Na osnovu člana 12. stav 1. tačka b) i člana 18. stav 1. tačka b) Ustava Kantona Sarajevo (“Službene novine Kantona Sarajevo”, br. 1/96, 2/96 ispravka, 3/96 - ispravka, 16/97, 14/00, 4/01), člana 59. stav 3. Okvirnog Zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini (“Službeni glasnik BiH'', br. 18/03), Skupština Kantona Sarajevo, na sjednici održanoj 22.04.2004. godine, donosi

ZAKON O SREDNJEM OBRAZOVANJU

I. OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Zakonom o srednjem obrazovanju regulira se, nakon završene osnovne škole, srednje obrazovanje učenika/učenica normalnog psihičkog i tjelesnog razvoja, učenika/učenica sa smetnjama u psihičkom i tjelesnom razvoju, dopunsko obrazovanje odraslih i stručno usavršavanje koje se ostvaruje u ustanovama srednjeg obrazovanja.

Zakonom o srednjem obrazovanju regulira se, nakon završene osnovne škole, srednje obrazovanje učenika/učenica normalnog psihičkog i tjelesnog razvoja, učenika/učenica sa smetnjama u psihičkom i tjelesnom razvoju, dopunsko obrazovanje odraslih i stručno usavršavanje koje se ostvaruje u ustanovama srednjeg obrazovanja

Član 2.

Srednja škola je javna ili privatna škola koja pruža obrazovanje učenicima/učenicama koji su završili osnovno obrazovanje i podrazumijeva

- gimnaziju, - učiteljsku školu, - srednju vjersku školu, - srednju umjetničku školu, - srednju tehničku i srodnu školu, - srednju stručnu školu, - srednju školu za učenike/učenice sa specijalnim potrebama u obrazovanju, - srednjoškolski centar sastavljen od dvije ili više vrsta škola iz prethodnih alineja u svojstvu jednog pravnog lica, u skladu sa potrebama lokalne zajednice.

Srednja škola je javna ili privatna škola koja pruža obrazovanje učenicima/učenicama koji su završili osnovno obrazovanje i podrazumijeva:-gimnaziju,- učiteljsku školu,- srednju vjersku školu,- srednju umjetničku školu,- srednju tehničku i srodnu školu,- srednju stručnu školu,- srednju školu za učenike/učenice sa specijalnim potrebama u obrazovanju,- srednjoškolski centar sastavljen od dvije ili više vrsta škola iz prethodnih alineja u svojstvu jednog pravnog lica, u skladu sa potrebama lokalne zajednice.

Član 3.

Škola ima status pravnog lica i upisuje se u registre u skladu sa zakonom. Škola ima status pravnog lica i upisuje se u registre u skladu sa zakonom.

Član 4.

Zakon o srednjem obrazovanju regulira srednje obrazovanje uopće, a naročito: - osnivanje, organizaciju i finansiranje škola, - upravne strukture škola i procedure imenovanja nastavnika/nastavnica i drugih zaposlenih, - status nastavnika/nastavnica i drugih zaposlenih u školi, stručno usavršavanje i nadzor rada nastavnika/nastavnica, - status učenika/učenica i - druga pitanja vezana za aktivnosti škola.

Član 5.

U srednjem obrazovanju zabranjuje se svaka vrsta diskriminacije po osnovu spola, rasne, vjerske ili etničke pripadnosti.

Član 6.

Pohađanje srednje škole nije obavezno. Srednjoškolsko obrazovanje u javnim ustanovama je besplatno. Školovanje redovnih učenika/učenica traje tri, četiri ili pet godina, nakon čega se stječe srednja stručna sprema. Stručna zvanja i zanimanja srednje stručne spreme iz prethodnog stava utvrđuju se nastavnim planovima i programima srednje škole. U stručnoj školi mogu se realizirati i odgovarajući programi stručnog obrazovanja I i II stepena stručne spreme, kao i stručno osposobljavanje putem kurseva. Stjecanjem obrazovanja iz prethodnog stava ne stječe se srednja stručna sprema.

Član 7.

U srednjoj školi, osim realizacije programa općeobrazovnog i odgovarajućeg stručnog dijela, mogu se realizirati i programi dopunskog obrazovanja odraslih i stručnog usavršavanja.

U srednjoj školi, osim realizacije programa iz prethodnog stava, mogu se realizirati i programi prekvalifikacije i programi permanentnog obrazovanja – učenje u toku cijelog radnog vijeka.

Član 8.

Nastava u školi se izvodi na zvaničnim jezicima konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine, koji se imenuju jednim od tri naziva: bosanski, hrvatski i srpski jezik. Koriste se oba zvanična pisma Bosne i Hercegovine (latinica i ćirilica) a, u zavisnosti od potreba učenika/učenica, u upotrebi je i znakovno pismo.

Član 9.

Državljani Bosne i Hercegovine imaju pravo da stječu obrazovanje i odgoj u srednjim školama Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Kanton) u skladu sa odredbama ovog zakona. Državljani Bosne i Hercegovine koji su dio srednjeg obrazovanja stekli u inostranstvu, te strani državljani, apatridi ili osobe bez državljanstva, mogu se upisati u srednju školu uz obavezu provođenja ekvivalencije svjedodžbi na osnovu kojih se upisuju, u skladu sa zakonom. Ministar/ministrica obrazovanja i nauke (u daljem tekstu: ministar/ministrica) vrši ekvivalenciju svjedodžbi.

Član 10.

Strani državljani i osobe bez državljanstva imaju pravo na stjecanje obrazovanja u skladu sa ovim zakonom i važećim propisima, u skladu sa konvencijama i sporazumima koje je Bosna i Hercegovina zaključila sa drugim zemljama ili međunarodnim organizacijama, kada se može osnovano zaključiti da će takve osobe u Bosni i Hercegovini boraviti duže od tri mjeseca. Resorno ministarstvo će posebnim aktom propisati način ostvarivanja prava iz prethodnog stava ovog člana.

Član 11.

Državljaninu Bosne i Hercegovine koji se smatra pripadnikom nacionalne manjine, prema definiciji iz Zakona o zaštiti pripadnika nacionalnih manjina, u srednjoj školi u koju je upisan bit će osigurana nastava iz maternjeg jezika na tom jeziku. Ako osoba na koju se primjenjuje stav 1. ovog člana želi pohađati nastavu iz svog maternjeg jezika na tom jeziku, onda će pri upisu obavijestiti školu da je pripadnik manjine, i škola će to prihvatiti kao činjenicu bez daljnjih provjera ili dokaza. Nastava iz maternjeg jezika može se odvijati u razredu, zasebnom razredu, grupi ili pojedinačno. Nastava može biti organizirana u matičnoj školi ili za više škola ili za nivo Kantona na za to podesnom mjestu. Nastavnik/nastavnica zadužen za takvu nastavu ima odgovarajuće znanje datog jezika, kojim se osigurava da ga može predavati uz odgovarajući standard. Ministar/ministrica je odgovoran za ustanovljavanje nastavnog plana i programa za nastavu iz maternjeg jezika i za osiguravanje nastavnog materijala za takvo obrazovanje. Nastavni materijal odgovara potrebama date manjine i uključuje književnost, historiju, geografiju i kulturu te manjine. O nastavnom planu i programu i nastavnom materijalu, prije prihvatanja, razgovarat će se sa predstavnicima date manjine.

II. OSNIVANJE, RAD I PRESTANAK RADA SREDNJE ŠKOLE

Član 12.

Srednju školu kao ustanovu može osnovati domaće i strano pravno i fizičko lice u svim oblicima svojine (u daljem tekstu: osnivač) uz odobrenje ministra/ministrice obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: ministar/ministrica ) i uz prethodnu saglasnost Vlade Kantona, a koju je osnivač obavezan pribaviti prije preduzimanja radnji za obezbjeđivanje potrebnih uvjeta za osnivanje i rad srednje škole. Srednju školu kao javnu ustanovu može osnovati Kanton ili vjerska zajednica, samostalno ili sa drugim pravnim ili fizičkim licem, kada Kanton ocijeni da za njeno osnivanje postoji javni interes u skladu sa zakonom (u daljem tekstu: osnivač). Osnivanje srednje škole planira se u skladu sa dugoročnim programom razvoja i koncepcijom srednjeg obrazovanja i odgoja, koji donosi Kanton na prijedlog teritorijalno- političkih zajednica. Poslove i nadležnosti Kantona predviđene ovim zakonom vrši Skupština Kantona.

Član 13.

Ministar/ministrica donosi propise za osnivanje privatnih škola s ciljem osiguranja osnovnih uvjeta, uključujući i odredbu kojom se od tih škola traži da pripreme resurse za najmanje jednu godinu unaprijed.

Član 14.

Svaka srednja škola mora imati pečat, koji se koristi kao dokaz autentičnosti svakog dokumenta koji škola izdaje.

Član 15.

Prije donošenja akta o osnivanju srednje škole kao javne ustanove, Kanton usvaja elaborat o društveno-ekonomskoj opravdanosti osnivanja srednje škole (u daljem tekstu: elaborat). Elaborat obavezno sadrži: potrebe društva za obrazovanjem za određeno stručno zvanje ili zanimanje, dužinu trajanja obrazovanja, profil i stepen stručne spreme koji se stječe po završetku obrazovanja, opće i posebne uvjete po Pedagoškim standardima i odgovarajućim normativima i sredstva potrebna za ispunjenje tih uvjeta.

Član 16.

Prije ustanovljenja škole, odnosno školskog centra, osnivač imenuje komisiju koja planira i organizira ustanovljenje škole, i ta komisija priprema i osnivački dokument koji: - određuje vrstu ili vrste škola u školi koja se osniva, - nastavne planove i programe po kojima će se raditi, - broj nastavnika/nastavnica i drugog osoblja, - zgrade i objekte koji će se osigurati i - vremenski plan ustanovljenja škole i usvajanja pravila. Ministar/ministrica donosi propise u vezi sa uvjetima i procedurom za ustanovljenje škola te sadržajem i načinom vođenja Registra Ministarstva, kao i naknada koje će se naplaćivati od fizičkih i pravnih lica koja podnose zahtjev za ustanovljenje škole.

Član 17.

Osnivač srednje škole na području Kantona osigurava sredstva potrebna za osnivanje i rad srednje škole, u skladu s Pedagoškim standardima i normativima za srednje obrazovanje i odgoj (u daljem tekstu: Standardi) i Normativima školskog prostora, opreme, nastavnih standarda i učila (u daljem tekstu: Normativi). Ako srednju školu osniva više pravnih odnosno fizičkih lica, međusobne odnose reguliraju ugovorom. Normative i Standarde donosi Vlada Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Vlada Kantona).

Član 18.

Srednja škola upisuje se u Registar srednjih škola, koji vodi Ministarstvo obrazovanja i nauke Kantona (u daljem tekstu: Ministarstvo.) U Registar se može upisati samo srednja škola koja ispunjava sve uvjete predviđene ovim zakonom. Srednja škola upisuje se i u Sudski registar i danom upisa stječe svojstvo pravnog lica.

Član 19.

Srednja škola može početi sa radom nakon upisa u oba registra iz člana 18. ovog zakona. Novoosnovana srednja škola počinje sa radom početkom školske godine. Srednja škola upisana u registar iz stava 1. ovog člana izdaje svjedodžbe i druge javne isprave o završenom obrazovanju.

Član 20.

Statusne promjene srednje škole kao javne ustanove čiji je osnivač i suosnivač Kanton vrši Kanton na prijedlog Vlade Kantona. Statusne promjene srednje škole čiji osnivač nije Kanton vrši osnivač uz prethodnu saglasnost ministra/ministrice. Statusne promjene srednje škole mogu se vršiti samo na kraju školske godine.

Član 21.

Radi međusobne saradnje u ostvarivanju zajedničkih interesa i pružanja pomoći razvoju oblika obrazovnog rada, srednje škole se mogu udruživati u jednu ili više zajednica srednjih škola, s tim da svaka srednja škola zadržava svojstvo pravnog lica. Prava, obaveze i međusobni odnosi srednjih škola udruženih u zajednicu srednjih škola utvrđuju se ugovorom. Zajednica srednjih škola ima pravila kojima se reguliraju poslovi, zadaci i rad zajednice koja se upisuje u Registar zajednica srednjih škola koji

vodi Ministarstvo. Na pravila zajednice srednjih škola saglasnost daje ministar/ministrica. Registar se vodi po propisu iz člana 18. ovog zakona.

Član 22.

Osnivač srednje škole može organizirati obrazovno-odgojni rad po odgovarajućem programu srednje škole i izvan Kantona, ukoliko u tom mjestu nema srednje škole takve vrste a postoje društvene potrebe za obrazovanjem za određeno stručno zvanje ili zanimanje. Obrazovno-odgojni rad iz stava 1. ovog člana može se organizirati kada ima dovoljan broj učenika za najmanje jedno odjeljenje. Za organiziranje obrazovno-odgojnog rada iz stava 1. ovog člana, osnivač srednje škole je dužan da prethodno pribavi odobrenje ministra/ministrice resornog ministarstva kantona na čijem se području to obrazovanje obavlja. Obrazovno-odgojni rad iz stava 1. ovog člana može početi s radom kada ministar/ministrica na čijem se području osniva odjeljenje utvrdi da su ispunjeni uvjeti za rad u skladu sa zakonom.

Član 23.

Druga država ili kanton može organizirati rad odjeljenja srednjeg obrazovanja i odgoja na teritoriji Kantona u skladu s ovim zakonom. Odjeljenje srednje škole druge države radi po nastavnim planovima i programima koje su donijeli organi druge države, izuzev u grupi nacionalnih predmeta. Prethodnu saglasnost na nastavne planove i programe iz stava 2. ovog člana daje ministar/ministrica. Odjeljenja koja organiziraju srednje škole iz stava 1. ovog člana mogu početi s radom tek kada ministar /ministrica utvrdi da su ispunjeni uvjeti

propisani ovim zakonom.

Član 24.

Srednja škola prestaje sa radom ako ne ispunjava uvjete i ne izvršava zadatke radi kojih je osnovana, ili ako prestane potreba za njenim radom. Ministar/ministrica može predložiti osnivaču prestanak rada javne ustanove - srednje škole - zbog neispunjavanja uvjeta za rad predviđenih ovim zakonom. Osnivač donosi odluku o ukidanju srednje škole i imenuje lice koje će provesti postupak ukidanja škole. Aktom o prestanku rada srednje škole odredit će se prestanak rada srednje škole sa završetkom tekuće školske godine. U slučaju prestanka rada srednje škole, osnivač je dužan da zatečenim učenicima/učenicama omogući nastavak i završavanje započetog obrazovanja organiziranjem redovne nastave, ukoliko ima najmanje 18 učenika/učenica, ili organiziranjem polaganja vanrednih ispita.

Član 25.

Privatne škole prestaju sa radom na prijedlog osnivača. Ministar/ministrica donosi odluku o imenovanju lica koje će provesti postupak o ukidanju privatne škole ukoliko ona ne ispunjava uvjete predviđene zakonom.

Član 26.

Na osnivanje, rad, statusne promjene i prestanak rada srednje škole primjenjuju se odredbe Zakona o ustanovama (u daljem tekstu: Zakon), ukoliko ovim zakonom nije drugačije određeno.

III. OBRAZOVNO-ODGOJNI RAD SREDNJE ŠKOLE

Član 27.

Obrazovno-odgojni rad u srednjim školama ostvaruje se na osnovu nastavnih planova i programa za gimnazije, učiteljsku školu, srednju vjersku školu, srednju umjetničku školu, srednju tehničku i stručnu školu, srednju školu za učenike sa specijalnim potrebama u obrazovanju (u daljem tekstu: nastavni planovi i programi za određene tipove srednjih škola). Nastavnim planovima i programima za određene tipove srednjih škola utvrđuju se: fond časova, nastavni sadržaji općeobrazovnih i stručnih predmeta, ciljevi, zadaci, oblici i postupci rada, uvjeti za realizaciju redovne, fakultativne, izborne, kursne nastave, prijemnog i maturskog, odnosno završnog ispita, dužina trajanja obrazovanja i stručno zvanje i zanimanje koje učenik stječe nakon završetka srednje škole, odnosno obrazovanja. Sadržaji koji promoviraju jednakopravnost spolova sastavni su dio nastavnog programa.

Član 28.

U srednjoj školi realiziraju se i specijalni programi namijenjeni nadarenim i talentiranim učenicima, programi stručnog usavršavanja nastavnika, programi dopunskog obrazovanja odraslih, kao i stručnog osposobljavanja putem kurseva.

Član 29.

Nastavne planove i programe iz člana 27. stav 1. i člana 28. ovog zakona donosi ministar/ministrica u skladu sa zajedničkom jezgrom nastavnih planova i programa, kako to propiše Agencija za nastavne planove i programe, i objavljuje ih u ''Službenom glasniku Bosne i Hercegovine'', kao i drugim odgovarajućim službenim glasilima u Bosni i Hercegovini.

Član 30.

U nastavnim planovima i programima srednje škole kojoj je osnivač Kanton specifični sadržaji određenog nastavnog predmeta se ne mogu razlikovati više od 10% u odnosu na utvrđeni nastavni plan i program te srednje škole. U nastavnim planovima i programima srednje škole kojoj osnivač nije Kanton specifični sadržaji određenog nastavnog predmeta se ne mogu razlikovati više od 20% u odnosu na utvrđeni nastavni plan i program te srednje škole. Srednja škola može izvan utvrđenog nastavnog plana uvesti i nove sadržaje u vidu kursne nastave, fakultativne nastave, izborne nastave, novog nastavnog predmeta ili drugog oblika nastave, koji po ukupnom fondu časova sedmično ne može biti veći od 10% u odnosu na utvrđeni nastavni plan. Sadržaje iz prethodnih stavova utvrđuje školski odbor srednje škole na osnovu prijedloga osnivača, učenika, njihovih roditelja odnosno staratelja, nastavničkog vijeća srednje škole, uz prethodnu saglasnost ministra/ministrice.

Član 31.

Školska godina traje od 1. septembra tekuće godine do 31. augusta naredne kalendarske godine. Nastava se ostvaruje po polugodištima i traje 37 radnih sedmica, s tim da nastavnici programske sadržaje realiziraju u okviru 35 nastavnih sedmica, odnosno 175 nastavnih dana. Nastava u završnom razredu srednje škole ostvaruje se u okviru 32 radne sedmice, s tim da nastavnici programske sadržaje realiziraju u okviru 30 nastavnih sedmica, odnosno 150 nastavnih dana. Razlika u broju radnih i nastavnih dana koristi se za realiziranje posebnih programskih sadržaja, obilježavanje državnih i vjerskih praznika, kulturnih i sportskih aktivnosti srednje škole, planiranih godišnjim programom rada i kalendarom u razrednoj knjizi.

Član 32.

Nastava u prvom polugodištu počinje prvog radnog dana u septembru i završava se nakon navršenih 17 nastavnih sedmica. Zimski odmor za učenike/učenice traje četiri sedmice i koristi se nakon završetka prvog polugodišta. Srednja škola može odrediti da se dio zimskog ili ljetnog odmora za učenike/učenice koristi u toku prvog ili drugog polugodišta samo ako je to predviđeno godišnjim programom rada. Nastava u drugom polugodištu počinje poslije zimskog odmora i završava se nakon navršenih 18 nastavnih sedmica.

Član 33.

Izleti, studijske posjete, ekskurzije, kampovanje, društveno koristan rad, škole u prirodi i drugi oblici obrazovnog rada predviđeni u godišnjem programu rada organiziraju se u skladu sa principima ustanovljenim u zajedničkom jezgru nastavnih planova i programa.

Član 34.

Srednja škola organizira redovnu nastavu u petodnevnoj radnoj sedmici. Nastavni čas općeobrazovne, stručno-teorijske i praktične nastave u srednjoj školi traje 45 minuta, a praktične nastave u preduzećima i drugim institucijama 60 minuta. U specijalnoj srednjoj školi nastavni čas traje 40 minuta. Nastava u svim srednjim školama na teritoriji Kantona počinje u osam sati. Nastava i dužina nastavnog sata koji se odvijaju po drugoj koncepciji odgojno-obrazovnog rada, koju je odobrio ministar/ministrica, realizira se u skladu s odredbom tog nastavnog plana i programa.

Član 35.

Direktor/direktorica škole može u izuzetnim slučajevima odlučiti da produži ili skrati trajanje časova. Ministar/ministrica može u izuzetnim okolnostima odlučiti da produži ili skrati trajanje časova u pojedinim ili svim srednjim školama.

Član 36.

Ukupno opterećenje učenika u nastavi ne može iznositi više od sedam časova dnevno, odnosno 35 časova sedmično.

Član 37.

Obrazovno-odgojni rad se ne može prekidati u toku jednog polugodišta, izuzev u slučaju elementarnih nepogoda, epidemija i drugih naročito opravdanih razloga, po odluci ministra/ministrice, a na prijedlog osnivača. Ministar/ministrica, na prijedlog osnivača, može odobriti, zavisno od klimatskih ili drugih uvjeta, pomjeranje početka nastave u prvom i drugom polugodištu i produžetak zimskog odmora, a najduže jednu radnu sedmicu, s tim da se u toku školske godine ostvari godišnji fond nastavnih časova predviđen nastavnim planom i programom i da svi programski sadržaji budu realizirani.

Član 38.

Srednja škola je dužna da u toku školske godine ostvari godišnji fond nastavnih časova predviđen nastavnim planom i programom. Ako se utvrdi da srednja škola nije ostvarila godišnji fond nastavnih časova i nastavni program u okviru predviđenog broja nastavnih sedmica, produžit će nastavu dok se ne ostvari godišnji fond nastavnih časova i nastavni program. Srednja škola koja ne ostvari predviđeni godišnji fond nastavnih časova i nastavni program, ne može izdati svjedodžbu o završenom razredu, odnosno obrazovanju.

Član 39.

Rad u srednjoj školi u toku školske godine realizira se na osnovu godišnjeg programa rada srednje škole (u daljem tekstu: godišnji program), koji mora biti u skladu s nastavnim planom i programom srednje škole. Godišnji program rada srednje škole sadrži oblike i raspored obrazovno-odgojnog rada, njegov obim i sadržaj. Godišnji program rada srednje škole utvrđuje nastavničko vijeće na prijedlog direktora, a donosi ga školski odbor. Srednja škola usvaja i dostavlja godišnji program rada najkasnije do 30. septembra za tekuću školsku godinu, i to po jedan primjerak: osnivaču, Ministarstvu i Prosvjetno-pedagoškom zavodu.

Član 40.

Srednja škola ministru/ministrici podnosi izvještaj o rezultatima u učenju i vladanju učenika/učenica na kraju prvog polugodišta i na kraju školske godine.

Član 41.

U srednjoj školi se organiziraju slobodne aktivnosti učenika/učenica radi produbljivanja i razvijanja njihovih stvaralačkih sposobnosti i stjecanja pozitivnih navika i vještina koji će ih osposobiti za život. Zadaci i programski sadržaj slobodnih aktivnosti utvrđuju se godišnjim programom rada i pravilima srednje škole, u skladu sa Standardima, a ostvaruju se putem projekata, sekcija, klubova, družina, grupa, učeničkih zadruga i drugih oblika i unose u raspored sati sačinjen za te oblike nastave. Učeničku zadrugu može organizirati najmanje 30 učenika/učenica srednje škole. Učešće učenika/učenica u ovim aktivnostima je na dobrovoljnoj osnovi.

Član 42.

Izleti, stručne posjete, ekskurzije i logorovanja, predviđeni godišnjim programom rada srednje škole, organiziraju se i izvode u okviru radnih dana i u skladu s pravilnikom o organiziranju ovih oblika obrazovno-odgojnog rada, koji donosi škola.

Član 43.

Radi uvođenja novih oblika i sadržaja rada na osnovu elaborata srednje škole i stručnog mišljenja Ministarstva, ministar/ministrica određuje jednu ili više srednjih škola, odnosno jedno ili više odjeljenja srednjih škola, kao eksperimentalne. Eksperimentalnoj srednjoj školi može se odobriti odstupanje od odredaba ovog zakona u primjeni nastavnog plana i programa, nastavne norme,

dnevnog i sedmičnog opterećenja učenika, u načinu ocjenjivanja znanja i formiranju odjeljenja. Bliže uvjete za osnivanje i rad eksperimentalne srednje škole odnosno odjeljenja iz stava 1. ovog člana utvrđuje ministar/ministrica.

Član 44.

Ministar/ministrica određuje jednu ili više škola za polaganje stručnog ispita nastavnika/nastavnica i stručnih saradnika/saradnica za samostalan obrazovno-odgojni rad. Na prijedlog nastavničkog fakulteta, ministar/ministrica određuje srednje škole za obavljanje pedagoško-metodičke prakse i polaganje praktičnog dijela nastave za studente koji se obrazuju na nastavničkim fakultetima. Uvjeti obavljanja pedagoško-metodičke prakse iz stava 2. ovog člana utvrđuju se posebnim propisom koji donosi ministar/ministrica. Nastavnički fakulteti sklapaju ugovore sa srednjim školama kojima reguliraju međusobne odnose.

Član 45.

U srednjoj školi upotrebljavaju se školski udžbenici koje je odobrio ministar/ministrica. Školski udžbenik je obavezno nastavno sredstvo za učenike/učenice i nastavnike/nastavnice; obuhvata sadržaje iz nastavnih planova i programa za srednje obrazovanje i odgoj, a urađen je u skladu s koncepcijom školskog udžbenika. Pod školskim udžbenikom, kao osnovnim nastavnim sredstvom, podrazumijeva se i zbirka zadataka, priručnik, radna sveska i druga literatura koja zamjenjuje školski udžbenik ili je njegov sastavni dio. Uz udžbenike, srednja škola koristi vježbanke i ostalu literaturu koja može biti dodatak udžbeniku. Ministar/ministrica može odobriti upotrebu udžbenika, priručnika i zbirki zadataka utvrđenih na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, države Bosne i Hercegovine, drugih kantona ili drugih država, koji svojim kvalitetom mogu doprinijeti uspješnijem izvođenju nastave.

IV. OPĆA AKTA SREDNJE ŠKOLE

Član 46.

Srednja škola ima pravila koja usvaja školski odbor uz saglasnost ministra/ministrice, a koja se izrađuju u skladu sa Zakonom. Pravilima srednje škole, pored pitanja utvrđenih Zakonom, uređuju se i pitanja: podaci o školi, djelatnost škole, javnost rada škole, učenici i odgojno-disciplinske mjere, nastavnici, stručni saradnici, saradnici, postupak stručnog usavršavanja, donošenje pravila i drugih općih akata, rad organa upravljanja, stručnih organa, saradnja škole sa roditeljima, finansiranje rada škole i druga pitanja utvrđena ovim zakonom.

V. VRSTE SREDNJIH ŠKOLA

Gimnazija

Član 47.

U gimnaziji se obrazuju redovni i vanredni učenici/učenice, po nastavnom planu i programu za gimnaziju, u četverogodišnjem trajanju. Nastavnim planom i programom za gimnaziju utvrđuju se izborna područja za koja se učenici mogu opredijeliti u okviru onih područja koja gimnazija ima u svom programu rada. U skladu sa uvjetima i interesovanjem učenika/učenica, svaka gimnazija može imati jedno ili više izbornih područja. Izborna područja u gimnaziji su: - društveno, - jezičko, - prirodno, - matematičko-informatičko, - sportsko, - pedagoško-psihološko područje i - druga područja za koja se ukaže interes i potreba, a postoji utvrđen nastavni plan i program u skladu sa ovim zakonom. Učenik/učenica koji/koja završi gimnaziju stječe uvjete za nastavak školovanja i rad.

Član 48.

U gimnaziji koja ispunjava uvjete predviđene za realiziranje programa koji su u skladu sa organizacijom međunarodne mature, ministar/ministrica može odobriti realiziranje ovih programa. Diploma o završenoj međunarodnoj maturi je ekvivalentna diplomi o položenoj maturi po nastavnim planovima i programima gimnazije iz prethodnog člana.

Član 49.

Za upis u gimnaziju mogu konkurisati učenici/učenice koji su uspješno završili osnovno obrazovanje. Upis se vrši na osnovu kriterija koje utvrđuje Vlada Kantona na prijedlog ministra/ministrice i na osnovu uspjeha postignutog u osnovnoj školi. Učenik/učenica koji je u skladu sa Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju proglašen za učenika/učenicu generacije nema obavezu polaganja prijemnog ispita.

Član 50.

Na završetku obrazovanja u gimnazijama se polaže matura po nastavnim planovima i programima za gimnaziju.

Član 51.

Bliži propis o sadržaju i načinu polaganja mature u gimnaziji donosi ministar/ministrica.

Srednje vjerske škole

Član 52.

Srednja škola za vjerske službenike/službenice je srednja škola u kojoj se u četverogodišnjem trajanju obrazuju redovni učenici/učenice po programu općeobrazovnih predmeta i posebnom programu za stručno obrazovanje vjerskih službenika/službenica.

Član 53.

U srednjim školama za vjerske službenike/službenice učenici/učenice stječu određena stručna zvanja predviđena nastavnim planom i programom i osposobljavaju se za rad i nastavak školovanja.

Član 54.

Srednju školu za vjerske službenike/službenice osniva vjerska zajednica.

Član 55.

U srednju školu za vjerske službenike/službenice mogu se upisati učenici/učenice koji su uspješno završili redovno osnovno obrazovanje.

Član 56.

Prilikom upisa u srednju vjersku školu obavezan je prijemni ispit. Na završetku obrazovanja u srednjoj vjerskoj školi polaže se matura. Nastavnim planom i programom utvrđuju se sadržaj i program polaganja mature. Bliže propise o načinu polaganja prijemnog ispita i mature donosi vjerska zajednica uz saglasnost ministra/ministrice. Licima koja su do stupanja na snagu ovog zakona završila srednju školu za vjerske službenike/službenice priznaje se srednje obrazovanje.

Umjetničke škole

Član 57.

U umjetničkim školama se, u četverogodišnjem trajanju, obrazuju redovni učenici/učenice po općeobrazovnom programu i programu stručnog obrazovanja za muzičku, likovnu i baletsku umjetnost. Nastavnim planom i programom odgovarajuće umjetničke škole utvrđuje se odnos općeobrazovnog dijela i dijela programa za stručno obrazovanje iz određene oblasti umjetnosti. U umjetničkim školama obrazuju se i učenici/učenice koji redovno pohađaju drugu srednju školu po programu stručnog obrazovanja za muzičku, likovnu i baletsku umjetnost.

Član 58.

U umjetničke škole mogu se upisati učenici/učenice koji su uspješno završili redovno osnovno obrazovanje. Za upis u umjetničku školu obavezan je prijemni ispit. Upis se vrši na osnovu uspjeha u četiri završna razreda osnovne škole, uspjeha iz predmeta značajnih za određenu oblast umjetnosti, rezultata prijemnog ispita, te usmjerenja datog na osnovu profesionalne orijentacije i diplome “Učenik/učenica generacije”. Izuzetno se u srednju muzičku školu mogu upisati posebno talentirani učenici/učenice koji su završili najmanje šest razreda osnovne škole, s tim da paralelno s pohađanjem slijedeća dva razreda osnovne škole pohađaju i srednju umjetničku školu, kao i učenici/učenice stariji od 18 godina koji se u muzičku školu upisuju na odsjek solo pjevanja i kontrabasa, ukoliko polože prijemni ispit i posjeduju posebne psihofizičke sposobnosti.

Član 59.

Na završetku obrazovanja u umjetničkoj školi se polaže matura po nastavnom planu i programu za umjetničke škole.

Član 60.

Organizacija provjere znanja i sposobnosti učenika/učenica na prijemnom ispitu i polaganju mature u umjetničkim školama uređuje se pravilima škole. Bliži propis o sadržaju i načinu polaganja prijemnog ispita i mature u umjetničkim školama donosi ministar/ministrica.

Srednje tehničke i srodne škole

Član 61.

U srednjim tehničkim i srodnim školama, u četverogodišnjem trajanju, obrazuju se za složenije zahtjeve rada redovni i vanredni učenici/učenice po općeobrazovnom i stručnom programu srednjeg obrazovanja, na osnovama savremene i tradicionalne tehnologije.

Član 62.

Obrazovanje se u srednjim tehničkim i srodnim školama vrši po nastavnim planovima i programima za svaku vrstu srednje škole. U tehničkim i srodnim školama stječu se odgovarajuća stručna zvanja.

Član 63.

Za upis u tehničke i srodne škole mogu konkurisati učenici/učenice koji/koje su uspješno završili osnovno obrazovanje. Upis se vrši na osnovu prijemnog ispita koji se provodi prema kriterijima koje donosi ministar/ministrica. Učenik/učenica koji/koja je, u skladu sa Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju, proglašen/proglašena za učenika/učenicu generacije nema obavezu iz odredbe prethodnog stava.

Član 64.

U tehničkim i srodnim školama koje ispunjavaju posebne uvjete mogu se dalje vanredno obrazovati za V stepen kvalificirani radnici/radnice za zvanje majstora, specijaliste, instruktora i poslovođe, uz obavezno pohađanje nastave u trajanju od najmanje jedne godine. Pravo na obrazovanje iz prethodnog stava imaju polaznici/polaznice koji/koje su završili/završile III ili IV stepen stručne spreme i imaju najmanje dvije godine prakse u struci. Program, uvjeti obrazovanja, način polaganja za zvanja iz stava 1. ovog člana utvrđuju se nastavnim planovima i programima koje donosi ministar/ministrica.

Član 65.

Na završetku obrazovanja u tehničkim i srodnim školama polaže se matura po nastavnom planu i programu za svaku vrstu tehničke i srodne škole.

Član 66.

Učenik/učenica koji/koja završi srednju tehničku i srodnu školu osposobljen je za rad i nastavak školovanja.

Član 67.

Organizacija provjere znanja i sposobnosti učenika/učenice na prijemnom ispitu i polaganju mature u tehničkim i srodnim školama utvrđuje se pravilima škole. Bliži propis o sadržaju i načinu polaganja prijemnog ispita i mature u tehničkim i srodnim školama donosi ministar/ministrica.

Stručna škola

Član 68.

U stručnoj školi se za odgovarajuća zanimanja, u trogodišnjem ili četverogodišnjem trajanju, obrazuju redovni i vanredni učenici/učenice po općeobrazovnom i stručnom programu srednjeg obrazovanja, na osnovama savremene i tradicionalne tehnologije.

Član 69.

Stručne škole obrazuju učenike/učenice po nastavnim planovima i programima za odgovarajuće vrste stručne škole. U stručnim školama stječu se odgovarajuća zanimanja.

Član 70.

U stručne škole mogu se upisati učenici/učenice sa završenom osnovnom školom radi stjecanja III i IV stepena stručne spreme. Učenici/učenice se upisuju u stručne škole na osnovu kriterija koje donosi ministar/ministrica.

Član 71.

Na završetku obrazovanja u stručnoj školi za III i IV stepen stručne spreme, po nastavnom planu i programu za svaku vrstu stručne škole, polaže se završni ispit s praktičnim radom. Organizacija i način polaganja završnog ispita u stručnim školama utvrđuju se pravilima škole. Bliži propis o sadržaju i načinu polaganja završnog ispita donosi ministar/ministrica.

Član 72.

U stručnim školama koje ispunjavaju posebne uvjete mogu se dalje vanredno obrazovati za V stepen kvalificirani radnici/radnice za zvanje majstora, specijaliste, instruktora i poslovođe, uz obavezno pohađanje nastave u trajanju od najmanje jedne godine. Pravo na obrazovanje iz prethodnog stava imaju polaznici/polaznice koji/koje su završili/završile III i IV stepen stručne spreme i imaju najmanje dvije godine prakse u struci. Program, uvjeti obrazovanja, način polaganja za zvanja iz stava 1. ovog člana utvrđuju se nastavnim planovima i programima koje donosi ministar/ministrica.

Član 73.

Učenik/učenica sa završenom stručnom školom može se upisati na visokoškolsku ustanovu pod uvjetom da stekne dopunsko obrazovanje u odgovarajućoj srednjoj školi, po programu koji utvrđuje ministar/ministrica. Bliže propise koji definišu uvjete stjecanja dopunskog obrazovanja donosi ministar/ministrica.

Član 74.

Praktična nastava u tehničkim, srodnim i stručnim školama izvodi se u skladu s nastavnim planovima i programima u školskim radionicama, laboratorijama i kabinetima, te drugim objektima za nastavu, opremljenim u skladu sa odgovarajućim normativima. Praktična nastava se, pod stručnim nadzorom srednje škole, izvodi u privrednim društvima, ustanovama i kod samostalnih privrednika koji imaju odgovarajuću savremenu opremu, tehničko-tehnološka sredstva i druge odgovarajuće uvjete u skladu sa nastavnim planom i programom. Uvjeti, oblici, metode i postupci izvođenja praktične nastave i stručni nadzor reguliraju se ugovorom srednje škole s preduzećem, ustanovom ili samostalnim privrednikom.

Član 75.

Nastavnim planom i programom srednjih tehničkih, srodnih škola i stručnih škola utvrđuju se program, vrijeme i trajanje ferijalne prakse učenika/učenica. Bliži uvjeti izvođenja ferijalne prakse utvrđuju se ugovorom sa privrednim društvima, ustanovom ili samostalnim privrednikom.

Srednja škola za učenike sa specijalnim potrebama u obrazovanju

Član 76.

Specijalni odgoj i obrazovanje znači odgoj i obrazovanje za učenike/učenice koji/koje imaju posebne odgojno-obrazovne potrebe zbog fizičkog ili psihofizičkog invaliditeta. Obrazovanje djece i mladih sa posebnim obrazovnim potrebama je od prioritetnog javnog interesa i sastavni je dio jedinstvenog obrazovnog sistema. Osnovni cilj specijalnog obrazovanju je da se svim učenicima/učenicama daju iste mogućnosti učešća i uživanja koristi od obrazovanja i učešća u društvu, na način koji se zasniva na principu najboljeg interesa djeteta. Učenici/učenice sa posebnim obrazovnim potrebama imaju pravo na posebna budžetska sredstava da bi se pokrili troškovi posebnog programa ili da bi se školsko okruženje prilagodilo njihovim potrebama.

Član 77.

U srednjoj školi za učenike/učenice sa specijalnim potrebama u obrazovanju se u trajanju od jedne do četiri godine, po prilagođenim programima za odgovarajuće profile I, II i III stepena stručne spreme obrazuju redovni i vanredni učenici/učenice sa smetnjama u psihičkom i fizičkom razvoju. U ustanovama za edukaciju i rehabilitaciju učenika/učenica oštećenog vida, sluha i govora obrazuju se redovni i vanredni učenici/učenice po nastavnim planovima i programima za I, II, III, IV i V stepen stručne spreme srednje tehničke, srodne i stručne škole.

Član 78.

Specijalno obrazovanje odvija se u redovnim srednjim školama na osnovu principa integriranog obrazovanja, što znači da svi učenici/učenice, uključujući i učenike/učenice sa posebnim potrebama, imaju pravo da budu u redovnom razredu, ukoliko za to postoje odgovarajući uvjeti uz prethodno pribavljeno mišljenje resornog ministra/ministrice.

Član 79.

Nastavnim planovima i programima utvrđuju se zanimanje, trajanje obrazovanja i odnos općeobrazovnih i stručno-teorijskih sadržaja praktične nastave.

Član 80.

U srednju školu za učenike/učenice sa specijalnim potrebama u obrazovanju i u druge srednje škole učenici/učenice se mogu upisati na osnovu svjedodžbe o završenoj specijalnoj i redovnoj osnovnoj školi, a na osnovu nalaza i mišljenja komisije za ocjenjivanje sposobnosti djece sa smetnjama u razvoju i rješenja o kategorizacije djeteta, koje donosi Kantonalni centar za socijalni rad . Upis učenika/učenica oštećenog vida, sluha i govora u ustanovama za edukaciju i rehabilitaciju učenika/učenica oštećenog vida, sluha i govora regulira se pravilima ustanove.

Član 81.

Srednja škola za učenike/učenice sa specijalnim potrebama u obrazovanju i ustanove mogu organizirati svoj rad u okviru školskog centra koji ima svojstvo pravnog subjekta, sa specijalnim predškolskim ustanovama i specijalnim osnovnim školama. Odgojno-obrazovni rad i stručni nadzor nad radom školskog centra obavlja se u skladu s odgovarajućim nastavnim planom i programom za svaku školu - nivo obrazovanja - koji su u sastavu školskog centra. Prilikom imenovanja školskog odbora, direktora/direktorice i nadzornog odbora školskog centra, primjenjuje se odgovarajuća odredba ovog zakona.

VI. UČENICI/UČENICE

Član 82.

Status učenika/učenice srednje škole stječe se upisom u srednju školu. Upis u srednju školu je uvjetovan propisima koje utvrđuje Vlada Kantona na prijedlog ministra/ministrice i pravilima škole. Učenik/učenica koji/koja je, u skladu sa Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju, proglašen/proglašena za učenika/učenicu generacije nema obavezu iz odredbe prethodnog stava. Učenik/učenica može steći izuzetan status učenika/učenice paralelno upisujući i neko drugo zanimanje, odnosno stručno zvanje, u istoj ili drugoj srednjoj školi, te steći drugo zanimanje, odnosno stručno zvanje, polažući razliku predmeta u odnosu na nastavni plan i program po kome se redovno obrazuje. Razliku predmeta iz prethodnog stava određuje nastavničko vijeće škole u kojoj je učenik/učenica stekao/stekla izuzetan status, cijeneći podudarnost nastavnih planova i progama škole koju učenik/učenica redovno pohađa i škole u kojoj je stekao/stekla izuzetan status.

Član 83.

Ne može se vršiti diskriminacija učenika/učenice pri prijemu, odnosno upisu u školu, učešću u aktivnostima škole ili pri bilo kojim pitanjima vezanim za tog učenika/učenicu, na osnovu toga što u školi, u usmenom ili pismenom izražavanju, koristi bilo koji od zvaničnih jezika Bosne i Hercegovine.

Član 84.

Učenici/učenice se u prvi razred srednje škole upisuju na osnovu konkursa koji se objavljuje u dnevnim novinama, najmanje dva mjeseca prije početka školske godine. Konkurs za upis redovnih učenika/učenica u prvi razred srednje škole kao javne ustanove sadrži:

- broj kandidata koji će se finansirati iz budžeta Kantona, - broj kandidata koji samostalno plaćaju troškove školovanja, - visinu troškova školovanja za učenike/učenice iz prethodne alineje, - kriterije za upis učenika/učenica u prvi razred. Elemente iz alineje 1, 2. i 3. utvrđuje Vlada Kantona na prijedlog Ministarstva, a kriterije iz alineje 4. ministar/ministrica. Pravo upisa u prvi razred srednje škole u statusu redovnog učenika/učenice imaju kandidati koji pored ostalih uvjeta iz ovog zakona ispunjavaju uvjet da do kraja tekuće godine ne navršavaju više od 18 godina života. Pravo upisa u prvi razred srednje škole za učenike/učenice sa specijalnim potrebama u obrazovanju imaju kandidati koji pored ostalih uvjeta iz ovog zakona ispunjavaju uvjet da do kraja tekuće godine ne navrše više od 20 godina života.

Član 85.

Učenici/učenice državljani Bosne i Hercegovine koji/koje su završili/završile osnovnu školu u Bosni i Hercegovini izvan Kantona, upisuju se pod istim uvjetima kao i učenici/učenice s područja Kantona.

Član 86.

Strani državljani nastavljaju obrazovanje u srednjoj školi pod istim uvjetima kao i državljani Bosne i Hercegovine, ako ugovorima i drugim konvencijama nije drugačije određeno.

Član 87.

Srednja škola upisanim učenicima/učenicama izdaje učeničku knjižicu u kojoj se evidentira uspjeh učenika/učenice u učenju i vladanju i prate aktivnosti i napredovanje učenika/učenice u toku obrazovno-odgojnog procesa. Učenička knjižica predstavlja javnu ispravu kojom se u toku srednjeg obrazovanja dokazuje status učenika/učenice srednje škole. Obrazac učeničke knjižice propisuje ministar/ministrica.

Član 88.

Srednja škola objavljuje konkurs za upis vanrednih učenika/učenica najmanje 15 dana prije početka školske godine. O izvršenom upisu redovnih i vanrednih učenika/učenica srednja škola je obavezna dostaviti izvještaj osnivaču, ministru/ministrici i Prosvjetnoj inspekciji. Konkurs i prijem vanrednih učenika/učenica mora biti okončan do kraja septembra tekuće školske godine. Status vanrednog učenika/učenice stječe se upisom u odgovarajuću vrstu srednje škole, pohađanjem instruktivno-konsultativne nastave i polaganjem ispita. Predmete, nastavne sadržaje, fond časova instruktivno-konsultativne nastave za svako stručno zvanje/zanimanje utvrđuje nastavničko vijeće škole. Ukupan fond časova instruktivno-konsultativne nastave ne može biti manji od 25% ukupnog godišnjeg broja časova za određeno stručno zvanje/zanimanje. Srednja škola organizira u toku školske godine tri redovna ispitna roka (januarsko-februarski, junski i augustovsko-septembarski ispitni rok), a po potrebi i jedan vanredni rok. U slučajevima nepravilnosti polaganja ispita za vanredne učenike/učenice koje utvrdi nastavničko vijeće i Prosvjetna inspekcija, direktor/direktorica škole poništava ispit. Bliže propise o upisu, organizaciji i načinu polaganja ispita za vanredne učenike/učenice donosi ministar/ministrica.

Član 89.

Redovan učenik/učenica koji/koja iz opravdanih razloga (bolest u dužem periodu i u drugim opravdanim slučajevima) nije mogao/mogla redovno pohađati nastavu i biti ocijenjen/ocijenjena iz jednog ili više predmeta, polaže predmetni ili razredni ispit. Nastavničko vijeće srednje škole može uputiti učenika/učenicu na razredni odnosno predmetni ispit ukoliko učenik/učenica izostane više od ¼ ukupnog fonda nastavnih časova predviđenih nastavnim planom i programom, odnosno više od ¼ godišnjeg fonda nastavnih časova iz određenog predmeta. Redovan učenik/učenica iz stav 1. i 2. ovog člana podnosi molbu nastavničkom vijeću, koje u svakom konkretnom slučaju cijeni opravdanost razloga nepohađanja nastave i donosi odluku.

Član 90.

Učenik/učenica gubi status redovnog učenika/učenice u svim srednjim školama kada i drugi put sa uspjehom ne završi razred. Status učenika/učenice u srednjoj školi u koju je učenik/učenica upisan za tekuću školsku godinu prestaje:

• ispisivanjem iz srednje škole, • isključenjem iz srednje škole, • napuštanjem srednje škole.

Član 91.

Redovan učenik/učenica koji/koja s uspjehom ne završi razred ima pravo ponoviti razred. U toku redovnog obrazovanja učenik/učenica može samo jedanput ponoviti razred, s tim da dodatno participira u troškovima tog obrazovanja. Redovan učenik/učenica koji u toku obrazovanja zaostaje u savladavanju nastavnih sadržaja ili ne završi razred, može se preusmjeriti na obrazovanje za jednostavniji program. Učenik/učenica koji/koja pokazuje izuzetne rezultate u učenju i vladanju može se preusmjeriti, uz polaganje razlike predmeta, na složenije zanimanje. Redovan učenik/učenica koji/koja je napustio/napustila srednju školu, ukoliko želi ponovo nastaviti obrazovanje, plaća troškove instruktivne nastave. Bliži propis o participaciji troškova učenika/učenice iz stava 2. i 5. ovog člana donosi ministar/ministrica.

Član 92.

Učenik/učenica se može ispisati iz srednje škole: • kada iz objektivnih razloga mora prekinuti obrazovanje, • kada prelazi u drugu srednju školu. Učenik/učenica se može ispisati i u drugim slučajevima, ali najkasnije dva mjeseca prije završetka nastave u drugom polugodištu, odnosno dva mjeseca prije završetka obrazovanja. Srednja škola ispisanim učenicima/učenicama izdaje uvjerenje o postignutom uspjehu na posljednjoj klasifikaciji. Maloljetnog učenika/učenicu ispisuju roditelji ili staratelji, a mlađi punoljetni učenik/ učenica se ispisuje sam, uz saglasnost roditelja ili staratelja.

Član 93.

Učenik/učenica se isključuje iz srednje škole kada neopravdano izostane s nastave duže od 35 nastavnih časova ili učini teži disciplinski prekršaj utvrđen pravilima srednje škole. Učenik/učenica koji/koja je isključen/isključena iz srednje škole može nastaviti školovanje u drugoj srednjoj školi. Smatra se da je učenik/učenica napustio/napustila srednju školu ukoliko u kontinuitetu izostane duže od dvije radne sedmice a o razlogu izostanka škola ne bude obaviještena. Škola je dužna pismenim ili drugim zvaničnim putem obavijestiti roditelje ili staratelje učenika/učenice iz prethodnog stava nakon kontinuiranog izostanka učenika/učenice u trajanju od jedne radne sedmice.

Član 94.

Srednja škola će učenicima/učenicama koji/koje su proglašeni perspektivnim i vrhunskim sportistima, izuzetnim umjetničkim talentima i nadarenim učenicima/učenicama s vrhunskim rezultatima na kantonalnom, federalnom, državnom ili međunarodnom takmičenju odobriti dugoročno ili kratkoročno odsustvovanje sa nastave radi pripremanja i učešća na takmičenjima, u skladu s pravilima škole. Srednja škola će učenicima/učenicama iz prethodnog stava osigurati specijalni status radi omogućavanja redovnog treniranja i razvijanja potencijala do prirodnog genetskog maksimuma. Ovim učenicima/učenicama srednja škola će omogućiti da putem instruktivno-konsultativne nastave i polaganjem predmetnih ispita u toku školske godine završe odgovarajući razred. Učenici/učenice iz prethodnog stava se izuzimaju od odredbe člana 89. stav 1. ovog zakona. Status učenika iz stava 1. ovog člana dodjeljuje resorno ministarstvo Kantona, koje je obavezno učeniku/učenici koji/koja zadovoljava uvjete za

stjecanje ovog statusa potvrditi status na početku svake školske godine, poslije uvida u izvještaje sa takmičenja i testiranja, koje su klubovi i druge relevantne ustanove obavezne pravovremeno dostaviti resornom ministarstvu.

Član 95.

Srednja škola je dužna da u toku obrazovanja sistematično prati razvoj učenika/ učenice, njihove sklonosti i sposobnosti i vrednuje rezultate njihovog rada. Ako učenik/učenica iz zdravstvenih razloga ne može učestvovati u nekoj fizičkoj aktivnosti ili vježbi, ili ako bi takva vježba mogla ugroziti njegovo/njeno zdravlje, dati učenik/ učenica će biti privremeno ili trajno izuzet/izuzeta iz takvih aktivnosti. Odluku o izuzimanju učenika/učenice iz određenih aktivnosti na period duži od dvije sedmice donijet će nastavničko vijeće škole na preporuku nadležne zdravstvene ustanove.

Član 96.

Ocjenjivanje u srednjoj školi je brojčano. Brojčane ocjene su: odličan (5), vrlodobar (4), dobar (3), dovoljan (2) i nedovoljan (1). Ocjenjivanje u srednjoj školi je javno i kontinuirano. Prilikom ocjenjivanja, uz brojčanu ocjenu upisuje se i datum. Zaključna ocjena iz svakog predmeta pojedinačno se izvodi na polugodištu i na kraju školske godine. Pored ovih ocjena, mogu se, u pismenoj formi, na kraju školovanja, odnosno uz prepis ocjena, dati i karakteristike učenika/učenice vezane za njegovo/njeno napredovanje, sklonosti, posebne osobine i slično. Karakteristike iz prethodnog stava se daju na osnovu pedagoškog kartona učenika/učenice.

Škola ocjenjuje svakog učenika/učenicu u smislu akademskog uspjeha, kao i ponašanja i discipline, u skladu sa propisima koje donosi ministar/ministrica, a rezultati takvog ocjenjivanja izražavaju se kao brojčana ocjena. Bliže propise o napredovanju, vrednovanju i ocjenjivanju učenika/učenice donosi ministar/ministrica.

Član 97.

Izuzetak od stava 8. prethodnog člana su učenici/učenice sa posebnim potrebama u obrazovanju, koji/koje umjesto godišnje svjedodžbe sa ocjenama dobijaju pismeni godišnji izvještaj koji opisuje rezultate učenika/učenica u odnosu na ciljeve iz plana. Ako su problemi učenika/učenica takve prirode da im specijalno obrazovanje omogućava da budu ocijenjeni na redovan način, onda se ocjenjuju ocjenom u skladu sa ovim zakonom.

Član 98.

Opći uspjeh učenika/učenica utvrđuje se na osnovu zaključnih ocjena iz pojedinih nastavnih predmeta na kraju oba polugodišta, a poslije obavljenih ispita za učenike/učenice upućene na popravni ispit. Prilikom zaključivanja ocjena iz nastavnih predmeta, pored numeričke ocjene uzima se u obzir i profesorova/profesoricina pedagoška procjena rada i zalaganja učenika/učenice. Nastavničko vijeće sredinom oba polugodišta analizira realizaciju nastavnog plana i programa, sa osvrtom na kontinuitet ocjenjivanja.

Član 99.

Zaključnu ocjenu nastavnih predmeta utvrđuje odjeljensko vijeće na prijedlog predmetnog nastavnika/nastavnice. Učenik/učenica i njegovi roditelji imaju pravo prigovora na zaključnu pojedinačnu ocjenu na kraju školske godine. Prigovor se podnosi nastavničkom vijeću, u roku od 48 sati nakon saopćenja ocjene. Nastavničko vijeće dužno je da u roku od tri dana donese odluku o prigovoru. Ako nastavničko vijeće usvoji prigovor, obrazovat će komisiju koja će provjeriti znanje učenika/učenice u roku od dva dana. Ocjena komisije je konačna.

Član 100.

Učenik/učenica je ostvario pozitivan opći uspjeh na kraju polugodišta odnosno na kraju školske godine ukoliko iz pojedinačnih predmeta nema ocjenu nedovoljan (1). U svjedodžbe i druge dokumente u koje se upisuje opći uspjeh učenika/učenice, pored ocjene odličan, vrlodobar, dobar i dovoljan upisuje se i prosječna ocjena općeg uspjeha zaokružena na jednu decimalu. Učenik/učenica je završio razred: • odličnim uspjehom ako je postigao srednju ocjenu najmanje 4,5 • vrlodobrim uspjehom ako je postigao srednju ocjenu najmanje 3,5 • dobrim uspjehom ako je postigao srednju ocjenu najmanje 2,5 • dovoljnim uspjehom ako je postigao srednju ocjenu najmanje 2,0. Učenik/učenica nije sa uspjehom završio/završila razred ako ima jednu ili više ocjena nedovoljan (1).

Član 101.

Učenik/učenica koji/koja na kraju nastavne godine odnosno obrazovanja ima jednu ili dvije ocjene nedovoljan (1) upućuje se na popravni ispit. Učenik/učenica koji/koja na kraju nastavne godine ima tri ili više ocjena nedovoljan (1) upućuje se da ponovi razred, ukoliko ne gubi status redovnog učenika/učenice u skladu sa članom 91. ovog zakona.

Član 102.

U srednjoj školi ocjenjuje se i vladanje učenika/učenice. Vladanje učenika/učenice se ocjenjuje na osnovu redovnosti pohađanja nastave i drugih normi propisanih pravilima škole. Ocjene iz vladanja su: primjerno, vrlodobro, dobro, zadovoljava i loše.

Ocjene iz vladanja utvrđuje odjeljenjsko vijeće na prijedlog razrednika, na kraju prvog polugodišta i na kraju godine. Ocjena iz vladanja ne utječe na opći uspjeh učenika/učenice.

Član 103.

Učenik/učenica koji/koja u toku obrazovanja pokaže izuzetan uspjeh i ima odličan uspjeh i primjerno vladanje može brže napredovati, odnosno završiti dva razreda u toku jedne školske godine. Pravilnik o završavanju dva razreda u toku jedne školske godine donosi ministar/ministrica.

Član 104.

Srednja škola učenicima/učenicama izdaje svjedodžbu o završenom razredu. Učenicima/učenicama koji/koje s uspjehom polože maturski odnosno završni ispit srednje škole izdaje se diploma o završenoj srednjoj školi. Učenici/učenice koji/koje u toku srednjeg obrazovanja postignu u svim razredima odličan uspjeh i imaju primjerno vladanje pod određenim uvjetima mogu biti oslobođeni polaganja dijela maturskog ispita. Bliže propise iz stava 3. ovog člana donosi ministar/ministrica.

Član 105.

Srednja škola vodi evidenciju i dokumentaciju o obrazovno-odgojnoj djelatnosti prema pravilniku o vođenju dokumentacije i evidencije. Srednja škola je obavezna uredno i blagovremeno voditi dokumentaciju i evidenciju. Podaci u matičnoj knjizi su trajne vrijednosti. Za ažurno vođenje dokumentacije i evidencije odgovoran je direktor/direktorica i nastavnik/nastavnica srednje škole. Bliži propis o sadržaju svjedodžbe, diplome i načinu vođenja dokumentacije i evidencije u srednjoj školi donosi ministar/ministrica.

Član 106.

Na kraju školovanja škola proglašava učenika/učenicu generacije iz reda učenika završnog razreda. Bliži propis o izboru učenika/učenice generacije donosi ministar/ministrica. Učeniku/učenici koji/koja postiže naročite rezultate u obrazovno-odgojnom procesu i drugim aktivnostima u srednjoj školi mogu se dodjeljivati pohvale i nagrade, pod uvjetima i na način utvrđen pravilima srednje škole.

Član 107.

Učeniku/učenici koji/koja neredovno pohađa srednju školu, nemarno se odnosi prema radu i učenju, raznim aktivnostima u srednjoj školi, ima nepravilan odnos prema drugim učenicima/učenicama i nastavnicima/nastavnicama i školskoj imovini, mogu se izreći odgojno-disciplinske mjere. Odgojno-disciplinske mjere su: • ukor razrednika/razrednice, • ukor odjeljenjskog vijeća, • ukor direktora/direktorice, • ukor nastavničkog vijeća,

• isključenje iz srednje škole. Ukor nastavničkog vijeća i isključenje iz srednje škole izriče nastavničko vijeće, o čemu se donosi rješenje. Protiv odgojno-disciplinske mjere ukor nastavničkog vijeća ili isključenje iz srednje škole, učenik/učenica, odnosno njegov roditelj ili staratelj mogu izjaviti žalbu školskom odboru srednje škole u roku od tri dana od dana prijema rješenja o izrečenoj odgojno - disciplinskoj mjeri. U odlučivanju po žalbi školski odbor može: - potvrditi odluku nastavničkog vijeća, - odbaciti ili odbiti žalbu učenika/učenice, roditelja ili staratelja, - preinačiti odluku nastavničkog vijeća i primijeniti, ako se na nju uopće odluči, drugu disciplinsku mjeru koju smatra primjerenom. Školski odbor po žalbi odlučuje u roku od osam dana od dana prijema žalbe. Na odluku školskog odbora učenik/učenica, odnosno njegov roditelj ili staratelj mogu izjaviti žalbu ministru/ministrici resornog ministarstva u roku od 8 dana od dana prijema odluke školskog odbora o izrečenoj odgojno-disciplinskoj mjeri. Odluka ministra/ministrice je konačna. Škola je dužna učeniku/učenici omogućiti pohađanje nastave i nakon izrečene odgojno-disciplinske mjere sve dok odluka ne postane konačna.

Član 108.

Izrečena odgojno-disciplinska mjera povlači snižavanje ocjene iz vladanja učenika/učenice. Odgojno-disciplinska mjera važi za školsku godinu za koju je izrečena, a u toku školske godine može se ublažavati ili ukinuti. Bliže odredbe o povredama discipline, postupku za utvrđivanje disciplinske odgovornosti učenika/učenice, dužini izrečene odgojno-disciplinske mjere, njenom ublažavanju i ukidanju, posljedičnom odnosu na ocjenu iz vladanja učenika/učenica i naknadi počinjene materijalne štete utvrđuju se pravilima škole.

Član 109.

Srednja škola je obavezna da na početku školske godine upozna učenike/učenice s njihovim pravima odnosno dužnostima i odgovornostima utvrđenim ovim zakonom i pravilima srednje škole.

VII. NASTAVNICI/NASTAVNICE, STRUČNI I DRUGI SARADNICI/SARADNICE

Član 110.

Nastavnici/nastavnice, stručni i drugi saradnici/saradnice biraju se putem javnog oglasa. Prilikom ponude zapošljavanja i izbora zaposlenika/zaposlenica primjenjivat će se i odredbe člana 7. Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini. Javni oglas objavljuje školski odbor, na prijedlog direktora/direktorice. Zaposleni u školi iz stava jedan ovog člana mogu biti zaposleni ograničen vremenski period i bez javnog oglasa u skladu sa Zakonom o radu.

Član 111.

Ne može se vrišiti diskriminacija nastavnika/nastavnica ili drugih zaposlenika pri izboru, uvjetima zaposlenja, napredovanju ili u bilo kojoj odluci vezanoj za tu osobu na osnovu toga što u usmenom ili pismenom izražavanju koristi bilo koji od zvaničnih jezika Bosne i Hercegovine.

Član 112.

Nastavnici/nastavnice, stručni i drugi saradnici/saradnice koji/koje nemaju odgovarajući profil stručne spreme ali imaju odgovarajući stepen školske spreme mogu biti zaposleni u školi na određeno vrijeme u skladu sa zakonom, pod uvjetom da se na javni oglas nije prijavio niko drugi koji ispunjava uvjete propisane ovim zakonom i drugim propisima, a pod uvjetom da se radi o srodnim stručnim profilima.

Član 113.

Nastavnicima/nastavnicama u srednjoj školi jamči se sloboda pedagoškog rada i poučavanja u okvirima utvrđenim nastavnim planom i programom. Nastavnici/nastavnice srednje škole imaju pravo na strukovno udruživanje.

Član 114.

Nastavnici/nastavnice u srednjoj školi su profesori/profesorice i nastavnici/nastavnice praktične nastave, kojima je prvenstveni zadatak obrazovanje i odgoj učenika/učenica prema savremenim pedagoškim kriterijima, u okviru nastavnog plana i programa, uvažavajući slobodu pedagoškog rada, principe demokratičnosti i ljudskih prava.

Član 115.

Nastavnim planom i programom, u zavisnosti od vrste i tipa srednje škole, utvrđuje se odgovarajuća stručna sprema profesora/profesorice, nastavnika/nastavnice, stručnih i drugih saradnika/saradnica u općeobrazovnoj, stručnoj, teorijskoj i praktičnoj nastavi. Općeobrazovnu i stručno-teorijsku nastavu u srednjoj školi izvode profesori/profesorice sa završenim VII stepenom stručne spreme, sa zvanjem profesora/profesorice, ili završenim drugim fakultetom i položenom andragoško-pedagoškom grupom predmeta. Praktičnu nastavu u srednjim školama izvode nastavnici/nastavnice sa završenim VII i VI stepenom stručne spreme, majstori, instruktori, specijalisti sa završenim najmanje V stepenom stručne spreme i sa pet godina radnog iskustva u struci i položenom andragoško-pedagoškom grupom predmeta. U srednjoj školi za učenike/učenice sa specijalnim potrebama u obrazovanju i ustanovi za edukaciju i rehabilitaciju učenika/učenica oštećenog

sluha i govora općeobrazovne predmete predaju profesori/profesorice, defektolozi-surdopedagozi i audiorehabilitatori. Za obavljanje pedagoških i pedagoško-psiholoških poslova srednja škola ima pedagoga ili psihologa ili pedagoga-psihologa, a može imati zdravstvenog i socijalnog radnika. Srednja škola koja ima više od minimalnog broja odjeljenja propisanih Pedagoškim standardima i normativima ima bibliotekara.

Član 116.

Za učestvovanje u obrazovno-odgojnom radu i obavljanju poslova pod neposrednim rukovodstvom nastavnika/nastavnice srednja škola može izabrati stručnog saradnika/saradnicu u nastavi.

Član 117.

U srednjoj školi ne može raditi lice koje boluje od zarazne ili duševne bolesti, alkoholičar, ovisnik o narkoticima ili lice koje ima psihičke poremećaje, kao i lice koje je kažnjavano za psihofizičko zlostavljanje djece i omladine. Ako se u toku školske godine ustanovi da je nastavnik/nastavnica ili drugi radnik/radnica srednje škole obolio od zarazne ili duševne bolesti ili ima psihičke poremećaje, ili da je alkoholičar ili ovisnik o narkoticima, bit će udaljen iz nastavnog procesa. Posebnim propisom koji utvrdi školski odbor utvrdit će se postupak prema takvom licu i njegov dalji radni status.

Član 118.

Svi radnici/radnice srednje škole moraju obaviti odgovarajući ljekarski pregled do početka školske godine za tu godinu.

Član 119.

Pravilima srednje škole utvrđuje se raspored radnog vremena nastavnika/nastavnica, stručnih i drugih saradnika/saradnica u okviru radne sedmice i korištenje godišnjeg odmora u skladu sa Pedagoškim standardima i normativima. Nastavnik/nastavnica u okviru radne sedmice može imati najviše 25 sati svih vrsta i oblika neposrednog obrazovno-odgojnog rada koji se ostvaruje u srednjoj školi. Norma časova nastavnika/nastavnica utvrđuje se u skladu sa Pedagoškim standardima i normativima. Izuzetno, nastavnici/nastavnice i stručni saradnici/saradnice mogu samo u jednom polugodištu, pod uvjetima utvrđenim pravilima srednje škole, imati do 30 časova neposrednog obrazovno-odgojnog rada sa učenicima/učenicama.

Član 120.

Nastavnici/nastavnice, stručni i drugi saradnici/saradnice koriste godišnji odmor u toku ljetnog odmora učenika/učenica. Dužina korištenja godišnjih odmora nastavnika/nastavnica, stručnih i drugih saradnika/saradnica utvrđuje se pravilima srednje škole i Zakonom o radu. Nastavnici/nastavnice, stručni i drugi saradnici/saradnice koji/koje zbog bolovanja ili iz drugih opravdanih razloga ne iskoriste godišnji odmor u toku ljetnog odmora, mogu koristiti godišnji odmor naredne godine u toku zimskog odmora učenika/učenica.

Član 121.

Nastavnici/nastavnice imaju pravo i obavezu da se pripremaju za organizaciju i obavljanje neposrednog obrazovno-odgojnog rada, praćenje, podsticanje i pomaganje razvoja učenika/učenica, stručno usavršavanje i izvršavanje drugih zadataka utvrđenih ovim zakonom i pravilima srednje škole. U svrhu stručnog i kvalitetnog obavljanja poslova iz oblasti neposrednog odgojno-obrazovnog rada, nastavnici/nastavnice i stručni saradnici/saradnice dužni su da se permanentno obrazuju u toku cijelog radnog vijeka, prateći razvoj tehnologije i nova dostignuća u razvoju nauke iz svoje oblasti. Način stručnog usavršavanja i evidenciju o stručnom usavršavanju utvrđuje ministar/ministrica bližim propisom.

Član 122.

Stručno i savjesno izvršavanje poslova i zadataka u ostvarivanju odgojno-obrazovnog rada nastavnika/nastavnica i stručnih saradnika/saradnica ocjenjuje se jednom u dvije godine ocjenama: naročito se ističe, ističe se, dobar, zadovoljava i ne zadovoljava. Rezultati ocjenjivanja rada nastavnika/nastavnica i stručnih saradnika/saradnica u srednjoj školi omogućavaju stjecanje zvanja i napredovanje nastavnika/nastavnica i stručnih saradnika/saradnica pod odgovarajućim uvjetima. Nastavnici/nastavnice mogu steći zvanja mentora/mentorice, savjetnika/savjetnice i višeg savjetnika. Stručni saradnici/saradnice mogu steći zvanja višeg stručnog saradnika/saradnice i stručnog savjetnika/savjetnice. Nastavnike/ nastavnice i stručne saradnike/saradnice ocjenjuje direktor/direktorica na osnovu mišljenja stručnog saradnika/saradnice Ministarstva, zaduženog za stručni nadzor nad radom nastavnika/nastavnice, i na osnovu kontinuiranog praćenja neposrednog rada u nastavi i stručnim organima škole. Ukoliko se nastavnici/nastavnice i stručni saradnici/saradnice ne pripremaju za rad i stručno ne usavršavaju u skladu sa stavom 1. i 2. člana 122, ocjenjuju se nezadovoljavajućom ocjenom. Nastavniku/nastavnici i stručnom saradniku/saradnici koji dva puta bude ocijenjen nezadovoljavajućom ocjenom prestaje radni odnos. Odluku iz prethodnog stava donosi školski odbor na osnovu preporuke direktora/direktorice. Bliže propise o napredovanju nastavnika/nastavnice i saradnika/saradnice i stjecanju zvanja donosi ministar/ministrica.

Član 123.

Nastavnici/nastavnice i stručni saradnici/saradnice koji/koje nemaju radno iskustvo imaju status pripravnika/pripravnice. Osobama bez radnog iskustva škola može omogućiti volonterski rad a da ih pri tom ne zaposli. Pripravnički rad u školi traje najmanje šest mjeseci, a najviše jednu godinu, i po završetku pripravničkog staža, pripravnik/pripravnica je obavezan/obavezna položiti stručni ispit. Škola je dužna pripravniku/pripravnici izdati rješenje o pripravničkom stažu sa rokom polaganja stručnog ispita i odrediti mentora koji će ga pripremati za ispit. Ako pripravnik/pripravnica u školi ne položi stručni ispit u roku naznačenom u rješenju, prestaje mu pripravnički staž u toj školi. Pripravnik/pripravnica na koga se odnosi prethodni stav ovog člana može započeti pripravnički rad u drugoj školi. Lica koja se angažuju kao nastavnici/nastavnice, stručni i drugi saradnici/saradnice koji/koje imaju radno iskustvo u drugoj djelatnosti, ali nemaju radno iskustvo u nastavi, a imaju položenu pedagoško-psihološku i didaktičko-metodičku grupu predmeta, obavezni su položiti stručni ispit za samostalni odgojno-obrazovni rad u roku naznačenom u stavu 3. ovoga člana. Ukoliko lica iz prethodnog stava u toku studija nisu položila pedagoško-psihološku i didaktičko-metodičku grupu predmeta, obavezna su položiti navedenu grupu predmeta prije polaganja ispita iz prethodnog stava, a najkasnije u roku od 12 mjeseci. Rok iz prethodnog stava počinje teći danom polaganja posljednjeg ispita iz navedene grupe predmeta. Stručni ispit polaže se pred stručnom komisijom koju imenuje ministar/ministrica. Program stručnog ispita, sastav komisije, način polaganja, obrazac uvjerenja o položenom stručnom ispitu i vođenje evidencije o stručnom usavršavanju nastavnika/nastavnica reguliše se bližim propisom koji donosi ministar/ministrica. Troškove prvog polaganja stručnog ispita snosi škola, a u ponovljenom slučaju nastavnik/nastavnica odnosno stručni saradnik/saradnica u nastavi. Ako nastavnik/nastavnica u roku od 12 mjeseci ne položi stručni ispit, gubi pravo na rad u nastavi.

VIII. NADZOR NAD ZAKONITOŠĆU RADA I STRUČNI NADZOR

Član 124.

Nadzor nad zakonitošću rada i inspekcijski nadzor kao i stručni nadzor nad radom javnih ustanova i ustanova iz oblasti srednjeg obrazovanju vrši Ministarstvo.

Član 125.

Inspekcijski nadzor nad izvršavanjem zakona, podzakonskih propisa i općih akata iz oblasti srednjeg obrazovanja, preduzimanje mjera u skladu sa zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona vrše prosvjetni inspektori u skladu sa Zakonom o prosvjetnoj inspekciji. Inspekcijski nadzor iz stava 1. ovog člana posebno se odnosi na: - nadzor da li škola provodi propise koji donosi ministar/ministrica i da li se škola generalno pridržava ovog zakona, - kontrolu primjene standarda koje određuje Agencija za standarde i ocjenjivanje, - stručnu zastupljenost nastave odgovarajućim profilom i stručnom spremom nastavnog kadra, utvrđenih ovim zakonom i nastavnim planom i programom, - upis u Registar obrazovnih ustanova koji vodi Ministarstvo nadležno za poslove obrazovanja i upis u Sudski registar, - upotrebu odobrenih nastavnih planova i programa, udžbenika i drugih nastavnih sredstava,

- upis učenika/učenica u školu, - vođenje dokumentacije i evidencije, - uvid u javne isprave, opća i pojedinačna akta škole i druga akta koja se odnose na rad organa koje kontroliše, - primjenu odgojno-disciplinskih mjera prema učenicima/učenicama, - primjenu zakonskih i drugih odredaba koje se odnose na statusna pitanja učenika/učenica, - zabranu rada škole koja nije upisana u Registar obrazovnih ustanova koji vodi Ministarstvo.

Član 126.

Stručni nadzor, u smislu ovog zakona, jeste nadzor nad organizacijom i izvođenjem nastave, nadzor nad radom nastavnika/nastavnica, stručnih saradnika/saradnica i direktora/direktorica u svim srednjim školama radi unapređivanja obrazovnog rada. Stručni nadzor naročito obuhvata: - provjeru učeničkih postignuća u skladu sa standardima znanja koje propisuje Agencija za standarde i ocjenjivanje, - davanje savjeta nastavnicima/nastavnicama i direktorima/direktoricama u vezi sa obavljanjem dužnosti i pomaganje u provedbi novih obrazovnih aktivnosti, - praćenje primjene nastavnog plana i programa, odnosno ciljeva i zadataka, sadržaja, obima, oblika i metoda obrazovnog rada, - praćenje i ocjenjivanje rada nastavnika/nastavnica, stručnih i drugih saradnika/saradnica u nastavi, kao i rada direktora/direktorice škole, - pružanje stručne pomoći u planiranju i organizaciji obrazovnog rada, ocjenjivanju i napredovanju učenika/učenica, a posebno nadarenih učenika/učenica.

Član 127.

Stručni nadzor vrše stručni savjetnici/savjetnice Prosvjetno-pedagoškog zavoda Ministarstva i o svojim nalazima dužni su obavijestiti

direktora/direktoricu škole i ministra/ministricu. Bliži propis o vršenju stručnog nadzora donosi ministar/ministrica.

Član 128.

Škola je dužna da omogući nesmetano vršenje stručnog i inspekcijskog nadzora, kao i uvid u odgovarajuću dokumentaciju i evidenciju koja se vodi u školi.

IX. ORGAN UPRAVLJANJA, RUKOVOĐENJA I KONTROLE POSLOVANJA

Član 129.

Organ upravljanja u srednjoj školi je školski odbor. Organ rukovođenja je direktor/direktorica srednje škole. Organ kontrole poslovanja u srednjoj školi je nadzorni odbor.

Član 130.

ŠKOLSKI ODBOR

Osnovna funkcija školskog odbora je da se osigura djelotvorno i efikasno korištenje resursa škole, a posebno slijedeće funkcije: - donosi pravila škole, - imenuje i razrješava direktora/direktoricu, - donosi godišnji program rada, - razmatra i usvaja izvještaj o realizaciji godišnjeg programa rada, - donosi finansijski plan i usvaja godišnji obračun, - vrši izbor nastavnika/nastavnica, stručnih i drugih saradnika/saradnica, na prijedlog direktora/direktorice, - vrši izbor pomoćnika direktora/direktorice, odnosno voditelja/voditeljice dijelova nastavnog procesa, na prijedlog direktora/direktorice, - odlučuje o prestanku prava nastavnika/nastavnice, stručnih i drugih saradnika/saradnica na dalji obrazovno-odgojni rad, - donosi opći akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, te druga opća akta u skladu sa Zakonom i pravilima srednje škole, - razmatra ostvarivanje nastavnog plana i programa, - odlučuje o prigovoru nastavnika/nastavnice, stručnih i drugih saradnika/saradnica na ocjenu rada, - razmatra prijedloge odluka i preporuke koje se upute školskom odboru i preduzima odgovarajuće mjere, - usmjerava, kontrolira i ocjenjuje rad direktora/direktorice, - rješava sva pitanja odnosa s osnivačem, - odlučuje o korištenju sredstava preko iznosa određenog pravilima škole, - donosi svoj program rada, a izvještaj o svom radu podnosi osnivaču, - razmatra prijedloge i preporuke koje mu se upućuju i poduzima potrebne mjere, - odlučuje o žalbama i prigovorima svih zaposlenika o njihovim pravima, obavezama i odgovornostima iz radnog odnosa, - donosi odluku po žalbi učenika/učenica o isključenju, - utvrđuje prijedlog upisa učenika/učenica u prvi razred, - verificira konačnu listu primljenih učenika/učenica u prvi razred nakon polaganja prijemnog ispita, - donosi odluku o prijemu učenika u II, III i IV razred na osnovu zahtjeva učenika, roditelja, odnosno staratelja, - vrši i druge poslove u skladu sa Zakonom i pravilima srednje škole.

Član 131.

Školski odbor škole kao javne ustanove sa područja Grada kojoj je osnivač Kanton broji pet članova/članica, a sačinjavaju ga: jedan predstavnik/predstavnica kojeg predlaže Ministarstvo, jedan predstavnik/predstavnica Grada, jedan predstavnik/predstavnica roditelja učenika/učenica i dva predstavnika/predstavnice iz reda nastavnika/nastavnica i stručnih saradnika/saradnica škole. Školski odbor škole kao javne ustanove izvan područja Grada kojoj je osnivač Kanton broji pet članova/članica, a sačinjavaju ga: jedan predstavnik/predstavnica kojeg predlaže Ministarstvo, jedan predstavnik/predstavnica općine, jedan predstavnik/predstavnica roditelja

učenika/učenica i dva predstavnika/predstavnice iz reda nastavnika/nastavnica i stručnih saradnika/saradnica škole. Školski odbor po svom sastavu treba da odražava etnički sastav lokalne zajednice u kojoj škola djeluje. Način rada školskog odbora regulirat će se poslovnikom o radu. Članovi/članice školskog odbora biraju se na period od 4 godine, sa mogućnošću jednog reizbora. Predsjednika/predsjednicu i članove/članice školskog odbora škole koja nije javna ustanova imenuje i razrješava osnivač, a predsjednika/predsjednicu i članove/članice školskog odbora škole kao javne ustanove imenuje i razrješava Vlada Kantona. Ministar/ministrica donosi propise u vezi sa izborom školskog odbora, i ti propisi osiguravaju jednaku zastupljenost roditelja učenika/učenica, predstavnika/predstavnica škole, osnivača i dr.

Član 132.

DIREKTOR/DIREKTORICA ŠKOLE

Direktora/direktoricu srednje škole koja nije javna ustanova imenuje i razrješava školski odbor na osnovu javnog konkursa i uz saglasnost osnivača, a direktora/direktoricu srednje škole kao javne ustanove imenuje i razrješava školski odbor na osnovu javnog konkursa, stručnog mišljenja Ministarstva i uz saglasnost Vlade Kantona Sarajevo. Direktor/direktorica škole se imenuje na period od 4 godine i može biti uzastopno imenovan/imenovana još jedanput. Za direktora/direktoricu srednje škole može biti imenovano lice koje u pogledu stručne spreme, pored općih, ispunjava i uvjete za profesora/profesoricu u općeobrazovnoj i stručno-teorijskoj nastavi, pedagoga ili defektologa i ima pet godina radnog iskustva u nastavi, odnosno u školi, na pedagoško-psihološkim poslovima, a naročito se ističe svojim radom u organizaciji obrazovno-odgojnog rada u srednjoj školi, pedagoškoj teoriji i praksi. Ako se primijeni procedura iz prethodnog stava i ne nađe se pogodna osoba da bude imenovana na mjesto direktora/direktorice, školski odbor može, na period od najviše šest mjeseci, na mjesto privremenog direktora/direktorice imenovati nekog od nastavnika/nastavnica zaposlenih u školi.

Član 133.

Direktor/direktorica srednje škole, osim poslova i zadataka utvrđenih Zakonom, obavlja i slijedeće poslove: - predlaže godišnji program obrazovno-odgojnog rada srednje škole i preduzima mjere za njegovo provođenje, uz prethodno pribavljeno mišljenje nastavničkog vijeća, - predlaže finansijski plan škole, - izvršava odluke školskog odbora i nastavničkog vijeća, - po odluci školskog odbora, zaključuje ugovor o radu o zasnivanju i prestanku radnog odnosa zaposlenika, - odlučuje o raspoređivanju nastavnika/nastavnica i ostalih zaposlenika škole na određene poslove, u skladu s pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u školi i u skladu s rezultatima njihovog rada, - podnosi izvještaj o uspjehu i postignutim rezultatima obrazovno-odgojnog rada školskom odboru, osnivaču, Prosvjetno-pedagoškom zavodu i ministru/ministrici, najmanje jednom godišnje, - podnosi finansijski izvještaj školskom odboru i osnivaču, - vrši i druge poslove utvrđene pravilima škole.

Član 134.

Školski odbor srednje škole može uz saglasnost Vlade Kantona Sarajevo razriješiti direktora/direktoricu škole i prije isteka vremena na koje je imenovan: - ako je zbog provođenja odluke ili akta koje je donio došlo do povrede prava zaposlenika ili imovine škole, kao i ako je njegovim odnosom nanesena šteta učenicima/učenicama srednje škole, odnosno njihovim roditeljima ili društvenoj zajednici, - u drugim slučajevima predviđenim pravilima škole.

Član 135.

Srednja škola koja ima više od minimalnog broja odjeljenja propisanih Standardima može imati pomoćnika direktora/direktorice, u skladu s Normativima. Srednja škola koja ima više dijelova nastavnog procesa može imati voditelje/voditeljke nastavnog procesa, u skladu sa Standardima i Normativima. Uvjeti, postupak imenovanja, poslovi i zadaci pomoćnika direktora/direktorice i voditelja/voditeljke nastavnog procesa utvrđuju se pravilima srednje škole. Srednja škola koja ima više od minimalnog broja odjeljenja propisanih Standardima može imati pomoćnika direktora/direktorice, u skladu s Normativima.Srednja škola koja ima više dijelova nastavnog procesa može imati voditelje/voditeljke nastavnog procesa, u skladu sa Standardima i Normativima.Uvjeti, postupak imenovanja, poslovi i zadaci pomoćnika direktora/direktorice i voditelja/voditeljke nastavnog procesa utvrđuju se pravilima srednje škole.

Član 136.

NADZORNI ODBOR

Broj članova nadzornog odbora utvrđuje se pravilima srednje škole u skladu sa zakonom, a sačinjavaju ga predstavnik osnivača, Ministarstva i predstavnik nastavnika/nastavnica, stručnih saradnika/saradnica srednje škole. Predsjednika/predsjednicu i članove nadzornog odbora srednje škole koja nije javna ustanova imenuje i razrješava osnivač, a predsjednika/predsjednicu i članove nadzornog odbora srednje škole kao javne ustanove imenuje i razrješava Vlada Kantona.

X. STRUČNI ORGANI

Član 137.

U srednjoj školi formiraju se stručni organi: • nastavničko vijeće, koje sačinjavaju svi nastavnici/nastavnice i stručni saradnici/saradnice škole, • odjeljenjsko vijeće, koje čine nastavnici/nastavnice odjeljenja, • stručni aktiv nastavnika/nastavnica određenih nastavnih oblasti. U srednjoj školi formiraju se stručni organi: • nastavničko vijeće, koje sačinjavaju svi nastavnici/nastavnice i stručni saradnici/saradnice škole, • odjeljenjsko vijeće, koje čine nastavnici/nastavnice odjeljenja, • stručni aktiv nastavnika/nastavnica određenih nastavnih oblasti.

Član 138.

Nastavničkim vijećem rukovodi direktor/direktorica srednje škole. Nastavničko vijeće obavlja slijedeće poslove: • utvrđuje prijedloge odluka o organizaciji obrazovno-odgojnog rada u srednjoj školi i preduzima mjere za unapređivanje tog rada, • prati ostvarivanje nastavnog plana i programa i preduzima mjere za njegovo izvršenje i o tome podnosi izvještaj školskom odboru, • utvrđuje prijedlog i razmatra realizaciju programa stručnog usavršavanja nastavnika/nastavnica i stručnih saradnika/saradnica, program rada stručnih organa i komisija, • utvrđuje prijedlog oblika nastave i saglasno tome vrši raspored učenika/učenica i podjelu predmeta na nastavnike/nastavnice, odnosno izrađuje raspored rada u radnoj sedmici, • analizira uspjeh učenika/učenica i rad odjeljenjskih vijeća, • imenuje komisije za polaganje ispita, • odobrava i organizira polaganje prijemnih ispita, mature, odnosno završnog ispita, koji se obavlja u skladu s ovim zakonom, te razmatra i usvaja izvještaje o ispitima i predlaže poništenje ispita, • razmatra izvještaje o polaganju ispita, • razmatra izvještaje o izvršenom stručnom nadzoru i inspekcijskom pregledu,

• preduzima odgovarajuće mjere i vodi brigu o izvršenju tih mjera, • odobrava učenicima/učenicama završavanje dva razreda u toku jedne školske godine, • razmatra odgojno-disciplinske mjere i donosi odgovarajuće odluke, • stara se o profesionalnoj orijentaciji učenika/učenica, • utvrđuje prijedlog posebnih programa za nadarene učenike/učenice, • preporučuje nabavku stručnih časopisa i druge stručne literature, • obavlja i druge poslove predviđene Zakonom i pravilima škole.

Član 139.

Odjeljenjskim vijećem rukovodi odjeljenjski starješina. Odjeljenjsko vijeće obavlja slijedeće poslove: • kontinuirano prati rad i napredovanje odjeljenja, • prati realizaciju nastavnih programa i predviđenog fonda sati, • prati razvoj učenika/učenica i predlaže izbor programa za nadarene učenike/učenice i izbor programa i oblika nastave za učenike/učenice koji zaostaju u savlađivanju nastavne građe, • usklađuje rad nastavnika/nastavnica u obrazovno-odgojnom procesu, • utvrđuje zaključnu ocjenu, • analizira rad nastavnika/nastavnica i stručnih saradnika/saradnica i predlaže mjere za unapređivanje obrazovno-odgojnog rada, • predlaže, odnosno donosi disciplinske mjere, • obavlja i druge poslove utvrđene pravilima škole.

Član 140.

U srednjoj školi obrazuju se stručni aktivi koje čine nastavnici/nastavnice određenih nastavnih oblasti. Stručnim aktivom rukovodi voditelj stručnog aktiva. Stručni aktiv obavlja slijedeće poslove: • prati realizaciju nastavnog plana i programa i predlaže mjere za njegovo unapređivanje, • predlaže inovacije i izmjene nastavnog plana i programa u skladu s tehnološkim razvojem i dostignućima u toj oblasti, • daje prijedlog direktoru/direktorici u vezi s podjelom predmeta na nastavnike/nastavnice, • učestvuje u izradi i izboru programa stručnog usavršavanja nastavnika/nastavnica, • aktivno učestvuje u radu asocijacije stručnih aktiva srednjih škola iz iste nastavne oblasti. Bliže odredbe o radu stručnih aktiva i razrednika/razrednica utvrđuju se pravilima srednje škole.

XI. ORGANIZIRANJE UČENIKA/UČENICA I RODITELJA

Član 141.

Vijeće učenika/učenica škole sačinjavaju predstavnici odjeljenjskih zajednica. Učenici/učenice u školi mogu formirati i udruženje učenika/učenica pojedinačnih razreda. Vijeće učenika/učenica bira predsjednika/predsjednicu, zamjenika i sekretara/sekretaricu većinom glasova članova vijeća. Vijeće učenika/učenica se bavi slijedećim pitanjima: • odvijanjem nastavnog procesa, • organizacijom vannastavnih aktivnosti, • organizacijom izleta i ekskurzija, • pitanjima javnog društvenog rada, • obavlja i druge poslove utvrđene pravilima škole. Način rada vijeća učenika/učenica regulira se poslovnikom koji donosi vijeće učenika/učenica uz saglasnost direktora/ direktorice.

Član 142.

Savjet roditelja srednje škole čini po jedan roditelj iz svakog odjeljenja škole. Savjet roditelja škole bira predsjednika/predsjednicu većinom glasova, a prvu sjednicu saziva direktor/direktorica škole.

Savjet roditelja se bavi slijedećim pitanjima: • unapređivanjem uvjeta rada škole, • povezivanjem škole s ostalim institucijama u nastavnim i vannastavnim aktivnostima, • obavlja i druge poslove utvrđene pravilima škole, • kandiduje i bira predstavnike roditelja u školski odbor, • učešćem u pripremi i realizaciji odgovarajućih projekata koji podržavaju i promoviraju obrazovni rad u školi, • razvijanjem komunikacija i odnosa između učenika/učenica, nastavnika/nastavnica i roditelja. Način rada savjeta roditelja regulira se poslovnikom koji donosi savjet roditelja uz saglasnost direktora/direktorice.

XII. DOMOVI UČENIKA/UČENICA

Član 143.

Sve odredbe ovog zakona o statusu srednje škole, osnivanju, radu i prestanku rada, posebnom društvenom interesu, godišnjem programu rada i izvještaju, nadzoru nad radom, upisu, pravima i obavezama učenika/učenica, nastavnika/nastavnica i stručnih saradnika/saradnica, organu upravljanja, rukovođenja i kontrole poslovanja, općim aktima, vođenju dokumentacije i evidencije, odnose se i na domove učenika u kojima se obezbjeđuju obrazovanje i odgoj, smještaj i ishrana, kulturna djelatnost, fizička rekreacija i zadovoljavanje drugih potreba učenika/učenica srednjih škola.

Član 144.

Za osnivanje domova učenika/učenica osnivač je dužan da, pored općih uvjeta utvrđenih ovim zakonom, osigura sredstva i uvjete u skladu sa Standardima i higijensko-tehničkim normativom prostornih uvjeta za rad domova. Normative i Standarde iz stava 1. ovog člana donosi ministar/ministrica.

Član 145.

Dom učenika/učenica se može organizirati u sastavu srednje škole; u tom slučaju su školski odbori i pravila ustanove zajednički. U slučaju iz prethodnog stava ovog člana, domom učenika rukovodi pomoćnik direktora/ direktorice srednje škole.

Član 146.

Programom obrazovno-odgojnog rada utvrđuju se poslovi, ciljevi, zadaci, sadržaj, vrsta i obim obrazovno-odgojnih aktivnosti u domu učenika/učenica. Jedinstveni program obrazovno-odgojnog rada za sve domove učenika/učenica donosi ministar/ministrica. Bliže propise o radu doma učenika donosi ministar/ministrica.

Član 147.

Dom učenika/učenica ima pravila doma učenika/učenica, a donosi ih školski odbor. Pravila doma učenika/učenica, pored odredaba utvrđenih ovim zakonom, sadrže i odredbe koje se odnose na: • stručno usavršavanje odgajatelja/odgajateljica i stručnih saradnika/saradnica doma učenika/učenica, • saradnju doma učenika/učenica sa srednjim školama i drugim odgovarajućim ustanovama, • način upisa i prijema u dom učenika/učenica, • zdravstvenu zaštitu učenika/učenica u domu, • druga pitanja kojima se posebno regulira rad u domu.

Član 148.

Stručni organ doma učenika/učenica je pedagoško vijeće koje sačinjavaju svi odgajatelji/odgajateljice i stručni saradnici/saradnice doma učenika/učenica. Dom učenika/učenica može imati i druge stručne organe koje formira u zavisnosti od svojih potreba, u skladu s pravilima doma. Bliže odredbe o sadržaju i načinu rada stručnih organa doma učenika/učenica sadrže pravila doma učenika/učenica.

Član 149.

Za odgajatelja/odgajateljicu u domu učenika/učenica može biti izabrano lice koje ispunjava uvjete za nastavnika/nastavnicu, pedagoga ili psihologa u srednjoj školi, sa završenim VII stepenom stručne spreme.

Član 150.

Za direktora/direktoricu doma učenika/učenica može biti imenovano lice koje pored općih uvjeta ispunjava uvjete za odgajatelja/odgajateljicu u domu učenika/učenica i ima visoku stručnu spremu, VII stepen stručne spreme, koje se ističe organizacionim sposobnostima i moralnim kvalitetima i ima najmanje pet godina radnog iskustva u obrazovanju.

XIII. SINDIKAT ŠKOLE

Član 151.

U školi se omogućava djelovanje sindikata škole. Odnosi između sindikata škole i poslodavca, direktora škole, reguliraju se Kolektivnim ugovorom i pravilima škole.

XIV. POTREBE I INTERESI KANTONA U SREDNJEM OBRAZOVANJU

Član 152.

U smislu ovog zakona, potrebe i interesi Kantona u ostvarivanju obrazovanja i odgoja učenika/učenica u srednjim školama u svim oblicima svojine na teritoriji Kantona su: • organiziranje općeg i stručnog obrazovanja na osnovu dostignuća savremene nauke, tehnologije i društvenog razvoja, za stjecanje znanja i vještina za rad i nastavak obrazovanja, • unapređivanje djelatnosti srednjeg obrazovanja i obezbjeđivanje uvjeta rada prema zahtjevima nastavnih planova i programa i Standardima, • osiguravanje dostupnosti srednjeg obrazovanja prema sposobnostima i mogućnostima učenika/učenica, a posebno nadarenih učenika/učenica koji postižu natprosječne rezultate, • stipendiranje redovnih učenika/učenica, • stručno usavršavanje nastavnika/nastavnica, • dopunsko obrazovanje i prekvalifikacija lica starijih od osamnaest godina, • izdavanje školskih udžbenika i priručnika.

XV. FINANSIRANJE SREDNJEG OBRAZOVANJA

Član 153.

Osnivač srednje škole osigurava sredstava potrebna za ustanovljenje škole, njen rad u skladu sa Standardima za škole, a naročito osigurava finansiranje slijedećeg: - plaća i naknada nastavnika/nastavnica, stručnih i drugih saradnika/saradnica i ostalih zaposlenika, - njihovo stručno usavršavanje i obuku, - obrazovanje djece sa posebnim potrebama, - školska takmičenja, - eksperimentalne srednje škole, - aktivnosti udruženja, ustanova i organizacija od interesa za srednje obrazovanje, - održavanje prostora škole, kupovinu školske opreme i učila.

Član 154.

Srednja škola može stjecati prihod: - donacijom pravnih i fizičkih lica, - iz legata, poklona i zavještanja, - prodajom proizvoda, intelektualnih i drugih usluga, - održavanjem kurseva i instruktivne nastave, - participacijom učenika/učenica, - iz zakupnina, - organiziranjem vanrednih ispita za stjecanje srednjeg obrazovanja, - iz drugih izvora finansiranja. Novac ili sredstva stečena na način pomenut u prethodnom stavu ovog člana se zasebno evidentiraju i koriste u skladu sa pravilnikom koji donosi Vlada Kantona Sarajevo na prijedlog resornog ministra.

Član 155. Rad srednjih škola kao javnih ustanova finansira se iz budžeta Kantona na osnovu Kriterija finansiranja koje na prijedlog ministra/ministrice donosi Vlada Kantona.

XVI. SAMOUPRAVNI DJELOKRUG GRADA NA PODRUČJU KANTONA U OBLASTI SREDNJEG OBRAZOVANJA

Član 156.

Grad Sarajevo (u daljem tekstu: Grad) u okviru samoupravnog djelokruga: • pokreće inicijativu za osnivanje i ukidanje srednjih škola na svom području, • predlaže plan upisa učenika/učenica u srednje škole, • prati i potiče realizaciju godišnjih programa rada srednjih škola na području Grada, • razmatra stručne izvještaje Ministarstva o radu i uvjetima rada srednjih škola na području Grada, organizira u saradnji s Ministarstvom takmičenja i smotre srednjih škola na području Grada, u oblasti nastave i vannastavnih aktivnosti, • razmatra stručne izvještaje o testiranju znanja učenika/učenica i rezultate takmičenja i smotri srednjih škola na području Grada koje mu dostavlja Ministarstvo, • izrađuje izvještaje o radu i uvjetima rada srednjih škola na području Grada, • izrađuje prijedloge mjera za unapređenje obrazovno-odgojnog rada srednjih škola na području Grada, • dostavlja Ministarstvu prijedloge mjera za unapređenje obrazovno-odgojnog rada srednjih škola na području Grada i stara se o njihovoj realizaciji, • osigurava zadovoljenje prostornih i materijalnih potreba srednjih škola na području Grada, • ostvaruje saradnju s direktorima/direktoricama srednjih škola na području Grada, • ostvaruje saradnju s roditeljima učenika/učenica srednjih škola na području Grada, • vodi evidenciju upisanih učenika/učenica u srednje škole na području Grada, • osigurava uvjete za prihvat djece povratnika u sistem obrazovanja i predlaže mjere srednjim školama za njihovu što uspješniju integraciju u novu sredinu, • razmatra pismene prigovore učenika/učenica srednjih škola i njihovih roditelja,

• koordinira rad srednjih škola na području Grada, • uspostavlja saradnju srednjih škola na području Grada sa školama drugih gradova u zemlji i inostranstvu, • osigurava javnu, kulturnu i sportsku funkciju u srednjim školama na području Grada, posebno iz domena obrazovanja o demokratiji, ljudskim pravima i pravima djeteta.

Član 157.

Odluke iz samoupravnog djelokruga Grada iz člana 156. ovog zakona donosi Gradsko vijeće.

XVII. KAZNENE ODREDBE

Član 158.

Novčanom kaznom od 1.000 do 4.000 KM kaznit će se za prekršaj srednja škola, odnosno dom učenika/učenica ako: • otpočne s radom prije nego što je upisana u oba registra (član 18. ovog zakona), • izda svjedodžbu ili drugu javnu ispravu o završenom obrazovanju prije nego što je upisana u registre (član 19. ovog zakona), • izvodi nastavu po nastavnom planu i programu koji nije donio nadležni organ (čl. 27. i 29. ovog zakona), • organizira rad po odgovarajućem programu srednje škole izvan svog sjedišta i počne s radom prije nego što ispuni uvjete za rad (član 22. ovog zakona), • prekine nastavu bez odluke ministra/ministrice (član 37. ovog zakona), • ako se u srednjoj školi upotrebljavaju udžbenici i nastavna sredstva koja nije odobrio nadležni organ (član 45. ovog zakona), • obavi prijemne, dopunske, popravne, razredne, vanredne, maturske, majstorske i završne ispite suprotno donesenim propisima (čl. 50, 59, 65, 71, 72, 84, 88, 101. ovog zakona), • ne organizira nastavu za vanredne polaznike/polaznice (član 88 ovog zakona), • ne dostavi izvještaj o upisu redovnih i vanrednih učenika/učenica osnivaču, ministru/ministrici i Prosvjetnoj inspekciji (član 88 ovog zakona). Za prekršaje iz prethodnog stava ovog člana kaznit će se i odgovorno lice u srednjoj školi, odnosno domu učenika/učenica, novčanom kaznom od 200 do 500 KM.

Član 159.

Novčanom kaznom od 500 do 2.000 KM kaznit će se za prekršaj srednja škola, odnosno dom učenika/učenica ako: • učenici/učenice u toku dana imaju veći broj časova od broja časova utvrđenih ovim zakonom (član 36. ovog zakona), • ne donese godišnji program rada za tekuću školsku godinu (član 39. ovog zakona), • ne podnese izvještaj o uspjehu učenika/učenica u učenju i vladanju na kraju prvog polugodišta i na kraju školske godine (član 40. ovog zakona), • organizira eksperimentalnu nastavu suprotno donesenom propisu (član 43. ovog zakona), • ne vrši ocjenjivanje učenika/učenica u skladu s bližim propisima koje donosi ministar/ministrica (član 96. ovog zakona), • uputi učenika/učenicu da ponovi razred a da o prigovoru roditelja nije odlučilo nastavničko vijeće (član 99. ovog zakona), • ne vodi propisanu dokumentaciju i evidenciju i uredno i blagovremeno ne upisuje sve podatke (član 105. ovog zakona), • ne organizira ljekarski pregled radnika/radnica srednje škole (član 118. ovog zakona), • jedanput u dvije godine ne izvrši ocjenjivanje rada nastavnika/nastavnice (član 122. ovog zakona), • onemogući nesmetano i potpuno obavljanje nadzora (član 128. ovog zakona). Za prekršaje iz prethodnog stava kaznit će se odgovorno lice u srednjoj školi, odnosno domu učenika/ učenica, novčanom kaznom od 200 do 500 KM.

Član 160.

Novčane kazne izrečene za prekršaje iz čl. 158. i 159. ovog zakona izriču se i plaćaju u valuti Bosne i Hercegovine utvrđenoj zakonom o valuti, po srednjem kursu koji utvrđuje i objavljuje Centralna banka Bosne i Hercegovine.

Novčane kazne izrečene za prekršaje iz čl. 158. i 159. ovog zakona izriču se i plaćaju u valuti Bosne i Hercegovine utvrđenoj zakonom o valuti, po srednjem kursu koji utvrđuje i objavljuje Centralna banka Bosne i Hercegovine.

XVIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 161.

Vlada će na prijedlog ministra/ministrice, u roku od 3 mjeseca, donijeti: - Pedagoške standarde i normative za srednje obrazovanje (član 17 ovog zakona) - Kriterije za finansiranje srednjih škola (član 155 ovog zakona) - Pravilnik o korištenju sredstava (član 154 ovog zakona)

Član 162.

Srednje škole i domovi učenika/učenica dužni su uskladiti pravila i ostala podzakonska akta sa odredbama ovog zakona u roku od šest mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu.

Srednje škole i domovi učenika/učenica dužni su uskladiti pravila i ostala podzakonska akta sa odredbama ovog zakona u roku od šest mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu.

Član 163.

Ministar/ministrica će u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti Normative i Standarde domova (član 144. ovog zakona), kao i bliže propise o: - postupku utvrđivanja uvjeta i o sadržaju i načinu vođenja registra srednjih škola i zajednica srednjih škola (čl. 18. i 21. ovog zakona),

- organizaciji, načinu, vremenu i uvjetima polaganja ispita u srednjoj školi (član 88. ovog zakona), - sadržaju i načinu polaganja prijemnih, dopunskih, popravnih, razrednih, vanrednih, maturskih, završnih i majstorskih ispita (čl. 50, 59, 65,71, 72, 84, 88, 101. ovog zakona), - participaciji troškova učenika/učenica (član 84. ovog zakona), - napredovanju, vrednovanju i ocjenjivanju učenika/učenica (član 96. ovog zakona), - osnivanju, radu eksperimentalne škole i proglašenju postojećih srednjih škola eksperimentalnim (član 43. ovog zakona), - radu doma učenika/učenica (član 145. ovog zakona), - način vršenja stručnog nadzora (član 124. ovog zakona), - ocjenjivanju, napredovanju, stručnom usavršavanju i stjecanju zvanja nastavnika/nastavnica i stručnih saradnika/saradnica (član 122. ovog zakona).

Član 164.

Ministar/ministrica će donijeti u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona: - nastavne planove i programe za sve vrste srednjih škola predviđene ovim zakonom (član 29. ovog zakona), - program i uvjete obrazovanja za majstorski ispit (član 72. ovog zakona), - obrazac učeničke knjižice (član 87. ovog zakona), - pravilnik o izboru učenika/učenice generacije (član 106. ovog zakona), - jedinstven program obrazovno-odgojnog rada za domove učenika/učenica (član 146. ovog zakona). Do donošenja novih nastavnih planova i programa koristit će se postojeći nastavni planovi i programi.

Član 165.

Srednja učiteljska škola Sarajevo će egzistirati do završetka školovanja generacije koja je upisana u I razred školske 2002/2003. godine i omogućiti navedenim učenicima/učenicama koji/koje su ranije upisani/upisane u ovu školu da je redovno završe u skladu sa nastavnim planom i programom koji je važio pri njihovom upisu u školu, pod uslovom da odgovarajuće razrede završavaju bez ponavljanja ili imaju pravo, u skladu sa ovim zakonom, ponavljati razred, a tehnički imaju mogućnost ponavljati razred (nisu učenici posljednje generacije učiteljske škole). Učenici upisani u I razred školske 2002/2003.godine i ranijih školskih godina koji izgube pravo na redovno školovanje ili tehnički nemaju mogućnost ponavljati razred, učiteljsku školu mogu završiti putem vanrednog polaganja, a najkasnije godinu dana nakon izlaska posljednje generacije, tj. generacije koja je I razred upisala školske 2002/2003.godine.

Član 166.

Nastavnicima/nastavnicama i stručnim saradnicima/saradnicama koji/koje su na dan stupanja na snagu ovog zakona zatečeni u radnom odnosu rok za polaganje andragoško-pedagoške grupe predmeta i stručnog ispita će biti u skladu sa odredbom člana 110. Zakona o srednjem obrazovanju (“Službene novine Kantona Sarajevo”, br.11/98, 9/00, 18/02). Stupanjem na snagu ovog zakona licima zatečenim na radnom mjestu direktora/direktorice može se omogućiti da još jedanput budu imenovani za direktora/direktoricu, bez obzira na broj prethodnih mandata i odredbu člana 132. stav 2. ovog zakona. Srednja učiteljska škola Sarajevo će egzistirati do završetka školovanja generacije koja je upisana u I razred školske 2002/2003. godine i omogućiti navedenim učenicima/učenicama koji/koje su ranije upisani/upisane u ovu školu da je redovno završe u skladu sa nastavnim planom i programom koji je važio pri njihovom upisu u školu, pod uslovom da odgovarajuće razrede završavaju bez ponavljanja ili imaju pravo, u skladu sa ovim zakonom, ponavljati razred, a tehnički imaju mogućnost ponavljati razred (nisu učenici posljednje generacije učiteljske škole). Učenici upisani u I razred školske 2002/2003.godine i ranijih školskih godina koji izgube pravo na redovno školovanje ili tehnički nemaju mogućnost ponavljati razred, učiteljsku školu mogu završiti putem vanrednog polaganja, a najkasnije godinu dana nakon izlaska posljednje generacije, tj. generacije koja je I razred upisala školske 2002/2003.godine.

Član 167.

Danom stupanja na snagu ovog zakona na području Kantona Sarajevo prestaje primjena Zakona o srednjem obrazovanju (''Službene novine Kantona Sarajevo'', br.11/98, 9/00, 18/02).

Član 168.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenim novinama Kantona Sarajevo”.

Predsjedavajuća Skupštine Kantona Sarajevo

Gđa Meliha Alić, prof.