus, 1758 Saxicola rubicola Linnaeus, 1766

Pyrrhocorax graculus Linnaeus, 1766 Oenanthe oenanthe Linnaeus, 1758

Panurus biarmicus Linnaeus, 1758 Oenanthe hispanica Linnaeus, 1758

Melanocorypha calandra Linnaeus, 1766 Turdus torquatus Linnaeus, 1758

Calandrella brachydactyla Leisler, 1820 Turdus merula Linnaeus, 1758

Galerida cristata Linnaeus, 1758 Turdus pilaris Linnaeus, 1758

Lullula arborea Linnaeus, 1758 Turdus iliacus Linnaeus, 1766

Eremophila alpestris Linnaeus, 1758 Turdus philomelos C. L. Brehm, 1834

Riparia riparia Linnaeus, 1758 Turdus viscivorus Linnaeus, 1758

Ptyonoprogne rupestris Scopoli, 1769 Pastor roseus Linnaeus, 1758

Hirundo rustica Linnaeus, 1758 Sturnus vulgaris Linnaeus, 1758

Delichon urbicum Linnaeus, 1758 Prunella collaris Scopoli, 1769

Poecile lugubris Temminck, 1820 Prunella modularis Linnaeus, 1758

Poecile palustris Linnaeus, 1758 Motacilla flava Linnaeus, 1758

Poecile montanus C. V. Baldenstein, 1827 Motacilla cinerea Tunstall, 1774

Periparus ater Linnaeus, 1758 Motacilla alba Linnaeus, 1758

Lophophanes cristatus Linnaeus, 1758 Anthus campestris Linnaeus, 1758

Parus major Linnaeus, 1758 Anthus pratensis Linnaeus, 1758

Cyanistes caeruleus Linnaeus, 1758 Anthus trivialis Linnaeus, 1758

Remiz pendulinus Linnaeus, 1758 Anthus cervinus Pallas, 1811

Aegithalos caudatus Linnaeus, 1758 Anthus spinoletta Linnaeus, 1758

Sitta europaea Linnaeus, 1758 Bombycilla garrulus Linnaeus, 1758

Sitta neumayer Michahellis, 1830 Calcarius lapponicus Linnaeus, 1758

Tichodroma muraria Linnaeus, 1766 Plectrophenax nivalis Linnaeus, 1758

Certhia familiaris Linnaeus, 1758 Emberiza citrinella Linnaeus, 1758

Certhia brachydactyla C. L. Brehm, 1820 Emberiza cirlus Linnaeus, 1766

Troglodytes troglodytes Linnaeus, 1758 Emberiza cia Linnaeus, 1766

Cinclus cinclus Linnaeus, 1758 Emberiza hortulana Linnaeus, 1758

Regulus regulus Linnaeus, 1758 Emberiza melanocephala Scopoli, 1769

Regulus ignicapillus Temminck, 1820 Emberiza schoeniclus Linnaeus, 1758

Cettia cetti Temminck, 1820 Emberiza calandra Linnaeus, 1758

21

Phylloscopus trochilus Linnaeus, 1758 Fringilla coelebs Linnaeus, 1758

Phylloscopus collybita Vieillot, 1817 Fringilla montifringilla Linnaeus, 1758

Phylloscopus bonelli Vieillot, 1819 Pyrrhula pyrrhula Linnaeus, 1758

Phylloscopus sibilatrix Bechstein, 1793 Chloris chloris Linnaeus, 1758

Iduna pallida Hemprich & Ehrenberg, 1833 Loxia curvirostra Linnaeus, 1758

Hippolais olivetorum Strickland, 1837 Acanthis flammea Linnaeus, 1758

Hippolais polyglotta Vieillot, 1817 Spinus spinus Linnaeus, 1758

Hippolais icterina Vieillot, 1817 Carduelis carduelis Linnaeus, 1758

Acrocephalus melanopogon Temminck, 1823 Carduelis flavirostris Linnaeus, 1758

Acrocephalus paludicola Vieillot, 1817 Carduelis cannabina Linnaeus, 1758

Acrocephalus schoenobaenus Linnaeus, 1758 Serinus serinus Linnaeus, 1766

Acrocephalus scirpaceus Hermann, 1804 Coccothraustes coccothraustes Linnaeus, 1758

Acrocephalus palustris Bechstein, 1798 Passer domesticus Linnaeus, 1758

Acrocephalus arundinaceus Linnaeus, 1758 Passer montanus Linnaeus, 1758

Locustella naevia Boddaert, 1783

I u ovom dokumentu su kao značajne za poljoprivredu i šumarstvo nabrojane i neke vrste koje

nikada nisu registrovane na području Bosne i Hercegovine: Luscinia luscinia, Sylvia undata,

Carduelis citrinella, Loxia pytyopsittacus, Pyrrhocorax pyrrhocorax, Loxia leucoptera i Sturnus

unicolor.

Vrijeme lovostaja u Republici Srpskoj definisano je Naredbom o vremenu lova lovostajem

zaštićene divljači (Službeni glasnik Republike Srpske, broj 3, 2010).

U Zakonu o lovstvu Republike Srpske je kao divljač zaštićena lovostajem spomenuta Anas crecca,

međutim, u Naredbi o vremenu lova lovostajem zaštićene divljači navedena je samo divlja patka

(naziv pod kojim je u Zakonu navedena Anas platyrhynchos), pa ostaje nejasno zašto za A. crecca

sezona lova nije određena – to se može shvatiti kao da je otvorena tokom cijele godine. Streptopelia

decaocto je također navedena kao lovostajem zaštićena divljač u Članu 9 Zakona o lovstvu

Republike Srpske, ali u u Naredbi o vremenu lova lovostajem zaštićene divljači nije definisan

vremenski okvir u kojem se ova vrsta može loviti.

Posebno je zanimljiva činjenica da je u Naredbi o vremenu lova lovostajem zaštićene divljači

propisano vrijeme lova za ševu vintulju (Alauda arvensis), od 01.08. - 31.12., mada ova vrsta nije

navedena kao divljač u Zakonu o lovstvu Republike Srpske.

Tabela 8. Vrijeme lova lovostajem zaštićene divljači u Republici Srpskoj

Vrsta Vrijeme lova

Anser anser 16.09. - 29.02.

Anas platyrhynchos 01.09. - 29.02.

Anas crecca Nema podataka

Alectoris graeca 01.10. - 05.01.

Perdix perdix 01.10. - 05.01.

Coturnix coturnix 01.08. - 31.12.

Phasianus colchicus 01.10. - 05.01.

Tetrao urogallus ♂ 01.04. - 31.05.

Bonasa bonasia ♂ 16.08. - 31.12.

Fulica atra 01.09. - 29.02.

Lymnocryptes minimus Nema podataka

Gallinago media Nema podataka

Gallinago gallinago 01.08. - 29.02

Scolopax rusticola 01.08. - 29.02.

Columba livia 01.08. - 31.12.

Streptopelia turtur 01.08. - 31.12

22

Liste divljači u zakonima o lovstvu u Bosni i Hercegovini međusobno se razlikuju u 42 vrste ptica

(Tabela 9).

Tabela 9. Razlike u lovačkim zakonima Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske

Vrsta označena kao divljač FBiH 2006 RS 2009

Anas penelope Linnaeus, 1758 X

Anas querquedula Linnaeus, 1758 X

Marmaronetta angustirostris Ménétriés, 1832 X

Netta rufina Pallas, 1773 X

Aythya nyroca Güldenstädt, 1770 X

Bucephala clangula Linnaeus, 1758 X

Gavia immer Brünnich, 1764 X

Ardea alba Linnaeus, 1758 X

Egretta garzetta Linnaeus, 1766 X

Pandion haliaetus Linnaeus, 1758 X

Pernis apivorus Linnaeus, 1758 X

Circaetus gallicus J. F. Gmelin, 1788 X

Clanga clanga Pallas, 1811 X

Hieraaetus pennata J. V. Gmelin, 1788 X

Aquila heliaca Savigny, 1809 X

Aquila fasciata Vieillot, 1822 X

Circus cyaneus Linnaeus, 1766 X

Circus pygargus Linnaeus, 1758 X

Accipiter brevipes Severtsov, 1850 X

Buteo rufinus Cretzschmar, 1827 X

Porzana parva Scopoli, 1769 X

Actitis hypoleucos Linnaeus, 1758 X

Tringa erythropus Pallas, 1764 X

Tringa nebularia Gunnerus, 1767 X

Tringa stagnatilis Bechstein, 1863 X

Tringa glareola Linnaeus, 1758 X

Calidris minuta Leisler, 1812 X

Calidris temminckii Leisler, 1812 X

Calidris alpina Linnaeus, 1758 X

Calidris ferruginea Pontoppidan, 1763 X

Rissa tridactyla Linnaeus, 1758 X

Larus fuscus Linnaeus, 1758 X

Gelochelidon nilotica J. F. Gmelin, 1789 X

Hydroprogne caspia Lepechin, 1770 X

Chlidonias hybrida Pallas, 1811 X

Thalasseus sandvicensis Latham, 1787 X

Stercorarius longicaudus Vieillot, 1819 X

Otus scops Linnaeus, 1758 X

Glaucidium passerinum Linnaeus, 1758 X

Strix uralensis Pallas, 1771 X

Asio flammeus Pontoppidan, 1763 X

Aegolius funereus Linnaeus, 1758 X

Neke vrste koje su u jednom BH entitetu navedene kao stalno zaštićene, u drugom se smatraju

lovnom vrstama (Tabela 10).

Tabela 10. Razlike u stepenu zaštite nekih vrsta ptica u Bosni i Hercegovini

Vrsta FBiH 2006 RS 2009

Streptopelia decaocto Nema podataka

Alauda arvensis 01.08. - 31.12.

23

Phalacrocorax aristotelis Linnaeus, 1761 Z X

Phalacrocorax pygmaeus Pallas, 1773 Z X

Plegadis falcinellus Linnaeus, 1766 X Z

Platalea leucorodia Linnaeus, 1758 X Z

Gypaetus barbatus Linnaeus, 1758 Z X

Neophron percnopterus Linnaeus, 1758 Z X

Accipiter nisus Linnaeus, 1758 Z X

Accipiter gentilis Linnaeus, 1758 Z X

LEGENDA: Z – trajno zaštićena vrsta X – nezaštićena vrsta

Također, neke vrste koje su u Republici Srpskoj trajno zaštićene su u Federaciji Bosne i

Hercegovine zaštićene lovostajem (Tabela 11)

Za nezaštićene vrste ni u jednom zakonu nije definisana sezona lova, što znači da je lov dozvoljen

tokom cijele godine, čak i periodu razmnožavanja.

Tabela 11. Razlike u stepenu zaštite nekih vrsta ptica u Bosni i Hercegovini

Vrsta FBiH 2006 RS 2009

Anser albifrons Scopoli, 1769 L Z

Tringa ochropus Linnaeus, 1758 L Z

Tringa totanus Linnaeus, 1758 L Z

Limosa limosa Linnaeus, 1758 L Z

Limosa lapponica Linnaeus, 1758 L Z

LEGENDA: L – lovostajem zaštićena vrsta Z – trajno zaštićena vrsta

Početak i kraj lovne sezone u dva entiteta Bosne i Hercegovine su neusklađeni i razlikuju se za sve

vrste osim za Coturnix coturnix. Za vrste Anser anser, Fulica atra, Gallinago gallinago, Scolopax

rusticola, Columba livia i Streptopelia turtur sezona lova u Republici Srpskoj je duža nego u

Federaciji Bosne i Hercegovine, a suprotna situacija je za Anas platyrhynchos, Alectoris graeca i

Phasianus colchicus (Tabela 12).

Tabela 12. Sezona lova na lovostajem zaštićene vrste u Bosni i Hercegovini

Vrsta FBiH 2006 RS 2009

Anser anser Linnaeus, 1758 01.09. - 31.01. 16.09. - 29.02.

Anas strepera Linnaeus, 1758 01.09. - 01.03.

Anas penelope Linnaeus, 1758 01.09. - 01.03.

Anas platyrhynchos Linnaeus, 1758 01.09. - 01.03. 01.09. - 29.02.

Anas crecca Linnaeus, 1758 01.09. - 01.03. Nema podataka

Aythya ferina Linnaeus, 1758 Nema podataka

Aythya fuligula Linnaeus, 1758 Nema podataka

Alectoris graeca Meisner, 1804 15.09. - 31.12. 01.10. - 05.01.

Coturnix coturnix Linnaeus, 1758 01.08. - 31.12. 01.08. - 31.12.

Phasianus colchicus Linnaeus, 1758 01.10. - 15.01. 01.10. - 05.01.

Fulica atra Linnaeus, 1758 01.09. - 31.01. 01.09. - 29.02.

Gallinago gallinago Linnaeus, 1758 01.10. - 01.03. 01.08. - 29.02

Scolopax rusticola Linnaeus, 1758 01.10. - 01.03. 01.08. - 29.02.

Columba livia J. F. Gmelin, 1789 01.08. - 31.01. 01.08. - 31.12.

Columba palumbus Linnaeus, 1758 01.08. - 31.01.?

Streptopelia turtur Linnaeus, 1758 01.08. - 31.01. 01.08. - 31.12

Streptopelia decaocto Frivaldszky, 1838 Nema podataka

Zabrana lova je u Zakonu o lovstvu Federacije Bosne i Hercegovine definisana Članom 14, u kojem

stoji da je „zabranjeno loviti pernatu divljač kad sjedi na jajima i dok hrani mladunčad, uništavanje i

prisvajanje mladunčadi, te uništavanje i oštećivanje legla, gnijezda i jaja divljači“, a isto stoji u

Članu 14 Zakona o lovstvu Republike Srpske.

24

Trovanje divljači je zabranjeno Članom 29 Zakona o lovstvu Federacije Bosne i Hercegovine i

Članom 18 Zakona o lovstvu Republike Srpske, koji zabranjuje i trening i obuku lovačkih pasa na

terenima koji su za to predviđeni tokom marta, aprila i maja (u periodu migracije i gniježđenja).

Zakon o lovstvu Federacije Bosne i Hercegovine

Član 57.

Divljač je zabranjeno uznemirivati i loviti:

1) u vrijeme kada je na prostoru na kome je divljač ugrožena poplavom, snijegom, požarom, poledicom i prirodnim

nesrećama;

2) otrovom, zamkama, gvožđima, klopkama i omamljujućim sredstvima, a ptice pomoću lijepaka i mreža ili drugih

sredstava za masovno uništavanje;

3) gađanjem iz motornih vozila, gaženjem motornim vozilima i gađanjem iz motornih čamaca;

4) upotrebom reflektora (farova), gramofona, magnetofona, audio aparata i sličnim napravama, živih i umjetnih

mamaca- vabila ili pomoću naprava koje djeluju na principu infra-crvenih zraka;

5) vojničkim oružjem, vojničkom municijom, sportskim malokalibarskim i poluautomatskim lovačkim oružjem sa

više od pet metaka;

6) hrtovima i nerasnim psima,

7) papkastu lovostajem zaštićenu divljač pomoću pasa;

8) medvjeda pogonom i prigonom;

9) pticama grabljivicama i zvijerima;

10) upotrebom luka i strijele osim lova na visoku divljač u ograđenim lovištima do 1000 ha;

11) u noćima bez mjesečine (u noćnom lovu), i bez izgrađenih objekata za lov;

12) divljač sačmom na udaljenosti 200 m od naselja i puškom kuglaricom na udaljenosti od 500 m od naselja.

...Zabranjen je lov divljači u plantažnim voćnjacima i vinogradima, rasadnicima i drugim šumskim i poljoprivrednim

površinama koje su ograđene ogradom kroz koju dlakava divljač ne može prolaziti, na površinama koje se koriste za

vojne poligone i komunalne potrebe, kao i drugim površinama i objektima kada je to utvrneno posebnim propisima.

Zakon o lovstvu Republike Srpske

Član 16.

(1) Divljač je zabranjeno uznemiravati i loviti:

a) ako je ugrožena požarom, poplavom, snježnim nanosima, poledicom i drugim elementarnim nepogodama,

b) upotrebom reflektora, farova, baklji i drugih svjetlosnih izvora, ogledala, gramofona, magnetofona, vještačkih i

živih mamaca i omamljujućih sredstava,

v) hrtovima, poluhrtovima, nerasnim i neobučenim psima,

g) gananjem iz motornih vozila i drugih sredstava na motorni pogon, kao i gaženjem motornim vozilima,

d) poluautomatskom lovačkom puškom sa više od dva metka, poluautomatskim lovačkim karabinom, vojničkim

oružjem i vojničkom municijom,

đ) otrovom, omčama, zamkama, klopkama, gvožnima, mrežama, električnim urenajima ili drugim sredstvima za

masovno hvatanje, odnosno uništavanje,

e) papkastu lovostajem zaštićenu divljač i medvjeda puškom sačmaricom, pomoću pasa, pogonom i prigonom i

grupnim lovom, izuzev divljih svinja,

ž) u vrijeme lovostaja, nelovnim danima, u toku bremenitosti i odgoja mladunčadi i

z) na udaljenosti manjoj od 200 metara od naselja ili objekata za stanovanje.

Jasno se vidi da se članovi zakona u kojima je pobrojano u kojim slučajevima, na koji način i kada

je zabranjeno loviti divljač znatno razlikuju u nekim stavkama:

Analiza zakona o lovstvu u Bosni i Hercegovini jasno pokazuje da su postojeći zakoni loši sa

aspekta zaštite ptica, jer su neprecizni, uključuju veoma veliki broj lovnih vrsta, a period lova

pojednih vrsta nije odgovarajući, jer se poklapa sa periodom migracije. U oba zakona

nedostaje usklađenost sa međunarodnim konvencijama o zaštiti ptica i sa stvarnim stanjem

ornitofaune u Bosni i Hercegovini.

25

2.3. Područja bez lova

Ukupna lovna površina u Republici Srpskoj iznosi 597.638 hektara i podjeljena je na 11 lovnih

regija, i 91 lovište od kojih je šest (Kamenica, Sušica, Romanija, Rupska rijeka, Zelengora i

Kozara) posebne namjene (Anonim, 2008; Urošević et al., 2012).

Prema podacima nadležnog ministarstva, lovišta u Federaciji Bosne i Hercegovine zauzimaju

površinu od 2.644.426,00 ha. Površine u lovištima se dijele na lovnoproduktivne i

lovnoneproduktivne. Ukupna lovnoneproduktivna površina u Federaciji Bosne i Hercegovine iznosi

431.886,00 ha, što znači da lovnoproduktivne površine u Federaciji BiH danas obuhvataju

2.212.540,00 ha. Uz umanjenje ovih površina za površinu pod minskim poljima od 124.542,00 ha,

površinu zaštićenih objekata prirode ili njihovih dijelova u kojima je lov zabranjen od 3.100,00 ha

ostaje da lovne površine u Federaciji Bosne i Hercegovine danas obuhvataju oko 2.084.898,00 ha.

Na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine ustanovljena su lovišta na području devet kantona. Na

području Srednjebosanskog kantona planirano je 28 lovišta, ali još nije provedena zakonska

procedura i ona nisu zvanično ustanovljena. Na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine trenutno

postoji ukupno 91 lovište, a 2012. godine je donesena odluka o osnivanju posebnih lovišta, kojom

je definisano pet lovišta posebne namjene: Igman-Bjelašnica, Hrbljine-Kujača, Plješevica, Konjuh i

Hutovo Blato. Ukupna površina posebnih lovišta iznosi 89.373,68 ha

U Zakonu o lovstvu Federacije Bosne i Hercegovine su površine na kojima lov nije dozvoljen

definisane u Članovima 6 (površine koje ne ulaze u lovište) i 32 (površine koje se ne smatraju

lovnim površinama). S obzirom na činjenicu da se neke površine ponavljaju u oba člana a neke ne,

što je veoma konfuzno, oba člana su citirana u cijelosti:

Zakon o lovstvu Federacije Bosne i Hercegovine

Član 6.

U lovište ne ulaze:

- izgrađeno i neizgrađeno građevinsko zemljište;

- javni putevi i druge javne površine uključujući i zaštitni pojas do 300 m od naselja;

- određeni dijelovi prirode koji su proglašeni posebno zaštićenim objektima prirode po propisima o zaštiti prirode u

kojima je aktom o proglašenju ili posebnim aktom zabranjen lov (nacionalni parkovi, parkovi prirode, strogi rezervati,

specijalni zoološki i ornitološki rezervati i drugi posebno zaštićeni objekti prirode);

- more i privredni ribnjaci s obalnim zemljištem koje služi za korištenje ribnjaka.

- rasadnici, voćni i lozni nasadi namijenjeni intenzivnoj proizvodnji u površini do 100 ha, ako su ograđeni ogradom

koja sprječava prirodnu migraciju sve dlakave divljači; - druge površine na kojima je aktom o proglašenju njihove

namjene zabranjen lov;

- ograđeni prostori u kojima se umjetno uzgaja divljač;

- privatni posjedi, ako se na njima pričinjava šteta.

Član 32.

Lovnim površinama se ne smatraju naselja, groblja, javni putevi, plantažni voćnjaci i vinogradi, parkovi u naseljima,

objekti za liječenje, odmor i rekreaciju, zračne luke, dvorišta industrijskih i drugih objekata, kao i drugi objekti

utvrđeni posebnim propisima.

Ograđeni prostori za umjetni uzgoj divljači se također, ne smatraju lovnom površinom.

Nelovne površine su u Zakonu o lovstvu Republike Srpske definisane u stavu 5 Člana 23.

Zakon o lovstvu Republike Srpske

Član 23.

Nelovnim površinama se smatraju: naselja, groblja, javni putevi, parkovi u naseljima, plantažni voćnjaci i vinogradi,

objekti za liječenje i rekreaciju, aerodromi, dvorišta seoskih domaćinstava, stambenih zgrada, fabričkih i industrijskih

objekata, površine koje služe za vojne, naučne i nastavne potrebe, kao i drugi objekti utvrđeni posebnim propisima.

Analizom zakona utvrđeno je da u Federaciji Bosne i Hercegovine postoji određena

neusklađenost zakona i donešenih odluka kada su u pitanju zaštićena područja i lov na njima.

Generalno, ne postoji planska strategija definisanja područja bez lova.

26

2.4. Lov na ptice u Bosni i Hercegovini

Podaci o godišnjem ulovu ptica su uglavnom nedostupni za javnost. Dostupni podaci se uglavnom

odnose na veoma mali broj vrsta (veliki tetrijeb, fazan, poljska jarebica).

Prema zakonu lovačka društva su nadležnim ministarstvima obavezna dostavljati podatke o

brojnosti i odstrjelu pojedinih vrsta. Međutim, u izvještajima koja se dostavljaju uglavnom se nalaze

podaci o krupnoj divljači. Za potrebe izrade ove studije bili su dostupni samo podaci o velikom

tetrijebu (Tetrao urogallus) u Federaciji Bosne i Hercegovine (Tabela 13) i fazanu (Phasianus

colchicus) i poljskoj jarebici (Perdix perdix) u Republici Srpskoj (Tabela 14). Jedini podaci za

cijelo područje Bosne i Hercegovine nađeni su za jarebicu kamenjarku (Alectoris graeca) (Tabela

15). U razgovoru sa članovima pojedinih lovačkih društava dobijena je informacija da društva imaju

interne evidencije o lovu, ali ti podaci nisu bili dostupni. Jedini dobijeni nezvanični podatak je da se

godišnje u Bosni i Hercegovini odstrijeli 15.000-20.000 jedinki prepelice (Coturnix coturnix).

Tabela 13. Pregled odstrela velikog tetrijeba (Tetrao urogallus) u Federaciji Bosne i Hercegovine

za period 2008-2010 (izvor: Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva)

Kanton/Županija

Brojnost i odstrel po godinama

(brojnost/odstrel primjeraka) Ukupno

(brojnost/odstrel primjeraka) 2008 2009 2010

Unsko-sanski 76/3 83/1 93/0 252/4

Sarajevo 70/0 69/0 63/0 192/0

Zeničko Dobojski 40/0 50/0 60/0 150/0

Srednjobosanski 150/2 138 137 425/2

Tuzlanski 9/0 8/0 8/0 25/0

Bosansko-Podrinjski nema podataka nema podataka nema podataka ?

Herceg-bosanski 227/5 231/6 240/5 698/16

Hercegovačko-Neretvanski 0 0 0 0 ?

Zapadno-Hercegovački nema podataka nema podataka nema podataka ?

UKUPNO 1742/22

Tabela 14. Pregled odstrela poljske jarebice (Perdix perdix) i fazana (Phasianus colchicus) u

Republici Srpskoj za period 2004-2008 (prema Urošević et al., 2012)

Vrsta

Brojnost i % odstrela po godinama

(brojnost/% odstrel)

2004 2005 2006 2007 2008

Poljska jarebica

(Perdix perdix) 6000/3,92 6000/2,05 6000/2,17 7000/4,57 7000/2,64

Fazan

(Phasianus colchicus) 52.000/23,08 48.000/25,00 55.000/23,64 58.000/25,86 54.000/24,07

Tabela 15. Pregled odstrela za vrste na području Bosne i Hercegovine

Vrsta Godina/odstrel (primjeraka) Izvor

Jarebica kamenjarka

(Alectoris graeca) 2011/760 Grubešić et al., 2011

Uvidom u dostupne podatke jasno je da ne postoji odgovarajuća evidencija kada je u pitanju

lov na ptice, te je potrebno unaprijediti monitoring brojnosti i odstrela ptica.

27

2.5. Krivolov u Bosni i Hercegovini

Javnosti dostupni podaci o krivolovu na ptice u Bosni i Hercegovini su veoma oskudni. Uglavnom

se to odnosi na novinske članke, dok zvanični izvještaji i studije izostaju. Za potrebe studije urađena

je analiza dostupnih podataka, podataka prikupljenih na terenu i podataka dobijenih od saradnika,

na osnovu kojih se generalno može ocijeniti da su gotovo sve vrste ptica koje se trenutno mogu

zateći u Bosni i Hercegovini ugrožene krivolovom.

Na osnovu prikupljenih podataka, došlo se do zaključka da postoji nekoliko bitnih razloga za

pojavu krivolova ptica u Bosni i Hercegovini:

1. Nelegalna trgovina i prodaja ptica restoranima izdvaja se kao najčešći razlog krivolova na

ptice. Najveći pritisak je na patke (Anatidae), ševe (Alaudidae), kokoške (Phasianidae),

kokošice (Rallidae), ćurlini (Scolopacidae), vrapci (Passeridae), zebe (Fringilidae) i

strnadice (Emberizidae). Pored navedenih skupina u nalazima granične službe nalazile su se

i pastirice (Motacilidae), a poznato je da se u navedene svrhe ubijaju i drozdovi (Turdidae) i

sjenice (Paridae). Međutim, najčešća meta krivolovaca za nelegalnu prodaju restoranima je

liska (Fulica atra), što je posebno česta pojava u okolini Hutovog blata (Kotrošan et al.,

2014).

2. Kontrola „nametnika“ je također čest razlog nelegalnog ubijanja ptica. Najveći pritisak je od

strane vlasnika ribnjaka i ribolovaca na vrste koji nanose štete ribljem fondu: kormorane

(Phalacrocoracidae) i čaplje (Ardeidae), a česta pojava je i ubijanje vrana (Corvidae) za koje

se smatra da uništavaju usjeve ili predstavljaju opasnost po ljude u naseljima.

3. Hvatanje pjevačica za preporodaju od strane uzgajivača ptica (npr. štiglić, zelendur, zebe).

Također, predmet krivolova radi ilegalne trgovine (npr. za potrebe sokolarstva) su

grabljivice (Accipitridae, Falconidae, Pandionidae).

4. Nelegalno ubijanje radi trofeja (dermopreparata). Uz tetrijebove (Tetrionidae) u navedene

svrhe najčešće se ubijaju vodene vrste ptica i grabljivice. Međutim, i druge vrste ptica

predstavljaju predmet krivolova radi privatnih zbirki.

5. Ubijanje sova (Strigiformes) radi izrade mamaca. Ovo je posebno čest problem vezan uz

ribolovce koji koriste perje sova za izradu mamaca za hvatanje ribe, zbog čega se sove

ubijaju ili žive preprodaju.

6. Ubijanje bez osobitog razloga (vandalizam) roda (Ciconidae), žličarki (Threskiornithidae) i

ždralova (Gruidae).

Neophodno je naglasiti da se krivolov na ptice vrši na svim područjima, bez obzira da li su u pitanju

zakonom propisana lovišta, zaštićena područja ili područja u kojima je lov zabranjen (naselja,

blizine obradivih površina i sl.)

Poseban problem predstavlja kontrola i procesuiranje počinilaca krivolova. Iako postoje određeni

zakonski propisani zadaci inspekcije i načini procesuiranja djela krivolova, u praksi se zakonske

odredbe uglavnom ne sprovode i broj procesuiranih slučajeva je veoma mali.

Prema Zakonu o lovstvu Republike Srpske i Zakonu o lovstvu Federacije Bosne i Hercegovine,

kontrolu unutar lovišta vrši lovočuvarska služba – lovočuvari, kao službena lica zaposlena u lovištu.

Na osnovu njihove prijave korisnik lovišta podnosi zahtjev za pokretanje sudskog postupka za

bespravan lov, pričinjenu štetu na divljači i lovištu.

Inspekcijski nadzor nad sprovođenjem Zakona o lovstvu Republike Srpske i podzakonskih propisa

donesenih na osnovu njega, vrši Inspekcija za šumarstvo i lovstvo u sastavu Republičke uprave za

inspekcijske poslove, a nadzor nad sprovođenjem Zakona o lovstvu Federacije Bosne i Hercegovine

vrše federalni lovni inspektori, federalni granični lovni inspektori i kantonalni lovni inspektori.

28

Kazne za kršenje Zakona o lovstvu u dva bosanskohercegovačke entiteta se međusobno razlikuju.

U slučaju da dozvoli lov, progon ili namjerno uznemiravanje divljači za vrijeme stalne i privremene

zabrane lova, lov vrsta koje su korisne za poljoprivredu i šumarstvo, lov vrsta za koje je propisana

stalna zabrana lova ili trovanje divljači, Zakon o lovstvu Federacije Bosne i Hercegovine za pravno

lice predviđa novčanu kaznu od 5.000 do 20.000 KM, i od 1000 do 2000 KM za odgovorno lice u

pravnom licu, a Zakon o lovstvu Republike Srpske predviđa novčanu kaznom od 10.000 do 30.000

KM za pravno lice i od 500 do 1.500 KM za odgovorno lice u pravnom licu.

U slučaju da ne spriječi neetička ponašanja u lovištu i dozvoli lov članovima lovačkog udruženja

koji nemaju položen lovački ispit i koji nisu članovi lovačkih udruženja, novčane kazne za pravno

lice (korisnika lovišta) prema Zakonu o lovstvu Republike Srpske iznose od 6.000 do 18.000 KM, i

od 300 do 900 KM za odgovorno lice u pravnom licu, a u Zakonu o lovstvu Federacije Bosne i

Hercegovine od 2.000 do 10.000 KM za pravno lice i od 1.000 do 2.000 KM za odgovorno lice u

pravnom licu.

Za fizičko lice koje lovi, proganja ili namjerno uznemirava stalno zaštićenu divljač i privremeno

zaštićenu divljač u periodu lovostaja, vrši lov ptica i sisara korisnih za poljoprivredu i šumarstvo,

hvata divljač i drži je u zatvorenom ili ograđenom prostoru, vrši lov korištenjem nelovačkog oružja

(vojničkim oružjem, vojničkom municijom, sportskim malokalibarskim i poluautomatskim

lovačkim oružjem sa više od pet metaka, poluautomatskim ili automatskim puškama), otrovom,

zamkama, gvožđima, klopkama, pomoću lijepaka i mreža ili drugih sredstava za masovno

uništavanje, gađanjem iz motornih vozila i motornih čamaca, upotrebom gramofona, magnetofona,

audio aparata i sličnim napravama, Zakonom o lovstu Republike Srpske predviđena je novčana

kazna od 1.000 do 3.000 KM, a Zakonom o lovsttu Federacije Bosne i Hercegovine od 1.000 do

2.000 KM.

U Zakonu o lovstvu Federacije Bosne i Hercegovine propisana je i novčana kazna od 500 do 1.000

KM za pojedinca (fizičko lice) koje lovi divljač na zemljištima i vodama izvan lovišta, vrši lov

ženki dok su bremenite, leže na jajima ili se hrane, uništava legla, gnijezda i jaja i bespravnim

lovom nanese štetu divljači.

Uvidom u dostupne podatke jasno je da ne postoji odgovarajuća evidencija o krivolovu.

Također, ne postoji ni mehanizam monitoringa. Poseban problem predstavlja

nefunkcionisanje inspekcijske službe i slabo procesuiranje krivolovaca.

29

3. Prijedlozi

3.1. Izmjene zakona i pravilnika

U cilju poboljšanja zaštite ptica i lovačkih zakona neophodno je:

1. Usaglasiti entitetske zakone i pravilnike o lovstvu;

2. Revidirati listu lovne divljači (ptice)

a. izbaciti sa liste vrste koje su izmrle ili nisu nikada registrovane na području Bosne i

Hercegovine

b. usaglasiti spisak sa međunarodnim direktivama (izbaciti globalno ugrožene vrste i

vrste navedene u Direktivi o pticama) i postojećim projedlozima „Crvenih lista“ za

entitete;

3. Revidirati kalendare lova za pojedine vrste kako bi se omogućilo da se pojedine vrste ne

love u periodu gniježđenja ili seobe;

4. Jasnije definisati ulogu inspekcije za lov;

5. Na listu područja na kojima je lov zabranjen uvrstiti područja od međunarodnog značaja za

ptice - IBA područja

3.2. Prijedlozi novih područja za zabranu lova

Saglasno prijedlogu datom u poglavlju 3.1. kao nova područja zabrane lova predlažu se područja od

značaja za ptice (IBA područja): Bardača, Hutovo blato, Livanjsko polje i Boračko jezero, a u

budućnosti i još neka od 40 potencijalnih IBA područja (Prilog 3) u Bosni i Hercegovini (Kotrošan

et al., 2012).

Također, neophodno je revidirati odluke o lovištima specijalne namjene jer su u suprotnostima sa

drugim članovima zakona o lovstvu, odnosno sa zakonima o zaštiti prirode.

Predložena nova područja zabrane lova su područja od posebnog značaja za ptice, osobito u vrijeme

gniježđenja i migracije. Ova područja saglasno međunarodnim direktivama (npr Direktivi o

pticama) i programima (NATURA 2000) bi trebala poslužiti poboljšanju očuvanja biodiverziteta

ptica u Bosni i Hercegovini.

30

4. Literatura

Anonim, 2008: Informacija o stanju i smjernicama za daljnji razvoj u sektoru lovstva, Vlada

Republike Srpske, Banja Luka.

Grubešić, M., Tomljanović, K. & Kunovac, S., 2011: Rasprostranjenost i brojnost jarebice

kamenjarke grivne (Alectoris graeca Meisner) u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Šumarski

list (85)11-12: 567-574.

Hadžović, D., Kržalić, A. & Mihajlović, S., 2011: Studija o malom i lakom naoružanju. UNDP

Bosnia and Herzegovina, Sarajevo.

Ilić, D., 2010: Osam i po decenija organizovanog lovstva u Bosni i Hercegovini. Poljoprivreda i

selo, internet magazin.

Kotrošan, D, 2008/2009: Dopune i korekcije popisu ptica zabilježenih u Bosni i Hercegovini od

1888. do 2006. godine. Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini, 4-5(4-5): 72-

86.

Kotrošan, D. & Drocić, N., 2012: Četvrti dopunjeni i revidirani sistematski prijegled ptica Bosne i

Hercegovine. Unutar: S. Lelo (urednik), Fauna Bosne i Hercegovine – Biosistematski

pregledi. 8. izmijenjeno i dopunjeno interno izdanje Udruženja za inventarizaciju i zaštitu

životinja, Ilijaš, Kanton Sarajevo, pp. 342-348.

Kotrošan, D. & Papes, M., 2007: Popis ptica zabilježenih u Bosni I Hercegovini od 1888. do 2006.

godine. Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini, 3(3): 9-38.

Kotrošan, D., Drocić, N., Trbojević, S., Šimić, E. & Dervović, I., 2012: Program IBA,

Međunarodno značajna područja za ptice, u Bosni i Hercegovini. Ornitološko društvo

“Naše ptice”, interno izdanje za projekat “Evaluacija IBA područja u FBiH”, Sarajevo.

Kotrošan, D., Šimić E., Sjeničić, J. & Topić, G., 2011: Great Cormorant (Phalacrocorax carbo)

population status in Bosnia and Herzegovina-report for the period 2005-2011. Wetlands

international, Cormorant Research Group, 7: 33-38.

Laska, F.B., 1905: Das Waidwerk in Bosnien und der Herzegovina und die dortigen

landesärarischen Wild=Schongebiete. John. Leon sen., Klagenfurt.

Urošević, M.M., Matarugić, D., Drobnjak, D., Ristić, Z. & Urošević, B.M., 2012: Lovni fond i

njegovo korištenje u Republici Srpskoj. Zbornik sažetaka I Međunarodni simpozijum i

XVII Naučno-stručno savetovanje agronoma Republike Srpske, 61-75, Trebinje.

http://www.ekapija.com

http://ec.europa.eu/transparencyregister

http://www.fmoit.gov.ba/download/Crvena%20lista%20Faune%20FBiH

http://www.lovactk.com

http://www.lovackisavez-hb.ba

http://www.nasljedje.org/docs/crvenalista

http://slobih.ba

31

Prilog 1. Pregled lovačkih organizacija u Bosni i Hercegovini

a) Članice Saveza lovačkih organizacija u Bosni i Hercegovini

1. Lovačko društvo „Bugojno“ - Bugojno

2. Lovačko društvo „Bihać“ - Bihać

3. Lovačko društvo „Biserna“ - Goražde

4. Lovačko društvo „Bjelašnica“ - Hadžići

5. Lovačko društvo „Breza“ - Breza

6. Lovačko društvo „Drvar“ - Drvar

7. Lovačko društvo „Divokoza“ - Fojnica

8. Lovačko društvo „Podozren“ - Puračić

9. Lovačko društvo „Divokoza“ - Potoci

Mostar

10. Lovačko društvo „Grmeč“ - Bosanska

Krupa

11. Lovačko društvo „Grahovo“ - Bosansko

Grahovo

12. Lovačko društvo „Gunjani-Tetrijeb“ -

Kreševo

13. Lovačko društvo „Gorača“ - Ščipe

14. Lovačko društvo „Grebak“ - Ustikolna

15. Lovačko društvo „Golub“ - Blagaj

16. Lovačko društvo „Igman“ - Ilidža

17. Lovačko društvo „Jelen“ - Cazin

18. Lovačko društvo „Jarebica kamenjarka“ -

Mostar

19. Lovačko društvo „Kaćunski zec“ –

Kaćuni, Busovača

20. Lovačko društvo „Kozjak - Ljuta Konjic“

- Konjic

21. Lovačko društvo „Koznik“ - Konjiz

22. Lovačko društvo „Kiseljak“ - Tešanj

23. Lovačko društvo „Kruščica“ - Stari Vitez

24. Lovačko društvo „Klek“ - Zavidovići

25. Lovačko društvo „Lovac“ - Bužim

26. Lovačko društvo „Lane“ - Gornji Rahić

27. Lovačko društvo „Lane“ - Vogošća

28. Lovačko društvo „Neretvica“ – Buturović

polje

29. Lovačko društvo „Orlovik“ - Žepče

30. Lovačko društvo „Radovina“ - Donji

Vakuf

31. Lovačko društvo „Dr.Zahid Čaušević“ -

Prača

32. Lovačko društvo „Rogatica“ - Goražde,

Kriva Draga

33. Lovačko društvo „Srndać 32“ – Bosanski

Petrovac

34. Lovačko društvo „Srndać“ – Matuzići,

Doboj Jug

35. Lovačko društvo „Semešnica“ – Donji

Vakuf

36. Lovačko društvo „Srndać-Kakanj“ -

Kakanj

37. Lovačko društvo „Srna-Grmeč“ - Ključ

38. Lovačko društvo „Soko“ - Maglaj

39. Lovačko društvo „Srndać“ – Novi

Travnik

40. Lovačko društvo „Sana“ - Sanski Most

41. Lovačko društvo „Srednje“ - Srednje

42. Lovačko društvo „Sarajevo“- Sarajevo

43. Lovačko društvo „Srndać“ - Jajce

44. Lovačko društvo „Srndać – Visoko“-

Visoko

45. Lovačko društvo „Tetrijeb“ - Jablanica

46. Lovačko društvo „Tetrijeb“ - Olovo

47. Lovačko društvo „Trnovo“ - Trnovo

48. Lovačko društvo „Toplica“ - Živinice

49. Lovačko društvo „Uilica“ – Bosansko

Grahovo

50. Lovačko društvo „Velež“ - Podveležje

51. Lovačko društvo „Vlašić“ - Travnik

52. Lovačko društvo „Velika Kladuša“ –

velika Kladuša

53. Lovačko društvo „Zahor“ - Bilalovac

54. Lovačko društvo „Visočica“ - Konjic

55. Lovačko društvo „Zec“ - Ilijaš

56. Lovačko društvo „Zvijezda“ - Vareš

57. Lovačko društvo „Zmajevac“ - Zenica

32

b) Članice Lovačkog saveza Herceg Bosne

1. Lovačko društvo „Jadran“ - Neum

2. Lovačka udruga „Lisac“ - Ravno

3. Lovačko društvo „Galeb“ - Čapljina

4. Lovačko društvo „Kamenjarka“ - Stolac

5. Lovačko društvo „Golub“ - Čitluk

6. Lovačko društvo „Jarebica“ - Mostar

7. Lovačko društvo „Baćina“ - Doljani

8. Lovačko društvo „Vepar“ - Prozor-Rama

9. Hrvatska udruga lovaca „Kravica“ - Ljubuški

10. Hrvatska lovačka udruga „Malič“ - Grude

11. Lovačko društvo „Mosor“ - Široki Brijeg

12. Lovačko društvo „Rujan“ - Kočerin

13. Lovačko društvo „Jarebinjak“ - Rakitno

14. Lovačko društvo „Radovanj“ - Posušje

15. Lovačka udruga „Milan Mikulić-Bikan“ - Vir

16. Lovačka udruga „Zavelim“ - Roško Polje

17. Lovačka udruga „Vran“ - Tomislavgrad

18. Lovačka udruga „Cincar“ - Livno

19. Lovačka udruga „Livanjsko polje“ - Lištani

20. Lovačko društvo „Risovac“ - Bosansko Grahovo

21. Lovačko društvo „Tetrijeb“- Glamoč

22. Lovačko društvo „Tetrijeb“- Kupres

23. Lovačko društvo „Uskoplje“ - Uskoplje

24. Lovačko društvo „Jastreb“ - Dobretići

25. Udruga lovaca „Kuna“ - Jajce

26. Lovačko društvo „Pavlovica“ - Novi Travnik

27. Lovačko društvo „Sokol“ - Nova Bila

28. Lovačka organizacija „Vitez“ - Vitez

29. Lovačko društvo „Zec“ - Busovača

30. Lovačko društvo „Tetrijeb“ - Kreševo

31. Lovačko društvo „Lještarka“ - Kiseljak

32. Hrvatsko lovačko društvo „Vepar“ - Fojnica

33. Lovačko društvo „Fazan“ - Usora

34. Lovačko društvo „Jeleč“ - Žepče

35. Lovačko društvo „Fazan“ - Odžak

36. Lovačka udruga „Kuna“ - Domaljevac

37. Lovačka udruga „Sava“ - Orašje

38. Lovačko društvo „Sokol“ - Ravne Brčko

39. Lovačko društvo „Fazan“ - Velika Kladuša

40. Lovačko društvo „Cazin“ - Cazin

41. Veterinarski zavod Mostar - Mostar

42. Park prirode „Hutovo blato“ - Čapljina

33

c) Članice Lovačkog saveza Republike Srpske

1. Lovačko udruženje „Semberija -

Bijeljina

2. Lovačko udruženje „Majevica“ –

Lopare

3. Lovačko udruženje „Golub“ - Brodac

4. Lovačko udruženje „Podrinje - Janja

5. Lovačko udruženje „Partizan“ - Donja

Trnava

6. Lovačko udruženje „Crnjelevo“ -

Crnjelovo

7. Lovačko udruženje „Rudar“ -

Ugljevik

8. Lovačko udruženje „Fazan“ - Brčko

9. Lovačko udruženje „Dubrava“ -

Zabrđe

10. Lovačko udruženje „Jelen“ - Glavičice

11. Lovačko udruženje „Mrakovica“ -

Prijedor

12. Lovačko udruženje „Jelen“ - Kozarska

Dubica

13. Lovačko udruženje „Ljubija“ - Ljubija

14. Lovačko udruženje „Fazan“ - Novi

Grad

15. Lovačko udruženje „Sana“ - Oštra

Luka

16. Lovačko udruženje „Srndać“ - Svodna

17. Lovačko udruženje „Balj“ -

Kostajnica

18. Lovačko udruženje „Pastirevo“ -

Dobrljin

19. Lovačko udruženje „Lane“ - Rudice

20. Lovačko udruženje „Vojskova“ -

Krupa na Uni

21. Lovačko udruženje „Srndać“ -

Omarska

22. Akcionarsko Društvo „ Saničani“ -

Prijedor

23. Nacionalni park „ Kozara“ - Prijedor

24. Lovačko udruženje „Fazan“ - Doboj

25. Lovačko udruženje „Borja“ - Teslić

26. Lovačko udruženje „Motajica“ -

Derventa

27. Lovačko udruženje „Smolin“ -

Blatnica

28. Lovačko udruženje „Ozren“ - Petrovo

29. Lovačko udruženje „Omar“ -

Ugodnović

30. Šumsko gazdinstvo „Borja“ - Teslić

31. Lovačko udruženje „Kozara“ - Laktaši

32. Lovačko udruženje „Borik“ - Prnjavor

33. Lovačko udruženje „Srna“ - Srbac

34. Lovačko udruženje „Prosara“ -

Gradiška

35. Lovačko udruženje „Lijevče“ - Nova

Topola

36. Lovačko udruženje „Kozara“ -

Podgradci

37. Lovačko udruženje „Zmijanje“ - Banja

Luka

38. Lovačko udruženje „Fazan“ - Čelinac

39. Lovačko udruženje „Potkozarje“ -

Piskavica

40. Lovačko udruženje „Uzlomac“ - Kotor

Varoš

41. Lovačko udruženje „Borčići“ -

Šiprage

42. Lovačko udruženje „Manjača“ -

Stričići

43. Lovačko udruženje „Jelovka“ -

Maslovare

44. Lovačko udruženje „Čemernica“ –

Kneževo

45. Šumsko gazdinstvo „Čemernica“ –

Kneževo

46. Šumsko gazdinstvo „Banja Luka“ -

Banja Luka

47. Lovačko udruženje „Soko“ - Kozluk

48. Lovačko udruženje „Vukovi sa Drine“

- Zvornik

49. Lovačko udruženje „Javor“ -

Srebrenica

50. Lovačko udruženje „Bišina“ -

Čekovići

51. Lovačko udruženje „Komić“ - Milići

52. Lovačko udruženje „ - Bratunac

53. Lovačko udruženje „Birač“ -

Vlasenica

54. Lovačko udruženje „Borogovo“ -

Osmaci

55. Šumsko gazdinstvo „Drina“ -

Srebrenica

56. Lovačko udruženje „Fazan“ - Šamac

57. Lovačko udruženje „Vučjak“ -

Bosanski Brod

58. Lovačko udruženje „Majna“ - Modriča

59. Lovačko udruženje „Fazan“ -

Vukosavlje

34

60. Lovačko udruženje „Soko“ - Donji

Žabar

61. Lovačko udruženje „Prepelica“ -

Pelagićevo

62. Društveno Preduzeće „Sijekovac“ -

Bosanski Brod

63. Lovačko udruženje „Bakić“ - Foča

64. Lovačko udruženje „Panos“ -

Višegrad

65. Lovačko udruženje „Varda“ - Rudo

66. Lovačko udruženje „Rogatica“ -

Rogatica

67. Lovačko udruženje „Cicelj“ - Čajniče

68. Lovačko udruženje „Markan“ - Novo

Goražde

69. Šumsko gazdinstvo „Maglić“ - Foča

70. Šumsko gazdinstvo „Panos“ -

Višegrad

71. Lovačko udruženje „Sjeme“ -

Rogatica

72. Šumsko gazdinstvo „Vučevica“ -

Čajniče

73. Nacionalni park „Sutjeska“ - Tjentište

74. Lovačko udruženje „Leotar“ -

Trebinje

75. Lovačko udruženje „Viduša“ - Bileća

76. Lovačko udruženje „Srndać“ -

Nevesinje

77. Lovačko udruženje „Prepelica“ -

Berkovići

78. Lovačko udruženje „Vranjača“ -

Gacko

79. Lovačko udruženje „Ljubinje“ -

Ljubinje

80. Šumsko gazdinstvo „Botin“ -

Nevesinje

81. Lovačko udruženje „Glasinac“ -

Sokolac

82. Lovačko udruženje „Igman“ - Istočna

Ilidža

83. Lovačko udruženje „Zagorje“ -

Kalinovik

84. Lovačko udruženje „Jahorina“ - Pale

85. Lovačko udruženje „Trebević“ –

Istočno Novo Sarajevo

86. Lovačko udruženje „Trnovo“ - Trnovo

87. Lovačko udruženje „Studena Gora“ -

Han Pijesak

88. Šumsko gazdinstvo „Zelengora“ -

Kalinovik

89. Šumsko gazdinstvo „Jahorina“ - Pale

90. Šumsko gazdinstvo „Romanija“ -

Sokolac

91. Šumsko gazdinstvo „Visočnik“ - Han

Pijesak

92. Lovačko udruženje „Tetrijeb“ -Šipovo

93. Lovačko udruženje „Ribnik“ - Gornji

Ribnik

94. Lovačko udruženje „Lisina“ -

Mrkonjić Grad

95. Lovačko udruženje „Srndać“ - Drinić

96. Šumsko gazdinstvo „Ribnik“ - Ribnik

97. Šumsko gazdinstvo „ „Oštrelj“ -

Drinić

98. Šumsko gazdinstvo „Gorica“ - Šipovo

35

d) Članice Saveza lovačkih društava Tuzlanskog kantona

1. Lovačko društvo „Zelemboj“ - Banovići

2. Lovačko društvo „Vjetrenik-Šibošnice“ - Čelić

3. Lovačko društvo "Fazanka" - Doboj Istok

4. Lovačko društvo „Jelen“ - Gradačac

5. Lovačko društvo „Srndać“ - Gračanica

6. Lovačko društvo „Spreča“ - Kalesija

7. Lovačko društvo „Sokolina“ - Kladanj

8. Lovačko društvo „Svatovac“ - Lukavac

9. Lovačko društvo „Husić Mustafa-Čektalo“ - Sapna

10. Lovačko društvo „Majevica“ – Srebrenik

11. Lovačko društvo „Kapetan Hajro“ - Teočak

12. Lovačko društvo „Tuzla“ - Tuzla

13. Lovačko društvo „Toplice“ - Živinice

14. Lovačko društvo „Fazan 1946“ - Brčko, Gornji Rahić.

36

Prilog 2. Primjeri krivolova ptica u Bosni i Hercegovini

Slike 1-2. Šumska sova (Strix aluco) ubijena radi prodaje perja za mamce za ribe

(Foto: Goran Topić)

Slike 3-7 Primjeri ubijanja kormorana u Bosni i Hercegovini

1. Modriča 10. 01. 2011. (Foto: Jovica Sjeničić); 2. Šipovo - rijeka Pliva 26. 12. 2008. (Foto: Goran

Topić); 3. Ornitološki rezervat “Hutovo blato” 29. 01. 2011.( Foto: Ena Šimić) i 4.Visoko 21. 01.

2011. (Foto: Ilhan Dervović) - preuzeto iz „Great Cormorant (Phalacrocorax carbo) population status in

Bosnia and Herzegovina“ (Kotrošan, D., Šimić E., Sjeničić, J. & Topić, G., 2011)

37

Slike 8-9 Ždral (Grus grus) ubijeni na Janjskoj visoravni kod Šipova u decembru 2013.

(Foto: Goran Topić)

Slika 10. Liske ubijene na Hutovom blatu, iz filma Euromagazina 2011. godine

(izvor: Bljesak.info)

Slika 11. Ptice, među kojima i kosac (Crex crex) ubijene na Mostarskom blatu u septembru 2014.

(izvor: Facebook Pero Miličević)

38

Prilog 3. Pregled proglašenih IBA i potencijalnih IBA područja u Bosni i

Hercegovini

VERIFIKOVANA IBA PODRUČJA

A. Hutovo blato

B. Bardača

C. Boračko jezero

D. Livanjsko polje

POTENCIJALNA IBA PODRUČJA

I. Kraška polja

1. Lušci polje 8. Glamočko polje

2. Podrašničko polje 9. Duvanjsko polje

3. Popovo polje 10. Kupreško polje

4. Nevesinjsko polje 11. Vukovsko polje

5. Gatačko polje 12. Dugo polje

6. Fatničko polje 13. Mostarsko blato

7. Dabarsko polje

II Močvarna i riječna područja

1. Sijekovac 7. Haljinići

2. Ribnjak Saničani 8. Rijeka Una

3. Ribnjak Prnjavor 9. Rijeka Vrbas

4. Velika i Mala tišina 10. Rijeka Bosna

5. Plivska jezera 11. Rijeka Drina

6. Modrac i Šerička bara 12. Rijeka Sava

III. Planinska područja

1. Plješevica 9. Sutjeska

2. Lisina 10. Visočica

3. Kozara 11. Raduša

4. Vlašić 12. Prenj, Čvrsnica, Čabulja

5. Konjuh 13. Orjen

6. Vranica 14. Vitorog

7. Igman i Bjelašnica 15. Dinara i Kamešnica

8. Jahorina

39

BIRDS AND HUNTING IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

(SUMMARY)

Hunting has a long tradition in Bosnia and Herzegovina. The Union of hunting societies of Bosnia

and Herzegovina was established in 1925, and in 1992 it had over 52,000 active members in 121

hunting organizations. Today, there are four hunting associations (Association of hunting

organizations in Bosnia and Herzegovina, Hunting Association of Herzeg-Bosnia, Hunting

Association of Republic of Srpska, and Hunting Association of Tuzla Canton), organized in the

Council of Hunting Associations of Bosnia and Herzegovina. It is estimated that there are 40.000-

50.000 active hunters in over 200 hunting organizations.

There are two hunting laws in Bosnia and Herzegovina: Law on Hunting of Federation of Bosnia

and Herzegovina, published in the "Official Gazette of BiH" No 04/06, and Law on Hunting of

Republic of Srpska, published in the "Official Gazette of Republic of Srpska, No. 60/200.

When it comes to birds, there are several differences in these laws. In the Law on Hunting of

Federation of Bosnia and Herzegovina, 119 bird species are listed as „game“, and the Law on

Hunting of Republic of Srpska lists as much as 153 bird species as game. In both laws, some bird

species which have never been registered in Bosnia and Herzegovina are listed as game species.

Some bird species are protected by one law, and considered a hunting species in another. Start and

end of the hunting season also differs for most species, and is longer in Republic of Srpska than in

the Federation of Bosnia and Herzegovina for Anser anser, Fulica atra, Gallinago gallinago,

Scolopax rusticola, Columba livia and Streptopelia turtur, and the opposite situation is for Anas

platyrhynchos, Alectoris graeca and Phasianus colchicus. The data on number of killed birds are

mainly not accessible to the public. The hunting organizations are required to submit data on

number of shot individuals to the ministries, but they mostly only submit data for large mammals. It

was possible to find data for Tetrao urogallus in Federation of Bosnia and Herzegovina, and

Phasianus colchicus and Perdix perdix in Republic of Srpska. Alectoris graeca is the only bird

species for which the data was available in both entities. There is no record of bird hunting and no

monitoring of bird numbers in the field.

The data of illegal hunting activities are very scarce, and can be mostly found in newspaper articles

– until now, there were no official reports or studies regarding this topic. After analyzing available

data, it was concluded that the most common reasons for illegal hunting of birds are illegal trade

with restaurants (ducks, Common Coot), predator control (crows, cormorants and herons), capturing

songbirds (Passeridae) for sale and raptors (Accipitridae, Falconidae, Pandionidae) for falconry and

trophies, killing owls (Strigiformes) for making fish decoys and vandalism (Ciconidae,

Threskiornithidae, Gruidae).

It is necessary to emphasize that illegal hunting activities are performed in all areas regardless of

whether they are hunting areas, protected areas or areas in which hunting is prohibited (settlements,

arable land, etc.). The number of cases of illegal hunters which were prosecuted is very small.

In order to improve the protection of birds and hunting laws is necessary to harmonize hunting laws and remove all globally endangered bird species and species listed in the Birds Directive from the

list of game species, correct the start and end of hunting season so that individual species are not

hunted during the period of breeding and migration and add Important Bird Areas to the list of

hunting ban areas.